Croatian English French German Italian Portuguese Russian Serbian Spanish

Narodno zdravlje - recepti narodnih lijekova - J - Lj




Za ja?anje nakon tekih bolesti

Treba piti ?aj od 5 g ?eljuge (Cnicus benediktus L), utilovke (Genista germanica L), mladog hrastovog li?a (Quercuspedunculata Erhr.), li?a od jagoda (Fragaria vesca L), bosiljka (Ocimum basilicum L), stolisnika (Achillea Mi- llefolium) i lincure korijena (Gentiana lutea L) na jednu litru vina i ?etiri lice meda, 12 sati drati potopljeno, 5 minuta kuhati i jo 10 minuta pariti. Svaki dan popiti po jednu ove?u alicu, svakog sata po gutljaj uzeti.

Dobro je uzeti uz pijenje ?aja, tjedno dva puta, banju za okrjepu, i to po 20 g moravke (Arnika montana L), kumina (Carum sarvi), bazge (Sambucus nigra L), trina, korijena, i?irota (Acorus Calamus L), kamilice (Matricaria Chamomi- lla L), despika (Lavandula vera D. C.), macine trave (Melissa officinalis L), rumarina (Rosmarinus officinalis L), maj?ine duice (Thymus vulgaris L), preslice (Equisetum arvense L) i metvice niske, koja raste oko vode (Mentha aquatica). Te trave treba potopljene drati 16-20 sati, a nakon toga s istom vodom dobro poklopljene pola sata kuhati.


Za ja?anje crijeva i eluca

Uzme se 30 g samljevenog sjemena od ania (Pimpinella Anisum) i 20 g od komora?a (Foeniculum officinale All.) i po 40 g u prah istucanog korijena od kravojca (Angelica sylvestris L), omana (Innula Helenium L) i piskavice (Succissa pratensis Moench), stavi u staklo i prelije ?istom prepe?enom rakijom. Drugo staklo, irokog grla, treba napuniti bobama trpkovine (Berberis vulgaris) i preliti ih ?istim 75-80% alkoholom. Oba stakla ?e?e promu?kati i ostaviti na suncu ili toplom mjestu 6-8 tjedana, zatim ocijediti i na svaku litru ove rakije pridodati i dobro promijeati po 35 dag na gusto ukuhanog utog e?era. Ove rakije uzima se tri puta dnevno po 20-25 kapi s malo vode.


Bolesti jetre

Jetra izlu?uje u? iz istroene krvi, koju dovodi vena vratarnica iz crijeva. Osim vena, dolaze u jetru i arterije, tako da je to velik splet krvnih ilica, koje zajedno tvore poseban jetreni krvotok.

Izlu?ena u? skuplja se u u?nom mjehuru, odakle se kroz u?ovod odvodi u prvi dio crijeva, dvanaesnik. Kada zbog gruanja krvi dvanaesnik oboli, za?epi se u?ovod, u? prelazi u krv i ?ovjek oboli od utice.

Bolesti jetre moraju se odmah lije?iti, ina?e upala jetre prelazi u otvrdnjenje jetre, a onda nema izgleda za ozdravljenje.

Znaci oboljenja jetre jesu: sme?e fleke na licu ili tijelu, nejelost, neuredna i loa probava, zatvor, napuhavanje, otunost, glavobolja, bolovi na desnoj strani i ote?ena jetra. Ova bolest dolazi zbog neurednog ivota, masnih, jakih i ljutih jela, uivanja alkohola, loe probave i nahlade. Za vrijeme lije?enja mora se drati najstroa dijeta. Glavna hrana neka je ria na mlijeku, ili na vodi kuhana, za?injena s malo ulja od maka. Nadalje, dva puta dnevno po tanjur juhe od prekrupe od je?ma ili zobi, radi hranjivosti i ?i?enja, kiselo obrano mlijeko, kruh od prekrupe i zelen s malo ulja. Branena jela i e?erom ukuhano vo?e treba odbaciti. Od vo?a su najpodesnije jabuke, jagode, ribiz, gro?e i bobe od bazge. Tko moe bez muke piti ulje, 2 do 4 lice dnevno, dobro ?e mu ?initi. Svako jutro natate treba popiti po jednu alicu mlakog ?aja od 2 g gospina cvijeta, crnog trna, kadulje i kunice. Trave preko no?i potopiti i 5 minuta kuhati. A nave?er treba popiti alicu ?aja od 25 g je?mene slame i 3 g pelina sa licom meda.
Slamu i pelin preko dana potopiti. Dnevno po 2-3 ?ae vina od smreke uzeti ili svjee bobe od smreke jesti. Od vremena do vremena ?aj mijenjati i piti gorku trolisku, kadulju i masla?ak ili solomonovog pe?ata i pelina (vidi bilje). Uz pijenje ?aja dnevno po hladnoj vodi hodati jednu do dvije minute prije lijeganja u krevet. Dva-tri puta tjedno uzeti (hladnu polukupku od 5 sekundi postupno do dvije minute i dva puta tjedno umatati se u vru?u plahtu umo?enu u odvar od trine ili parnu kupku uzeti. I druge blage uporabe hladnom vodom izvrsno djeluju.

Tko boluje na jetru, neka uzme dnevno dva puta na nonom vrhu pelinova praka ili u juhi ili u kojoj drugoj hrani.

Spori ljekoviti (stolisnik, hajdu?ka trava) rabi se za lije?enje jetre, bubrega i slezene, kad se pije kao ?aj tri dana ujutro, u podne i nave?er.

?ajem od biljke zvon?aca lije?e se bolesti jetre, a osobito onda ako tome ?aju pridodamo neto malo praka od aloja, to ga dobijemo u svakoj ljekarni. Taj lijek tako povoljno djeluje da ?esto ?itave pahulje kodljivih sastojaka s mokra?om iz bolesnika iznese, no treba se piti vie dana uzastopce.

Od tuberkuloze i svake bolesti koja je unutra u jetri i od koje se kalje izvrstan je sljede?i lijek: uzme se 100 listova lovorike i stavi u malen lon?i?, ulije pola litre vode i stavi pola litre meda i ania, to se kuha dok se ukuha tre?ina, zatim se ocijedi u ?isto i pije tako vru?e koliko se moe izdrati, nave?er u postelji.

Jetrene mrlje odstranjuju se ovim: boca se do polovine napuni sitno isjeckanim hrenom i nadolije najja?im ?istim alkoholom. Dobro se za?epi i ukopa u zemlju, gdje ostane 14 dana. Nakon toga se procijedi i time se mau mrlje po nekoliko puta dnevno.

Isto djelovanje se postie i vodom kinicom u koju se stavi mnogo isjeckanog zelenog perina i ostavi da stoji 3-4 sata, a nakon toga se ocijedi.


Bolesti kraljenice

Ova teka bolest pozna se po ovim pojavama: snaga poputa i ?ovjek po?inje mravjeti, noge postaju teke, a i svi ivci oslabe i bole, o?ni vid i sluh oslabi. Bolesnik tako?er teko mokri i nema stolice.

Za ovu bolest treba uzeti svakog sata po 1 veliku licu ?aja od sljede?eg ljekovitog bilja: pelin (Artemisia Absinthum L), kadulja (Salvia officinale L), poljska preslica (Equisetum Arvense), korijen od poljske stee ili petolista (Potentilla Tormentilla Sibith). Od svake biljke uzme se po 3 g. To sve, osim korijena petolista stavi se u pola litre vode i dri potopljeno punih 12 sati. Iza toga se kuha 10 min. u istoj vodi, a daljnjih 10 min. ostavi poklopljeno. Korijen petolista se posebno u ?etvrt litre vode dri potopljen 12 sati i nakon toga kuha se pola sata u istoj vodi, procijedi i primijea travama nakon kuhanja.

Osim ovoga ?aja, uzima se 3 puta dnevno na vrhu noa praak od korijena kravojca (Angelika Silvestris), te tri puta dnevno po mala lica maslinova ulja.

Dalje treba svako jutro istrljati noge do koljena krpom umo?enom u pola vode i pola pravog vinskog octa. Ta octena voda treba biti mlaka, a trljanje smije trajati samo 1 min. Prije i poslije podne treba staviti mlake obloge preko ?itavih le?a od iarica od jele, 40 g iarice stavi se u pola litre vode i 12 sati dri potopljeno, a nakon toga pola sata lagano kuha. Nave?er prije spavanja da se bolesniku lagani ?aj od poljske preslice (3 g) i mladog hrastova li?a (3 g). To se prelije s ?etvrt litre kipu?e vode i ostavi 10 minuta na toplom mjestu poklopljeno.

U slu?aju da bolesnik nema nikako stolice, treba uzeti ru?nik, umo?iti ga u hladnu vodu, dobro ocijediti i esterostruko ga sloiti, pa dati da bolesnik na njemu sjedi dva puta dnevno po 10 minuta.

Nakon osam dana ovog lije?enja (lijek treba i dalje uzimati) treba po?eti polijevanjem koljena odstajalom vodom. Pri tome bolesniku na glavu staviti hladni oblog. Polijeva se od pete preko listova, zaokrui pod koljenom, pa opet prema peti. To se ?ini dva-tri puta na obje noge.

Nakon toga se bolesnika okrene pa se opet polijeva, od nonog palca do koljena, na koljenu zaokrui pa opet prema dolje do palca. Bolesnik neka se za vrijeme polijevanja u krugu lagano okre?e. Nakon 3-4 dana po?inje se s polijevanjem bedara, gornjeg tijela i hodanjem po vodi. Na taj se na?in bolesnik postupno osam dana polijeva od pete, preko listova, bedara i prije?e preko ple?ke i vrata na drugu stranu prema peti. To polijevanje ponavlja se tri-?etiri puta, a ne smije trajati dulje od jedne do tri minute. Nakon polijevanja ogrne se bolesnik toplo i stavi odmah u krevet, a tek onda se otaru glava i kosa koja se smo?ila. Nakon tih osam dana treba bolesniku dva puta tjedno polijevati gornje tijelo, le?a, bedra i koljena. Pri tome se bolesnik mora naprijed nagnuti i sam se trljati u krugu trbuha i prsa. Polijevanje ne smije dulje trajati od dvije-tri minute. Dok se bolesnik privikne na hladnu vodu, moe se uzeti i mlaka.

Bolovi u nogama olakaju se time da se bolesniku nataru noge tri-?etiri puta dnevno s pola vode i pola octa uz dodatak tinkture od moravke (Arnike), koja se s vodom i octom prokuha.


Gruanje krvi - ?i?enje krvi

Svaki se ?ovjek treba brinuti za svoje zdravlje, a u vezi s tim u prvom redu za pravilno kolanje krvi, jer i najmanje gruanje krvi ?esto dovodi do najteih bolesti. Lake je bolesti otkloniti nego ih lije?iti. Kada bi se zdrav ?ovjek milju ?e?e zaustavio kod bolesnih i kada bi po koji put obilazio od raka bolesne, od kapi uzete ili kad bi se zdrave ene ?e?e sjetile svojih bolesnih sestara koje pate od tekih unutarnjih bolesti ili gr?enja ila, s pripomenom da nitko od nas na te bolesti nije imun i re?enice: Danas tebi, a moe biti ve? sutra ovo zlo i meni!, tada bismo shvatili dunost prema sebi samima, da nae tijelo samo zbog lijenosti ne smijemo izlagati iskuenju. Dunost je svakog ?ovjeka da u prolje?e i jesen o?isti i obnovi svoju krv, a time otkloni i loe sokove iz tijela. To su osobito duni ?initi intelektualci i ljudi koji su svojim znanjem vezani za sjedenje i zatvorene prostorije. Zdrav ?ovjek ima umjereno tople ruke i noge, hladne ruke ili noge ve? su znak neurednog kolanja krvi.


Protiv gruanja krvi

Treba tijelo svako jutro oprati s pola octa i pola vode, odmah ?im se ustane iz kreveta, brzo za sedam-osam sekundi, pa ili natrag u krevet le?i pola sata ili se obu?i i brzo kretati. Tjedno treba dva puta umotati tijelo u vru?u plahtu umo?enu u odvar od trina ili slame od zobi, suhim i toplim previti, oblog staviti 1 i pol do 2 sata. Nakon toga treba tijelo brzo octom ili vodom oprati. Mjesto plahte moe se uzeti za ovu svrhu napravljena duga?ka koulja s rukavima.

Ovakve koulje osobito su zgodne za ljude koji nemaju spretnih osoba oko sebe, ve? su upu?eni sami na sebe. Osim ovih obloga, treba uzeti tjedno dvije-tri hladne kupke uz pranje le?a od 8 do 10 sekundi i 2 do 3 dobro tople kupke za noge do koljena u odvaru od trina 25-30 minuta. Odmah ?im se noge iz vru?e vode izvade, staviti ih treba u hladnu vodu jednu minutu s pokretima kao da se gazi po vodi. Svaku ve?er treba 1 do 3 minute po hladnoj vodi hodati i ?e?e tijelo polijevati. Neka se uzimaju zra?ne i sun?ane kupke, a treba se, tako?er, po zraku mnogo kretati i duboko disati. Hranu mjeovitu i krepku, a osobito treba paziti na stolicu da je u redu. Treba odbaciti s obu?e visoke pete kao i steznike. Tijelo mora biti oslobo?eno od svakog stezanja.

Uz to, da se krv popravi, treba piti 8 do 10 tjedana ?aj od 10 g korijena od lincure (Gentiana lutea L) i korijena od piskavice (poljske prenice, Succissa pratensis, Moench ili Knantia arvensis) i po 6 g gospina cvije?a, solomonovog pe?ata uglastog (Polygonum aviculare L), isjeckane slame od zobi, cvijeta od crnog trna (Prunus spinosa L), kantarije i 3 g pelina.

Korijenje se potopi i stoji 12 sati u pola litre vode i kuha 15 minuta, trave 5 minuta s 4 lice zdravog meda, sve zajedno pari 20 minuta. Toga ?aja treba dnevno popiti po dvije alice, svako pola sata po gutljaj.


Za ?i?enje krvi

Pije se 6 tjedana po 1 manja alica natate, druga pola sata pred ru?ak, a tre?a prije lijeganja u krevet ?aja od po 3 g koprive, gospine trave (Hypericum perforatum L), kunice, kadulje, rumarina, cvijeta od crnog trna, kantarije, istucanih boba smrikovih, mladog orahovog li?a, bokvice, bazge preslice, svjeeg sjemena od ?i?ka, podbjela, sljeza, divizme, solomonovog pe?ata uglastog i i?irota 6 g. Ove se trave 12-16 sati dre potopljene u 1 litri vina i kuhaju sa 6 lica meda 15 min., nakon toga se pare jo 20 min. Uz ovaj ?aj tko moe dobro piti ulje, neka uzme 3 puta dnevno po 1 licu ?istog maslinovog ulja i 3 puta na vrhu noa praka od korijena kravojca. Uz ovaj ?aj treba tijelo dnevno octenom vodom oprati, svaku ve?er prije lijeganja u krevet po hladnoj vodi gaziti, 2-3 puta tjedno polubanju uzeti i 1-2 puta tijelo polijevati. Osim toga, 1-2 puta uzeti toplu banju od 25-30 min. u velikoj kadi s odvarom od trina. Odmah iza kupke tijelo se brzo octenom vodom opere. Ako se nema zgode za veliku banju, onda barem treba jedan put tjedno umotati tijelo u vru?u plahtu umo?enu u odvar od trina ili slame od zobi, osim toga 2-3 banje za noge do koljena od 25-30 min. u odvaru od trina s hladnom banjom od 1 min. to je mogu?e vie se po zraku kretati i duboko disati. U prolje?e treba uivati to vie mladu zelen, kiselog kupusa, mladog sira, kiselog mlijeka i vo?a. U jesen boba od bazge, ukuhane sa e?erom i vinom.

Dobar je i ovaj lijek: prva dva tjedna pije se i ovaj ?aj: uzme se 6 g svjee osuenog korijena od kravojca, bibernele, aptovine, koprive, ?i?ka, i?irota i kore od crnog ribiza (svib. Ribes nigrum L) s jednom litrom vina, 12 sati se dri potopljeno i s 4 lice meda sasvim poistiha poklopljeno jedan sat kuhati. Tri puta dnevno po jednu malu alice uzeti. Druga dva tjedna pije se ovaj ?aj: uzme se po 6 g korijenja od kravojca, bibernela, i?irota, moravke (br?anke, Arnica montana L), pelina, preslice i kantarije s jednom litrom vina, 12 sati se dri potopljeno, pola sata kuha i tri puta dnevno po jednu malu alice popije.

Tre?a dva tjedna pije se ?aj od 6 g korijena poljske stee, bazge, mladog hrastovog li?a, li?a od jagoda, ?i?ka, kadulje, koprive, metvice (Mentha piperita ili Mentha aquatica), macine trave, pelina, li?a suru?ice brijestoliste (lazarice, Cochlearia officinalis L), reuhe (Cardamine pratensis) i tri komada zelenih iarka omorikinih, s jednom litrom vina, 12 sati se dri potopljeno, pola sata poistiha s ?etiri lice meda kuha. Dvije do tri alice dnevno uzeti svakih jedan do dva sata po gutljaj.

Kome je teko trave kuhati ili nema za to zgode, neka uzme po 10 g korijena od lincure, kravojca, poljske stee, koprive, i?irota, kravljaka (Carlina acaulis), puzave pirike (Agropyrum repensis), piskavice, omana (Inula Helenium), apte, bijelog sljeza, istucanih boba smrikovih, osuenih korica od naran?e, tri komada razrezanih zelenih oraha, 3 g sjemena od ?i?ka, tri gran?ice od rumarina i po 5 g: kantarije, pelina, komora?a, kunice, kamilice, macine trave, metvice i kadulje i stavi se 1 i ?etvrt litre ?istog alkohola ili prepe?ene rakije 6 do 8 tjedana na sunce ili toplu mjestu. Od ove tinkture tri puta dnevno treba uzeti po 12 do 15 kapi na e?eru ili s malo hladne ili prokuhane tople vode.

Borovi izbojci u rano prolje?e od bijelog bora (Pinus silvestris L) preporu?uju se kao lijek za ?i?enje krvi i izlu?ivanje mokra?e.

Uvarak biljke od bro?a (Rubin tinctorum L) s medicom unaprje?uje, tvore?i i ?iste?i krv, djelatnost unutarnjih organa.

Naljev od dup?aca (Theucrium Chamaedris L) pije se kao elu?ani lijek i za tzv. ?i?enje krvi.


Krvarenje

Krvarenje nastupa razli?ito, prema ozljedama tjelesnog tkiva, stani?ja ili stijenki, ako pukne koja ila, navalom ili gruanjem krvi u kapilarama, zbog pretjeranosti u radu ili portu, zbog velikog uzrujavanja, uivanja razdraljivih jela i neumjerenog pijenja alkohola.

Vanjsko krvarenje nastupa izlu?ivanjem krvi na nos, usta, ui, maternicu i crijeva. Kod unutarnjeg krvarenja krv se izlijeva u trbunu, prsnu ili lubanjsku upljinu ili u opna pojedinih organa. Tada nastaju krvave guke ili ako je ozljeda zbog udara ili prignje?enosti, onda ozlije?ena mjesta oteknu i pocrne. Svako nenaravno krvarenje ili ako je krv sluzava ili vodenasta, treba odmah lije?iti.

Krvave guke ili druge ozljede gdje se krv ispod koe skupila, treba oblagati hladnim oblozima od pola octa i pola vode ili octenom vodom razmu?enom ilova?om. Jo je korisnije ako se ilova?a razmuti ili s odvarom od preslice (1 dag na litru vode, pola sata kuhati) ili s odvarom od 1 dag korijena od poljske stee (na 1 litru vode, pola sata kuhati). Kod guka najbolje je kuhati 1 dag od korijena paprati s pola litre vina i pola litre vode 1 sat, ovim ohla?enim odvarom ilova?u zakuhati i obloge stavljati. Ovim se odvarom i bez ilova?e mogu guke oblagati, ali s ilova?om jo je korisnije.

Vrlo su korisni i oblozi s odvarom od mladih omorikinih vrhova ili zelenih ?eera. Na 1 kg omorikinih vrhova ili ?eera stavi se 6 litara vode i kuha dva sata sasvim poistiha i dobro poklopljeno. Obloge treba stavljati s hladnim odvarom i ?im postanu vru?i, treba ih promijeniti.

Svaki oblog treba suhim i toplim previti. Nerazrije?ena tinktura od moravke ublai bolove i brzo lije?i guke i prignje?ena mjesta kada se njome dobro nataru.


Povra?anje krvi

Ako je krv koju bolesnik povra?a sme?a i gu?a, s neto jela pomijeana, onda dolazi od eluca. Ako je krv pjenuava i svijetlocrvena, onda dolazi iz plu?a. Kada krv iz eluca provali, uzrok moe biti ozlije?en jednjak ili eludac, a moe biti i rak i ?irevi u elucu. Kada krv iz plu?a provali, uzrok je tuberkuloza.

Protiv krvarenja iz eluca kuha se 15 min. s pola litre vode i 2 lice octa od trpkovine (utike trpke, Berberis vulgaris), 4 g korijena poljske stee, 4 g mlade hrastove kore, i po 3 g boba smrikovih, preslice i macine trave. Ovog ?aja popije se po 3 alice dnevno, svakih ?etvrt do pola sata po gutljaj. Ako nema octa od trpkovine, moe se uzeti i zdravog vinskog octa.

Ako je krv sa sluzi pomijeana, onda treba uzimati svakog sata po 1 licu od 1 velike lice samljevenog sjemena utilovke svinjdue (prosenja?e, Trigonella Foenum graecum) i pola lice komora?a (Foeniculum officinale All.) s pola litre kipu?e vode preliti i 2 min. kuhati.

Ako bolesniku ne prija ovaj ?aj, onda treba kuhati po 6 g li?a od lje?ure (milogled, Sanicula europea), li?a od mijakinje (crijevac, Stellaria medija Vill.), korijena od poljske stee, preslice i iljaste bokvice, s ?etvrt litre zdravog vina, ?etvrt litre vode i 2 lice octa od trpkovine. Ovaj ?aj treba 15 minuta kuhati i svako pola sata po gutljaj uzeti. Uz ?aj treba uzeti dnevno 3 puta po 1 licu ?istog maslinova ulja, a jo je bolje ulja od badema (vidi: ulje).

Dnevno uve?er prije spavanja 1-4 minute treba po hladnoj vodi hodati i tri puta tjedno uzeti hladnu polubanju od 10 sek. s pranjem le?a.

Sjemenje, cvijet ili kora od bijele vrbe (Salix alba L) treba kada tko baca krv. Ostavi se 12 sati potopljeno, a onda se kuha 15 g na pola litre vode 15-20 minuta. Uzima se tri puta dnevno po mala alica.

Da se obustavi bacanje krvi, presli?in ?aj najbolji je lijek. Isto tako kada krv navali na nos, moemo je za?as zaustaviti umrknemo li koji put u nos toga ?aja.


Bolest krvavih mrlja

Po tijelu, a najvie po nogama, izaspu se crvene mrlje, one kasnije pozelene, pomodre i kona?no poute. Bolesnik ili dobije krvarenje na nos ili povra?a krv, a ?e?e su i mokra?a i stolica pomijeani s krvlju.

Kod ove bolesti treba dnevno tijelo octenom vodom oprati odmah izjutra ?im se ustane iz kreveta. Pranje smije trajati nekoliko sekundi, nakon toga treba tjelovjebu ?initi ili natrag u krevet za pola sata le?i i pokriti se. Svaku ve?er prije spavanja jednu do tri minute po hladnoj vodi gaziti. Tjedno treba dva puta uzeti dobro toplu banju u velikoj kadi 20 do 30 minuta u odvaru od trina ili omorikovih vrhova i zelenih ?eera. ?im se iz banje izi?e, ne smije se tijelo obrisati ve? se brzo octenom vodom oprati i u krevet le?i tri ?etvrt do jedan sat. Uz ove banje treba tjedno uzeti i dvije-tri hladne polukupke s pranjem le?a od osam do deset sekundi.

Neka se kuha i pije dvije-tri alice dnevno, svako pola do jedan sat po jedna lica ovog ?aja: uzme se po 6 g korijena poljske stee, preslice, ?estoslavice (dup?ac, Veronika officinalis L) i solomonovog pe?ata uglastog (Polygonum aviculare L) s pola litre vina, 12 sati se dri potoljeno, 10 minuta kuha i 20 minuta dobro poklopljeno pari. Osim toga ?aja, tri puta dnevno uzeti na vrhu noa u prah istucanog korijena od kravojca.

Hranu treba krepku i mjeovitu uzimati. Po svjeem zraku treba se mnogo kretati i duboko disati, uz to uzimati i sun?ane banje.


Krvavo mokrenje

Lije?i se pijenjem ?aja od utilovke bodljive, zvane i zlatna rua (Genista Germanica L), eljezanke (Verbena officinalis L), istucanih boba od smreke (Juniperus communis), kantarije (Erythraea Centaur, Pers.), po 5 g i 2 dag istucanog zrnja od je?ma s pola litre kipu?eg bijelog vina preliti, pridodati dvije lice meda i poistiha 15 minuta kuhati. Svako pola sata treba po gutljaj uzeti. Dnevno uzeti po 20 minuta sjede?u banju s odvarom od ?etvrt kg slame i ?etvrt kg preslice, dva sata kuhati.

Krvavo mokrenje lije?i se i pijenjem ?aja od 15 g korijena od boura (Paeonia officinalis) i 10 g cvijeta od ute bro?ike (Galum verum), s pola litre kipu?eg vina preliti i 15 minuta kuhati.
Svako pola sata treba po gutljaj uzeti, uz to treba uzimati sjede?e banje.


Velika navala krvi kod rodilja

?aj od bijele imele (Viscum album L) obustavlja veliku navalu krvi kod rodilja. Ovom ?aju moe se pridodati neto ?aja od poljske preslice (Equisetum arvense L) jer ova biljka ima jednako ljekovitu mo?. Kad je navala krvi velika, uzima se cijela ?aa, a ina?e samo 2-3 lice.


Neurednost krvotoka kod ena

?im se opazi neuredan krvotok, treba uzeti korijena od kupine i sitno isjeckati. Dvije ake od toga kuhaju se u ?istom crnom vinu dok se pola ne ukuha. Ta smjesa se procijedi, ohladi i uzima tri puta po jedna ?aa dnevno.

?aj od kupine (?itave stabljike s li?em i korijenom) tako?er je izvrsno sredstvo protiv prekomjernog izljeva krvi.

Iskuano i pouzdano sredstvo protiv prevelikog krvotoka jest konoplja. Uzme se pregrt ?istog konopljinog sjemena i prelije vrelom vodom da se ljuska od jezgre o?isti. Jezgra se istu?e u muaru, prelije se jednom litrom hladne vode i dobro izmijea. To se ostavi 5-6 sati stajati, procijedi se i od toga pije po tri ?ae dnevno.


Kada kap mozak udari

Kap udari kada se jedna od ila kucavica prekine te krv u mozak navali i time okruno mii?je umrtvi. Od kapi ponajvie stradaju jaki ljudi s usaljenim srcem. Predznaci su: uvijek hladne noge, nepravilan puls, velika glavobolja, navala krvi u glavu, stezanje u udovima i vratnim ilama te zujanje u uima.

Zbog odve? velike navale krvi u glavu pukne ila, ?ovjek se onesvijeten srui i pojedini dijelovi tijela obamru. Ako je napadnuta desna strana mozga, umrtvi se lijeva polovina tijela, bude li napadnuta lijeva strana, umrtvi se desna polovina i tada se ve?inom izgubi dar govora.

Ne nastupi li napadaj 2-3 puta uzastopce, postoji mogu?nost da se bolesnik jo spasi.

Ponajprije treba odje?u raskop?ati te bolesnika gornjim tijelom visoko poloiti, a na vratne ile, potiljak i glavu hladne obloge staviti, ali ne led. Ako je mogu?e, valja bolesniku odmah pruiti dobro toplu kupku za noge, voda mora dosezati do koljena. U vodu treba staviti 1 do 1 i pol kilogram soli. Kupka nogu traje 15 minuta, a za nekoliko minuta treba vru? kamen ili crijep u vodu staviti da voda ostane vru?a. U isto vrijeme valja i ruke u dobro toplu vodu staviti i omotati vru?im oblozima od octa i svakih 7 minuta mijenjati. Ako nije mogu?e bolesniku odmah vru?u kupku za noge pruiti, treba mu noge, a osobito stopala, grubom krpom ili ?etkom dobro trljati. Nakon toga mu se ponajprije noge, a onda stegna, pa donje tijelo i napokon gornje tijelo dobro toplim octom istrlja, a pogotovo obamrle dijelove tijela. Vru?u kupku za noge valja dva-tri puta nakon jednog sata ponoviti. Na trbuh i slabine treba stavljati dobro topao oblog od octa i svakih 10 minuta mijenjati. Odmah nakon prvog trljanja neka se bolesniku dade klistira sa licom soli i malo sapuna. Zatim treba uzeti na vrhu noa praka od aloje i sa licom meda na ?etvrt litre vode prokuhati i bolesniku lagano po gutljaj pruati.

Zatim treba uzeti plahtu, umo?iti je u vru? odvar od trina i oduzetu stranu tom plahtom obloiti, suhim preko i jo vunenim pokriva?em omotati. Takav oblog valja na bolesniku ostaviti od 1 do 1 i pol sat. Ovakav oblog jo bolje djeluje od pranja octom. Obloge, umatanje u plahtu umo?enu u odvar od trina, pranje i trljanje tijela octenom vodom treba 8 dana ponavljati.

Nakon toga treba bolesnika na rub kreveta staviti i po?eti s polijevanjem hladnom vodom, ponajprije noge, pa stegna i ruke. Ako je mogu?e da se bolesnika uz pripomo? podigne, valja polijevati koljena, stegna i ruke, a nekoliko dana stegna i le?a ili mu dati polukupke s pranjem le?a. Pranje i polukupke ne smiju trajati due od jedne do jedne i pol minute.

Nakon pranja treba na oduzeta mjesta staviti oblog od jednakih dijelova 80% ?istog alkohola, vinskog octa i vode, ako je alkohol slabiji, ne treba vode. Oblog treba sa svjee istucanim paprom posuti i gledati da dobro primi na oduzeta mjesta, toplo omotati i ostaviti 2-3 sata.

Nadalje treba bolesniku dnevno napariti noge na odvaru od trina, a kad uzmogne noge u odvar staviti, uzeti kupelj do koljena 15-20 min. Kada se bolesnik malo pridigne, treba pranjem octom dnevno nastavljati i tjedno po dvije polukupelji uzeti s pranjem le?a i 2-3 puta napariti noge uz kupelj u odvaru od trina. Deset dana davati mu svakih ?etvrt do pola sata gutljaj ?aja od 6 grama mladog hrastovog li?a (Quercus pedunculata Ehrh.) i kadulje (Salvia officinalis L) te 4 grama pelina (Artemisia Absinthum L) na pola litre vode, vru?om vodom preliti i kuhati 15 minuta. Nakon 10 dana promijeniti ?aj i uzeti po 5 grama troliske gorke (Menyanthes trifoliata L), kadulje (Salvia officinalis L), kantarije (Erytraea Centaur, Pers), kunice (Achillea Millefolium) na pola litre vode, 12 sati drati potopljeno, u istoj vodi provriti i jo 10 minuta poklopljeno na toplom mjestu pariti. Bobe od smreke treba jesti i dobro savakati od 4 do 15 - na 4 bobe i 7-8 puta ponoviti, ili dnevno popiti po 3 ?aice vina od smreke ili 3 puta dnevno po 10-15 kapi tinkture od boba smrekovih. Bolesniku treba dobru, ali laganu hranu davati, a dobije li elju za bilo kojim jelom, treba mu udovoljiti.

Ako bolesnik ne moe govoriti, treba mu dati piti ?aj od korijena umske trte (Anacyklus officinarum Hayne) i sjemena utilovke (Trigonella Foenum graecum L) po 10 g na pola litre vode, 12 sati drati potopljeno, 10 minuta kuhati i jo 10 minuta pariti, 3 puta dnevno po 1 alicu dobro toplo piti. Dalje svakih 15-20 minuta grgljati odvarom od kadulje i maj?ine duice (Thymus vulgaris L) po 25 grama na 1 litru vode, kipu?om vodom preliti i 15 minuta kuhati.

Treba paziti da se bolesnik ni?im ne uzrujava.


Kako da se ?ovjek o?uva od udara kapi

Kada se navri ?etrdeset godina ivota, treba solidno i u svakom pogledu umjereno ivjeti.

Dnevno treba piti dvije-tri male ?aice rumarinova vina i po jednu alicu ?aja natate i jednu alicu prije spavanja od petprstice (Potentilla anserina), cvijeta crnog trna (Prunus spinosa), kore od krkavine (Rhamus Frangula L) i kantarije (Erythraea Centaura Pers.) od svake vrste po 4 g na pola litre vode, 12 sati drati potopljeno, provriti i pola sata pariti. ?aj svakih 10 do 14 dana mijenjati i uzeti: petprstice, ?eljuge (Cnicus benedictus L), korijena stee (Potentilla Tormentilla Sibth) po 4 g na pola litre vode, pripravljati kao i prvi. Po tri puta tjedno natate uzeti malu licu svjeeg zrnja od bijele goruice s ?aom vode. Dnevno treba pojesti po malu glavicu crvenog luka s uljem, uz to treba jesti kuhanu penicu, mesa vie kuhanog nego pe?enog. Od vo?a treba jesti osobito jabuke i piti kozjeg mlijeka dnevno jedan do tri litre.


Giht ili kostobolja

Ima s reumom mnogo sli?nosti. Ali ova bolest prouzrokuje upalu kostiju i napada pojedine zglobove koji oteknu. Da se uasni bolovi ublae, treba, kao i kod reume, bolna mjesta vunom ili kakvom rutavom krpom trljati, a pri tome hladnom vodom ili vinskim octom pomijeanim s vodom polijevati. Nakon toga na bolna mjesta stavljati vre?ice napunjene trinom i prelivene kipu?im vinskim octom, pa previti suhim i dobro toplim oblozima da ne moe zrak dopirati.

Jo prije nego se stave vre?ice s vru?im trinama treba na bolna mjesta priviti ?istu lanenu krpu, dobro namazanu zdravim medom. Obloge, ?im se ohlade, treba promijeniti. Na eludac i trbuh neka se stavljaju dobro vru?i oblozi od trina te suhim i toplim previju. Svaku ve?er neka se uzme vru?a banja do koljena od 25-30 minuta s odvarom od korijena paprati. Nakon vru?e banje 1 minutu hladnu banju uzeti samo do glenjeva s pokretima kao da se gazi po vodi.

Dnevno treba tijelo octenom vodom oprati. Na stolicu treba paziti da bude redovita, a eventualno i klizmu bolesniku davati. Tjedno 2-3 puta umotati ?itavo tijelo u vru?u plahtu umo?enu u odvar slame od zobi, pri tome neka se pije vru?i ?aj od 10 grama bazgina cvijeta i 10 grama izgnje?enih boba smrekovih s 1 licom meda i ?etvrt litre zdravog vina.

Kada se bolesnik oznoji, pusti ga se dva do dva i pol sata u miru, nakon toga ga treba brzo oprati i presvu?i. Dnevno mu treba dati 3-4 lice maslinova ulja. Svako pola sata limunadu s mnogo limuna i sirupom od jagoda. Uz to neka dnevno popije od jedne do jedne i pol litre vode u kojoj su kuhana tri do ?etiri celera i tri do ?etiri alice uvijek samo po gutljaj ?aja od utilovke, jagor?ike, pelina i izgnje?enih boba smrekovih, po 5 dag svake vrste na pola litre vina i dvije lice meda, 10 do 15 minuta kuhati. Jesti treba kuhanu penicu, je?am, prekrupu od zobi, celer, repu, kiseli kupus prijesan, kiselo mlijeko, mladi sir i zelen.

Trganje u kostima lije?i se ovako: istu?i borovice, bobe od smreke, pridodaj malo prave rakije (rakiju od vinskog tropa) i jo malo tuci da postane kao kaica. Bolesna mjesta najprije rakijom malo istari, a onda tom kaicom od smrekovih boba previj, pa jo ne?im vunenim omotaj i ostani u toplom.

Natopi se ze?ja koica (Lepus timidus), gdje su dlake, petrolejem i privije. Ili se natopi ze?ja koica alkoholom, pospe tamjanom, privije i dri na mjestu sve dok ne otpadne.

Uzme se ?ista lanena krpa i dobro natopi prepe?enom grozdova?om ili ?istim 60% alkoholom. Zatim treba ovu natopljenu krpu dobro posuti korijenom od i?irota u prah istucanim i s malo tucanog papra previti na bolna mjesta i jo rakijom dobro pokvasiti. Zatim ?istim suhim ru?nikom ili krpom previti, a preko toga vunenom maramom dobro umotati da ni s jedne strane zrak ne moe doprijeti.

Kostobolju lije?i i samobojka, zvana i dobri?ica (Glechoma hederacea L). Od ove trave uzme se 3 dag svjeeg li?a i cvijeta i prelije se s pola litre kipu?eg pravog vinskog octa i pola litre vode, pa dobro poklopljeno poistiha kuha jedan sat. Ovim vru?im odvarom treba mjesta bolna obloiti i dobro toplim previti. Svakih pola do tri ?etvrt sata oblog promijeniti. Svakog dana, bez prestanka, piti dvije-tri alice ?aja od brezovog li?a, uvijek po gutljaj, ?aj piti 4 do 6 tjedana.

Kostobolju lije?e i oblozi s kamilicom. Na 5 dag kamilice, koja se stavi u lanenu vre?icu, prelije se pola litre kipu?eg vinkog octa i pola litre vode. Ove vre?ice, dobro vru?e, stavljaju se na bolna mjesta, pa se suhim i toplim previju. Svako pola do tri ?etvrt sata oblog promijeniti.

Uz te obloge pije se ?aj od mati?njaka ili macine trave pitome (Melissa officinalis L) koja po vrtovima raste. Na 10 g macine trave ulije se pola litre kipu?eg bijelog vina, pridoda dvije lice meda i kuha dobro poklopljeno pet minuta. Od ovog ?aja dvije-tri alice popiti, uvijek po gutljaj. Taj ?aj krijepi ivce, grije eludac, ?isti krv i osvjeava ?itav organizam, a u narodu ga zovu lijek za sve bolesti jer utje?e povoljno na ?itav organizam. Taj ?aj treba bez prestanka piti 4 do 6 tjedana.

Kod svih vrsta kostobolje osobito se preporu?uje masiranje Algom. Nakon toga bolno mjesto umotati vunenom krpom.


Bolovi u kriima

Tko ima bolove u kriima, neka kuha li?e od alosne vrbe (Salix babylonica L), loze od repe (Brasuca rapa L), raj?ice (Solanum lycopersicum L), vrijea od krastavaca (Cucumis sativus L), bundeve (Cucurbitapepo L) i ljuske od jaja.

Istucano sjeme od poljske goruice (Sinapis arvensis L) kuhano s octom pomae protiv bolova u kriima i u prsima.

Koga kria bole, neka kuha komoljiku (Artemisia vulgaris L) u ulju i jo toplu privije na kria.


Protiv kalja i rashlade

Tko je kaalj od nahlade, uzme se ?istog ivanjskog zelja (Inula Helenium L), sitno se izree i stavi u lon?i? od litre. Lon?i? se nalije vodom, poklopi koricom kruha, a ovaj poklopac oblijepi tijestom da ne bude oduka. Kad se stavi na vatru, ne smije se ni odmicati ni primicati dok se ne skuha. Ovaj lijek pije se jutrom i ve?erom.


Za lagano izlu?ivanje sluzi kod velikog kalja

Uzme se mala lica utog e?era, nasitno istuca i dobro razmuti s dvije lice ?istog maslinovog ulja. Kada je ulje dobro izmu?eno sa e?erom, pridodaju se jo dva umanjka i jo malo razmuti. Toga lijeka uzima se po mala lica vie puta na dan, a i no?u kada kaalj navali.

Ili: uzme se jabuka, izree na komadi?e, prelije s malo vode, iscijedi sok od jednog limuna i pusti da se raskuha. Kada je jabuka gotovo kao kaica postala, pridodaju se dvije lice meda i pusti da jo dva-tri puta dobro proklju?a. Toga lijeka treba uzimati po malu licu vie puta na dan, a i no?u. I ovo je izvrstan lijek za lagano izlu?ivanje sluzi: uzme se rotkva, izriba se i prelije kipu?om vodom, a onda kuha 5 minuta. Nakon toga se procijedi. Na ?etvrt litre toga soka stave se dvije lice meda i jo tri-?etiri puta proklju?a. Toga lijeka treba uzeti svakih 20 minuta po malu licu.

Ili uzeti dnevno tri-?etiri puta bademovog ulja. Isto i preko no?i kada kaalj navali.

Dnevno glavu 20 minuta na trinama napariti, najbolje nave?er prije lijeganja u krevet kada se vie ne izlazi. Ako se preko dana poduzme parenje, dva-tri sata nakon parenja ne smije se iza?i iz sobe.


Protiv kalja hripavca

?aj prire?en od li?a ljubi?ice, a moe se i korijen uzeti, ali taj se mora prije smrviti, vrlo je dobar ustuk protiv kalja hripavca (kukurikavca, rikavca). U ?etvrt litre vode ukuha se puna aka svjeeg ili suhog li?a od ljubi?ice, pa se onda daje bolesnom djetetu svaka dva-tri sata po dvije-tri lice toga ?aja. Odraslima, ako imaju zastarjeli hripavac, pomae taj ?aj ako ga se uzima tri puta dnevno po jedna alica ili ?aa. Tuberkuloznima tako?er ublauje kaalj i raskida sluz. Takvi bolesnici neka taj ?aj uzimaju poput lijeka, tj. svaka 2 do 3 sata po tri do pet lica.


Protiv prsobolje i kalja

Prsobolju odli?no lije?i ovaj lijek: uzme se litra dobre prave komovice, pola kilograma meda i pola kilograma kravljeg masla. Ta se smjesa kuha dok se ne ukuha jedna tre?ina. Uzima se ujutro natate i uve?er po jedna lica. Za est tjedana moe se potpuno ozdraviti.

Vrlo je dobar i ?aj od bazginog cvijeta, koji treba piti s medom po jednu ?au ujutro i nave?er.

Hripavac kaalj lije?i se i time da se bolesniku nekoliko puta dobro natrljaju tabani tu?enim ?enjakom.

Prokuan je i ovaj lijek: uzme se ?etvrt kg o?i?enog i na krike izrezanog crvenog luka, ?etvrt kg meda, ?etvrt kilograma e?era i jedna litra vode. To se gusto ukuha kao sirup i od toga uzme po tri lice dnevno.

Mnogima je pomogao i ovaj lijek: skuha se ?aj od bijelog sljeza, podbjela i kunice (hajdu?ke trave), procijedi se i stavi u staklo. Od ovog se ?aja svako jutro i ve?er odlije po alica i ugrije.
U alicu takvog ?aja stavi se ?etvrt male lice o?i?enog miadora (salmijaka) pa se pije.
Osladiti se moe medom i e?erom jer je vrlo gorko. To treba uzimati deset dana.


Lijek protiv kamena u u?i, bubrezima i mjehuru

1. Uzme se pola kilograma ila od kopriva, koje se moraju dobro o?istiti od drugih trava i zemlje. Te se ile dobro operu, isijeku na komadi?e i kuhaju s ?etiri litre pravog, ?istog i nepatvorenog crnog vina u ?istom loncu. Kuha se poklopljeno tako dugo dok se polovina ne iskuha. Ohla?eno se procijedi u ?isto staklo, ?vrsto za?epi i pije po tri male alice na dan: jedan ujutro, natate, drugi u podne pred jelo, a tre?u uve?er pred jelo.

2. Pola kilograma kopriva (ila, lista i stabljike s cvijetom i sjemenkom) kuha se u ?etiri litre vode dok se pola ne ukuha. Taj se ?aj pije mjesto svakog drugog pi?a. Ne smije se za vrijeme uzimanja ovog lijeka jesti mesa, mesne juhe, kruha, jaja, e?era niti suhog vo?a. Meda treba jesti po mogu?nosti to vie, nadalje kuhanu penicu, kau, ra, gance, mlijeko, riu, pe?ene jabuke i svjee vo?e.

Lijek broj 1 treba se pet puta obnoviti, a tako dugo ?aj od kopriva piti (lijek broj 2) i dijetu drati.

3. Treba nositi trbuni pojas i uop?e trbuh drati u toplini.

Tko boluje od ove bolesti, neka uzme sporita, kunice i betonike od svakog podjednako i neka kuha u bijelom vinu i taj ?aj neka pije tri puta dnevno: ujutro, u podne i nave?er. Tko moe neka ga pije i vie puta dnevno.

Uzmi ila od vrbe i od zanovijeti bijele, ostrui gornju koru, pa uzmi od obje podjednako i kuhaj u bijelom vinu pod poklopcem omotanim krpom i pij tri puta dnevno. To je tako?er vrlo dobar lijek protiv kamena.

Kamen u mjehuru lije?i jo i ovako: skupi rese (cvat) od duda jalovca (dud koji ne daje ploda), pa ih u hladovini dobro osui, zatim stavi u platnenu vre?icu i ostavi na mjestu gdje je propuh. Pri tekom mokrenju od toga kuhaj ?aj, zasladi ga e?erom i svaki dan popij po jednu alicu.

Uzmi vlasi koje se nalaze na vrhu klipa kukuruza, a rastu oko zrnja u klipu, pa te vlasi kuhaj i pij tu vodu. To je dobar lijek protiv kamenca.

Kuhaj bijeli sljez u bijelom vinu i pij.

Boje drvce kuhaj u bijelome vinu i pij.

Cvijet (rese) od oraha naberi, posui i u prah istuci i taj prah stavljaj u juhu. Taj lijek pomae protiv kamenca. To se ?ini dok kamenac ne izi?e.

Uvarak od lista i izbojaka brljanovih ublaava iznutra kada ree mokra?a i pri kamencu.

?aj od cvijeta ljubi?ice vrlo je dobar lijek protiv kamenca. Preslica poljska osobito je dobar lijek protiv kamenca, jer blai bol i otvara organe za mokra?u, te je stoga nenadoknadiv lijek kojim se voda u mjehuru zatvara.


Kostolom

Slomljena ruka ili noga izlije?i se ovako: Istu?e se korijen od malog gaveza (Cynoglossum officinale L), koji je bijel kao snijeg. Raskuha se u mlijeku pa se obavije prelomljeno mjesto - i zaraste. Ovaj lijek ima takvu snagu da kad bi istu?enim i u mlijeku raskuhanim gavezom obavio zdravo koljeno, drao nekoliko dana, ne bi mogao poslije koljenom micati. Tako zaraste. Naravno, prije toga treba polomljenu kost postaviti na svoje mjesto da noga ili ruka ne ostane sakata.

Kao lijek protiv kostoloma rabi se korijen crvenog gaveza (Symphytum officinalis).


Kila

Praak od ovnaka (Inula Helenium L) istucan i u vinu kuhan smanjuje kilu.

Kad oteknu jaja (monje, u ?ovjeka ili djeteta) ili kad se tko na njih udari, lije?i se gavezom.
Istu?e se korijen od gaveza (Cynoglossum officinale L), uzme meda pa se oboje u tavi zajedno skuha. Ako nema meda, moe se korijen od gaveza skuhati u mlijeku. Taj lijek treba po otoku priviti tri puta, a svaki zavoj po 24 sata drati. Ovaj lijek vadi bol i otok.


Protiv ispadanja kose

Pere se glava jedan do dva puta tjedno u lukiji od drvenog pepela, u kojoj je prokuhano 1 dag li?a i 2 dag bobica od kaline (Viburnum lantana L). Prelije se s tri litre vrele lukije i 25 minuta kuha.

Preporu?uje se tako?er pranje glave teku?inom od jednog dijela ricinusovog ulja i pet dijelova vinovice. To je izvrsno sredstvo protiv ispadanja kose.

Glava se nave?er natare iscije?enim sokom od crvenog luka razrije?enim s vinovicom. Glava se preko no?i umota.

Dobro je isto tako svaku ve?er prati glavu pivom u kome ima malo hmelja.


Protiv pjega i krastica na licu

Pjege i krastice na licu lije?e se ako se lice dnevno ?etiri-pet puta opere vodom u kojoj je kvaen svje ili suh pelin. Na tri litre vode dri se 24 sata potopljeno 30 dag svjeeg ili 3 dag suhog pelina. Dobar je i ovaj lijek: lice se dnevno opere ?etiri-pet puta odvarom od kunice.

Uzme se 1 dag na jednu litru vode, 24 sata se dri potopljena i u istoj vodi se 5 minuta kuha.

Osim toga, za ?i?enje krvi dnevno treba popiti po tri manje alice ?aja od macine trave, 10 g na ?etvrt litre vode ili, jo bolje, pola vode i pola bijelog vina s jednom licom meda. Svaki dan svjee treba kuhati i travu preko no?i potopiti i pet minuta kuhati. To se radi ?etiri do est tjedana.


Lije?enje raznih liaja

Liajevi, ?iri?i, ospice, bubuljice, kone su bolesti koje napadaju zglobove, laktove, koljena, bokove, a ospu se i po ?elu i po obrazu. Dolaze od oboljelih unutarnjih organa, koji se na taj na?in pokazuju, te nezdrave krvi i loih sokova u tijelu, kojima je ?esto uzrok naslije?e. Liajevi budu vlani i suhi, u obliku peruti i kou izjedaju (Lupus - liaj). Kod ovih bolesti pijenjem ?ajeva za ?i?enje krvi te uporabom hladne vode na ?itav organizam utjecati, to ?esto iziskuje dulje vremena za potpuno ozdravljenje.

Za sve vrste liajeva mora se piti ujutro, natate, pola sata prije ru?ka i pola sata prije ve?ere po alicu ?aja od po 25 grama mladog orahovog li?a, mladog li?a od bazge, masla?ka, vrhova od koprive, bokvice, metvice niske, koja uz vodu raste (Mentha aquatica), kadulje, vrhova od smreke i preslice, 10 grama kantarije, 6 grama pelina, 2 dag svjeih, zdravih izgnje?enih boba od smreke i ?etvrt kilograma zdravog meda, na dvije litre ?istog naravnog vina. To sve se potopi i stoji 12 sati, 15 minuta poistiha kuha i jo pola sata ostavi da se pari na toplom mjestu, dobro poklopljeno. Osim toga, uzme se tri puta dnevno, na vrhu noa, praka od korijena stee ili kravojca.

Uz pijenje toga ?aja treba svako jutro, odmah, ?im se izi?e iz kreveta, oprati tijelo s pola vinskog octa i pola vode, 10-20 sekundi. Dva puta tjedno treba polijevati koljena, bedra i le?a 2-5 sekundi. Tjedno dva puta treba umotati tijelo u vru?u plahtu, umo?enu u odvar slame od zobi te suhim i toplim previti. Ovaj oblog ostavi se jedan sat, 2-3 puta tjedno treba napariti glavu na odvaru od trina 20-25 minuta, jedan sat nakon parenja uzeti hladnu polu-banju s pranjem le?a 2-5 sekundi. Za to vrijeme jede se kuhana penica, prekrupa od rai ili je?ma, zelen, mlijeko, ria, dosta vo?a, svje sir, kisela obrana mlijeka i kuhana tijesta.


Vlani liaj

Na mjesto gdje je liaj izbio treba stavljati obloge od ilova?e razmu?ene odvarom od preslice i korijena poljske stee. Korijena stee uzme se 80 g, a preslice 60 g, potopljeno se dri 12 sati u jednoj litri vode i pola sata poistiha kuha. Istim odvarom treba liaj ispirati. Dalje se pije ?aj za ?i?enje krvi, kao to je navedeno kod liaja, i uzimaju se banje, polijevanja i pranja octom i vodom.


Suhi liaj ili perutac

Za ovu bolest treba piti ?aj, poduzimati polijevanje i pranje octom i vodom i polukupelji kako je navedeno kod liaja. Osim toga, 1-2 puta tjedno uzeti banju u velikoj kadi s odvarom od 3 kg slame od zobi. Liajeva mjesta treba dnevno odvarom od preslice dobro izbanjati i s istim odvarom praviti obloge te suhim i toplim previti, a svaku ve?er namazati ma?u od bundevinih kotica. Za odvar od preslice uzme se 1 dag preslice na 1 litru vode, 12 sati se dri i potopljeno pola sata poistiha kuha.


Liaj (lupus) koji kou izjeda

Ova bolest udari gotovo uvijek na obraz. Ako se odmah po?ne lije?enje, siguran je uspjeh, a ako se zapusti, lije?enje je vrlo teko te iziskuje mnogo truda i dugo traje.

I za ovu vrstu liaja upotrebljava se isti ?aj, pranja, banje i polijevanja kao i kod drugih vrsta.

Kod velikog izlu?ivanja ne?isti stavljaju se oblozi od ilova?e razmu?ene s octom. Kada se izlu?ivanje smanji, stavlja se na obraze ?etverostruki oblog s odvarom od 50 grama korijena poljske stee, 50 g preslice i 50 grama pelina na jednu litru vode, to se 12 sati dri potopljeno i pola sata poistiha kuha. Za ispiranje koje se dnevno poduzima 3-4 puta, uzme se 1 dag mlade zdrave hrastove kore na jednu litru vode, to se 12 sati dri potopljeno, pridoda se jedna mala lica pe?ene stipse i kuha pola sata, a nakon toga kroz ?istu krpicu procijedi.

Za ispiranje treba svaki put uzeti ?isti pamuk. Dobro je ispirati postarjele bolesti s 2 dag brljanova li?a, kuhanog pola sata u jednom litru octa. Preko no?i namae se dobro ma?u od ?i?ka i ?isto previje. Mast od ?i?ka pravi se ako se uzme na tri velike lice samljevenog svjeeg sjemena od ?i?ka, a ako nema sjemena, onda se 6 lica korijena, ?etvrt litre mlijeka i pola kilograma svinjskog sala dva sata poistiha kuha i procijedi.

Za svaku vrstu osipa, liaja, grinte i bobuljica vrijedi ovaj lijek: uzmi 80 grama korijena od trave kravljaka (Carlina acaulis L) na pola litre bijelog vina i pola litre vode. To se najprije dri potopljeno 12 sati, a onda kuha dobro poklopljeno pola sata. Tim se mlakim odvarom osip najprije dobro opere, a nakon toga stave oblozi od istog odvara i glava dobro omota. To se ?ini 2-3 puta dnevno i osip pro?e.


Bolovi u le?ima

To su bolovi oko vrata pra?eni velikim umorom i bolovima u rukama i nogama. Bolesnika spopada neki nemir, velika e?, nema probave, uriniranje ?esto, poneki put nikakvo. Navala krvi u glavu, lupanje srca, ne moe spavati i duevno klone. Uzrok je odve? velika navala krvi u vrat ili slabokrvnost i iv?ana klonulost zbog tekih duevnih depresija, prekomjernog duevnog ili tjelesnog rada, a i bludnog ivota. Za tu bolest treba dnevno popiti za okrjepu po 3 alice ?aja od kunice (Achillea Millefolium), koji se dobije ako se 25 g kunice dri potopljeno 12 sati u pola litre vode, 5 min. poistiha kuha i jo 10 minuta dobro poklopljeno pari. Svakog dana se po tri puta operu le?a toplim octom s pola vode, a nakon toga se natrlja kamforovim uljem kojem se pridoda deseti dio terpentinovog ulja i malo salmijaka. Dnevno, ujutro, opere se cijelo tijelo hladnom octenom vodom. Tjedno treba uzeti 2-3 sjede?e kupelji u odstajaloj vodi s istodobnim pranjem le?a. Kupelji smiju trajati od 10 sekundi postupno do 1 i pol minutu.
Korijen i list od apte (Sambucus Ebulus L) spari se pa se privija kad le?a i noge bole.


Za ljepotu, mladost i gipkost

Tko se pere jutarnjom rosom, proljepat ?e mu se i pomladiti lice.

Za gipkost tijela dobro se umivati i natrti tijelo maslinovim uljem.

Umivanje u mlijeku od magarice najidealnije je sredstvo za dobivanje barunaste i njene puti.

Izvanredan ten dobiva se tako?er kupanjem u kineskom ?aju najbolje kvalitete.

Istuci lukovice od mladolika (Ornithogallum tennifolium) i mai time lice.

Uzmi jednaku koli?inu limunova soka i bjelanjka, dobro izlupaj i u ?istom lon?i?u na vatri skuhaj dok ne postane ?vrsto kao maslac te ostavi na hladno mjesto. Zasebno skuhaj mekinja i vodu procijedi. Svako jutro i ve?er namai se onom ma?u, pusti je na licu neko vrieme.

Zatim operi onom vodom od mekinja i dobit ?e prekrasan i fini ten koe.

Protiv sun?anih pjega izvrsno je sredstvo sljede?e: naribaj hrena, stavi u bocu s jakim vinskim octom i ostavi 72 sata na sunce ili toplo mjesto. Tom teku?inom natrljaj svaku ve?er lice i sun?anih ?e pjega nestati.


Suhi ljuskavi takozvani gove?i liaj

Za ovakav liaj treba uzeti 1 dag trave od bro?a, tira crvenog, pirevine (takozvane zuba?a i troskot) i 1 dag lupina od ljenjaka u 3/4 litre vode, dobro poklopljeno ukuhati na polovinu i taj ?aj tri puta popiti; pola ?etvrti natate ujutro, pola ?etvrti u podne prije jela i pola ?etvrti nave?er pred jelo. Osim toga, treba se izbanjati u umjereno mlakom odvaru li?a od brljana.

Na 10 litara vode stavi se 25 dag brljanova li?a i kuha, dok se 1 litru vode ukuha, a 9 litara ostane, a nakon toga se procijedi. Nakon banje otire se ?istim suhim ru?nikom i mujasilova mjesta dobro namau ovim melemom: uzme se pola kile neprosijanog prosenog brana i ?etvrt kg kozjeg loja od bubrega, stavi se na vatru, mijea i dogotovi kao hamur za halvu, onda se pridoda pola ?etvrti ?istog pravog maslinovog ulja i pola ?etvrti ?istog voska. To se mora brzo mijeati dok u?e jedno u drugo, a nakon toga se skine s vatre, ohladi i ulije u ?istu staklenku. Gore spomenute biljke kuhaju se i piju neprekidno, pa makar trajalo i pola godine.
Kada melema nestane, napravite drugi. Za cijelo vrijeme toga lije?enja ne smije se jesti papar, paprika, ljutika, luk, ocat, riba, grah, sir, zec, kozje meso, guska, purica, orasi, ljenjaci, bademi i kiseli kupus.

 

Stranica 4 od 10 Sve stranice

VANA NAPOMENA: Opisi bolesti i mogu?i na?ini lije?enja namijenjeni su isklju?ivo informiranju i zdravstvenom prosvje?ivanju op?e populacije, te nipoto ne zamjenjuju lije?ni?ku dijagnozu ili lije?enje. Za sve dodatne informacije vezane uz Vae zdravlje obratite se svojem lije?niku. Ovdje navedene informacije sakupljene su iz raznih izvora, stru?nih knjiga, interneta, kao i ljudi koji se profesionalno bave lije?enjem. Ne odgovaramo za nikakve eventualne posljedice Vaeg lije?enja - Vi sami ste odgovorni za svoje zdravlje!!!