Croatian English French German Italian Portuguese Russian Serbian Spanish

Narodno zdravlje - recepti narodnih lijekova

Preskoči sadržaj

Sadržaj:

  1. Narodno zdravlje - recepti narodnih lijekova (trenutno prikazana)
  2. A - D
  3. E - I
  4. J - Lj
  5. M - O
  6. P -
  7. T -
  8. Njega djeteta i trudno?a
  9. Lije?enje vodom, zrakom, suncem
  10. Najstariji ku?ni lijekovi



Dragi moji ?itatelji!

Nisam u?en ?ovjek, niti sam vjet u pisanju da bih mogao ovoj vrijednoj knjizi iskititi predgovor na na?in kako to rade ljudi od pera. Iako sam od svojih mladih dana traio u stranim i doma?im knjigama znanja u lije?enju ljudi, ipak se cijeli moj rad temelji uglavnom na dugogodinjem iskustvu i pronalaenju ljekovitih trava, kojima obiluje naa zemlja. I mislim da se ne varam ako kaem da je iskustvo ponekad bolje od velike nauke.

Zdravlje je najve?e blago na svijetu i teko onome tko ga ne zna ?uvati, jer bolest dolazi na kilograme, a odlazi na grame. Zdrav ?ovjek je vedar, rad ga krijepi, a ivot veseli. On je i u starosti bodar, jer se ne stari od godina nego od bolesti.
Bolestan ?ovjek je mrk i mrzovoljan, bolest mu pomra?uje duu i zanosi misao, izbjegava rad, izbirljiv je u hrani, uobraava da je bolesniji i jadniji nego to jest te je na smetnji i sebi i svojima. Mnoge duevne mane i poroci imaju korijen u tjelesnim bolestima.

Zato treba ?uvati zdravlje. A ako ga izgubimo, treba to prije traiti lijeka, dok ne bude kasno.

Gdje ima lije?nik i gdje to bolesnik moe, najbolje je zatraiti od njega pomo?, jer ako je lije?nik savjesno u?io, on zna mnogo i moe pomo?i.

To treba u?initi osobito kod bolesti koje moderna medicina najsigurnije lije?i, kao to su sifilis, difterija itd.

Tamo gdje nema lije?nika, od davnih davnina su se ljudi sami lije?ili ili traili savjet od iskusnih narodnih ljekara, koji su ili predajom od oca na sina, ili kao samouki naukom i iskustvom stekli stanovito znanje.

Zar nije i znanstvena medicina skoro sve svoje znanje crpila iz narodnih lijekova, koji se i danas daju umjetno prera?eni i prodaju u apotekama? Pa i ti prera?eni lijekovi u najvie slu?ajeva pomau samo naravi koja se odupire i svladava bolesti koje napadnu ?ovjeka.

Po mome miljenju trave su najprikladnije za lije?enje. ?ovjek je stvoren za biljnu hranu, a to se vidi po njegovim zubima, elucu i crijevima. Meso ga samo kvari, pa ljudi koji jedu teku hranu kao govedinu, svinjetinu, svinjsku mast, lako naginju svim mogu?im bolestima, slau oko srca nepotrebno salo i teko se odupiru ja?im bolestima.

Alkohol, pomanjkanje gibanja i svjeeg zraka skra?uju ivot.

Oni ljudi koji su vezani uz sjedenje po?inju poslije ?etrdesete godine pobolijevati. I prvi lije?ni?ki savjet je da ostave meso i da se vrate biljnoj hrani.

I, uistinu, ima dosta vrsta vo?a i povr?a koji ?iste krv, pospjeuju probavu i ?uvaju tijelo od raznih bolesti.

Sigurno ste opazili da mnoge ivotinje, kad obole, osobito one koje se hrane mesom, kao recimo ma?ka, ne?e jesti meso, nego se odvuku u vrt te kopkaju, trae ljekovitog bilja od kojeg ?e ozdraviti. Pa kako onda da ljekovite trave ne koriste ?ovjeku, kojemu je bilje odre?eno za hranu!

Po mome znanju, ljekovite biljke vie puta mogu bolje pomo?i nego od njih napravljeni lijekovi kemijskim putem, jer se moe vrlo lako dogoditi da se kod prerade ne upotrijebe svjee trave, a mogu dugim stajanjem izgubiti mo? i snagu. Osim toga, trave iz junih krajeva, osobito iz kra, mnogo su ljekovitije kad divlje rastu nego kad se uzgoje umjetno u sjevernim krajevima, gdje ni zemlja nije kao kraka, a ni sunce ne sije tako jako kao kod na jugu. Da se u to uvjerite, uzmite dva deke kamilice koja raste u Slavoniji, a uzmite dvije deke iz Dalmacije, pa i od jedne i od druge napravite ?aj i vidjet ?ete i po ukusu i po mirisu da je izme?u ta dva ?aja velika razlika.

Koliko ljekovitosti imaju trave iz raznih krajeva, moemo lako raspoznati i po medu, koji spada sigurno u najbolje doma?e lijekove i najzdraviju hranu.

Kad bi ljudi ivjeli kako to njihova narav trai, bilo bi vrlo malo bolesti. Mlijeko, sir, kruh, maslac, ulje od masline, zelen, povr?e i vo?e trebalo bi biti ljudska hrana. Ljudi se moraju ?uvati da budu u pi?u i hrani umjereni, da ne jedu i ne piju pre- hladno i prevru?e, da hranu dobro preva?u, da paze na se, da se peru i ?iste i da rade, jer znojenjem otje?u iz tijela kodljivi sokovi. Uz to bi trebali piti ?ajeve od ljekovitih trava, koji ?e pomo?i unutarnjem ?i?enju i odvratiti mnoge bolesti.

Ako bolest pak uza sve to do?e i navali temperatura, treba pomo?i da se savlada, a zato je najbolje odre?i se svih gornjih mesnatih hrana i postiti.

Med i kuhano ov?je ili kravlje mlijeko dovoljni su da nas odre u snazi. Nema nita gore negoli bolesnika natrpavati mesnatom hranom da toboe ne oslabi.

Mravljenje mu ne?e nakoditi, nego naprotiv, osloboditi mu srce nepotrebna sala i oja?ati ga.

Ovakvim bolesnicima dajte kuhanu vodu s raznim travama ili sokom od naran?e ili limuna, jer nekuhana voda, osobito gdje nema izvora, nije uvijek zdrava, a i iva voda ima u sebi gdjegdje dosta vapnenca te moe i zdravu ?ovjeku nagnati bolesti u jetra, bubrege i mjehur.

Ako bolest nije teka, neka bolesnik ne ostavlja rad pa bio i najlaki. Nema nita stranije nego kad se bolesnik samo bavi milju o svojoj bolesti. On se treba uvjeravati da ?e ozdraviti, da mora ozdraviti. On se treba s bole?u hrvati, a ne podle?i joj. Ja se ne dam govori svaki pametan bolesnik, jer uzalud se tijelo opire bolesti ako joj dua podlijee. Zato stari i iskusni lije?nici nikada ne plae svoje bolesnike, nego ih, podcjenjuju?i bolest, hrabre i podiu iz potitenosti.

Duevne boli zajedno s tjelesnim ostavljaju na licu, u o?ima, u mii?ima i na ?itavom tijelu vidljive tragove. Bolesnikovo srce druga?ije kuca. Bolesnik se druga?ije ponaa, druga?ije govori, druga?ije se dri nego zdrav ?ovjek. Ovakvi znaci, koje lije?nici zovu simptomima, otkrivaju vjetom lije?niku bolesti od kojih bolesnik boluje. Ali za to otkrivanje nije dovoljno samo znanje, nego je potrebno dugo iskustvo i upoznavanje samo onih znakova koji su za pojedinu bolest odlu?ni. Uz to je potrebna i velika panja prilikom samoga pregledavanja bolesnika. Meni se dogodilo da su mi dolazili traiti savjet ljudi potpuno zdravi samo da me iskuaju. Opip bila i jedan dubok pogled bio mi je dovoljan da ih otpremim s podsmijehom. Jer nema toga bolesnika koji moe kod pregledavanja biti miran, ?ije bilo ne?e odati duevni nemir, ?ije ?e lice ostati ravnoduno i oko mudro. Ne, moji bolesnici dolaze tjelesno i duevno bolesni, oni za vrijeme pregleda trpe i nadaju se, ali oni odlaze duevno umireni s nadom u ozdravljenje.

S raznih strana stiu mi pitanja kako ja raspoznajem razne bolesti. Ve?ina mojih bolesnika me proglasie vidovitim. Na ova pitanja teko je odgovoriti. Poznavanje bolesti nije lak posao, za to treba ne samo poznavanje njenih vanjskih znakova nego poznavanje i due bolesnikove i naega ?ovjeka napose.

A sada da se vratim na ljekovite trave.

Kad ste gdjekada stupali kroz neobra?enu ledinu, kako li ste se ljutili skidaju?i sitne plodove ?i?ka sa svojih nogavica. Ili ako vas je negdje u staroj zidini oprio list sakrivene koprive, kako li ste prezirno grdili nemarnog gospodara, koji puta da mu se iri ovakav korov.

Pa ipak niste bili u pravu. Ove prezrene trave kao i stotinu ostalih neuglednih i divljih, imaju ?udesnu mo? ?uvanja i vra?anja zdravlja.

U ovoj knjizi na?i ?ete njihova imena i to?an opis, a za nepoznate vrste i njihovu sliku. Svaki od vas koji je sam sebi prijatelj neka ih ?uva, njeguje, iri i sabire.

Njima su se lije?ili nai stari, njima su junaci vidali svoje teke rane, njihovu mo? su opjevale narodne pjesme, gdje ?ete ?uti kako su njima vile u planini pruale pomo? ranjenim junacima. One su, napokon, i najjeftinije i svakom pristupa?ne, a najljekovitije su u najve?oj pustoi, po visokim planinama ili mo?varama daleko od gradova i apoteka.

U ovoj knjizi sabrani su recepti za razne bolesti, a svugdje je navedena mjera i na?in pripremanja. Velik broj potje?e od mene samoga, dok je ostalo uzeto iz starinskih knjiga te iz recepata priznatih narodnih lije?nika sviju naroda. Ja sam sve to pregledao i naao da su ovo izvrsni lijekovi, koji ni u jednom slu?aju ne mogu koditi, a mogu samo koristiti. Kod toga sam osobito pazio da razmjeri i mjere pojedinih trava budu radije manji. Ne moe se za svakoga odrediti to?na koli?ina, jer ?e kod jednoga i najmanji dio proizvesti isti u?inak, dok kod druge osobe treba deset puta ve?a doza. Svatko neka na sebi okua djelovanje lijeka, pa ako je preslab, neka ga poja?a, a ako je prejak, neka upotrijebi manju koli?inu trave.

Ovo je razlog zato nisam dopustio da se u ovu knjigu unesu neki lijekovi koji su - iako brzo i u najvie slu?ajeva sigurno djeluju - ipak prejaki i mogu se davati samo jakim ljudima zdrava srca. Lije?enje po ovoj knjizi prora?unato je na due vrijeme i bolesnici moraju biti strpljivi i to?no se drati propisanih uputa ako ele potpuno ozdraviti.

Bolesnik trai zdravlja, a svejedno je gdje ?e ga na?i. Ovo je tako velika istina da su i neki lije?nici dolazili k meni na savjet, a ja sam im nastojao pomo?i, pa se mogu podi?iti to me?u njima imam iskrenih prijatelja koji pravilno ocjenjuju moj nesebi?an rad. To su ljudi velika ugleda, puni nauke i dobri prakti?ari, koji su svjesni da, kako kae na narod, samo svi ljudi sve znaju, pa ne podcjenjuju ni moje iskustvo.

Neka ovi moji savjeti donesu obilna ploda i povrate bolesnima najvie blago na svijetu - zdravlje. Njihova sre?a bit ?e mi najve?a pla?a.

U to ime, dragi moji ?itatelji, ja vas sve najsrda?nije pozdravljam.

Sadik Sadikovi?, Ljubuki, dne 1. svibnja, 1928.




Nekoliko op?ih savjeta

Bolesti koje su navedene u ovoj knjizi svrstane su po abecedi.

Kod teih bolesti navedeni su i uzroci, tj. kako se te bolesti dobivaju, znaci po kojima se bolesti raspoznaju i na?in kako se one lije?e. Lijekovi koji se savjetuju u knjizi pomau kad se bolesnik to?no dri uputa i kad ih uzima due vremena. Ovo ipak ne zna?i da lije?nika treba smatrati nepotrebnim. Kod svih bolesti, dok jo nije stigao lije?nik i ustanovio bolest (dijagnozu), treba bolesniku najprije pruiti klizmu da se iz crijeva to prije uklone otrovni plinovi i ne?ist, a zatim staviti obloge, koji ni u jednom slu?aju ne mogu koditi.

Bolesnicima koji imaju temperaturu (groznicu) stavljaju se hladni oblozi, a topli onima kojima je hladno ili drhte od zime. Za obloge se uzima ?ista voda, ili se ova pomijea sa octom, odvar od trine ili slame od zobi. Svaki oblog, bio hladan ili vru?, mora se previti suhim i toplim oblogom da hladan zrak ne moe doprijeti do tijela.

Samo ovakvim postupkom postiu se eljeni uspjesi. Oblozi ublauju bol, otvaraju pore, pospjeuju izlu?ivanje otrovnih sokova, rastere?uju rad srca i ve? u zametku lome otricu bolesti.

Slabokrvnima, iv?ano rastrojenim i jako slabim ljudima, kao i djeci, ne smiju se stavljati oblozi sa sasvim hladnom vodom radi razdraenosti ivaca. Za ovakve bolesnike voda mora biti temperirana dok se postupno ne priviknu na hladnu vodu. Ako se bolesnik osje?a neugodno zbog hladnih obloga ili ako ga po?ne tresti zima, tada se hladan oblog mora odmah skinuti i zamijeniti toplim. Hladni oblozi se mijenjaju svakih 1 i pol sat, a vru?i svako pola do 3/4 sata. Pri mijenjanju vru?ih obloga treba tijelo ?e?e i brzo oprati vodom i octom upola. I kod velike temperature nije dobro bolesniku stavljati obloge s ledom, ve? samo s dosta hladnom vodom i mijenjati ih svakih 5-10 minuta.

Bolesnik ne smije biti nikada odvie pokriven, a rublje se mora to ?e?e mijenjati i kod pranja dobro iskuhati. Kada se bolesnik znoji, ?im se dobro oznoji, treba ga brzo oprati i navu?i mu ugrijano ?isto rublje. Isto se rublje ne smije osuiti i ponovno upotrebljavati, ve? ga treba oprati i dobro iskuhati.

Kada se kod ?ireva i rana, zbog uporabe lijekova, po?ne izlu?ivati gnoj i ne?ist u ve?oj mjeri, treba na cijeli organizam djelovati da to ja?e izlu?uje, jer samo se onda bolesnik moe spasiti ako se sva ne?ist izvu?e kroz rane. Nakon toga rane brzo zacjeljuju. Zacjeljivanje rana prije vremena unitilo je mnoge ljude.

Pri upotrebi ?ajeva treba paziti da je bilje svjee, jer staro je ishlapljeno i nema nikakve vrijednosti. Ako se s ?ajem uzima med, treba ga s ?ajem i prokuhati da bolje djeluje. ?aja treba uzimati pomalo, ne preveliku koli?inu odjednom, da ne preoptereti rad eluca.

Kod ?ajeva je navedeno da ih se po nekoliko vrsta uzima i zajedno kuha. Ako nije mogu?e dobiti u pravi ?as vie vrsta, dovoljno je da se uzme jedna, ali je svakako bolje mijeati vie vrsta, jer se postiu bolji uspjesi. Stara je re?enica i u lije?ni?kim krugovima vrlo uvaena: Koliko ima ljudi, toliko ima i bolesti. Dakle, jednome koristi ovaj ?aj bolje, a drugome onaj, dok mijeani svakome koriste, jer u djelovanju jedna biljka drugu popunjava.

Poto nema svaka obitelj vagu da moe bilje koje uzima za ?aj vagati, tada neka se ra?una da jedna ravno napunjena lica osuenog i isitnjenog bilja sadrava 3 g, a mala lica od ?aja ravno napunjena 3 g bilo kojeg sjemena ili kore. Za obloge i ispiranje uzima se 2-3 i do 4 puta vie ?aja od koli?ine koju pijemo.

Za svaku bolest ima u ovoj knjizi vie recepata. Bolesnik neka upotrebljava onaj koji mu najvie odgovara i koji moe najlake uzimati. Ako mu taj za neko vrijeme ne bi pomogao, tada neka pokua lije?enje drugim, na koji njegov organizam vie reagira.

 

Stranica 1 od 10 Sve stranice

«
VANA NAPOMENA: Opisi bolesti i mogu?i na?ini lije?enja namijenjeni su isklju?ivo informiranju i zdravstvenom prosvje?ivanju op?e populacije, te nipoto ne zamjenjuju lije?ni?ku dijagnozu ili lije?enje. Za sve dodatne informacije vezane uz Vae zdravlje obratite se svojem lije?niku. Ovdje navedene informacije sakupljene su iz raznih izvora, stru?nih knjiga, interneta, kao i ljudi koji se profesionalno bave lije?enjem. Ne odgovaramo za nikakve eventualne posljedice Vaeg lije?enja - Vi sami ste odgovorni za svoje zdravlje!!!