Croatian English French German Italian Portuguese Russian Serbian Spanish

Narodno zdravlje - recepti narodnih lijekova - M - O


Mora

Morom zove na narod osje?aj kada ga, povezano s nekim strahom, neto titi i gui u prsima i ne da mu da die. Taj osje?aj dolazi od uitka preobilne kasne ve?ere, razrovanosti ivaca, greke na srcu te prekomjernog uivanja alkohola, kave, duhana i morfija. Da ne bi dolo do toga, treba umjereno ivjeti, paziti na redovitu stolicu, spavati kod otvorenog prozora na tvrdom krevetu, bez pernatih jastuka. Prije spavanja treba uzeti 2 male lice samljevenog sjemena od despika (ania, Pimpinella anisum L) i popiti s ?aom hladne vode. Tri puta dnevno treba uzeti po alicu ?aja od kantarije (Erithraea centaur L) i popiti s ?aom hladne vode. Tri puta dnevno treba uzeti po alicu ?aja od kantarije (Erithraea Centaur. Pers.), kadulje (Salvia officinalis L), kunice (Achillea Millefolium) po 6 g i pelina (Artemisia Absinthum L) 2 g, to se dri potopljeno 12 sati, proklju?a i jo 10 minuta ostavi na toplom mjestu da se pari. Treba otvrdnuti tijelo polijevanjem hladne vode i dnevnim pranjem octenom vodom. Time se pospjeuje ozdravljenje.


Malarija

Malarija nastupa s groznicom. Bolesniku postane hladno ili ga stane studen toliko tresti da zubima cvoko?e. Ta studen ga pati od pola do pet-est sati. Nakon toga nastupa visoka temperatura, a nakon temperature oblije ga znoj. Bolesnika prati velika glavobolja, od slabosti sav drhti, probave nema, osje?a mu?ninu i slezena mu otekne. Malarija spopadne ?ovjeka ve?inom u mo?varnim predjelima, a dobiva se infekcijom od uboda komaraca. Za lijek treba uzeti svako dva sata po licu ?istog maslinova ulja i svako pola sata po licu ?aja koji se dobije ako se 10 g kore bijele breze (Betula alba L) i 10 g korijena od bibernele (Pimpinella magna L) u tri ?etvrt litre bijelog vina dobro poklopljeno poistiha 20 minuta kuha i kipu?e prelije preko li?a od bazge (Sambucus nigra L), kunice (Achillea millefolium), maj?ine duice (Thumus vulgaris L), lazarkinje (Asperula odorata L), li?a od jagode (Fragaria vesca L), po 5 g od svake vrste, ariove smole (Larix europaeus E. C.) 3 g i 6 lica meda. To se sve zajedno kuha jo 5 minuta, zatim 10 minuta dobro poklopljeno pari. Dok bolesnika studen trese, treba mu staviti vru?e boce na noge, a na eludac i trbuh jako vru?e obloge od vinskog octa ili odvara od trina. Oko obloga poloe se vru?e boce, bolesnika je zatim dobro pokriti i pustiti da miruje. ?im temperatura nastupi, obloge treba skinuti i svako pola sata bolesniku tijelo brzo oprati s pola octa i pola mlake vode, a kada se privikne, i hladnom. Svako jutro i nave?er neka uzme po ve?u alicu ?aja koji se dobije ako se po 10 g pelina (Artemisia Absinthum L), kadulje (Salvia officinalis L), kantarije (Erytraea Centaur. Pers.) i istucanih boba od smreke (Juniperus communis) u pola litre vode 12 sati dri potopljeno, 5 minuta kuha i jo 10 minuta dobro poklopljeno na toplom mjestu pari.

Dalje treba barem dva puta tjedno tijelo hladnom vodom polijevati pa ?e se primijetiti poboljanje.

Svakog dana tijelo treba oprati octom i vodom, dva-tri puta tjedno uzeti toplu banju od 20 minuta s odvarom od 2 kg trina, pola kilograma istucanih boba i ?etvrt kilograma ?enjaka izgnje?enog s ljuskom. To se mora poistiha dobro poklopljeno 1 i pol do 2 sata kuhati, procijediti i u banju izliti.

Malarija se tako?er lije?i koprivama. Uzme se koprive od svakog korova dobro o?i?ene, ?itava stabljika s korijenom zajedno, pa se na pola kilograma koprive ?etvrt litre dobrog vina zdravog i pola kilograma ?istog meda, najbolje kaduljinog, dobro poklopi, ostavi 12 do 16 sati, a onda stavi kuhati i kuha sasvim poistiha 2 sata. Toga ?aja popije se jutrom i ve?erom jedna alica, ali jako toplog, a preko dana svakog sata po jedna lica.

Polijevanje tijela hladnom vodom i pranje octenom vodom polu?uje pravilnije kolanje krvi. A banje s trinom, bijelim lukom i bobama smrekovim izlu?uju znoj, a time i loe sokove iz tijela.
Skuhaj ?etvrt litre naravne kave bez drugih primjesa. Procijedi je i ponovno stavi kuhati u ?istoj posudi s dva ve?a ili tri manja limuna isje?ena zajedno s korom. Kada na hladnom ognju ishlapi polovica, ohladi i procijedi istisnuvi dobro limunove. To zatvori u jednu bocu i pij u prolje?e ili u jesen (tada malarija vlada) ?etrdeset dana svaki dan po tri velike lice: jednu ujutro iza kave, drugu iza ru?ka, tre?u iza ve?ere. Ne smije se u to stavljati e?era. Ako se bolest pojavi ljeti, moe se i tada piti. Redovito ?ovjek ozdravi ve? nakon nekoliko dana uporabe tog lijeka. No zato se ipak odmah ne smije prestati piti taj lijek, nego ga treba uzimati svakih ?etrdeset dana, i to ne samo tada, ve? i sljede?eg prolje?a ili jeseni. Ako se bolest slu?ajno opet koji put pojavi, lije?enje se ponovi.


Melankolija

Melankolija je bolest ivaca koja se pojavljuje u velikoj slabosti ?itavog organizma. Ovakvi bolesnici vrlo mnogo pate od velikih uzbu?enja i duevno i tjelesno. Njima je zima pri najve?oj egi, a noge i ruke su im uvijek hladne. Uzroka toj bolesti ima mnogo, a najvie joj podlijeu mekuci. Ina?e dolazi od prenapornog duevnog i tijesnog rada, tekih i dugotrajnih bolesti, zbog gubitka tjelesnih sokova kroz razvratan ivot, prevelikog gubitka krvi od mijene i pri poro?aju, velikih briga, jada, nevolje i katastrofa. Ovi se bolesnici moraju s mnogo ljubavi i samoprijegora njegovati.

Kod ove je bolesti najprobita?nija umjerena upotreba hladne vode. Zlatna poboljanja opaaju se ve? nakon 10 do 14 dana. Svako jutro opere se tijelo 3 do 4 sekunde s pola vinskog octa i pola vode, a zatim se legne natrag u krevet pola do tri ?etvrt sata. Osim toga, jednom prije podne i jednom poslije podne stavljaju se ruke u hladnu vodu jednu do dvije minute, i to tako da donja strana ruke stoji do ramena pod vodom, a istodobno se stave i noge u hladnu vodu i pokre?u kao da se gazi po vodi. Ako je zgode, jo je bolje po vodi hodati jednu do dvije minute prije podne i jednu do dvije minute poslije podne. Tjedno dva puta umota se bolesnika isprva u mlaku plahtu, a kasnije u hladnu, umo?enu u odvar od trina, zatim se previje dobro suhom i toplom i ostavi taj oblog jedan do jedan i pol sat. Uz to se uzimaju 2 do 3 hladne polubanje s pranjem le?a 5 do 10 sekundi. Svakog dana treba pojesti jedan do dva limuna.

Zdrav limun dobro se opere, na tanke krike izree, jedan pojede natate, a drugi nave?er.

Osim toga, popije se po jedna mala alica ?aja izjutra, druga u podne pred jelo i tre?a nave?er pred jelo od: 6 g rike zvane i pelenika (Angalis arvensis L), korijena i?irota, odoljena, ?estoslavice zvane i zmijina (Veronika officinalis L), macine trave, metvice paprene (Mentha piperita), dvije lice meda i pola litre zdravog vina, to se dri potopljeno 12 sati, kuha 5 minuta i pari 10 minuta. Hrana neka je lagana i krepka, neka se uzima i kozjeg mlijeka.


Mucanje

Tko muca ili ne moe dobro govoriti, neka pije ?aj od jasenka (Dictamnus albus L) i dri u ustima. Uzmi jasenka trave (Dictamnus albus L), stavi je kuhati u dobru vinu ili u vodi, vru?e pij. Rije? se brzo povrati.

Ruta (Rutagraveolens L) isto tako, no lijek se ne pije, ve? se dri u ustima dok se ohladi.

Isto svojstvo ima i rumarinova (Rosmarinus officinalis L) i lijerova voda.

Sok iz korijena iz koprive (Urtica dionica) lije?i mucanje kad se danomice nekoliko puta po dvije kapljice kanu na jezik.


Bolovi u maternici

Kimlin, oraak i malo cijelog afrana te lovorovog li?a stu?e se u prah, smijea se u ulje ili maslac, pa se dobro ugrije i stavi u jednu orahovu lupinu i privee na pupak. Ako se razi?e po tijelu, a bol ne prestane, tada se kadi dimom od upaljenog trputca (Plantago), i to tako da dim u usta ide.

Koju enu maternica grize, neka kuha cvijet od bosiljka (Ocimum Basilicum L) u zobi (Avena sativa L), pa neka u ?etiri puta onu vodu popije.

Uzmi tri ake cvije?a od pelina i stavi ga u ?istu bocu. Odozgo nalij prave komovice ili ljivovice rakije. Dobro za?epi i ostavi na suncu 5 do 8 dana. Od ovog uzimaj dnevno 20 do 30 kapljica trideset dana.

Bolove od maternice tako?er lije?i uspjeno kupanje u smjesi orahova li?a ili parenje na metvici (nani).


Kada maternica spadne

Treba dnevno dva-tri puta trbuh lagano izmasirati kamforovim uljem, kojem se pridoda 1/10 terpentinovog ulja i malo salmijaka. Prije lijeganja u krevet treba se napariti. Uzme se 15 g bogorodi?ine trave (Hypericum perforatum L), kamilice (Matricaria Chamomilla L), nevena (Calendula officinalis) i macine trave (Melissa officinalis L), ?etvrt litre ulja, jedna litra vode i ?etvrt litre arnika tinkture. To se sve zajedno pola sata kuha i time pari, a vru?e se trave previju po donjem trbuhu. Kada se iz kreveta ustaje, mora se ena povezati isto kao i rodilja.

Kad maternica spadne, treba piti macinu travu. Macina trava cijela s korijenom i s listom izlomi se u lonac vode, skuha se i stavi malo metvice i pije se kao kava, onako nezasla?ena, jer je od sebe malo slatka, ali moe se i sladiti. To se pije ujutro natate po jedna alica. Moe se piti i nave?er. Tako treba raditi ?etrdeset dana.


Kad maternica spadne od nazeblina

Uzme se gove?eg svjeeg mesa krtine i dobro istu?e. Nakon toga pospe se tucanim cimetom, kalompirom (Carophyllos aromaticus L), pa prelije ?istom prepe?enom rakijom i ?istim alkoholom 50-60%. To meso previje se na donji trbuh i toplo obavije te zagrije utrobu i povu?e maternicu na svoje mjesto. To se ?ini tri-?etiri puta. Preko dana se ena mora podvezivati.


Micina

Micina je posljedica pokvarene krvi i loih sokova u tijelu. Mnogo puta napada ina?e zdravog ?ovjeka, jer moe biti naslije?ena od roditelja.

Ona mnogo ne boli, vie smeta. Pojavljuje se izme?u krakova, pazuha, a ponekad i po glavi. Isprva se opaa kao ljenjak ispod koe, raste sve vie, dok ne postane oteklina velika kao jaje, a i ve?a. Na koi nema nikakvih mrlja dok se ne po?ne gnojiti, onda postane modrikasto crvena i boli. ?im se opazi da se po?ela micina skupljati, treba odmah dobro o?istiti eludac. Nakon pola sata treba uzeti po gutljaj ?aja koji se dobije od korijena utog karanfili?a (Geum urbanum L), jednu malu licu usitnjenog i malu licu korijena od ?i?ka (Lappa officinalis All.) i gladue (Cochlearia officinalis L) i u litru vina i ?etiri lice meda potopi se i dri tako 12 sati, 10 minuta kuha i 10 minuta pari. Onda se istu?e jedna mala lica tamjana i dobro natopi prepe?enom rakijom ili ?istim alkoholom 50-60%. Pa se uzme plavi pakpapir, iglom izbui, premae tamjanom i privije na micinu. Oblog treba ostaviti tri-?etiri dana dok micina pro?e. Dlakava mjesta moraju se prije obrijati.

Kod lije?enja micine ne treba obavljati teke poslove, niti hodati, ve? jedino sjede?i po koji lagani posao. Za to vrijeme treba uzimati vrlo malo hrane, i to lagane. Mlijeka puno piti, najbolje kozjeg i jesti kuhanu penicu ili prekru- pu od je?ma ili zobi.

Ako se micina skupila te postala velika i tvrda, treba je previjati toplim oblozima od samljevenog sjemena od utilovke svinjdue (Trigonella Foenum greacum L) zakuhanim s kipu?om vodom i vinskim octom. Kada je micina sazrela i provalila, mora se ispirati odvarom od preslice (Equisetum arvense L), 30 g kuhati 15 minuta u pola litre vode ili odvarom od kadulje, isto 30 g na pola litre vode, kuhati 15 minuta. Kada se rana isprala, treba staviti esterostruki oblog od bilo kojeg odvara, najbolje od preslica. Uz obloge treba piti svakog sata po licu ?aja od kravojca (Angelica sylvestris L), mladog hrastovog li?a (Quercus pedunculata Ehrh.), korijena ?i?ka, kadulje, kantarije (Erytraea Centaura Pers.) po 8 g i pelina 3 g na litru vina i 4 lice meda, 12 sati drati potopljeno, 5 minuta kuhati i 10 minuta pariti.

Osim toga, tri puta dnevno treba uzeti na vrhu noa korijena od kravojca u prah istucanog.

Micina se lije?i i morskom repom (Scilla maritins L). Istrue se na trenici pa obloi po micini dok ne po?ne sazrijevati. Tada se morska repa pe?e i onako vru?a obloi. Pod tim se micina bre provali.

Micina se, kada se ve? skupila, prokida i lije?i ako se svako jutro i ve?er obloi pe?enim jabukama, koje se dobro pospu e?erom.

Micinu prokida i lije?i tako?er privijanje dobro kuhanog, neslanog i izgnje?enog bijelog graha.


Katar mokra?nog mjehura

Katar mokra?nog mjehura manifestira se bolovima u trbuhu, ?estim mokrenjem, a mokra?a ee i pali. ?esto se voda i ne odvaja, ili vrlo slabo. Mokra?a je mutna, gruava ili sluzava, a na dnu ostaje crveni ili bijeli talog. Ova bolest mora se odmah lije?iti, ina?e postaje neizlje?iva uz teke posljedice.

Dolazi uz nahladu, hladno pi?e, zadravanjem mokra?e i infekcijom. Kod ove bolesti treba se svaku ve?er napariti na preslici (Equisetum arvense L), a na trbuh i eludac stavljati dobro tople obloge. Svako jutro se tijelo hladnim octom i vodom brzo opere i istrlja, a zatim je potrebno brzo kretanje (tjelovjeba ili rad). Ako bolovi oteavaju kretanje, treba le?i pola sata do jedan sat ponovno u krevet. Barem dva puta tjedno potrebno je polijevati tijelo odstajalom vodom, i to 8 sekundi do 10 minuta, jednom gornje tijelo, jednom donje. Jednom ili dva puta tjedno treba uzeti veliku toplu banju od 20 do 25 minuta s odvarom od trina ili slame od zobi.
Odmah iz po?etka, kada se bolest pojavi, dobro je pariti se i na kamilici, ali preslica jo bolje djeluje. Uzima se ovaj ?aj: 15 g kore od crnog ribiza (Ribes nigrum L) i jedan veliki korijen od perina izree se sitno, s pola litre vina kuha 20 minuta, a onda kipu?e prelije se na 5 g cvijeta od bazge (Sambucus nigra L), 5 g li?a od perina, po 5 g li?a od brusnice (Vaccinium Vitis idaea L), preslice, kantarije (Erytraea Centaur s. Pers.), izgnje?iti boba smrekovih, 3 g smole ariove (Larix europaeus D. C.) i 2 lice meda. To se jo 5 minuta kuha i 10 minuta pari.
Uzima se tri puta dnevno po alica, a preko dana svakih pola sata po gutljaj. U prolje?e se uzima est tjedana dnevno po tri lice soka od iscije?enog korijena od masla?ka.

Tako?er je dobar ?aj od 20 g li?a i korijena koprive, 10 g mlade hrastove kore, 3 g preslice, 3 g utilovke bodljikave (Genista germanica L), 4 g kantarije i 5 g izgnje?enih boba od smreke na tri ?etvrt litre vina i 4 lice meda, 12 sati drati potopljeno, 5 minuta kuhati i 10 minuta pariti. Uzima se dnevno po tri alice: ujutro, u podne i nave?er, a preko dana svako pola sata po gutljaj. Dnevno se uzima dva puta juha od prekrupe penice, je?ma ili zobi.

Pristavi tri glavice bijelog luka u 3 dcl ?istog starog bijelog vina da se dobro skuha. Taj ?aj treba piti svaki dan nave?er prije spavanja. ?aj treba biti mlak. To se ?ini 14 dana. Uz ovaj ?aj umjesto vode pije se ?aj od je?ma. ?aj od je?ma pripravlja se tako da se u litru kipu?e vode uspe pregrt ?istog opranog je?ma, sud dobro poklopi i ostavi da se ohladi.


Upala mokra?nog mjehura

Protiv upale mokra?nog mjehura neka se pije ?aj od br- ljana (Hedera helix L) triput dnevno: ujutro, u podne i nave?er. Na ?etvrt litre vode stavlja se 2 grama brljana.


Bol u mjehuru

Kada nastupe bolovi u mjehuru, koji bolesnika uasno pate, treba odmah uzeti 1 alicu ?aja od 10 g li?a crnog ribiza (Ribes nigrum L) i 5 g cvijeta od bazge (Sambucus nigra L) na ?etvrt litre vina. Vrelo vino prelije se preko trava i dobro poklopljeno 10 min. kuha. Taj ?aj se da bolesniku vru?. Ako se moe dobiti, jo je bolja kora od lista crnog ribiza. Od kore se uzme 20 g. Ako nema ni li?a niti kore od ribiza, onda se kipu?im vinom prelije 20 g kamilice, pokrije i nakon 5 min. bolesniku prui da popije. Uz taj ?aj napariti se na preslici, koja se u koli?ini od 60 g na 1 litru vode pola sata poklopljeno kuha. Prije parenja treba trbuh polako komforovim uljem po pola Algom istrljati.


Kada mokra?a pri

Uzme se 10 grama cvijeta i li?a nevena (Calendula officinalis L), 6 grama preslice (Equisetum arvense L), 5 g konopljina sjemena, koji se malo izgnje?i, i 5 grama konopljinog li?a (Canabis sativa) prelije s pola litre kipu?eg vina, pridoda 3 lice meda i kuha 10 minuta dobro poklopljeno. Natate i prije spavanja popije se mala alica, a preko dana svakog sata po jedna lica. Svaku ve?er treba se napariti na preslici i nevenu, ako se od svake vrste po 30 grama na jednu litru vode pola sata kuha.

Kada pri mokra?a, treba uzeti 20 grama bosiljka (Ocimum basilicum L) i kuhati ga u pola litre vode s dvije lice meda. Jedna tre?ina se ukuha dobro poklopljeno. Toga ?aja se polovina popije natate, a druga polovina prije spavanja. To se uzima 3-4 tjedna.


Protiv mokra?nog gruka i kada stane mokra?a

Kuhaju se suhe komuke od graha, 25 g ili 3-4 dag oiljaka (ica) od mladog svjeeg graha na 2 litre vode, 3 do 4 sata se kuhaju dok napola uvriju, pa se toga uzima ujutro natate i prije spavanja po alica, preko dana svako pola sata po gutljaj.

Ili se uzme suhog li?a od breze (Betula alba L) 1 dag, prelije se s pola litre kipu?eg vina i kuha s dvije lice meda 15 minuta. Od toga ?aja uzima se tri puta na dan po alica, a izme?u tog vremena svaki sat po lica.

Isto je dobar lijek ?aj od ?ubra (Saturea hortensis L). Uzme se 1 dag li?a od ?ubra i jedan veliki patenjak. Patenjak se samo izree i prelije s pola litre kipu?eg vina i kuha 15 minuta. Uzima se tri puta dnevno po alica, a preko dana svako pola sata po gutljaj. Vru? obaren korijen od patenjaka i ?ubar privija se kao oblog na donji trbuh.


Savjeti i lijekovi za mijenu kod ena

Mijena kod ena prirodni je zakon, ali koji ipak loe utje?e na cjelokupni organizam. Mjese?no pranje dolazi neposredno, ili ranije ili kasnije, ili suvie, ili premalo. Traje ili prekratko, ili se odvie produlji, pa se prije reda opet vra?a. Slabunjave, boleljive ene, ili ene koje teko rade dolaze prije u mijenu i mnogo vie trpe nego ene koje su pote?ene tekoga rada i raznih ivotnih trzavica. ene jake gra?e i zdrave nemaju kod toga mnogo nevolje. Neke u ovim godinama odebljaju, a u nekima prevlada nagon za ?esto spolno op?enje. Op?e su pojave: navala krvi u glavu, rastrojeni ivci, omaglica, nesanica, bol glave, zujanje u uima, jako znojenje, nemo? i velika slabost.

Slabe ene moraju se dobro hraniti, i to mesom, zeljem, kuhanim i pe?enim tijestom, orasima, ljenjacima, bademom, e?erom i medom. ?e?e treba uzeti koko pa je kuhati s prekrupom od penice ili je?ma, zatim kuhanu penicu ili je?am s dosta mlijeka i svakovrsnog vo?a. Naprotiv, ene koje naginju debljini moraju odbaciti branena i slatka jela, e?er i krumpir, a jela koja uzimaju treba sasvim malo za?initi.

Za vrijeme mijene treba dnevno uzimati jednu do dvije alice ?aja, i to uvijek po gutljaj. Za ?aj se uzme po 6 g kunice, macine trave, bazge, gospine trave, eljezanke, preslice, a po 3 g kantarije, korijena i?irota i pelina, to se na jednu litru vode preko no?i potopi, ujutro s 3 lice meda ukuha jedna tre?ina. Kod navale krvi u glavu uzima se po 15 g izgnje?enih boba smrekovih i preslice, pa s tri ?etvrt litre vode dobro poklopljeno pola sata kuha; toga ?aja preko dana se popije ve?a alica, uvijek po gutljaj. Odijelo i obu?a neka su dosta komotni da nigdje ne steu. Visoke pete treba s cipela skinuti i paziti da je probava u redu. Osim toga se dnevno cijelo tijelo 4 do 5 sekundi s pola octa i pola vode opere, a svaki drugi dan uzme 8 do 10 sekundi hladna polubanja. Ako je navala krvi u glavu velika, onda svaki dan, svaku ve?er potrebno je uzeti irigaciju s odvarom od hrastove kore 1 i pol dag na jednu i pol litru vode, kuhati 20 minuta.


Preveliko krvarenje

Kada kod mijene nastupi veliko krvarenje, onda treba odmah le?i u krevet i namjestiti glavu nie, a donje tijelo povie. Treba uzimati ?aj kao to je gore navedeno, uz to stavljati na trbuh obloge s pola vinskog octa i pola vode. Osim toga, 2-3 puta dnevno toplo se irigirati odvarom od 50 grama mlade zdrave hrastove kore i 50 grama preslice na jednu litru vode, 20 minuta kuhane. Treba uzimati mjeovitu i krepku hranu i vie puta tijekom dana piti po 2-3 ?ae crnog vina.

Osje?aju li se uz krvarenje jo i bolovi, onda treba dnevno 3-4 dana uzimati dobro toplu banju 1 sat, u velikoj kadi s odvarom od trina. Kada se voda u kadi stane hladiti, staviti u vodu 1-2 kamena.

Nastupi li zbog velikog krvarenja pljuvanje krvi na usta, onda treba uzeti 20 grama hrastovog i 60 grama vrbovog li?a i mladih vrhova na 1 litru vina, dobro poklopljeno napola ukuhati i dnevno piti. Najprije 1 ?au, a kasnije svako pola do jednog sata, a kasnije i svako dva sata po jednu licu.

Vrlo je dobar i ovaj lijek: Uzme se po 15 grama rusoma?e, preslice, metvice niske to uz vodu raste, li?a i mladih gran?ica od imele (najbolja je imela s hrastovog stabla) na 1 litru vina dobro poklopljeno jednu tre?inu ukuhati, a dvije tre?ine da ostanu. Prvog sata dvije alice popiti, a kasnije svakih pola do jedan sat po licu uzimati.


Nakon velikog krvarenja dolazi obi?no bijeli cvijet

Bolesnica treba i nadalje ostati 4-5 dana u krevetu, a na trbuh joj treba stavljati dobro tople obloge s odvarom od trina. Oblog treba svako pola do tri ?etvrt sata mijenjati. Svako jutro ?itavo tijelo se 4-5 sekundi pere s pola vinskog octa i pola vode, a preko dana samo jednom gornje tijelo. Osim toga, tri puta dnevno se popije po jedna alica ?aja od 75 grama ploda i kotica od divlje rue i po 8 grama istucanih boba smrekovih, mladog orahovog li?a i macine trave, na 1 litru vina i 3 lice meda. To se mora 1 sat dobro poklopljeno poistiha kuhati.

Dobar je i ovaj lijek: uzme se cvijeta od bijele djeteline 40 g i solomonovog pe?ata uglastog (Polygonum aviculare L) 40 grama na litru vina, 12 sati se dri potopljeno i 20 minuta s 3 lice meda kuha. Uzima se po 3 alice dnevno. Pokraj svih ovih ?ajeva treba dnevno piti 2-3 ?aice vina od rumarina.


Oteklina spolnih organa

Ako spolni organi oteknu, onda treba uzeti po 15 grama: podbjela, kantarije, bokvice, solomonovog pe?ata uglastog, s pola litre vina i pola litre vode dobro poklopljeno kuhati dok se na polovinu ukuha. Toga se ?aja pije preko dana dvije-tri alice, svako ?etvrt do pola sata po gutljaj. Na spolne organe stavljaju se oblozi sa svjeim, dobro opranim i izgnje?enim li?em od podbjela ili hladnim odvarom od 1 dag suhog li?a, koje se u jednom litru vode 12 sati dri potopljeno i 10 minuta kuha. Ako li?e nije potopljeno, kuha se 25 minuta.


Mijena kod mukaraca

I kod mukaraca se javlja prijelaz u starost. Oko 50-ih godina, a kod mnogih i ranije, nastupa doba mijene, a javlja se sa zamoreno?u, utu?eno?u, apati?no?u i nervozom. I ovdje se preporu?uje voda, koja sve zapreke odstranjuje i pogoduje cirkulaciji krvi. Svako jutro treba oprati ?itavo tijelo s pola octa i pola vode, a svaku ve?er do pola listova, a ako je mogu?e, do koljena gaziti po vodi jednu do tri minute. Tjedno treba uzeti dvije-tri hladne polubanje od 8 do 10 sekundi uz pranje le?a, jednom prelijevati koljena, bedra i le?a, a jednom treba ?itavo tijelo. Dnevno treba piti 2 do 3 ?aice vina od rumarina i uzimati vie puta preko dana jednu do dvije alice ?aja, u manjim obrocima. Za ?aj se uzme po 7 g kadulje, kunice, mladog hrastovog li?a, mladog orahovog li?a, kiselice, sljeza, 4 g korijena od i?irota, 3 g kantarije i 3 g pelina, koje se u jednu litru vina potopi i stoji 12 sati, 10 minuta kuha i procijedi i jo 2 do 3 minuta proklju?a s 4 lice meda. Ovaj se ?aj pije od vremena do vremena, 4 do 6 tjedana. Pranje octom i vodom dnevno nastaviti i prije lijeganja u krevet, barem svaku drugu ve?er po vodi gaziti. Uporabom hladne vode osjetit ?e svaki tko jednom iskua njezinu djelotvornu mo? i ugodno ?uvstvo.


Umor i obamrlost mii?a

Obamrlost mii?a po?inje od palca te se protegne na ?itavo tijelo uz velike bolove. Lije?i se ?ajem od mladih gran?ica i cvijeta imele, koja raste na hrastovom stablu (Viscum album L), kadulje (Salvia officinalis L), kantarije (Erytraea Centaura Pers.) i vrhova od smreke (Juniperus communis) po 4 g, pelina 3 g, to se sve u pola litre vode potopljeno dri 12 sati, prokuha i jo 10 minuta pari. Dnevno se uzima sedam-osam puta meda u malim obrocima, zatim boba od smreke od 4 do 15 boba i 15 do 4 bobe, 6 do 3 puta. Tjedno treba tri-?etiri puta bolna mjesta odvarom od trina oblagati. Obloge drati jedan do jedan i pol sat. Gornje tijelo treba polijevati dva puta tjedno i dva puta donje, jednom le?a i jednom cijelo tijelo. Osim toga, treba uzeti jedan do dva puta polukupelj. Polukupelj i polijevanje poduzimaju se hladnom vodom u vremenu od 10 sekundi, postupno od jedne do jedne i pol minute. Jednom do dva puta tjedno treba uzeti veliku toplu kupelj za op?u okrjepu, i to: od trina, slame od zobi, smreke, boba ili rumarina. Trine i slame uzme se dva i pol do tri kilograma, smreke 1 kg, rumarina 1 kg. To se 12 sati dri potopljeno, pola sata kuha te u kadu ovaj odvar ocijedi.


Ote?ene noge ujutro

Uzrok su slabokrvnost i gruanje krvi, povezano s bolovima u maternici, a ostanu i kao posljedica nakon bolovanja crvenog vjetra, arlaha, bubrenih i jetrenih bolesti. Znak su da u tijelu jo ima neizlu?enih, ne?istih sokova.

Kod ovih bolesti treba dnevno uzeti dobro toplu kupku za noge do koljena od 20 minuta u odvaru od korijena paprati. Uzme se na 5 litara vode 10 dag korijena od paprati (Aspidium Felix mas), 12 do 16 sati drati potopljeno i pola sata kuhati. Odmah ?im se noge izvade iz tople banje, stavi ih se do glenja u hladnu vodu i po vodi jednu minutu ?ine pokreti kao da se voda gazi. Na stopala i listove, do pola, treba staviti hladan oblog od ilova?e razmu?ene s pola vinskog octa i vode, a na eludac i trbuh dobro topao oblog od odvara trina i vinskog octa. Barem dva puta tjedno treba polijevati jednom gornje i jednom donje tijelo hladnom vodom, od 10 sekundi postupno do jedne i pol minute. Po dva puta tjedno neka se uzme hladna polukupelj s pranjem le?a od 8 sekundi do jedne i pol minute i po dvije tople banje u velikoj kadi od 20 do 25 minuta, u odvaru od jedan i pol kilogram trina, ?etvrt kilograma istucanih smrekovih boba i ?etvrt kilograma bijelog zdravog, izgnje?enog luka s ljuskama, 12 do 16 sati drati potopljeno u 10 litara vode i dobro poklopljeno jedan do dva sata poistiha kuhati. Ako se ne moe pripremiti banja u velikoj kadi, onda treba bolesnika umotati u vru?u plahtu umo?enu u isti odvar, suhu plahtu preko i vuneni ogrta? uz jorgan, da se bolesnik dobro oznoji. Oblog neka se ostavi jedan i pol do dva sata, a nakon toga treba brzo mlakim octom i vodom tijelo oprati.

Za ?aj se uzima: 15 g isitnjenog korijena koprive, 6 g i?irota (Aerus Calamus L) i 16 g korijena bijelog sljeza (Althaea officinalis L), 12 do 16 sati se dri potopljeno u 1 litru bijelog vina i pola sata poistiha kuha, jo vru?e prelije preko 10 g bogorodi?ine trave (Hypericum perforatum L), 10 g podbijela (Tussilago farfara L), 10 g cvijeta od bazge (Sambucus nigra L), 20 g istucanih boba (Juniperus communis), 6 g preslice (Equisetum arvense), 6 g, rumarina, 2 g pelina i ?etvrt kilograma meda, jo 5 minuta kuha i 20 minuta dobro poklopljeno na toplom mjestu pari. Toga ?aja uzima se svakog sata po gutljaj, a ujutro natate i prije spavanja po jedna mala alica. Dva puta dnevno neka se uzme na vrhu noa praka od kravojca.


Ote?ene noge uve?er

Znak su nepravilne cirkulacije krvi. Ako je lijeva noga ote?ena, onda ili srce ili bubrezi loe funkcioniraju, a ako je desna noga ote?ena, sluti se na bol u maternici i na vodenu bolest. Kod te bolesti dnevno treba prati tijelo octom i vodom, tjedno dvije do tri polukupelji u odstajaloj vodi s pranjem le?a od 10 sekundi do jednu i pol minutu. Svakog drugog dana treba prije lijeganja u krevet navu?i lanene ga?e umo?ene u hladan odvar od isjeckane slame od zobi, pola kilograma na 6 litara vode i 5 dag istucanih boba smrekovih i 5 dag bijelog izgnje?enoj luka, 12 do 16 sati drati potopljeno i pola do jedan sat poistiha kuhati. Preko ovih ga?a navu?i suhi i vuneni pokriva?, tako da je svaka noga posebno dobro umotana. Ako je bolesniku hladno, na noge staviti vru?e boce. Ovaj oblog ostaviti jedan i pol do dva sata. Za ?aj neka se uzima jedan dekagram satrvenog korijena apte (Sambucus Ebulus L), 3 dag ila od koprive, 1 dag satrvenog korijena od bibernele (Pimpinella magna L), 10 g i?irota (Acorus Calamus L), na jednu litru zdravog vina, 12 do 16 sati drati potopljeno, pola sata poklopljeno poistiha kuhati i kipu?e preliti preko 10 g brezova li?a (Betula alba L), 2 dag istucanih boba smrekovih (Juniperus communis), 10 g mauranke (Ariganum majorana L), 4 lice meda, 10 g kadulje (Salvia officinalis) i 4 g pelina (Artemisia Absinthum L). To sve zajedno 5 minuta kuhati i 20 minuta pariti. Od ovog ?aja treba svakog sata uzeti po jednu licu i tri puta dnevno na vrhu noa praak od kravojca (Angelica sylvestris L). Ne smije se jesti mesa barem dva mjeseca, ve? kuhanu penicu, je?menu prekrupu, riu, mlijeko i zelen svake vrste, osobito koprive i pinata, te kruh od prekrupe. Neka se uzme li?a od vrbe (Salix alba L). Ako je li?e svjee, uzme se 40 g na pola litre octa, ako je suho, 20 g. Li?e se mora u octu dobro ugrijati, onda se izame i koliko je bolesniku mogu?e izdrati vru?e, na noge privije. To neka se ?ini jutrom i nave?er.

Neka se uzme korijena od apte (Sambucus ebulus L), zobi i maka, sve skupa neka se dobro protu?e pa pofriga na salu kokojem i privije na otok tri do ?etiri puta.

Ako kome noge oti?u (bilo od kakve bolesti), neka uzme brljanova (Hedera helix L) lista te ga u tavi, na ulju ili masti, pri i tako neka ?ini dva-tri jutra i time neka oblae noge i neka ne hoda ve? lei.


Znojenje nogu

Kod velikog znojenja nogu bolestan je ?itav organizam. Stoga se i ne smije znojenje silom kojekakvim mastima odstraniti. U?ini li se to, ide se u susret tekim posljedicama, jer znoj koji se vie ne izlu?uje na noge udari na unutarnje organe. Kod ove bolesti treba lije?iti ?itav organizam. U prvom redu treba utjecati na pravilno kolanje krvi, to se polu?uje hladnim polijevanjem. Tjedno treba dva puta polijevati gornje tijelo i dva puta donje, uzimati dvije hladne polukupelji uz pranje le?a, od 10 sekundi do jedne i pol minute, i dva puta tjedno umotati tijelo u vru?u plahtu umo?enu u odvar od trina. Taj oblog treba ostaviti jedan i pol do dva sata. Noge treba kupati u odvaru od 20 dag omorikinih gran?ica ili zelenih ?eera, 20 dag orahovog li?a, 20 dag hrastove kore i 20 dag kore od vrbe i 20 dag trina s 10 litara vode, dva sata poistiha dobro poklopljeno kuhati. To se ?ini dva-tri puta tjedno, 15 do 20 minuta, nakon te banje jednu minutu u hladnoj vodi nogama kretanje ?initi kao da se gazi po vodi. Na noge treba staviti hladan oblog od istog odvara, dobro se pokriti i le?i. Dalje treba se tri-?etiri puta tjedno namazati ov?jim lojem, iroku obu?u nositi i dnevno ?arape mijenjati. Natate, u podne i prije spavanja, treba popiti alicu ?aja od 4 g krike (Anagallis arvensis L), kunice (Achillea Millefolium), kadulje (Salvia officinalis L), bazge (Sambucus nigra) i od 2 g pelina i 2 lice meda, na pola litre vode 15 minuta kuhati.

Isto je dobro prije spavanja na noge staviti obloge od kukuruznog brana, zakuhane hladnom vodom. Ovi oblozi izvla?e temperaturu.


Kada udare u koljena veliki bolovi

Treba uzeti smrekovih boba, dobro ih istucati i s jabukovim octom na temperaturu staviti da se raskuhaju. Nakon toga uzme se ilova?e, tim vru?im octom i tucanim bobama razmuti ilova?u da postane kao melem, onda tu ilova?u na tri dijela razdijeli i tri puta debelo na mokru krpu namai i time bolna koljena 3-4 puta dnevno obloi. Ovaj je lijek izvrstan za bolove u koljenima i kriima. Ako se ne moe dobiti jabukovog octa, moe se uzeti i vinski ocat, ali je jabukov mnogo bolji.

Ako ne pro?e bolest, onda se uzme bjelanjak od jajeta, sapuna pa dobro promijesi i onom smjesom dobro debelo namae i vlaknom utegne.


Slabost u nogama kod starih ljudi

Uzme se topla kupelj za noge od 5 dag kore od vrbe na 5 litara vode i kuha 1 i pol sat. Od toga odvara i obloge na noge stavljati prije lijeganja u krevet.


Hladne noge

Hladne noge znak su loe cirkulacije krvi i slabokrvnosti. Protiv toga pomae ako se tjedno uzme po tri dobro tople kupelji za noge u odvaru od trina, slame od zobi ili se stavi 2-3 ake u vodu. Obu?a mora biti prostrana, ne smije stiskati.


ulj (mjehur) na nozi koji se obu?om naulja

Izlije?i se kukuruznim branom. Zamuti se kukuruzno brano, samo hladnom vodom, i privije na ulj. To se ?ini dva dana. Tre?i se dan zamuti vinskim octom i privije, a ?etvrti dan maslinovim uljem i ulj ?e zamladiti.

uljevi na nozi izlije?e se kada se svaku ve?er na ulj previje istucan korijen ljiljana.

Trudovi koji se nalaze najvie na palcu noge ili ruke previjaju se tucanim ljiljanovim listom i prolaze.


Kada noge ili ruke zamiru

Kome je cirkulacija krvi poreme?ena te mu noge ili ruke zamiru, treba uzeti vodopije (Cichorium intybus L), sljeza (Althaea officinalis L), bokvice (Plantago major L), kunice (Achillea Millefolium L) po 12 g i korijena aptovine (Sambucus Ebulus L) 15 grama. Korijen se isjecka nasitno i dri potopljen 12 sati u ?etvrt litre vode, a nakon toga kuha u istoj vodi pola sata. Ove druge trave potope se isto u litri vode i stoje 12 sati, kuhaju se u istoj vodi 5 minuta, procijede se i pridoda se ?aj od korijena apte i dvije lice meda. Tog ?aja treba uzeti svaki put po jednu licu, a uzeta mjesta istim ?ajem dobro istrljati, toplim kuhanim travama obloiti i dobro umotati. Taj oblog treba ostaviti jedan do jedan i pol sat, a nakon toga uzeta mjesta alkoholom i jabukovim octom istrljati i toplim previti.

Taj je lijek vrlo dobar i kada naglo u koljenu i zglobovima zaboli.


Kada se nekom smrznu noge ili ruke

Smrznuti udovi namau se salom od jazavca (Meles Taxus) i zamotaju u krpe.

Uzmi mozga i loja kozjega (ovis copra) ili ov?jega (ovis aries) i kuhaj u vodi dokle sve ukuha, a ostane samo mozak te tim toplim mozgom mai gdje boli.


Nazebline ili ozebline

Nazebline se pare na dobro vru?em odvaru od samljevene hrastove kore. Na 4 dag samljevene kore uzme se 6 litara vode i kuha dobro poklopljeno pola sata. Pari se i banja 20-25 minuta, nakon toga se pola minute hladnom vodom polijeva i dobro omota.

Nazebline se pare 20-25 minuta i na odvaru od trina, zatim se pola minute hladnom vodom polijevaju, a nakon toga previju s dobro toplim oblozima s odvarom od korijena poljske stee (Potentilla Tormentilla Sibth). Na ?etvrt litre, pola vode, pola vinskog octa, kuha se 20 minuta 15 grama isitnjenog korijena stee.

Protiv nazeblina dobro je napariti noge ili ruke na odvaru vrtnog ?ubra (Saturea hortensis L) ili u slanoj vodi na 5 litara vode ?etvrt kg soli uzeti.

Korijen od dinjice (Pimpinella Saxifraga L) ili crnpure male upotrebljava se kao lijek za nazeb i promuklost, kad se pije kao ?aj ujutro, u podne i uve?er. 15 grama na pola litre vode. Vru?om vodom preliti, 5 minuta kuhati.

Uzmi hrastove kore, kuhaj, pa onom vodom grlo isperi, pa ?e se rijeiti promuklosti. 40 grama na pola litre vode, 20 minuta kuhati.

Osuen i u prah istucan list ?emerike bijele (Veratrum album) preporu?uje se za kihanje pri okorjeloj nazebi i glavobolji.


Nadutost u elucu i trbuhu

Od te bolesti pate najvie ljudi koji mnogo sjede a premalo se kre?u. Uzrok je slaba probava. Gdjekada dolazi i od hrane, a i od hladnog pi?a.

Protiv te bolesti treba uzimati tri puta dnevno po jednu alicu ?aja od 2 g zelene korice od bazge (Sambucus nigra L) (zelena je korica kada se gornja koa ostrue, nalazi se jo jedna korica zelena), kadulje (Salvia officinalis L), li?a od bazge i korijena petoliske (Potentilla anserina L) po 6 g, preslice (Equisetum arv. L) 4 g i pelina (Artemisia Absinthum) 2 g na pola litre vina, 12 sati drati potopljeno, 5 minuta kuhati i jo 20 minuta pariti. Taj ?aj treba uzimati 10 dana. Nakon 10 dana uzima se ?aj od 6 g li?a od ?i?ka (Lappa officinalis All.), 15 g vrhova od koprive, 6 g metvice (Mentha piperita), 6 g bosiljka (Ocimum basilicum L) i 3 g kopra (Anethum graveolens) na pola litre vina, 12 sati drati potopljeno, 10 minuta kuhati i jo 20 minuta pariti. Nakon toga ?aja uzima se dva mjeseca dnevno prije spavanja 30 kapi tinkture od pelina u jednoj alici prokuhane vode i dobro toplo popije.

Dnevno treba prati tijelo hladnim octom i vodom, dva-tri puta tjedno uzeti od 20 minuta dobro toplu banju za noge do koljena od odvara trina ili slame od zobi. Odmah iza vru?e banje noge drati pola do jedne minute u hladnoj vodi i praviti pokrete kao da se gazi po vodi. Kada se ide spavati, na eludac i trbuh se stavljaju topli oblozi od odvara trina s octom. Hladna polijevanja i polukupelji osobito se preporu?uju jer pospjeuju cirkulaciju krvi i time krijepe ?itav organizam. Treba se po svjeem zraku dosta kretati i duboko disati. Dok ima rotkve, jesti rotkve tanko narezane s uljem i kuminom ili prijesnog kiselog kupusa s uljem i kuminom, i crvenog luka s uljem. To ?isti i krijepi eludac. Treba jesti i kuhanu penicu i prekrupu od je?ma i zobi. Bobe od smreke neka se jedu i dobro sava?u, od 4 do 15, a od 15 po bobu manje na 4. est puta treba ponoviti.


Napuhanost (vjetrovi)

Bosiljak (Ocimum Basilicum L) lije?i napuhanost (vjetrove) i pospjeuje probavu kad se pije kao ?aj jutrom i ve?erom. (vidi dalje vjetrovi).


Kad netko ne moe jesti, nejelost

Neka na?upa li?a od pelina, iskria u vrcani med, pa onako nekuhano jede svaki dan po jednu licu kavenu natate. ?im opazi da moe jesti, nije vie potrebno uzimati taj lijek.

Kad ne moe jesti, stavi li?e od pelina u rakiju pa pij. Muko treba muki, a enske enski pelin. Muki pelin ima crven korijen, a u enskog je bijel korijen. Li?e je jednako. ena i mu moraju izmijeati i mukog i enskog pelina pa jesti.

Za pelin se op?enito zna da tjera iz eluca pokvarene plinove, podrava i poboljava elu?ane sokove, daje bolji tek i probavu, osobito kao prigotovljen lijek, tj. kao ?aj ili kao praak.

Kad tko ne moe jesti, a eli da dobije dobar apetit za jelo, neka uzme li?a od rumarina i stavi u vodu da dobro proklju?a, poslije neka procijedi i onu vodu neka prilijeva u vino kad pije, tako isto neka na?ini od kruha juhu i neka prilije malo one vode i jede pa ?e dobiti dobar apetit. Od rumarina se upotrebljava li?e, stabljika i cvijet.


Katar u nosu

Dva-tri puta tjedno napariti glavu na trinama, najbolje nave?er prije lijeganja u krevet, jer se nakon parenja glave ne smije dva sata izlaziti na zrak. Noge treba pariti i kupati dva-tri puta tjedno u trinama, isto uve?er. Na ?au vode s medom (na ?etvrt litre vode jedna velika lica meda, 5 minuta pustiti da se kuha) staviti 12 kapi tinkture od moravke (Arnica montana L) i 12 kapi tinkture od poljske stee (Potentilla Tormentilla Sibth.), i to u nos umrkati ili pumpicom ispirati od 4 do 6 puta dnevno. Dnevno treba tri puta po hladnoj vodi hodati od 10 sekundi postupno do 2 minute i dva puta tjedno polijevati bedra. Bobe od smreke treba jesti, i to po?evi od 4 bobe, svaki dan jednu vie do 15, a od 15 svaki dan bobu manje do 4. To est puta ponoviti. Dnevno tri puta popiti po alicu ?aja od bro?ike ute (Galum verum), kadulje (Salvia officinalis L), kunice (Achillea folium) i bokvice (Plantago medio L) po 3 g na pola litre vode, 12 sati drati potopljeno, provriti i 10 minuta pariti na vru?em mjestu, zatim procijediti.


?ir ili polip u nosu

Lije?i se ovako: uzme se 50 g ?iste svinjske masti, 8 g kamfora, 4 g glicerina i jedna lica meda. Ta se smjesa dobro promijea, tanko drvce obavije se tvrdo pamukom te se stavi masti mali komadi? na pamuk i gurne koliko se dublje moe u nos. To treba ?initi ?etiri puta dnevno. Pamuk svaki put treba promijeniti. Dnevno treba umrkavati ili, jo bolje, pumpicom ispirati ?ajem od kadulje pomijeanim s medom 20 g kadulje u pola litre vode potopljeno drati 12 sati, provriti i jo 10 minuta na vru?em mjestu ostaviti. Nakon toga se ocijedi, pridoda jedna velika lica meda i jo jednom proklju?a.

Dnevno se sedam-osam puta pumpicom ispire nos ?ajem od poljske preslice (Equisetum Arvense). Uzme se 40 g na pola litre vode i potopljeno dri 12 sati, a nakon toga kuha 10 minuta i 10 minuta pari na toplom mjestu. Tome se doda lica meda i time se ispire nos.
Svaku ve?er stave se noge na jednu minutu u hladnu vodu i ne briu?i ih treba le?i u krevet i dobro se pokriti. Ovim lije?enjem polipi ?e sasvim i?eznuti.


Za?epljen nos

Dnevno 10-15 minuta umrkavati (ili pumpicom ispirati) hladnu vodu te jesti tvrd kruh.


Protiv crvenog nosa

Preko no?i stave se oblozi od krpa nakvaenih u vodi u kojoj je rastopljena stipsa. Nakon kratkog vremena crvenilo nosa i?ezava.

Dobro je tako?er umrkavanje ili ispiranje nosa mlakim svjeim mlijekom.

Dnevno vie puta kinicom istuirati ili snijegom natrljati nos, a preko no?i staviti oblog od vinskog octa ili ilova?e.


Kada krv na nos navali

Kada krv na nos rijetko curi, ne kodi nita. Ali kada se to ?esto ponavlja, ne smije se olako uzeti jer vodi velikoj slabosti, bljedobolji, dapa?e tuberkulozi i drugim bolestima. Uzrok moe biti u snanom brisanju nosa, u brzom tr?anju, odvie tekom radu, slabokrvnosti, sagibanju, u jednostranoj i nedostatnoj hrani, koja oslabljuje organizam, u nervozi, te bolesti srca ili bubrega.

Kada navali krv na nos, odmah treba za?epiti nosnice pamukom, ruke di?i u zrak i drati hladan oblog oko vrata. Skuha se jak ?aj od 40 g preslice (Equisetum arvense L) ili 40 g rusoma?e (Capsella bursa pastoria L), koja se s pola litre kipu?e vode prelije i 5 minuta kuha.

Ohla?en ?aj potjera se u nos i odmah se ispije jedna do dvije alice. Ne pomogne li to, onda treba gornje tijelo hladnom vodom polijevati 8 do 10 sekundi, a mlaz vode na vrat putati. Odmah iza polijevanja treba uzeti toplu kupelj za noge s jednom do dvije lice soli. Tjedno treba dva puta polijevati gornje tijelo i dva puta donje tijelo, uzeti dvije hladne polubanje i pranje le?a od 6 do 8 sekundi. Svaki drugi dan treba uzeti jako toplu kupelj za noge s jednom do dvije ake soli. Hrana neka je lagana i krepka. Kod velike slabosti uzima se svakog sata po jedna lica mlijeka, kuhanog sa samljevenim sjemenom od komora?a. Na jednu alicu mlijeka stavi se jedna lica komora?a (Foeniculum officinalis All.) i kuha se 10 minuta.

Krv iz nosa obustavlja se kada se u nos potee sok od svjee koprive ili umrkava u prah istucano li?e suhe koprive.

Ili kad se u nos potee sok naran?e.

Ili svjeim li?em od kadulje ili koprive obloiti ?elo, osobito vrat i potiljak.

Dobar je i ovaj lijek: od crvenog luka iscijedi se sok i pomijea s vinskim octom. U tu teku?inu umo?i se pamuk i stavi u nosnice. Na ?elo, vrat, a osobito potiljak stavi se hladan oblog, a ruke se dignu u zrak.


Protiv neuroze

Vrlo dobro sredstvo protiv neuroze jest: dnevno trljati tijelo toplim lojem. Ako to nije mogu?e svaki dan, a ono barem tri puta tjedno. Svakih 15 dana treba tijelo natrljati toplim naravnim crnim vinom.

Vrlo je dobro sredstvo i hladno kupanje u vodi u kojoj se kuhala mlada hrastova kora. Ona krijepi nerve i kou.

Preporu?uje se to vie etnji po svjeem zraku. Spavati treba u hladnoj sobi, a ljeti kod otvorenih prozora.

Dalje je vrlo dobro sredstvo sljede?e: dnevno uzeti dva limuna, dobro oprati i na tanke krike izrezati. Jedan limun pojede se ujutro natate, a drugi nave?er prije spavanja. To se ?ini toliko dana koliko je osobi godina.

Za vrijeme lije?enja mora se bolesnik kaniti alkoholnih pi?a i puenja te po mogu?nosti drati dijetu, tj. ne jesti mesa.


Neurozna vrtoglavica (nesvjestica)

Uzme se 6 g odoljena (Valeriana officinalis L), 4 g despika (Lavandula vera D.), 6 g rumarina i jagor?ine (Primula officinalis Yay.) na pola litre kipu?e vode i kuha se 5 minuta. Uzme se tri puta dnevno po alica natate, pred ru?ak i prije spavanja.

Od li?a mato?ine (Melissa officinalis L) i drugih mirisavih biljka pravi se aromati?na esta i aromati?na alkoholna vodica. Ove teku?ine upotrebljavaju se i kao unutarnji i kao vanjski lijek za mazanje. One osvjeuju, oivljuju i razdrauju, zato se upotrebljavaju kad je tko slab i ima nesvjesticu i povra?anje.


?e?a nesvjestica

Uzme se petoprste stee (Potentilla anserina L), kumina (kima, Carum carvi), ?estoslavice (Veronika officinalis L) po 4 g i korijena odoljena (Valeriana officinalis L) 6 g. Te se trave preliju s pola litre kipu?e vode i kuhaju 15 min. Toga ?aja uzima se uvijek samo po gutljaj i popiju se 2 alice preko dana. Dnevno treba tijelo prati s pola octa i pola vode, polijevati dva puta tjedno gornje tijelo, a dva puta noge, koljena i slabine od 8 sek. postupno do 1 i pol min. Tjedno treba dva puta uzeti do koljena toplu kupku za noge u odvaru od trina i dva puta umotati tijelo u vru?u plahtu, umo?enu u odvar od trina. Taj oblog ostavi se 1 i pol do 2 sata.


Nesanica

Nesanica dolazi zbog poreme?ene cirkulacije krvi, hladnih ruku i nogu, navale krvi u glavu, nedostatnog izlu?ivanja loih sokova iz tijela i napuhavanja (vjetrova). Od navale krvi u glavu ponajvie trpe ljudi koji su umno odvie zaposleni. Oni trebaju uzimati tri puta dnevno po alicu ?aja od kamilice, a u ?aj staviti 25 do 30 kapi tinkture od korijena odoljena i i?irota.

Tinktura od odoljena i i?irota dobije se ovako: uzme se boca irokog grla i napuni do polovine; sitno narezanim korijenjem od odoljena i i?irota na jednake dijelove nadolije se ?istom prepe?enom rakijom i ostavi na suncu ili toplom mjestu tvrdo za?epljeno 4 do 6 tjedana, a nakon toga procijedi se u ?isto staklo. Za ?aj od kamilice uzme se 6 g kamilice, prelije s ?etvrt litre kipu?e vode, s jednom licom meda kuha se 5 minuta, dobro se promijea i ostavi dobro poklopljeno ostati 5 minuta. Nakon toga se procijedi i odmah pije. ?aj od kamilice ne smije se kuhati ni dugo stajati, ina?e ishlapi najve?i dio ljekovitog eteri?nog ulja koje kamilica u sebi sadri. Ovaj ?aj s tinkturom od odoljena treba uzimati tri tjedna, ne dulje. Nadalje, uzima se tri tjedna, tri puta dnevno po jedna alica ?aja od ?estoslavice (Veronika officinalis L), cvijeta od kunice i macine trave, svake po 15 g. Ove se trave potopljene dre 12 sati, kuhaju se 10 minuta s dvije lice meda. Raditi se ne smije previe, a u krevet se mora rano lijegati, pred spavanje popiti ?au vode prokuhane sa licom meda ili ?au kiselog mlijeka. Po hladnoj vodi treba gaziti, a ako je mogu?e, do koljena jednu do tri minute. Noge ne treba brisati, ve? odmah u krevet le?i. Preko eluca i trbuha treba staviti hladan oblog od pola octa i pola vode, suhim i toplim previti. Kod velike navale krvi u glavu svaki drugi dan treba uzeti hladnu polubanju od 10 sekundi i oko vrata oblog s pola octa i pola vode. Uz hodanje po vodi izmjeni?no treba uzeti tri puta tjedno jako vru?u banju za noge do koljena od pola sata u odvaru od trina zatim staviti noge iz vru?e banje minutu u hladnu vodu i pokretati njima kao da se gazi po vodi. Osje?a li se veliki umor u o?ima i teina u o?nim kapcima, treba preko ?ela i o?iju staviti oblog od odvara 20 g kadulje i 20 g pelina s pola litre vinskog octa, to se sve dri potopljeno 12 sati, 10 minuta kuha, pari, procijedi i ohladi. Dva puta tjedno treba napariti glavu na odvaru od kamilice (3 dag na dvije litre vode). Iza parenja ne smije se izlaziti jedan sat na zrak. Hrana neka je lagana, ali krepka i mjeovita, a osobito se preporu?uje puno vo?a. Na stolicu paziti da je redovita, eventualno pomo?i laganim sredstvima za otvor. Spavati kod otvorenih prozora. Jastuk pod glavu treba napuniti svjee suenim li?em od lijeske, hmelja ili omorikinim iglicama.

Tko ne moe spavati u bolesti, neka kuha ljubicu u bijelome vinu i neka taj ?aj pije. U isto vrijeme neka mae zglobove uljem od ljubi?ice i zaspat ?e brzo.

Protiv nesanice treba prije lijeganja savakati li?icu ania i popiti s vodom. Osim toga, uzmite ujutro natate, pola sata pred ru?ak i pola sata pred ve?eru po jednu ve?u alicu ?aja od korijena od kravljaka velikog (Carlina acaulis L) i korijena lincure (Gentiana lutea L) po 3 g svakog, 5 g korijena i?irota (Acorus Calamus L) s malom gran?icom rumarina na ?etvrt litre vina i jednu licu meda. To se dri potopljeno 12 sati, 10 minuta se kuha. Uzima se 3 do 4 tjedna.

Jedna velika lica meda uzeta prije lijeganja umiruje ivce i pospjeuje san. Tako?er se preporu?uje jesti kisele jabuke prije spavanja.

Dobar san dobiva se kada se prije spavanja ?itav dio tijela izme?u prsiju i pupka te noni prsti natru rakijom od prave penice.

Protiv nespavanja zbog neuroze dobro je i ovo sredstvo: pomijea se tu?eni pelin sa sredinom kruha u octu. Tom smjesom obloi se eludac.


Nespavanje zbog glavobolje

Istucaj malo maurana, iscijedi malo soka i umrcaj kroz nos 2-3 kapi. Nakon toga se slatko spava.


Bol o?iju

Za svaki bol o?iju treba uzeti tjedno 2-3 vru?e banje za noge do koljena u odvaru od trina, od 20 min. i odmah iza ove vru?e banje za 1 min. hladnu banju do ?lanaka s kretnjama kao da se gazi po vodi. Tjedno se uzimaju po dvije polukupelji s pranjem le?a od 10 sek., postupno do 1 min. i jednom tjedno umota se u vru?u plahtu, umo?enu u odvar od trina ili jo bolje isjeckane slame od zobi. Pored uporabe vode uzima se ujutro natate, u podne pred ru?ak i nave?er prije spavanja, po jedna manja alica ovog ?aja: po 6 g o?anice, zvane i vidac (Euphrasia officinalis Hayn), kadulje (Salvia officinalis), cvijeta od bazge (Sambucus nigra L), bogorodi?ine trave (Hypericum perforatum), kantarije zvane i ki?ica crvena (Erithraea Centaur. Pers.) i 3 g pelina (Artemisia Absin- thum L) s 2 lice meda, potopi se u pola litre vode i stoji 12 sati, 5 minuta kuha i jo 10 min. dobro poklopljeno pari.

Kad koga o?i bole, uzima se li?e od vinje. Uzmi jedan pregrt li?a od vinje, dobro ga operi nave?er i kad po?e spavati, privij na o?i. Tako neka ostane do sutra. A onda ga skini s o?iju u mra?noj sobi i umij se svjeom hladnom vodom. Tako radi 3-4 dana.

O?anica (vidac, Euphrasia officinalis Hayn) uspjean je lijek za o?ne bolesti. Za lijek se upotrebljava li?e bilo suho ili smrvljeno, i to kao ?aj ili kao praak. Njim se peru tijekom dana 2-3 puta bolesne o?i ili se mo?i ?ista platnena krpica u taj ?aj te se privija na o?i preko no?i.

Do jutra o?i se pro?iste i zjenica oja?a. Ali ?im se bolesnik probudi, neka odmah odstrani obloge. Uz to neka se uzme dnevno jedanput na vrhu noa o?ani?na praka, bilo u juhi ili vodi, jer ?e time o?ni ivci jo vie oja?ati. Ovaj lijek je vrlo dobar.

Za o?i, kada su upaljene, nabuhle i krmeljave, treba uzeti na ?etvrt litre vode, 1 malu licu ?istog meda i kuhati 5 min. i tom medovinom kada se ohladi 4-5 puta na dan o?i ispirati.

Pored toga, treba uzeti lanenu krpu, esterostruko je sloiti, umo?iti u medovinu, iscijediti i obloge na o?i stavljati. Te obloge treba svakih 10-15 min. mijenjati. Preko no?i treba oblog staviti. Nakon obloga ne smije se barem 1 sat iza?i na zrak, a i na jako svjetlo ne izlaziti barem pola sata nakon skidanja obloga. Izvrstan je lijek za upaljene, nabuhle i krmeljave o?i i ovaj: uzmi osrednju glavicu crvenog luka, o?isti je, razrei na pove?e komade i stavi je s 1 licom meda kuhati u pola litre kravljeg mlijeka (od zdrave krave) i pusti da lagano kuha 10 min. Onda procijedi kroz tanku krpicu i tim mlakim lijekom isperi o?i 4-5 puta dnevno. Ovaj lijek izvanredno djeluje i ja?a o?i.

Isto tako je vrlo dobro stavljati na o?i obloge od ?iste prepe?ene rakije.

Uz obloge i ispiranje o?iju treba uzeti tjedno 2-3 puta jako toplu kupku za noge u odvaru od trina. Noge treba pri tome pokriti da para u noge udara. Odmah nakon kupke treba polijevati odstajalom vodom cijelo tijelo, u po?etku pola min. pa postupno do 1 i pol min., a zatim se brzo ogrnuti i le?i u krevet. Ova su polijevanja za ja?anje i reguliraju kolanje krvi u tijelu.

Kada su o?i krmeljave i kada puno suze, treba o?i 2-3 puta tjedno napariti na odvaru od komora?a. Uzme se 6 velikih lica samljevenog sjemena od komora?a, prelije se s 1 litrom kipu?e vode i kuha jo 10 min. Pored parenja treba o?i dnevno 3-4 puta oprati odvarom od aloje i komadi?em ?istog pamuka (svaki put ?isti pamuk, a odvar mora biti dobro poklopljen).

Odvar od alojevog praka (Aloa vulgaris Lam) dobije se ovako: uzme se obilno pun vrh noa alojevog praka i prelije se ?etvrt litre kipu?e vode, dobro se promijea, poklopi i ostavi dok se ohladi i izbistri, a zatim kroz ?istu krpicu procijedi. Pranje o?iju odvarom od aloje ee i boli, ali se ne treba prepasti. Ono ?isti i lije?i o?i.


Titranje i mrak pred o?ima

Kad pred o?ima mnogo titra, treba le?i, dobro se pruiti i o?i zatvoriti barem pola sata. Svaku ve?er treba prije spavanja 2-3 minute po hladnoj vodi hodati ili hladne obloge na noge staviti, pa suhim i toplim previti. A na o?i treba staviti svaku ve?er oblog od kamilice. Na 30 g kamilice stavi se 3/4 litre vode, pusti da voda uzavre i kipu?om se prelije preko kamilice te ostavi dobro poklopljeno da se pari. Jo mlaka kamilica procijedi se kroz ?istu krpu da ne bi ostalo trunja.


Ako o?ima svjetlo kodi

Treba svaku ve?er na o?i stavljati hladne obloge s odvarom od o?anice (Euphrasia officinalis Hayn). Na 50 g o?anice prelije se pola litre kipu?e vode i pusti da se poistiha 5 min. kuha.

Ohla?en odvar se kroz ?istu krpicu procijedi i tim istim odvarom preko dana 3-4 puta o?i se operu ?istim pamukom i svaki put drugi pamuk uzme. Uz to treba uzeti ujutro natate, u podne pred ru?ak i nave?er pola sata prije jela na vrhu noa praak od suhog samljevenog li?a o?anice s pola ?ae svjee vode.


Biona ili poganac

Za ovu bolest o?iju treba o?i dnevno 15 do 20 minuta napariti na odvaru od komora?a. Uzme se est velikih lica samljevenog sjemena od komora?a, prelije se jednom litrom kipu?e vode i kuha jo 10 minuta dobro poklopljeno. O?i treba dnevno banjati tri-?etiri puta, svaki put od 8 do 10 minuta u ovom odvaru: uzme se na vrhu noa praka od aloja (Aloe vulgaris L), po 10 g od mijakinje trave, zvane i crijevac (Stellaria media Vill.), pelina, korijena od poljske stee (Potentilla, Tormentilla Sibth.), jednu veliku licu samljevenog sjemena od komora?a i tri velike lice meda. Takve treba 12 sati drati potopljene, 10 minuta kuhati i jo 10 minuta pariti, kroz ?istu krpu procijediti i tim odvarom o?i banjati, a preko no?i obloge od toga odvara na o?i stavljati. Ako iz o?iju po?inje izlaziti gnojna teku?ina, to je dobar znak. Nakon parenja ne smije se barem jedan sat iz sobe iza?i, a nakon obloga ne smije se izlaziti barem pola sata na svjetlo.

Za lije?enje bione kuha se i pelin u ?istom zdravom vrcanom medu i privija se na o?i da mrena spadne. I za upalu o?iju dobar je taj lijek. Pelin se mora prije toga dobro o?istiti, oprati, ocijediti i tek onda u medu kuhati.

Ako nemate ?unka za banjanje o?iju, neka se uzme polovina ljuske od jajeta.


Ja?anje o?iju

Za kratkovidnost pomae ispiranje o?iju dva puta dnevno ?ajem od kamilice. Kamilica se mora kroz krpu procijediti i onda tek o?i umivati da u o?i ne do?e nikakav trun.

Vrlo dobro sredstvo je i sljede?e: rumarinovim alkoholom svaki dan natrljaj ?elo, sljepoo?nice, lice i vratne ile, a osim toga, umrkavati ga duboko kroz nos. Rumarinov alkohol pravi se na sljede?i na?in: uzme se tri ?etvrt litre najja?eg ?istog alkohola i napuni s cvijetom i gran?icama rumarina. Boca se dobro za?epi i ?ep povee da ne isko?i i ostavi na vru?em suncu tri dana, a ako nema sunca, moe se staviti i kraj tople pe?i. Svaki dan treba to promu?kati dva-tri puta. Nakon toga se procijedi, ulije u ?istu bocu i pomijea 3 do 4 g kamfora. Trlja se tako dugo dok koa upije alkohol.


Osip

Ako je osip vlaan, treba dva puta tjedno napariti glavu, 20 do 25 minuta, na odvaru od trina i odmah nakon parenja uzeti polukupelj u odstajaloj vodi, uz tu kupelj oprati brzo i le?a. Kupelj s pranjem le?a ne smije trajati dulje od jedne sekunde, postupno do 3 sekunde. Jednom tjedno treba oprati ?itavo tijelo u pola vinskog octa i pola vode. Pranje smije trajati od jedne i pol postupno do 3 sekunde. Jednom tjedno treba umotati cijelo tijelo u mokru plahtu, koja se umo?i u odvar slame od zobi, a preko toga staviti jo jedan suhi i vuneni ili sukneni pokriva?, uz krevetni pokriva?. U ovom oblogu treba bolesnik ostati 3 sata. Zatim treba uzimati svjeeg zrnja od smreke ili borovica (Juniperus communis) i zrnje dobro provakati. Prvi dan se uzimaju 4 zrna, svaki dan jedno zrno vie do 15, a od 15 svaki dan po jedno zrno manje, dok se do?e na 4 zrna. To se mora pet puta ponoviti.

Svaki dan jutrom natate i nave?er prije spavanja pije se alica ovog ?aja: po 4 g mladog hrastovog li?a i kadulje i 2 g pelina, 12 sati se dri potopljeno, zatim se prokuha u istoj vodi i jo 10 minuta ostavi poklopljeno. Nakon toga 8 do 10 dana promijeni se ?aj i uzima ovaj: po 4 g bokvice (Plantago lanceolata L), kantarije (Erythraea Centaurium Pers.) i 2 g pelina dri se potopljeno 12 sati, prokuha i pari 10 minuta. Osim toga, uzima se dnevno tri puta na vrhu noa praka od korijena kravojca (Angelica silvestris). Glavu treba dnevno pariti na odvaru od smreke i poljske preslice (po 15 g na pola litre vode, 12 sati drati potopljeno i pola sata lagano kuhati). Moe se upotrijebiti i smreka i kadulja izmjeni?no. Obloge treba stavljati s ilova?om, koja se razmeka s odvarom smreke i preslice, na lanenu krpu, ali ta se najprije pokvasi, a zatim se stavi ilova?a 3 cm debelo. Kome nisu dragi oblozi od ilova?e, neka natare dobro bolna mjesta uljem i pospe ?istom u prah istucanom ilova?om.

Ako je osip suh, treba piti isti ?aj i na vrhu noa praka od korijena kravojca tri puta dnevno, pola sata prije jela. Tjedno dva puta umotati se u plahtu koja se umo?i u odvar slame od zobi, a jedanput tjedno uzimati kupelj u odvaru slame od soli (3 kg na veliku kadu, jedan sat kuhati i pridodati vodi za kupelj). Tjedno treba dva puta polijevati ?itavo tijelo i dva puta uzimati polukupelj s pranjem le?a. Hrana mora biti dobra i mijeana.


Otok

Uzme se korijena od krina i bijelog sljeza i kuha u mlijeku. To se tako dugo kuha dok postane gusto kao cicvara. U tu se smjesu doda lica ulja, lica doma?eg kvasca i neto malo afrana. To se sve dobro izmijea, podebelo namae na lanenu krpu i time obloi otok. Oblog treba ostati 12 sati.

Izvrsno je sredstvo i oblog od skuhane crne rotkve kuhane u sirutki. Ovakav oblog treba ostati po nekoliko sati. To se ponavlja nekoliko dana.


Tvrde otekline

Protiv otoka je dobro staviti sol s kvasom, medom, maslacem i svinjskim salom zajedno smijeano.


Kad otekne li?ica

?esto ote?e i napne se li?ica, pa bude tvrda kao kamen. Za oteklinu je najbolje skuhati u octu isjevine (mekinje) od heljdina (Polygonum sagophirum L) brana, i tim obloiti li?icu, gdje je oteklina.


Melem za opekline

Nabere se podosta mladih gran?ica od bazge (Sambucus uigra L), gornja kora se ostrue i baci, zelena korica s gran?ica se ostrue te s ?istim voskom i maslinovim uljem na tihoj vatri dobro iskuha i procijedi. Tim melemom mau se opekline.

Dobar je i ovaj lijek: uzmi pravog ?istog meda, maslinovog ulja i bjelance iz jajeta, podjednake dijelove. Tu smjesu dobro umuti i time mai opekline.


Ospice crne i bijele

Kod ospica se pokazuju po prsima i donjem tijelu iljaste bubuljice. Bolesnika spopada velika malaksalost, temperatura, glavobolja, nesanica i odvratnost od jela. Nastupa epidemijom. Kod ove bolesti treba uzeti tri puta dnevno na vrhu noa praka od korijena kravojca (Angelica sylvestris L) i svaki sat po jednu licu ?aja od 6 g kantarije (Erythraea Centaur. Pers.), macine trave 8 g (Melissa officinalis L), 8 g poljske stee (Potentilla Tormentilla Sibth.), kadulje 8 g (Salvia officinalis) i pelina 4 g (Artemisia Absinthum L) na jednu litru vina, koje se vrelo prelije, 5 minuta kuha i 10 minuta dobro poklopljeno pari. Onda se procijedi, pridoda 4 lice meda i jo jednom proklju?a. Svakog sata treba oprati ?itavo tijelo toplim odvarom od preslice (Equisetum arvense L) ili odvarom od sljeza (Malva rotundifolia), po 30 g na jednu litru vode, 15 minuta kuhati. Nakon svakog pranja 20 do 25 sekundi treba umotati tijelo u vru?u plahtu umo?enu u odvar od trina (pola kilograma trina na 12 litara vode, pola sata kuhati). Jednom do dva puta dnevno daje se bolesniku mlaka polukupelj sa sljezom, trinom ili preslicom. Ta polukupelj traje 5 do 8 minuta. Bolesnika se ne smije odvie pokrivati, ali treba da je dobro umotan da se od obloga ne rashladi. U sobi neka je uvijek svje zrak. Za pi?e neka se uzima sok od jagode, limunada ili malina, 1 do 2 dana ne smije se nita jesti, poslije pomalo mlijeka, kuhanog vo?a ili druge lagane hrane.

Plahta za obloge mora se dobro oprati i iskuhati.

Kada se tko razboli od ospica, neka skuha divlje siline (Isatis silvestris), koja je bolja od pitome, pa neka se okupa u onoj vodi kad je bolestan.


Otrovanje krvi

Otrovanje krvi kroz vanjsku ozljedu nastupi kada ozlijedimo kou zahr?alim eljezom ili se povrijedimo kakvim otrovnim predmetom ili biljkom, a i zbog ujeda psa ili ma?ke. Ovakve su rane vrlo pogibeljne i odmah treba pristupiti lije?enju. Najprije se potiskuju krvne ile smjerom od srca prema rani da dobro iskrvare. Onda treba podvezati i ako ima zdrave neraspucane usne i zdravu sluznicu u ustima, samo onda ranu isisaj i ispljuj krv koju si isisao, pa otkloni povez i isperi ranu ?istom prepe?enom rakijom u koju se stavi lica soli. Kod ugriza psa ili ma?ke, nakon to se rana ispere, treba nastojati da se to prije po?e u Pasteurov zavod. Ako li ozljede tee naravi, treba isto krv istisnuti i pustiti ranu da dobro iskrvari, pa oprati slanom rakijom.

Za ovo vrijeme neka se kipu?a voda preko trina prelije. Ove vru?e trine previju se na rane i treba ih to je mogu?e due drati, a ozlije?eni dio tijela stavi se u vru? odvar od trina zajedno s oblogom. Da banja bude vru?a uvijek, treba vru?im odvarom dolijevati. Ako ozljede jako bole, treba oblog od trina izmijeniti, pa ponovno tijelo u vru?em odvaru drati, makar trajalo i 6 do 8 sati, dok bol sasvim ne umine.

Uz ove banje treba ?itavo tijelo svaka dva sata hladnom octenom vodom oprati i svako ?etvrt do pola sata popiti po jednu alicu ovoga ?aja: po 10 g cvijeta od bazge, kadulje i pelina s pola litre kipu?e vode preliti i 5 minuta kuhati. Tko ovo u?ini, otklonit ?e svaku opasnost od otrovanja krvi.

Nadalje treba za to ve?u sigurnost sedam dana svaku ve?er umotati tijelo u vru?u plahtu ili duga?ku koulju to se upotrebljava za obloge, umo?enu u slanu vodu. Na 6 litara vode uzme se pola kilograma soli. Ovaj oblog ostavi se na tijelu jedan do jedan i pol sat, onda se oblog skine, a tijelo octenom vodom opere. Uz to se tri tjedna tri puta dnevno pije po jedna manja alica ?aja od 10 g komuki sa sjemenjem od utilovke (Genista Germanica L) i po 5 g od korijenja i 5 g li?a od piskavice (poljske prenice, Succissa pratensis Moench ili Knautia arvensis), korijena od bibernele (Pimpinella magna), krike (pelenike, Anagallis arvensis L), pelina, kadulje i kantarije, to se u jednoj litri zdravog vina dri 12 sati potopljeno i s dvije lice meda 10 minuta kuha i jo 20 minuta pari, a zatim procijedi.


Otrovanje jelom

Kod svakog otrova koji je u eludac dospio treba bolesniku u prvom redu i to prije pruiti kakvo sredstvo za povra?anje. U tu svrhu upotrebljava se mlaka voda sa solju ili se u litru vode razmute 2 do 3 bjelanjka ili se bjelanjak razmuti u ?aju od kamilice ili se u litri mlijeka prokuha aka hrastove kore ili 1 dag lanenog sjemena. Dobro je uzeti jednu litru mlake crne kave s 1/8 litre vinskog octa i piti tako dugo dok povra?anje ne nastupi. Nakon povra?anja treba pruiti bolesniku da pije pola litre mlakog rasola od kiselog kupusa ili da jede tanjur prijesnog kiselog kupusa s uljem. Ako nema kupusa, tada pet-est lica meda ili svjeeg kravljeg sira, svako pola sata po licu i pola litre tople sirutke. Na eludac i trbuh treba stavljati vru?e obloge sa slanom vodom. Svakih 10 do 15 minuta oblozi se mijenjaju. Ove obloge treba stavljati 5 do 6 sati.

Odmah nakon povra?anja treba bolesniku pruiti klizmu s odvarom od 75 g mati?njaka i 75 g metvice s 1/10 litre ulja. Bolesnik se mora hraniti jedan do dva tjedna samo mlije?nom hranom, dva-tri tjedna dva puta tjedno umotati se u vru?u plahtu umo?enu u odvar od trina i uzimati dnevno po dvije male alice ?aja od svjeeg sjemena od ?i?ka (6 g na ?etvrt litre vode i jednu licu meda). Ili umjesto toga po dvije alice ?aja od 5 g i?irota, 3 g preslice i 2 g pelina sa licom meda na ?etvrt litre vode. Potrebno je pranje octom i blaga uporaba hladne vode.


Otrovanje olovom

Otrovanje olovom je dugotrajna bolest, koja od vremena do vremena s velikim bolovima nastupa. Kod te bolesti bolesnik se osje?a duevno i tjelesno slomljen, probave nema, niti teka za jelo. ?esto nastupe gr?evi u mii?ima i veliki bol u trbuhu oko pupka. Ne moe spavati, u ustima ima neki sladak ukus, lo zadah iz usta, a oko korijena zubi na ?eljusti neku sivu boju. Tijelo i ruke mu klonu i gubi glas. Poneki put dolazi neka slabost i uz to napadno dugo spavanje, a vie puta bolesnik bulazni.

Ovo otrovanje dolazi od neopreznog baratanja olovom, disanjem olovnih para, od praka koji se primijea kojekakvim bojama te od jela koje se kuha u kositrenom loncu.

Kada bolovi nastupe, treba najprije uzeti pola litre jako tople vode s malo soli za povra?anje, a nakon toga svjee jaje i razmutiti u alici vode i popiti. To treba tri puta ponoviti (uviek svjee, ne odjednom) da se eludac dobro o?isti. Nakon toga treba stavljati na eludac i trbuh vru?e obloge iz odvara od ?i?ka: na 1/2 litre vode 30 g korijena (Lappa officinalis L) ili s odvarom od trina i postupno 4-6 lica pravog meda. Uz to treba piti odmah jako vru?i ?aj od li?a kravojca (Angelica silvestris L) i mladog hrastovog li?a po 10 g i pelina 4 g na pola litre vode, vrelom vodom preliti i 10 min. kuhati. Toga ?aja treba uzimati i dalje ujutro, u podne i na ve?er po alicu. Svako pola sata treba dati po licu mlijeka kuhanog s komora?em (Foeniculum officinale All.), jednu licu samljevenog komora?a i kuhanog s 1/4 litre mlijeka 10 minuta.

Bolesniku treba dati jesti prijesni kiseli kupus s crvenim lukom i uljem te svjei kravlji sir, kiselo mlijeko bez vrhnja i kuhanu penicu, a piti razrije?en rasol (na 1 licu rasola 4 lice vode).

Za potpuno ozdravljenje bolesnik treba dnevno prati tijelo octenom vodom, dva puta tjedno polijevati gornje tijelo, a dva puta donje, zatim uzimati tjedno dvije hladne polukupelji i vru?e banje za noge do koljena u odvaru od trina (20 min. po dva puta).

Preporu?uje se ljudima koji s olovom rade da predusretnu tu bolest vodom, tj. polijevanjem, banjama, pranjem octenom vodom i uzimanjem dnevno 2 ?aice vina od rumarina ili dva puta dnevno po 15 kapi tinkture od pelina.


Ovapnjenje ila

Dnevno se uzima alica ?aja od prenih i tucanih ipko- vih kotica (10 g na pola litre vode) i suhih komuki od graha (25 g na pola litre vode). To se 12 sati dri potopljeno i dva-tri sata polagano kuha dok ukuha na jednu tre?inu. Mogu se i zajedno kuhati te sa e?erom i limunom kao ukusan ?aj pripraviti. Dalje treba uzimati svaki sat po jednu licu ovog ?aja: po 3 g breze, kadulje, lista i korijena od koprive i suenih ljusaka od jabuke na pola litre vode, 12 sati drati potopljeno, provriti u istoj vodi, 10 minuta pariti na toplome mjestu, a onda ocijediti.

Tjedno treba dva puta umotati tijelo u plahtu, koja se umo?i u vru?i odvar od sijena (trine).

Ovakav oblog treba uzeti i onda kada prsa bole. Preko te vru?e mokre plahte treba staviti vru?u plahtu i previti vunenim ili suknenim pokriva?em, uz krevetne pokriva?e. Taj se oblog ostavi 2 do 3 sata. Jednom tjedno treba uzeti banju od trina (jedan i pol kilogram soli, jedan i pol kilogram trina i pola kilograma smrekovih boba na veliku kadu). To treba 12 sati drati potopljeno, bobe istucati, pola sata kuhati i opet ostaviti stajati 12 sati, procijediti i vodi za kupelj pridodati. Tjedno treba dva puta polijevati ?itavo tijelo od jedne do dvije sekunde. Iz po?etka moe se uzeti mlaka voda, a poslije, kada se bolesnik ve? privikne na polijevanje, odstajala hladna voda. Treba osobito paziti na stolicu da je u redu. Sedam dana se uzima preni je?am i kozje mlijeko. Kozjeg mlijeka treba to vie piti. Svako jutro natate uzimati malu licu svjeeg zrna od sla?ice. Dnevno pojesti jednu do dvije glavice crvenog luka sitno isjeckanog s uljem, izmjeni?no s rotkvom na ribe ribanom i uljem. Treba jesti mnogo vo?a, pa zelen i branastu hranu uop?e, vie gustu, a teku?ine, osim navedenih ?ajeva, to manje uzimati. Tijelo treba vie puta lagano masirati i to vie kretati se po svjeem zraku i duboko disati.

Kod ove bolesti biljei vrlo dobre uspjehe pijenje ?aja od divlje rue s korijenom od koprive, tri puta dnevno po jednu alicu. ?aj se dobije ako se po 80 g od svake vrste, na jednu litru vode, polagano i dobro poklopljeno 2-3 sata kuha dok ukuha na pola, zatim procijedi i sa licom meda jo jednom proklju?a. Uz taj ?aj dnevno treba po jednu-dvije litre kozjeg mlijeka popiti, jesti jagode, borovnice, brusnice, kupine i maline, prijesni kiseli kupus, crveni luk i kuhanu penicu. Meso samo bijelo i dobro kuhano.

 

Stranica 5 od 10 Sve stranice

VANA NAPOMENA: Opisi bolesti i mogu?i na?ini lije?enja namijenjeni su isklju?ivo informiranju i zdravstvenom prosvje?ivanju op?e populacije, te nipoto ne zamjenjuju lije?ni?ku dijagnozu ili lije?enje. Za sve dodatne informacije vezane uz Vae zdravlje obratite se svojem lije?niku. Ovdje navedene informacije sakupljene su iz raznih izvora, stru?nih knjiga, interneta, kao i ljudi koji se profesionalno bave lije?enjem. Ne odgovaramo za nikakve eventualne posljedice Vaeg lije?enja - Vi sami ste odgovorni za svoje zdravlje!!!