Croatian English French German Italian Portuguese Russian Serbian Spanish

Narodno zdravlje - recepti narodnih lijekova

Preskoči sadržaj

Sadržaj:

  1. Narodno zdravlje - recepti narodnih lijekova (trenutno prikazana)
  2. A - D
  3. E - I
  4. J - Lj
  5. M - O
  6. P -
  7. T -
  8. Njega djeteta i trudno?a
  9. Lije?enje vodom, zrakom, suncem
  10. Najstariji ku?ni lijekovi

Narodno zdravlje - recepti narodnih lijekova




Dragi moji ?itatelji!

Nisam u?en ?ovjek, niti sam vjet u pisanju da bih mogao ovoj vrijednoj knjizi iskititi predgovor na na?in kako to rade ljudi od pera. Iako sam od svojih mladih dana traio u stranim i doma?im knjigama znanja u lije?enju ljudi, ipak se cijeli moj rad temelji uglavnom na dugogodinjem iskustvu i pronalaenju ljekovitih trava, kojima obiluje naa zemlja. I mislim da se ne varam ako kaem da je iskustvo ponekad bolje od velike nauke.

Zdravlje je najve?e blago na svijetu i teko onome tko ga ne zna ?uvati, jer bolest dolazi na kilograme, a odlazi na grame. Zdrav ?ovjek je vedar, rad ga krijepi, a ivot veseli. On je i u starosti bodar, jer se ne stari od godina nego od bolesti.
Bolestan ?ovjek je mrk i mrzovoljan, bolest mu pomra?uje duu i zanosi misao, izbjegava rad, izbirljiv je u hrani, uobraava da je bolesniji i jadniji nego to jest te je na smetnji i sebi i svojima. Mnoge duevne mane i poroci imaju korijen u tjelesnim bolestima.

Zato treba ?uvati zdravlje. A ako ga izgubimo, treba to prije traiti lijeka, dok ne bude kasno.

Gdje ima lije?nik i gdje to bolesnik moe, najbolje je zatraiti od njega pomo?, jer ako je lije?nik savjesno u?io, on zna mnogo i moe pomo?i.

To treba u?initi osobito kod bolesti koje moderna medicina najsigurnije lije?i, kao to su sifilis, difterija itd.

Tamo gdje nema lije?nika, od davnih davnina su se ljudi sami lije?ili ili traili savjet od iskusnih narodnih ljekara, koji su ili predajom od oca na sina, ili kao samouki naukom i iskustvom stekli stanovito znanje.

Zar nije i znanstvena medicina skoro sve svoje znanje crpila iz narodnih lijekova, koji se i danas daju umjetno prera?eni i prodaju u apotekama? Pa i ti prera?eni lijekovi u najvie slu?ajeva pomau samo naravi koja se odupire i svladava bolesti koje napadnu ?ovjeka.

Po mome miljenju trave su najprikladnije za lije?enje. ?ovjek je stvoren za biljnu hranu, a to se vidi po njegovim zubima, elucu i crijevima. Meso ga samo kvari, pa ljudi koji jedu teku hranu kao govedinu, svinjetinu, svinjsku mast, lako naginju svim mogu?im bolestima, slau oko srca nepotrebno salo i teko se odupiru ja?im bolestima.

Alkohol, pomanjkanje gibanja i svjeeg zraka skra?uju ivot.

Oni ljudi koji su vezani uz sjedenje po?inju poslije ?etrdesete godine pobolijevati. I prvi lije?ni?ki savjet je da ostave meso i da se vrate biljnoj hrani.

I, uistinu, ima dosta vrsta vo?a i povr?a koji ?iste krv, pospjeuju probavu i ?uvaju tijelo od raznih bolesti.

Sigurno ste opazili da mnoge ivotinje, kad obole, osobito one koje se hrane mesom, kao recimo ma?ka, ne?e jesti meso, nego se odvuku u vrt te kopkaju, trae ljekovitog bilja od kojeg ?e ozdraviti. Pa kako onda da ljekovite trave ne koriste ?ovjeku, kojemu je bilje odre?eno za hranu!

Po mome znanju, ljekovite biljke vie puta mogu bolje pomo?i nego od njih napravljeni lijekovi kemijskim putem, jer se moe vrlo lako dogoditi da se kod prerade ne upotrijebe svjee trave, a mogu dugim stajanjem izgubiti mo? i snagu. Osim toga, trave iz junih krajeva, osobito iz kra, mnogo su ljekovitije kad divlje rastu nego kad se uzgoje umjetno u sjevernim krajevima, gdje ni zemlja nije kao kraka, a ni sunce ne sije tako jako kao kod na jugu. Da se u to uvjerite, uzmite dva deke kamilice koja raste u Slavoniji, a uzmite dvije deke iz Dalmacije, pa i od jedne i od druge napravite ?aj i vidjet ?ete i po ukusu i po mirisu da je izme?u ta dva ?aja velika razlika.

Koliko ljekovitosti imaju trave iz raznih krajeva, moemo lako raspoznati i po medu, koji spada sigurno u najbolje doma?e lijekove i najzdraviju hranu.

Kad bi ljudi ivjeli kako to njihova narav trai, bilo bi vrlo malo bolesti. Mlijeko, sir, kruh, maslac, ulje od masline, zelen, povr?e i vo?e trebalo bi biti ljudska hrana. Ljudi se moraju ?uvati da budu u pi?u i hrani umjereni, da ne jedu i ne piju pre- hladno i prevru?e, da hranu dobro preva?u, da paze na se, da se peru i ?iste i da rade, jer znojenjem otje?u iz tijela kodljivi sokovi. Uz to bi trebali piti ?ajeve od ljekovitih trava, koji ?e pomo?i unutarnjem ?i?enju i odvratiti mnoge bolesti.

Ako bolest pak uza sve to do?e i navali temperatura, treba pomo?i da se savlada, a zato je najbolje odre?i se svih gornjih mesnatih hrana i postiti.

Med i kuhano ov?je ili kravlje mlijeko dovoljni su da nas odre u snazi. Nema nita gore negoli bolesnika natrpavati mesnatom hranom da toboe ne oslabi.

Mravljenje mu ne?e nakoditi, nego naprotiv, osloboditi mu srce nepotrebna sala i oja?ati ga.

Ovakvim bolesnicima dajte kuhanu vodu s raznim travama ili sokom od naran?e ili limuna, jer nekuhana voda, osobito gdje nema izvora, nije uvijek zdrava, a i iva voda ima u sebi gdjegdje dosta vapnenca te moe i zdravu ?ovjeku nagnati bolesti u jetra, bubrege i mjehur.

Ako bolest nije teka, neka bolesnik ne ostavlja rad pa bio i najlaki. Nema nita stranije nego kad se bolesnik samo bavi milju o svojoj bolesti. On se treba uvjeravati da ?e ozdraviti, da mora ozdraviti. On se treba s bole?u hrvati, a ne podle?i joj. Ja se ne dam govori svaki pametan bolesnik, jer uzalud se tijelo opire bolesti ako joj dua podlijee. Zato stari i iskusni lije?nici nikada ne plae svoje bolesnike, nego ih, podcjenjuju?i bolest, hrabre i podiu iz potitenosti.

Duevne boli zajedno s tjelesnim ostavljaju na licu, u o?ima, u mii?ima i na ?itavom tijelu vidljive tragove. Bolesnikovo srce druga?ije kuca. Bolesnik se druga?ije ponaa, druga?ije govori, druga?ije se dri nego zdrav ?ovjek. Ovakvi znaci, koje lije?nici zovu simptomima, otkrivaju vjetom lije?niku bolesti od kojih bolesnik boluje. Ali za to otkrivanje nije dovoljno samo znanje, nego je potrebno dugo iskustvo i upoznavanje samo onih znakova koji su za pojedinu bolest odlu?ni. Uz to je potrebna i velika panja prilikom samoga pregledavanja bolesnika. Meni se dogodilo da su mi dolazili traiti savjet ljudi potpuno zdravi samo da me iskuaju. Opip bila i jedan dubok pogled bio mi je dovoljan da ih otpremim s podsmijehom. Jer nema toga bolesnika koji moe kod pregledavanja biti miran, ?ije bilo ne?e odati duevni nemir, ?ije ?e lice ostati ravnoduno i oko mudro. Ne, moji bolesnici dolaze tjelesno i duevno bolesni, oni za vrijeme pregleda trpe i nadaju se, ali oni odlaze duevno umireni s nadom u ozdravljenje.

S raznih strana stiu mi pitanja kako ja raspoznajem razne bolesti. Ve?ina mojih bolesnika me proglasie vidovitim. Na ova pitanja teko je odgovoriti. Poznavanje bolesti nije lak posao, za to treba ne samo poznavanje njenih vanjskih znakova nego poznavanje i due bolesnikove i naega ?ovjeka napose.

A sada da se vratim na ljekovite trave.

Kad ste gdjekada stupali kroz neobra?enu ledinu, kako li ste se ljutili skidaju?i sitne plodove ?i?ka sa svojih nogavica. Ili ako vas je negdje u staroj zidini oprio list sakrivene koprive, kako li ste prezirno grdili nemarnog gospodara, koji puta da mu se iri ovakav korov.

Pa ipak niste bili u pravu. Ove prezrene trave kao i stotinu ostalih neuglednih i divljih, imaju ?udesnu mo? ?uvanja i vra?anja zdravlja.

U ovoj knjizi na?i ?ete njihova imena i to?an opis, a za nepoznate vrste i njihovu sliku. Svaki od vas koji je sam sebi prijatelj neka ih ?uva, njeguje, iri i sabire.

Njima su se lije?ili nai stari, njima su junaci vidali svoje teke rane, njihovu mo? su opjevale narodne pjesme, gdje ?ete ?uti kako su njima vile u planini pruale pomo? ranjenim junacima. One su, napokon, i najjeftinije i svakom pristupa?ne, a najljekovitije su u najve?oj pustoi, po visokim planinama ili mo?varama daleko od gradova i apoteka.

U ovoj knjizi sabrani su recepti za razne bolesti, a svugdje je navedena mjera i na?in pripremanja. Velik broj potje?e od mene samoga, dok je ostalo uzeto iz starinskih knjiga te iz recepata priznatih narodnih lije?nika sviju naroda. Ja sam sve to pregledao i naao da su ovo izvrsni lijekovi, koji ni u jednom slu?aju ne mogu koditi, a mogu samo koristiti. Kod toga sam osobito pazio da razmjeri i mjere pojedinih trava budu radije manji. Ne moe se za svakoga odrediti to?na koli?ina, jer ?e kod jednoga i najmanji dio proizvesti isti u?inak, dok kod druge osobe treba deset puta ve?a doza. Svatko neka na sebi okua djelovanje lijeka, pa ako je preslab, neka ga poja?a, a ako je prejak, neka upotrijebi manju koli?inu trave.

Ovo je razlog zato nisam dopustio da se u ovu knjigu unesu neki lijekovi koji su - iako brzo i u najvie slu?ajeva sigurno djeluju - ipak prejaki i mogu se davati samo jakim ljudima zdrava srca. Lije?enje po ovoj knjizi prora?unato je na due vrijeme i bolesnici moraju biti strpljivi i to?no se drati propisanih uputa ako ele potpuno ozdraviti.

Bolesnik trai zdravlja, a svejedno je gdje ?e ga na?i. Ovo je tako velika istina da su i neki lije?nici dolazili k meni na savjet, a ja sam im nastojao pomo?i, pa se mogu podi?iti to me?u njima imam iskrenih prijatelja koji pravilno ocjenjuju moj nesebi?an rad. To su ljudi velika ugleda, puni nauke i dobri prakti?ari, koji su svjesni da, kako kae na narod, samo svi ljudi sve znaju, pa ne podcjenjuju ni moje iskustvo.

Neka ovi moji savjeti donesu obilna ploda i povrate bolesnima najvie blago na svijetu - zdravlje. Njihova sre?a bit ?e mi najve?a pla?a.

U to ime, dragi moji ?itatelji, ja vas sve najsrda?nije pozdravljam.

Sadik Sadikovi?, Ljubuki, dne 1. svibnja, 1928.




Nekoliko op?ih savjeta

Bolesti koje su navedene u ovoj knjizi svrstane su po abecedi.

Kod teih bolesti navedeni su i uzroci, tj. kako se te bolesti dobivaju, znaci po kojima se bolesti raspoznaju i na?in kako se one lije?e. Lijekovi koji se savjetuju u knjizi pomau kad se bolesnik to?no dri uputa i kad ih uzima due vremena. Ovo ipak ne zna?i da lije?nika treba smatrati nepotrebnim. Kod svih bolesti, dok jo nije stigao lije?nik i ustanovio bolest (dijagnozu), treba bolesniku najprije pruiti klizmu da se iz crijeva to prije uklone otrovni plinovi i ne?ist, a zatim staviti obloge, koji ni u jednom slu?aju ne mogu koditi.

Bolesnicima koji imaju temperaturu (groznicu) stavljaju se hladni oblozi, a topli onima kojima je hladno ili drhte od zime. Za obloge se uzima ?ista voda, ili se ova pomijea sa octom, odvar od trine ili slame od zobi. Svaki oblog, bio hladan ili vru?, mora se previti suhim i toplim oblogom da hladan zrak ne moe doprijeti do tijela.

Samo ovakvim postupkom postiu se eljeni uspjesi. Oblozi ublauju bol, otvaraju pore, pospjeuju izlu?ivanje otrovnih sokova, rastere?uju rad srca i ve? u zametku lome otricu bolesti.

Slabokrvnima, iv?ano rastrojenim i jako slabim ljudima, kao i djeci, ne smiju se stavljati oblozi sa sasvim hladnom vodom radi razdraenosti ivaca. Za ovakve bolesnike voda mora biti temperirana dok se postupno ne priviknu na hladnu vodu. Ako se bolesnik osje?a neugodno zbog hladnih obloga ili ako ga po?ne tresti zima, tada se hladan oblog mora odmah skinuti i zamijeniti toplim. Hladni oblozi se mijenjaju svakih 1 i pol sat, a vru?i svako pola do 3/4 sata. Pri mijenjanju vru?ih obloga treba tijelo ?e?e i brzo oprati vodom i octom upola. I kod velike temperature nije dobro bolesniku stavljati obloge s ledom, ve? samo s dosta hladnom vodom i mijenjati ih svakih 5-10 minuta.

Bolesnik ne smije biti nikada odvie pokriven, a rublje se mora to ?e?e mijenjati i kod pranja dobro iskuhati. Kada se bolesnik znoji, ?im se dobro oznoji, treba ga brzo oprati i navu?i mu ugrijano ?isto rublje. Isto se rublje ne smije osuiti i ponovno upotrebljavati, ve? ga treba oprati i dobro iskuhati.

Kada se kod ?ireva i rana, zbog uporabe lijekova, po?ne izlu?ivati gnoj i ne?ist u ve?oj mjeri, treba na cijeli organizam djelovati da to ja?e izlu?uje, jer samo se onda bolesnik moe spasiti ako se sva ne?ist izvu?e kroz rane. Nakon toga rane brzo zacjeljuju. Zacjeljivanje rana prije vremena unitilo je mnoge ljude.

Pri upotrebi ?ajeva treba paziti da je bilje svjee, jer staro je ishlapljeno i nema nikakve vrijednosti. Ako se s ?ajem uzima med, treba ga s ?ajem i prokuhati da bolje djeluje. ?aja treba uzimati pomalo, ne preveliku koli?inu odjednom, da ne preoptereti rad eluca.

Kod ?ajeva je navedeno da ih se po nekoliko vrsta uzima i zajedno kuha. Ako nije mogu?e dobiti u pravi ?as vie vrsta, dovoljno je da se uzme jedna, ali je svakako bolje mijeati vie vrsta, jer se postiu bolji uspjesi. Stara je re?enica i u lije?ni?kim krugovima vrlo uvaena: Koliko ima ljudi, toliko ima i bolesti. Dakle, jednome koristi ovaj ?aj bolje, a drugome onaj, dok mijeani svakome koriste, jer u djelovanju jedna biljka drugu popunjava.

Poto nema svaka obitelj vagu da moe bilje koje uzima za ?aj vagati, tada neka se ra?una da jedna ravno napunjena lica osuenog i isitnjenog bilja sadrava 3 g, a mala lica od ?aja ravno napunjena 3 g bilo kojeg sjemena ili kore. Za obloge i ispiranje uzima se 2-3 i do 4 puta vie ?aja od koli?ine koju pijemo.

Za svaku bolest ima u ovoj knjizi vie recepata. Bolesnik neka upotrebljava onaj koji mu najvie odgovara i koji moe najlake uzimati. Ako mu taj za neko vrijeme ne bi pomogao, tada neka pokua lije?enje drugim, na koji njegov organizam vie reagira.

A - D



Astma (zaduha) i pomanjkanje daha

Poteko?e u disanju znaci su razli?itih bolesti, kao: drijela, lijezde titnja?e, dunika, plu?a, srca ili grudnog koa. Odraava se u napadima kao da ?e se bolesnik uguiti, strahovanjem, te kratkom ili tekom disanju. Uzroci su suavanje i gr?evito stezanje trepeljika u duniku, ote?ena sluznica i proirenje plu?nih mjehuri?a.

Kada napad nastupi, treba ruke do ramena staviti u dobro toplu vodu i bolesniku dati da popije odmah jednu alicu vru?e crne kave. Nakon toga treba uzeti jako vru?u kupku od 15-20 minuta za noge i umo?iti ih do koljena. ?im se noge iz vru?e vode izvade, treba ih staviti 1 minutu u hladnu vodu i pokretati ih kao da se gazi po vodi. Zatim treba bolesniku pruiti 1 alicu jako toplog ?aja od 6 g petoliste stee (Potentilla anserina L), kadulje i istucanih smrikovih boba, te 2 g pelina, s 3 lice meda i pola litre vode. Sve to treba kuhati petnaest minuta, zatim preliti na 6 g kamilice, pomijeati, poklopiti i 5 minuta ostaviti poklopljeno, nakon toga procijediti.

Preko prsiju, a kod e?ih bolova i preko eluca i trbuha, stave se bolesniku estostruki vru?i oblozi s odvarom od tri- na, ili s pola vinskog octa i pola vode. Suhim i toplim previti. Obloge treba svakih ?etvrt sata obnavljati.

Dnevno treba uzeti 3-4 lice bademovoga ulja i po 2 alice ?aja, svako pola sata po gutljaj od 5 dag je?mene kae, 1 i pol dag islandskog liaja i 25 g korijena od sladia. Je?- mena kaa, liaj i sladi kuhaju se u 2 i pol litre vode, dobro poklopljeno, tri sata, nakon toga se procijedi kroz sitno cjedilo. Bolesniku se daje dnevno i 2-3 ?aice vina od rumarina, a 3 tjedna 2 puta dnevno na vrhu noa u prah istucanog korijena od odoljena (Valeriana officinalis L.). Osim toga, treba svako jutro kod umivanja pola minute polijevati vrat hladnom vodom, a 3 tjedna dnevno uzimati hladnu polu- kupku, i to postupno od 10 sekundi do jedne i pol minute s pranjem le?a. Svaku ve?er prije lijeganja u krevet treba hodati 1 minutu po hladnoj vodi.

Kasnije je dovoljno uzeti polukupku 1-2 puta tjedno, i to jednom gornje, a jednom donje tijelo polijevati vodom. Glavno je kretati se po svje- em zraku i duboko disati, osobito po umama crnogorice. Dalje treba uzimati i zra?ne banje, isprva 3-4 tjedna, dok se tijelo ne privikne, praviti te kupelji u sobi kod otvorenih prozora, 2-6 minuta, kasnije u prirodi, najbolje na svjeem umskom zraku. Pri tome se odje?a polako skida i ispruenom rukom se ?itavo tijelo lagano trlja i duboko die. Zatim treba tjelovjebu ?initi, brzo hodati i kretati se, ali pri tome gledati da se tijelo ne umori. Zra?ne kupke po?inju s 5 minuta i svaki se dan produljuju za 5 minuta, dok se ne dostigne ?etvrt sata.

Sipnja ili zaduha te kaalj i muka u prsima lije?i se tako?er ostrugovinom. Skuha se ostrugovina ili malinjak crveni (Rubus caesius L.), bokvica (za muke muka bokvica, za enske enska bokvica) i cvijet ili list bazge. Sve se to zajedno skuha, pa se ta voda (?aj) malo ohladi i pije. Pije se i nezasla?ena, i to izjutra, u podne i nave?er po 1-2 alice. Tako neka radi svatko tko ima sipnju, kaalj ili ga stee u prsima dok ne osjeti da mu je bolje.

Za slabost u prsima uzme se je?am, kad po?ne pucati i iopa trava, pa se zajedno s je?mom prokuha, procijedi i ta voda pije.

Tko ima zaduhu i teko die ili ima kaalj hripavac, moe se izlije?iti ?ajem ljekovitog sporia (kunica, stolisnik). I praak od ljekovitog sporia isto tako povoljno djeluje ako se dnevno dva puta na vrhu noa uzima u vodi ili u hrani.

Sipljivost se lije?i, tako?er, ako se zimski je?am s borovim korijenjem kuha i pije.

Istu?i ?enjaka, pa kroz krpicu procijedi, i onog soka sa e?erom nekoliko kapi popij po nekoliko jutara natate, pa ?e nestati zaduhe, sipnje ili astme.

Bolesnik treba jesti ?etrdeset dana svaki dan po jednu naran?u, i to ?itavu, skupa s korom ili est tjedana dvije kile meda pomijeanog s jednim kilogramom prave i sitno tucane kave. Ovaj lijek je mnogima pomogao. Preporu?a se i ovaj lijek: Istu?e se ?etvrt litre bobica od smrike (borovice) i stavi s 1 litrom vinovice na toplo mjesto da odstoji ?etiri tjedna. Toga se uzimaju tri lice dnevno.

Mnogima je pomogao i natrveni hren pomijean s pravim medom. Toga se uzima po tri male lice tri puta dnevno.

Dobar je i ovaj ?aj: Uzme se 1 velika lica samljevenog sjemena od komora?a i kuha s 3 desetine litre mlijeka i 1 licom meda 15 minuta, zatim se prelije preko 6 g kamilice i ostavi 5 minuta poklopljeno.

Kod suhe astme (zaduhe) uzima se svakog sata po 1 mala lica od: 6 g samljevenog ania (despika, Pimpinella Anisum L.), 6 g osuenog cvije?a od divizme i 12 dag zdravog meda. Med se kuha 5 minuta s 1/4 litre vinskog octa i ?etvrt litre vode, pa se kipu?e prelije preko ania i divizme, dobro poklopi i ostavi 10 minuta poklopljeno. Tjedno se treba 1-2 puta napariti na odvaru od trine ili kamilice. Nakon parenja treba se brzo s pola vode i pola octa oprati, u krevet le?i pola do 1 sat i dobro pokriti, ili tjelovjebu ?initi i brzo se kretati. Iza parenja ne smije se izlaziti na zrak barem pola sata.

Kod mu?nog i tekog disanja treba uzeti dnevno 2-3 alice, uvijek samo po gutljaj ?aja napravljena od 15 g omanova korijena (Inula Helenium L.), 15 g eljezanke ili verbene (Verbena officinalis L.) s pola litre vina i 10 dag meda. Takav se ?aj kuha 30 minuta. Jo je bolje ako se 12 sati potopi i 15 minuta kuha.

Drugi je lijek: Uzme se po 4 g cvijeta od divizme i divlje koprive, podbjela, sljeza i li?a od ljubi?ice i kuha se 15 minuta s tri lice meda i pola litre mlijeka. Ovog lijeka uzima se svako pola sata po 1 lica. Njime se izvanredno ?iste dunik i plu?a.

Protiv zaduhe, kalja i svake bolesti zbog koje se kalje, uzmi rukovet rosopasi (Chelidonium majus L.), pola litre bijeloga vina i licu meda, pa kuhaj u loncu dok ne iskuha tre?ina, ocijedi i ulij u posudu, a onu rasopas istu?i, pa umijesi u malene kola?i?e kao nov?i? velik i pri na tavi, pa onu vodu pij i jedi po tri kola?i?a. To je izvrstan lijek protiv svih ovih bolesti.


Bijeli cvijet kod ena

Bijeli cvijet je velika nevolja za ene. Spre?ava oplo?ivanje i uasno slabi tijelo. Znaci su: bijela, u?kasta, zelenkasta, a i gnojna sluz iz spolnih organa. Dolazi zbog spolnih veneri?nih bolesti, bludne samookaljanosti, raznih upala, crvi u elucu i crijevima, slabokrvnosti, gruanja krvi u maternici, kao posljedica sr?anih i plu?nih bolesti te nepravilnog poloaja maternice.

Za lijek treba uzeti dnevno 2-3 ?aice vina od rumarina. Dnevno natate, pred ru?ak i nave?er prije spavanja treba uzeti po alicu ?aja napravljena od 15 grama cvijeta od divlje ruice (Rosa Canina), mladog orahovog li?a (Juglans regia L.), metvice to uz vodu raste (Mentha aquatica), preslice (Equisetum ar- vense L.), solomunova pe?ata uglastog (Polygonum aviculare L.), bijelog sljeza (Althaea officinalis), cvijeta bijele djeteline (Trifolium pratense alba), li?a od kravojca (Angelica silvestris L.).

Te biljke se u 1 litru bijelog vina 12 sati potope, zatim prokuhaju i pola sata dobro poklopljene pare. Osim toga, treba jo uzeti 3 komada zelenih iarica od omorike (Picea excelsa L. K.), sitno ih izrezati i s pola litre vina dobro poklopljeno kuhati pola sata, a nakon toga ?aju pridodati. Zatim se ispiru dnevno 2 puta spolni organi s 1 dag mlade hrastove kore iskuhane pola sata u 1 i pol litri vode. Nakon 15 dana ispiranje se nastavlja teku?inom koja se dobiva ako se 15 g rusoma?e (Capsella bursa pastoris L.), 15 g kunice ili stolisnika (AchilleaMillefolium) i 15 g divlje koprive s bijelim cvijetom (Lemium album L) kuha pola sata u 1 i pol litri vode. Poslije se opet ispire 15 dana hrastovom korom, a zatim 15 dana opet travama. Tijelo se dnevno pere octenom vodom, 3 puta tjedno hladno polijevanje i 3 puta se uzima hladna polu-kupelj postupno od 10 sekundi do 1 i pol minute.

Svjeeg vo?a treba dosta jesti, osobito jabuka, jagoda, treanja, gro?a, raj?ice, kuhane penice, bijelog mesa koje nije masno te zeljanicu od vrhova mladih kopriva, mlade koprive i masla?ka kao pinat, kiselog mlijeka bez vrhnja, kravljeg sira i kruha od prekrupe.

Bijeli cvijet kod ena lije?i se ako se bradaju?ak (Sedum sexangulare) posui, fino istu?e na pe?ena jaja, posoli i jede; ili ako se dra? rodnjak i smokvine gran?ice (veje) skuhaju i ona voda pije i njom pere.

Kad ena strada i dobije mjesto crvena cvijeta bijelo pranje, kuha se loza od pepeljuge (Chenopodium) i pije ta voda, te jedu pepeljuge dok jo nisu posve zrele.

Kuha se i loza od bijele vinjage (Vitis silvestris Gmel) i u toj se vodi kupa.

Kad ena strada i dobije mjesto crvena cvijeta bijelo pranje, neka kuha cvijet od boura (Paeonia officinalis R) u crnom vinu i neka ga pije.


Bljedobolja

Tu bolest dobivaju djevoj?ice kada su u razvitku. Kod najmanjeg napora jako se umore, mii?i im klonu, daha im nestaje, nastupi lupanje srca uz vrtoglavicu i glavobolju. Lice im postane uto, nemaju teka za jelo, pojavljuju se i bolovi u elucu, noge im oko glenjeva oteknu, dobiju bijeli cvijet i modrim podo?njacima zasjenjene o?i. Uzroci su toj bolesti loa krv prouzrokovana slabom, nedostatnom ili loe biranom hranom ( kada se djeca hrane slatkiima, a ne zelenilom i mlijekom ), premalo kretanja po suncu i svjeem zraku ili kada su preoptere?ena u?enjem. Vie puta dobiju tu bolest naslje?em, a i onda kada cvijet prerano dobiju.

Kao siguran lijek vai kopriva. Dva mjeseca treba piti ?aj od mladih kopriva, ?itavog stabla s korijenom, ako se pola kg kopriva do upola ukuha s 4 litre vode, kave ili ?aja. Dnevno se daje 3 puta na vrhu noa istucanog korijena od kravojca (Ange- lica silvestris). Dnevno se uzima i 1-2 tanjura juhe od mladih vrhova koprive s vrhnjem, mladim maslacem, s kojim umanjkom i kruhom od prekrupe. Za juhu treba koprive malo osuiti i po 1 licu na 1 litru vode do pola ukuhati, dobro poklopljeno. I zeljanicu od kopriva treba ?e?e uzimati i po 3 lice dnevno ?aja od pelina (6 g na ?etvrt litre kipu?e vode 2 minute kuhati).

Ovim na?inom dijete ?e se za 6 do 7 tjedana preporoditi svjeinom i bojom u licu. Za potpuno ozdravljenje treba barem godinu dana daljnjeg lije?enja, dakako, ne tako strogog.

Svakih 10-14 dana neka se promijeni ?aj, i to 10 g mato?ine (Marrubium vulgare L), 8 g komoljike (Artemisia vulgaris L) i 20 g koprive na 3/4 litre vina do pola ukuhati i 4 lice meda staviti. Dnevno se uzima 2 male ili 1 ve?a alica tog ?aja. Nakon toga od macine trave 8 g (Melissa officinalis L), mladog orahovog li?a 6 g (Juglans regia L) i 20 g korijena koprive na 3/4 litre vina i 4 lice meda. Za promjenu opet treba uzeti svjeeg korijenja vodopije (Cichorium Ontybus L) ili korijena masla?ka (Taraxakuum officinale L), isitniti ga i sok iscijediti na alicu mlijeka 3-4 lice toga soka i 1 licu meda. Li?e mladog masla?ka i krstovnika ili draguca (Nasturtium officinale R. Br.) s limunom jede se kao salata s kruhom od prekrupe. Taj kruh se jede s mladim maslacem i medom.

Hrana neka je krepka i vie suha. Slatkie treba odbaciti. Iz po?etka treba dnevno 2 puta gornje tijelo prati s pola vinskog octa i pola vode, isprva mlakom, a kada se tijelo privikne na pranje, hladnom. Prije spavanja treba po hladnoj vodi hodati i koljena polijevati postupno od 10 sekundi do 1 minute, a nakon toga stavljati na trbuh i eludac vru? oblog iz odvara od trina. Jednom tjedno treba ?itavo tijelo umotati u vru?u plahtu umo?enu u odvar od trina. Puno po suncu i svjeem zraku se kretati i duboko disati. Dosta mlijeka piti, najbolje kozjeg.


Bubuljice po bradi, obrvama i ?elu

Osam dana treba dnevno glavu pariti ili na kamilici ili trinama ili preslici. Drugi i tre?i tjedan jo po 2-3 puta tjedno napariti. Za odvar se uzme po 3 dag kamilice ili preslice, a trina 10 dag na 1 i pol litre vode. Pola sata se poistiha kuha. 6-8 tjedana treba dnevno natate ujutro, pola sata pred ru?ak i pola sata pred ve?eru popiti po manju alicu ?aja od po 25 g mladog li?a od oraha, bazge, masla?ka, bokvice, metvice niske to uz vodu raste (Mentha aquatica), kadulje, vrhova od koprive, vrhova smreke, 10 g kantarije, 6 g pelina, 2 dag izgnje?enih svjeih boba od smrike, ?etvrt kg meda na 2 litre zdravog vina. To se 12 sati potopi i 15 minuta poistiha kuha te pola sata pari. 3 puta dnevno uzima se praak od kravojca. Osobito se preporu?uju hladna pranja, polijevanja i polukupke.


Kada bradavice ispucaju na prsima

Uzme se svjee kunice trave, zvane i stolisnik ili hajdu?ka trava (Achillea Millefolium). Trava se dobro opere da ne bi bila pranjava, ocijedi, istu?e i pomijea s ?istim maslinovim uljem i time se bradavice oblau.

Na jednu licu istucanog sjemena od bosiljka (Ocimum basilicum L) i aku li?a od crvene ruice prelije se ?etvrt litre kipu?e vode i ostavi se 5-6 sati dobro poklopljeno. Ovim se odvarom stavljaju oblozi na bradavice i brzo se izlije?e.


Bradavice na ruci ili licu

Tko ima bradavice po ruci ili licu, neka uzme sirovog drveta od jasena i neka ga stavi na vatru da gori. Onim sokom koji izlazi iz drveta neka mae bradavice.

Izgnje?i i iscijedi sok iz svjeeg lista kiselice ili brljana ili preslice. U ovu teku?inu umo?i malo pamuka i privijaj na bradavice. Iscije?en sok iz crvenog luka tako?er je dobar lijek protiv bradavica.


Bubrene bolesti

Kod bolesnih bubrega prvi su znaci bolovi u le?ima i slabinama, glavobolja, lupanje srca, ote?ene noge, ?esto krvarenje iz nosa, bol u o?ima, dunik bude pun sluzi, u mokra?i ima bjelan?evine boje zelenkasto-ute, a koa je uvijek suha.

Bubrena je bolest jedna od naj?e?ih i najopasnijih bolesti. Dolazi od gruanja krvi u bubrezima ili oboljelih mokra?nih organa, teih nahlada i zbog pijenja alkohola. Rijetko napada sama, naj?e?e nastupa s drugim bolestima i treba na oprezu biti jer nosi teke posljedice. Temperatura se mora odmah pobijati hladnim oblozima preko le?a i prsiju, koje treba suhim i dobro toplim previti. Na izdanu stolicu i izlu?ivanje loih sokova iz tijela kroz mokra?u mora se velika panja obratiti. Bolesnik treba ostati u krevetu i svako jutro treba ga brzo i lagano s pola octa i pola vode oprati, a nakon toga dati mu da se dobro oznoji alicu vru?eg ?aja od po 6 g lipe, cvijeta od bazge, preslice, solomunova pe?ata uglastog (Polygonum aviculare L), 10 g tucanih boba od smrike, 3 g pelina, 3 lice meda na pola litre zdravog crnog vina. Ovo treba 10 minuta kuhati. Na stopala i ile ispod koljena stave se vru?e boce. Ako znoj ne nastupi za pola sata, doda se jo 1 alica ?aja. Kada se bolesnik oznojio, treba ga ostaviti na miru 1 i pol do 2 sata, a onda ga mlakim octom i vodom brzo oprati i suhu toplu koulju mu presvu?i, pa pustiti ga opet s mirom 3 sata. Nakon toga dati mu hladnu polukupku s pranjem le?a 5-6 sekundi, pa opet natrag u krevet.

Za odvajanje loih sokova iz tijela kroz mokra?u, treba bolesniku dati svakih pola sata do 1 sat po 1 lica ?aja od po 6 g preslice, krike (Anagalis arvensis L), bosiljka, 10 g izgnje?enih svjeih boba od smrike, 20 g koprive li?a i 20 g koprive korijena. Takve trave potopiti u pola litre vode, a korijen isitniti u pola litre vode i potopiti 12 sati. Korijen treba kuhati poistiha pola sata, a trave samo 10 minuta, a onda procijediti i pomijeati. ?aj za znojenje, kupke i pranje treba uzimati 7-8 dana, dok bolesnik vie nikakve bolove ne osje?a, pa moe i ustati. Ovaj drugi ?aj neka pije 4-6 tjedana 3 puta dnevno. Pranje octom i polukupke 2-3 puta tjedno koristit ?e tim vie zdravlju. Treba drati strogu dijetu, mlije?no jesti.

Plod (bobe, trine, trunle) od crnog trna namo?en u rumu daje izvrstan lijek za one koji boluju na bubrezima i mjehuru.

Ako kadulju kuhamo u vodi i vinu i taj uvarak pijemo, ?iste se jetra i bubrezi. Jo bolji je lijek i ja?e djeluje protiv bolesti bubrega ako kadulju pomijeamo s pelinom u jednakim dijelovima i onda taj uvarak pijemo.

?aj prire?en od vodopije odstranjuje sluz iz eluca i oduzima suvinu u?, ?isti bubrege, jetra i slezenu i odvodi kodljive i bolesne sokove kroz mokra?u. U tu svrhu pije se redomice 3-4 dana skuhan ?aj od vodopije, svaki dan dvije ?ae, i to ujutro, prije ru?ka i nave?er.


Upala bubrega

Kod ove teke i opasne bolesti treba bolesniku obloiti le?a, kria, trbuh i eludac mladim, ?istim i svjeim li?em od breze. Treba mu dati dnevno 3-4 puta, svakih 20-25 minuta jednu alicu dobrog vru?eg ?aja od 1 dag bazgina cvijeta, 7-8 zrna sirove istucane kave, koja se prije dobro opere, i 2 lice meda u pola litre zdravog vina i pola litre vode. To neka se dobro poklopljeno kuha 15 minuta. Pijenjem ovog ?aja bolesnik ?e se oznojiti, to je najpotrebnije, a onda ga se pusti da se znoji 2 do 2 i pol sata. Nakon toga brzo se mlakim octom i vodom ?itavo tijelo opere i svakog mu se sata daje po 1 lica ?aja od suenog brezovog li?a. Na ?etiri pregrti suhog li?a brezovog prelije se 1 i pol litre kipu?e vode i pusti da li?e proklju?a 1-2 puta, a onda ga se dobro poklopljenog ostavi na vru?em mjestu da se pari dva sata.

Ako nema brezovog li?a, onda treba bolesniku stavljati da temperatura spadne preko ?itavih le?a hladan oblog od s vodom i octom razmu?ene ilova?e, a na trbuh i eludac stavi se jednostruk oblog od octa i vode svako pola sata, te se suhim i toplim previje. Da se bolesnik dobro oznoji, daje mu se 3-4 puta svakih 20-25 minuta ?aj od bazge. Kada se dobro oznojio, ostavi ga se na miru 1 i pol do dva sata, nakon toga treba ga brzo mlakim octom i vodom oprati, a obloge treba mu i dalje stavljati te ga dobro pokriti. Svakog sata treba davati po jednu licu ?aja od slame zobi 50 g, ipka 25 g, dvije male gran?ice rumarina, korijena od puzave pirike (Agropyrum repens) 4 g, korijena aptovine u prah istucanog, pelina 3 g i 4 lice meda s ?etvrt litre zdravog vina i pola litre vode. To se kuha pet minuta i 1 i pol do 2 sata dobro poklopljeno na vru?em mjestu pari. Jesti ne treba nita osim mlijeka i u mlijeku kuhane rie, griza i je?mene prekrupe ili prekrupe od zobi.

Upalu bubrega, kroni?ne bolesti bubrega, bubreno krvarenje, oboljenja bubrene zdjelice, mokra?njaka i mokra?nog mjehura, kao i vodenu bolest lije?i uspjeno ?aj od mahuna od graha. Za taj slu?aj uzme se dnevno 30-50 g mahuna na 1 litru vode, kao ?aj. Tog ?aja pije se tri puta dnevno po alica.


Bubreni katar

Za ovu bolest treba piti tri mjeseca ?aj od po 50 g korijena koprive, korijena bijelog sljeza, korijena bazge, korijena kravojca (zvanog jo i pirevina, iviz, zubaca, troskot) (Angelica sylvestris L) i korijena od pirike puzave (Agropyrum repens L) na 1 i pol litru zdravog vina. To se 12 sati potopi i pola sata sasvim poistiha kuha te jo dva sata na istom mjestu pari i procijedi u ?iste boce i dnevno po 3 male alice popije, jedan natate, drugi pred ru?ak i tre?i pred ve?eru. Preko dana mjesto svakog drugog pi?a za e? i bez e?i treba piti svaki sat po 1 licu ?aja od 20 g li?a od koprive, 20 g istucanih boba od smrike, po 10 g od ma?uhice, bogorodi?ine trave dobri?ice, krike, kunice i li?a od bazge na 1 litru vode, 12 sati se potopi, 5 minuta kuha i 10 minuta pari. Kada bolovi nastupe, napariti se 20 do 25 minuta na 5 dag preslice koja se ?etvrt sata kuha s tri litre vode. Posuda se stavi u dje?ji stalak ili dubak, bolesnik sjedne i dobro se pokrije, nakon toga treba odmah u krevet le?i i gledati da se dobro oznoji. Za znoj neka se popije 1 alica dobro toplog ?aja od kore crnog ribiza, zvanog i svib (Ribes nigrum L), 10 g ove kore kuha se s ?etvrt litre crnog vina 15 minuta i kipu?om vodom prelije preko 10 g cvijeta od bazge i ostavi na vru?em mjestu jo 10 minuta poklopljeno. Kada nastupi znoj, treba bolesnika s mirom pustiti 2 do dva i pol sata, a nakon toga mlakim octom i vodom brzo oprati. Tjedno uzeti 2 do 3 hladne polukupke s pranjem le?a 8-10 sekundi.
Dnevno treba tijelo prati octom i vodom, a 1 do 2 sata kasnije uzeti polukupke od 10 sekundi, s pranjem le?a octom i vodom te ponovno jedan sat u krevet le?i.

Prije spavanja po vodi hodati jednu minutu. Treba osobito paziti da je stolica uredna. Jesti treba vie mlije?na jela, kuhanu penicu, je?am, prekrupu od zobi, kiselo mlijeko, mesa vrlo malo, i to samo pile?eg ili kuhanog janje?eg. Vo?e: jabuke, jagode, trenje, borovnicu, brusnice.


Kad spadne bubreg

Ova bolest dolazi ve?inom kod starijih ena ili kod vrlo mravih osoba zbog tekog dizanja. Svaku ve?er treba na le?a, slabine i bokove stavljati oblog od ilova?e razmu?ene s pola vinskog octa i pola vode, suhim i toplim previti. Tjedno treba uzeti 2 do 3 hladne polukupke s pranjem le?a 8 do 10 sekundi i 2 do 3 puta treba polijevati koljena, bedra i le?a 6 do 8 sekundi. Nakon polukupke ili polijevanja ide se odmah u krevet i dobro se pokrije 1 do 1 i pol sat.

Tjedno neka se uzima dva puta topla kupka u velikoj kadi od 28C s odvarom od trina ili slame od zobi, 3 kg na 10 litara vode. Ovo treba tri sata kuhati i vodi za kupku pridodati.
Svako jutro se treba potpasavati ili nositi poseban povoj. Na stolicu neka se osobito pazi. Hrana treba biti vie lagana, ali krepka. Meso janje?e, pile?e ili tele?e, pa kuhana penica, ra, je?am i zob prekrupa, puno mlijeka, oraha i vo?a.


Bubreni kamenac

Kada se stanu kamen?i?i iz bubrega odvajati, nastupe uasni bolovi. U tom slu?aju treba odmah uzeti pomijeanog bademovog i orahovog ulja do 100 g. Istodobno sjede?i se napariti 20-25 min. na 5 dag preslice, koja je ?etvrt sata kuhana u tri litre vode. Posudu s kuhanom preslicom staviti u stalak, pa sjesti i dobro se pokriti. Nakon parenja treba le?i u krevet, staviti elektri?ni jastuk pod le?a ili se obloiti vru?im bocama. Uz to treba prije parenja uzeti mlaku klizmu od kamilice (1 dag na 1 i pol litru vode, vru?om vodom preliti, nikako kuhati, 5 min. pariti i procijediti, a u cijev staviti 50-100 g ?istog maslinovog ulja). Svaka 2-3 sata treba klizmu ponoviti.

Najbolji je ?aj od tucanih prenih kotica od ipka (divlje rue). Na 2 litre vode stavi 2 dag kotica, potopi se 12 sati i dobro poklopljeno kuha 3 sata, dok uvrije toliko da ostane 3/4 litre ?aja. Ujutro natate uzme se 1 alica toga ?aja toplog, prokuhanog s 1 licom meda i limunovog soka, pola sata pred ru?ak druga alica, i tre?a pola sata pred ve?eru. U pomanjkanju ipkovih kotica uzme se na pola litre zdravog crnog vina po 10 g korijena koprive, bibernele, slame od zobi i 2 g korijena od sladi?a. Potopi se 12 sati i nakon toga poistiha kuha dobro poklopljeno pola sata. Na drugih pola litre vina stavi se po 10 g bogorodi?ine trave, ma?uhice, zvane i arena ljubi?ica, i carevo oko (Viola tricolor L), preslice, solomonovog pe?ata uglastog (Polygon aviculare L), istucanih boba od smrike i po 3 g maj?ine duice morocvijetne (Thu- mus vulgarie L), kantarije pelina, sa 6 lica meda. Potopi se 12 sati, kuha 5 minuta dobro poklopljeno i pari jo 10 minuta, procijedi i pomijea s vinom, gdje je korijenje kuhano. Ovaj ili ?aj od ipka treba piti dnevno 6-8 tjedana.

Kod ove bolesti treba osobito paziti na stolicu. Kada se osjete bolovi, stave se topli oblozi od preslice ili slame od zobi, preko le?a, eluca i trbuha. Svakog dana 1 do 2 minute treba po vodi hodati i tjedno uzeti 2 do 3 hladne polukupke s pranjem le?a. Neka se jede mlijeko slatko i kiselo, kuhana penica, je?am i dva puta dnevno juha od prekrupe od zobi s koprivom, salata s limunom uljem od krstovnika, jagor?ike, masla?ka i vodopije. Od vo?a osobito su dobre jabuke, jagode, trenje i brusnice.


Crveni vjetar

Crveni vjetar, zvan i napretak, poarac, poganac ili vrbanac lije?i se ovako: kod ove bolesti treba bolesniku prva 3-4 dana po nekoliko puta dnevno, a kasnije jedanput dnevno stavljati dobro tople obloge s odvarom od trine, previje se suhim i toplim. 3-4 lice trine prelije se kipu?om vodom i kuha poklopljeno poistiha 20-30 minuta. Prva 3-4 dana kasnije tjedno dva puta uz te obloge svaku ve?er treba uzeti dobro toplu kupku za noge do koljena u odvaru od trina. Odmah iza vru?e kupke uzme se hladna kupka jednu minutu, do polovine listova i pokre?u se noge kao da se gazi po vodi. Oko vrata stavi se hladan oblog s pola octa i pola vode, suhim i toplim se previje i svako pola sata mijenja. Tijelo treba 3-4 puta dnevno isprva mlakim octom i vodom oprati, a kada se tijelo privikne na pranje, hladnim. Lice se umije dnevno 3-4 puta svjeim nekuhanim mlijekom, a nakon toga stavlja se svjee li?e od podbijela, a nali?je namae ili svinjskom ili gu?jom masti.

Kada nema podbijela (Tussilago Farfara L), uzme se ?uvarku?e (Sempervivum tectorum L) ili mijakinje trave zvane i crijevac (Stellaris medio, Vill). Iz jedne ili druge iscijedi se sok, pa koliko lica ima soka, toliko se lica pridoda ?istog 40-50% alkohola i tom se smjesom lice 3-4 puta dnevno namae. Preko no?i treba stavljati oblog od svjeeg kravljeg sira. Sir se prst debelo razmae po lanenoj krpi, koja se tako izree da na o?ima i ustima ima otvor da bolesniku ne smeta. Tri puta dnevno treba uzeti po jednu licu ?istog maslinovog ulja.

Za e? svako pola sata do jedan sat uzima se gutljaj limunade, jo bolje hladan ?aj od 30 g korijena od gaveza (Sumphytum officinale L) na jednu litru vode 30 minuta kuhati. Uzima se tri puta dnevno po alica dobro toplog ?aja od 50 g mladog li?a i cvijeta od maline (Rubus Idaeus L) na jednu litru vode i 8 lica meda. Kipu?om vodom se prelije i 15 minuta kuha. Bolje je ako se korijen gaveza, li?e i cvijet maline preko no?i potopi, korijen kuha 15 minuta, a ?aj 7-8 minuta. Na stolicu treba paziti i eventualno klizmom pomagati.

Ako je crveni vjetar unutra udario, treba ga izvu?i van dobro toplim oblozima od trine ili samljevenog sjemena grahotue (Trigonella Foenumgraecum L) zakuhane s trinama, a onda dalje stavljati obloge od mladog sira. ?im se oblog ugrije, treba ga promijeniti. Ne moe li se dobiti ?aja od maline, neka se pije ?aj od i?irota (Acorus Calamus L) na ?etvrt litre vode s dvije lice meda. Taj se ?aj popije u tri puta.

Za crveni vjetar dobar je ovaj lijek: Nastrue se donje zelene kore od bazge, (Sambucus nigra L) pa se kozjim lojem dobro istu?e, zatim u tavi ugrije, namae prikladna lanena krpa i na lice privije.

Crveni vjetar ili poganac lije?i se i ovim: lice se namae medom i pospe u prah istucanom pogan?evom travom ili tucanim bobicama od te trave. Pogan?eva trava zove se jo i ljoskavac skrletni, mahunice ili vu?ja jabu?ina (Physalis Alkekengi L).

Dobar je i ovaj lijek: uzme se soli, ?istog katrana, loja, zdravog meda, voska i pogan?eve trave, jednaki dijelovi. To se sve zajedno istopi, time namae lanena krpica i jo mlako na lice previje.

Dobro je lice namazati gu?jom ili svinjskom masti, pa dobro posuti branom od bijelog graha ili prenim bijelim jelenom (stipsom, alaunom).

Koji se god lijek upotrijebi, kod svakog treba uzimati obloge da se znojenjem i pijenjem ?aja odvajaju loi sokovi iz tijela i krvi. Ina?e, znaju ostati loe posljedice ili oteknu noge ili navale kojekakve guke. Stoga je dobro, kada je bolesnik izvan svake pogibelji i temperature, da uzme bilo kakvo sredstvo za pro?i?enje eluca i crijeva.


Neuredan cvijet kod ena

Popravlja se kada se osam dana prije vremena pije ?aj od po 4 g gospina cvijeta (bogorodi?ina trava, strano zelje, Hypericum perforatum), kantarije i kunice, s ?etvrt litre vode, 12 sati stoji potopljeno, 10 minuta kuha. Pola ovog ?aja popije se natate, a pola prije lijeganja u krevet. Uz ovaj ?aj treba uzeti tjedno 2-3 hladne polubanje.


Kad je cvijet kod ena odvie slab

Da se to stanje popravi, treba tri mjeseca dnevno tri puta popiti po jednu alicu ?aja od 4 g li?a od trolisnjaka (pakujac, Aquilegia vulgaris L), mato?ine (divlja macina trava, Marubium vulgare), komonjike (divlji pelin, metljika, Artemisia vulgaris L), kantarije, kunice, i?irota, samljevenog sjemena od ania (despika, Pimpinella anisum L), 1 malu licu samljevenog sjemena od iopa (miloduh, ljup?ac, Livisticum officinale Koch). Ove se trave s pola litre vina 12 sati potope, s 2 lice meda 5 minuta kuhaju, 20 minuta pare. Uz taj ?aj treba dnevno popiti 2-3 male ?aice vina od rumarina i tjedno se uzmu 2-3 hladne polukupke od 8-10 sekundi. Za vrijeme cvijeta preko eluca i trbuha treba stavljati dobro tople obloge od pola vinskog octa i pola vode.


Veliki cvijet u ene

Kada ena ima preobilno mjese?no pranje, neka uzme kiselice (Rumex Acetosa L) ili divlje kiselice (tira), od toga kuha ?aj i pije (20 grama na pola litre vode).

Ili neka kuha ile od koprive i pije taj ?aj 3 puta dnevno (1 dag ila na pola litre vina, pola sata treba kuhati, prije toga 12 sati drati potopljeno).


Kada se za vrijeme cvijeta osje?a mu?nina

Treba svako pola sata uzeti po 1 licu ?aja od 20 g pelina na pola litre vode i 3 lice meda. Pelin se prelije kipu?om vodom, koja je 5 minuta kuhala s medom i ostavi poklopljeno 20 minuta. Uz to se uzima dnevno po 2 ?ae dobrog zdravog crnog vina, u koje treba umakati i jesti na tanko rezane preprene krike kruha od raenog ili je?menog brana. Imaju li se pokraj povra?anja jo i bolovi, onda treba tijekom dana popiti 2-3 alice ?aja od 25 g preslice, 20 minuta kuhane s pola litre vode.


Kada se cvijet zaustavi

Zbog nahlade, straha ili uzrujanosti, treba uzeti 3 puta dnevno po alicu toplog ?aja od 15 g kunice s 1 licom meda na osminu litre vina i 1 osminu litre vode, vrelim vinom preliti i 8 do 10 minuta kuhati. Na trbuh i eludac treba stavljati dobro tople obloge s odvarom od trina ili omorikinih vrhova ili zelenih iarica.


Protiv izgubljenog mjese?nog cvijeta

Treba se hraniti kuhanom penicom i piti svaku ve?er jednu alicu ?aja od kamilice te uzeti vru?u kupku za noge sa solju. To se ?ini tako dugo dok se stanje ne popravi. Dobro je piti tako?er tri puta dnevno ?aj od maj?ine duice.

Koja ena nema pranja (cvijeta), neka kuha djetelinu (Trifolium repens) pa je pije s vodom.

Kad ena nema pranja (cvijeta), a ne ra?a i ne doji dijete, niti je u drugom stanju, onda neka trai lijeka. Lije?i se ovako: neka nabere u?kastoga cvijeta od djeteline (Trifolium agrarium L). Taj cvijet neka skuha i topao pije 40 dana izjutra natate. Ili neka kuha crno vino s tar?inom (cimetom) pa pije toplo. A vrlo je dobro piti i macinu travu (Melissa officinalis L).

Ako ena nema cvijeta, neka nariba hrena (Armoracia rusticana) u crno vino i pusti da preno?i, ujutro ocijedi vino i pije po dva decilitra naiskap.

Ako ena nema cvijeta, neka pije cvijet od trandofilja (Athaea rosea), osui ga, zdrobi, uve?er potopi u hladnoj vodi, a ujutro pije tu vodu natate u ono doba kada se nadala cvijetu.

Ako ena nema cvijeta, neka pije u vodi snijet s kukuruza (Zea Mays).

Ako ena nema cvijeta, a nije trudna, neka uzme rese od oraha, dobro osui i pije ?aj od toga praka: jedna mala lica na ?etvrt litre vode i jedna lica meda. Vrelom vodom preliti i pet minuta kuhati. ?aj piti ujutro i nave?er.

Ili ako ena nema cvijeta, neka uzme osam dana po komadi? kamfora velik kao zrno rie s ?aicom rakije.


Bolest crijeva s krvarenjem

Pojavljuje se s bolovima u glavi, klonulosti, bolovima u elucu, utrobi, odvratno?u prema jelu, bijelom naslagom na jeziku, loom ili nikakvom probavom, a gdjekada i proljevom. Toj bolesti su ponajvie uzrok svakovrsni ?irevi na elucu i crijevima.

Oni mogu do?i naslije?eni od predaka koji su bolovali na elucu, ali isto tako od neumjerenog uivanja u jelu, od neoprana vo?a, kada je ?ovjek ugrijan pa se napije hladnog pi?a, a i onda kada zanemari i za vremena ne uredi lou probavu.

Kada proljev s krvi nastupi, treba dnevno uzeti po 3-4 mlake klizme od po 2 litre s odvarom zdrave mlade hrastove kore od 1 i pol dag na 2 i pol litre vode. 20 minuta poistiha kuhati, jo bolje 12-16 sati potopiti i 10 minuta kuhati. Dnevno treba uzeti toplu sjede?u kupku od 20 minuta u odvaru hrastove kore, ?etvrt kg na 5-6 litara vode, 12-16 sati potopiti i pola sata kuhati, procijediti kroz krpu i vodi za kupelj pridodati, a nakon 1 do 1 i pol sat tijelo s pola octa i pola vode brzo oprati (hladno). Svakog sata treba uzeti po licu ?aja od po 6 grama mladog hrastovog li?a (Quercus pedunculata Ehrh), rusoma- ?e (Capsella bursa -pastoria L), ljubi?ice, li?a i korijena (Viola odorata L), preslice (Equisetum arvense L) i islandskog liaja (Cetraria islandica Acharus) s 2 lice meda, 12 sati potopiti, 5 minuta kuhati i 10 minuta pariti. Svakog jutra natate i prije spavanja uzima se po 1 alica toplog ?aja od 6 g usitnjenog korijena od kravojca (Angelica silvestris L), 6 g korijena od ?i?ka (Lappa officinalis All) s pola litre vode, 12 sati potopiti, 10 minuta kuhati i kipu?e preliti na dva grama pelina (Artemisia Absunthum L) i 6 grama oblog solomonovog pe?ata (Polygonum Persicaria L), jo pet minuta dobro poklopljeno kuhati i 10 minuta pariti.

( Napomenuti se mora da trave koje stoje vie od godinu dana nemaju toliku ljekovitost kao svjee suene, a korijen od ?i?ka nakon jedne godine nema vie nikakve ljekovite snage ).


Proljev i druge bolesti u crijevima

Uzima se klizma od 15 grama samljevenog sjemena od utilovke svinjdue (Trigonella Foenum graecum L) i 125 grama li?a od divizme (Verbascum Thapsus L) i prelije s pola litre pitke vode te ostavi pola sata poklopljeno pariti. Nakon toga pridoda se dobro izmu?eni umanjak. Ova se klizma moe i 3 puta dnevno uzeti. Za klizmu koja treba u crijevima ostati uzme se ?etvrt litre hladne vode.


Kolika crijeva

Komora? (Foeniculum officinale All.) je vrlo dobar lijek za bolesti koje nas ?esto poha?aju kao kolika (gr?evi u crijevima) i njoj sli?ne bolesti. U slu?aju takve bolesti uzme se brzo jedna lica komora?a i prokuha u mlijeku 5 do 10 ?asaka, pa se onda daje bolesniku tako vru?e da pije koliko najvie vru?e moe podnijeti.

Cvatu?a biljka maj?ina duica (Thymus serpyllum L) s li?em upotrebljava se kao dobar lijek protiv kolike i gr?eva, a osobito dobro ?ini kada se ta biljka stavi u vodu u kojoj se kupamo.


Bolest crijeva

Kada se ima bolest crijeva, uzme se 10 g mladog hrastovog li?a, 10 g bokvice (Plantago major L), 6 g komonjike (Artemisia vulgaris L), 6 g ?eljuge (Cnicus benedictus L), 6 g kunice (Achillea Millefolium), 6 g kantarije (Erytraea Centaur. Pers), 4 lice meda na tri ?etvrt litre vina, 12 sati potopiti, 10 minuta kuhati i 10 minuta dobro poklopljeno pariti. Ujutro natate uzme se mala alica tog ?aja i nave?er prije spavanja jedna mala alica toplog, a preko dana svakog sata po lica hladnog. Svaku ve?er na trbuh i eludac stavljaju se dobro topli oblozi od octa i odvara od trine po pola ili s odvarom zelenih omorikinih ?eera.

Za dugotrajnu bolest u crijevima treba uzeti: 10 g mladog hrastovog li?a, 6 g bokvice (Plantago lanceolata), 10 g ?eljuge (Cnicus benedictus L), 10 g slatkog ania (Pimpinella anisum) i dvije lice meda s 1 i pol litre vode. Ostaviti 12 sati potopljeno, u istoj vodi prokuhati i ostaviti jo 10 minuta na toplom mjestu. Ovog ?aja treba svaku ve?er po jednu alicu dobro mlakog popiti, a tijekom dana svaki sat po jednu licu. Svaku ve?er na trbuh staviti dobro topao oblog od pola vinskog octa i pola vode ili od odvara iz trina. Hladno pi?e ne treba piti, jesti dobro kuhanu penicu, ria na mlijeku, je?menu kau, gance, od mesa piletinu, teletinu, janjetinu, i to dobro kuhano i nemasno. Od vo?a treba jesti kuhane, suhe ljive, kruke i jabuke kuhane i pe?ene. To se ?ini tri mjeseca.


Katar u crijevima

Kod ove bolesti treba preko eluca i trbuha stavljati dobro tople obloge od pola vinskog octa i pola vode. Suhim i toplim previti. Tijekom 1-2 dana treba ove obloge mijenjati svaki sat, kasnije dnevno 5-6 puta. Uz ove obloge treba jednom dnevno ?itavo tijelo hladnom octenom vodom oprati i dnevno uzeti hladnu polukupku od 5 sekundi, ne dulje; uve?er 3-4 sekunde po hladnoj vodi gaziti. Za ?aj neka se kuha po 3 grama komora?e, kadulje, gospina cvijeta, kan- tarije, istucanih boba od smrike, pelina i komoljike (divlji pelin, Artemisia vulgaris L). S ?etvrt litre vode i ?etvrt litre vina, kipu?e preliti, 15 minuta kuhati i 20 minuta dobro poklopljeno pariti.
Ovog ?aja odmah 1 alicu dobro toplog uzeti, kasnije svakog sata, pa svaka 2 sata po 1 licu. Uz taj ?aj treba uzeti 1-2 lice tinkture od borovnice. Jedan do dva dana najbolje je gladovati, a kasnije za hranu uzimati 1-2 alice kave od ira, na 1 alicu mlijeka, 1 malu licu prenog ira, u mlijeku kuhanu prekrupu od zobi, ria ili griz. Uz to treba piti 1-2 ?aice zdravog crnog vina ili s vinom pomijeanog po 1 licu sirupa od ribizla (meruzal- ke, Ribes rubrum L) ili trpkovine (Berberis vulgaris). U ovo vino potope se i jedu tanko rezane preprene krike crnog je?menog ili raenog kruha.

9 tjedana dnevno natate i uve?er prije spavanja treba uzeti po jednu alicu ?aja od metvice. U ?etvrt litre vode i ?etvrt litre vina potopljeno se dri 12 sati 25-30 g metvice i kuha s jednom licom meda pet minuta, pa se pari 15-20 minuta. U ?aj koji se uzme uve?er, prije spavanja, stavi se da ostane tri tjedna, ne dulje, po 10 kapi tinkture od odoljena. Daljnja tri tjedna piti ?isti ?aj, a zadnja tri tjedna opet stavljati po 10 kapi tinkture od odoljena (Za ovaj ?aj se uzme Mentha piperita ili Mentha aquatica).

U pola litre vina potopljeno se dri 12 sati po 10 g isjeckanog korijena od koprive, bokvice i podbjela i kuha se s dvije lice meda 10 minuta i pari 20 minuta. Ovog ?aja uzme se jedna alica natate, druga pred ru?ak i tre?a nave?er prije spavanja i pije dva mjeseca.

Crveni luk sitno se izree i sok iscijedi. Na desetinu litre ovog soka stave se dvije desetine prepe?ene rakije ili ?istog alkohola 50-60%. Ovog soka uzima se tri puta dnevno 12 do 15 kapi na jednu malu licu meda. Uzima se dva mjeseca.

Isto je dobro ako se uzme dnevno po 3-4 lice na jednake dijelove pomijeanog soka od limuna s medom.

Nastupi li katar eluca i crijeva s bolom u prsima, treba i preko prsiju stavljati dobro tople obloge s octenom vodom. Suhim i toplim treba previti.

Protiv katara u crijevima uzme se klizma, koja vrlo povoljno djeluje; jedna lica lanenog sjemena i kuha se s pola litre vode. Nakon toga procijedi se i pomijea s ?ajem od kamilice.


Katar crijeva kod ljudi bolesnih na plu?ima

Na 2 umanjka stave se 2 lice e?era i muti dok smjesa ne postane pjenuava, onda se pridoda 2 lice ?istog maslinovog ulja i 2 lice vinovice (Franzbrantwein) i ponovno se muti dok se ne zapjeni. Ove smjese daje se bolesniku svako pola sata po 1 velika lica.

Katar eluca i crijeva lije?i se kada se 3 mjeseca dnevno natate popije alica dobro toplog kuhanog bijelog vina. Na ?etvrt litre vina stavi se 8 dag utog e?era, zajedno se kuha i pri tome se pjena skida. U alici se muti 1 svjee umance s 2 lice vode, zatim dolije se kuhanim vinom. (vino treba kuhati dok se e?er rastopi).

Nakon pretrpljene bolesti treba dulje vremena nositi pojas od flanela i na hranu paziti. Vie mlije?na jela jesti, zelen s uljem, bijelo meso i kuhano vo?e.


Upala slijepog crijeva

Kod upale slijepog crijeva osje?a se bodac s desne strane u trbuhu, osobito kada se desnom nogom makne; dalje se pati od mu?nine. Dolazi od neuredne stolice, naslaga tvrde izmetine, ili kada se proguta kotica od naran?e, limuna, trenje, iljaste kotice, a i dlaka od ?etkice za zube, te zbog neopreznog stavljanja igle u usta i nahlade zbog ?ega dolazi do upale i gnojenja sluznice u crijevima.

Kada se o?uti takva bol, treba odmah uzeti do ?etvrt litre ?istog ulja. Tko ne moe piti ulje, neka rukom stisne nos, lako ?e ga uzeti i odmah neka proguta licu soka od limuna da o?isti usta. Bolesniku treba dati i 2-3 klizme uzastopce s mlakom vodom i malo sapuna. Ako nema temperature, treba na trbuh stavljati tople obloge od octa i vode, ili kuhanog lanenog sjemena i mijenjati ih svakih 20 minuta, dok bol ne umine. Ne prijaju li bolesniku topli oblozi, stavljaju mu se hladni od ilova?e razmu?ene s octom i vodom. Ti hladni oblozi stavljaju se bolesniku i onda kada temperaturu ima. Isprva, dan-dva, mijenjaju se ?im postanu vru?i, a kasnije se po 2 sata ostavljaju. Svaki dan dati bolesniku 4-6 lica ulja i svaki sat po licu ?aja od 6 grama cvijeta od crnog trna (Prunus spinosa L), 6 grama krkavine (Rhamnus frangula L), 6 g kantarije (Erythraea Centaur Pers.), kadulje 6 grama (Salvia officinalis L) i 4 mala lica samljevenog kumina (Carum carvi) u litru vode, kipu?om vodom preliti i 10 minuta kuhati, procijediti i pridodati 3 lice meda i ponovno dobro prokuhati. Nakon 3 dana promijeniti ?aj, i to uzeti 10 g li?a od kupine (Rubus fruticocus) i pola grama praka od aloja (Aloe vulgaris Lam) na pola litre vode, vru?om vodom preliti i prokuhati. Toga ?aja daje se svako dva sata po jedna lica, i to toplog, dva dana, a onda se opet uzima prvi ?aj. Na noge treba stavljati tople obloge, vru? crijep ili vru?e boce (boce se napune vru?om vodom).

Prva 3-4 dana osim ulja i ?aja ne treba nita za jelo dati, a poslije pomalo mlijeka i pasirane juhe od je?ma ili rie. Bolesnik mora mirno leati osam do ?etrnaest dana i strogu dijetu drati.


Gr?evi na ?maru

Gr? na ?maru vie puta je povezan s velikim bolom. Uzrok su ozljede na sluznici koje dolaze od velikog naprezanja kod tvrde stolice. Ljudi koji naginju kapi (infarktu) moraju se toga kloniti. Protiv toga treba uzeti dnevno tri puta topao klistir od odvara hrastove kore i preslice (Equisetum arvense L), od svake vrste po 15 g na pola litre vode i 20 minuta kuhati. Za klizmu treba uzeti i po litru odvara. Dnevno treba uzeti toplu polukupku, s naknadnim hladnim pranjem le?a s pola octa i pola vode. Kod lijeganja u krevet neka se na le?a stavljaju hladni oblozi. Nakon 8 dana iza tople klizme uzima se od pola litre vode hladna klizma. Imaju li se pokraj gr?eva jo i bolovi, treba 5-6 puta dnevno u ?mar staviti odmah nakon klizme, a i izme?u, male ?epove od jednakih dijelova ?iste svinjske masti i ue?erenog meda i to dublje ih gurnuti. Nave?er, prije spavanja, treba na ?mar staviti glavicu dobro i poistiha pe?enog crvenog luka, koji se izgnje?i, na njega, jo vru?eg, stavi se mala li?ica ?iste svinjske masti i privije na ?mar. To izvrsno djeluje i na bol i na ozljede. Ror (vrh cijevi) za klizmu i ?mar moraju se prije klizme ili uljiti ili ma?u namazati. Bobe od smrike treba jesti od 4 do 15 i od 15 na 4 bobe, est puta ponoviti. Pije se dnevno 6 puta ovaj ?aj: uzme se kantarije (Erytraea Centaur. Pers.), crnog trna cvijeta (Prunus spinosa L), kadulje (Salvia officinalis L), bazge (Sambucus nigra L), po 4 g pelina (Artemisia Absinthum L), 2 g na pola litre vode, 12 sati se dri potopljeno, prokuha i 10 minuta pari. Dnevno pranje tijela s pola octa i pola vode i polijevanje hladnom vodom.


?irevi u elucu

?ireve na elucu lije?i sljede?i lijek: uzme se zdrave kore od sasvim mladih hrastova, 15 do 20 g na pola litre vode, kora se dri potopljena 12 sati, s istom vodom kuha se dobro poklopljeno 20 minuta, procijedi i pomijea s ?ajem od po 8 g ljeure (Sanicula europea L) i ?uvarku?e (Sempervivum tectorum L) i po 3 g od kadulje (Salvia officinalis L), bokvice (Plantago lanceolata L) i pelina (Arthemisia Absinthum L) na pola litre vode, 12 sati se dri potopljeno, prokuha i jo 10 minuta ostavi se na toplom mjestu. Ovoga ?aja treba uzeti 6 do 8 malih alica dnevno. Svakog sata neka se uzme po jedna lica razrije?enog rasola od kiselog kupusa, jednu licu rasola razrijediti sa est lica vode. Izme?u toga svaka dva sata treba pojesti po licu svjeeg kravljeg sira. Dalje, to vie piti stepke od mladog masla, a za hranu neka se uzima mnogo kisela mlijeka. Treba jesti smrikove bobe i dobro vakati: po?eti s ?etiri bobe, svaki dan bobu vie do petnaest, od petnaest na ?etiri bobe. To se ponavlja osam puta.
Dok trave ne nabavite, kuhajte i pijte samo mladu hrastovu koru. Jesti smijete samo zelen s uljem i mlije?na jela.

Od velike je vanosti dnevno polijevati ?itavo tijelo odstajalom vodom, 10 sekundi do 1 i pol minute. To treba ?initi ujutro kada je tijelo odmoreno i ugrijano.

Dnevno prije lijeganja u krevet po hladnoj vodi prohodati jednu minutu, a kada se ide u krevet, staviti dobro topao oblog na eludac i trbuh od odvara od trina i omorikinih vrhova. Dnevno treba uzeti tri od ?etiri puta topao klistir od 15 g preslice (Equisetum arvense L) i 15 g hrastovog li?a na pola litre vode, 12 sati drati potopljeno i 20 minuta kuhati.

Moe se uzeti i klistir sa samom hrastovom korom, 40 g na pola litre vode. Za klizmu neka se uzme do dvije litre odvara. Tjedno treba ?itavo tijelo s pola octa i pola vode oprati, dva puta uzeti hladnu polukupelj s pranjem le?a i dva puta toplu kupku za noge do koljena u odvaru od trina. Nakon tri tjedna prestane se piti prvi ?aj i rasol, a mjesto njega uzima se svakog sata po jedna lica ovog ?aja: uzme se vrhova od koprive (Urtica dioica L), ?i?ka (Lappa officinalis All.), nevena (Calendula officinalis L), solomonov pe?at obli (Polygonum Persicaria L) i solomonov pe?at uglasti (Polygonum aviculare L), od svake vrste po 8 g, s ?etiri lice meda, 12 sati dri potopljeno, prokuha, 10 minuta pari, procijedi i na svaku ?etvrt litre toga ?aja 60 kapi tinkture od moravke dodati. Tinktura od moravke pravi se ovako: u jednu bocu irokog grla stavi se osuenog cvijeta od moravke i nadolije ?istom prepe?enom rakijom, za?epi te ostavi na toplom mjestu 2-3 tjedna. Vie puta mora se promu?kati.

Alkohol i duhan treba odbaciti.


?irevi u crijevima

Lije?e se i pijenjem ?aja od islandskog liaja (Certraria islandica, Acharus), jedan dag, i solomonov pe?at obli (Polygonum Persicaria L) jedan dag, s ?etvrt kilograma meda na dvije litre vode, 12 sati dri potopljeno i pola sata poistiha kuha. Svakog sata preko dana uzeti po licu, a ujutro i nave?er po jednu alicu toplog ?aja. Tijekom dana uzeti 2-3 mlake klizme od dvije litre odvara od 30 g mlade zdrave hrastove kore i 30 g preslice na 2 i pol litre vode, 12 sati drati pripijeno i pola sata kuhati. Svakog dana treba uzeti toplu sjede?u kupku od 20 minuta s odvarom od trina i slame od zobi, pola kilograma na 5-6 litara vode, dobro poklopljeno 1 i pol do 2 sata poistiha kuhati. (Jo je bolje ako se prije toga 12 do 16 sati slama ili trina potope.) Dnevno neka se da bolesniku hladan oblog od pola vinskog octa i pola vode. Taj se oblog ostavi 1 i pol do 2 sata.

?ireve u crijevima lije?i i ?aj od kopriva. Na 3 dag suhe koprive i korijena i li?a stavi se 5 dag istucanih smrikovih boba i ?etvrt kilograma meda (najbolje kaduljinog) na dvije litre vode, 12 sati dri se potopljeno i poistiha 2-3 sata dobro poklopljeno kuha. Ujutro, natate, i prije spavanja popije se po alica mlakog ?aja, a preko dana svako pola sata po gutljaj. Uz taj ?aj treba isto uzimati klizmu, kupke i obloge.


?iri?i ili fistule

Na zubnom mesu odstrane se mu?kanjem i ispiranjem usta ?ajem od 5 g li?a od crvenog malinjaka (Rutus Idaeus L), 10 g vrijea od kupine obi?ne (Rubus fructicosus L), 10 g kadulje, 6 g cvijeta od li?njaka (Cochlearia officinalis L), 6 g preslice (Equisetum arvense L) i dvije male lice na pola litre bijelog vina, 12 sati drati potopljeno, 5 minuta kuhati i jo 10 minuta pariti i mlakim usta i grlo ispirati.

Isto je dobro tinkturom od i?irota (Acorus Calamus L) jednu malu licu na ?au vode uzeti i usta time mu?kati i ispirati. I?irot odstranjuje trule u ustima i u?vr?uje zube.


Protiv ?ireva

U octu kuhano bobovo brano (Vida faba L) upotrebljava se kao vru? kaast oblog za dozrijevanje gnoja u ?irevima. Kad se kome pravi ?ir ili kakva guta na zdravo, uzme se borove (Pinus silvestris L) smole pa se rastopi kod temperature i razmae na plavi pak-papir i privije na bolno mjesto, gdje ostane dok samo ne otpadne.


Da ?ir ili guta ?im prije sazrije

Uzme se lanenog ulja ili ulja od repice i pomijea se s malo neprosijanog brana i umanjkom od jajeta, pa se privije kao flaster na bolno mjesto.

Ili se iscijedi sok iz cvijeta i svjee stabljike od nevena, 1 lica soka prokuha se s 2 lice svinjske masti ili s 2 lice kozjeg loja. Ova se mast stavlja kao flaster na ?ir ili gute i toplo privije.

Da se ublae bolovi, treba bolna mjesta banjati u toplom odvaru od trina ili preslice, ili se ovim odvarom stavljaju topli oblozi.

Nadalje vidi divizma, lan, grahotua (utilovka, svinjdua), ?uvarku?a, med i ulje. Kada se ?irevi ili potkonjaci lije?e, treba uzimati sredstvo za ?i?enje utrobe.


Za ?i?enje utrobe

Kao izvrstan su lijek bobice (jagode) od pasdrijena za ?i?enje utrobe, kada je zatvorena ili kada je izmet u ?ovjeku zape?en. Ovaj lijek djeluje povoljno i bezbolno. U tu svrhu prire?uje se lijek na ovaj na?in: uzme se 600 grama svjeih i potpuno zrelih bobica, uz to 1 kilogram e?era i to se zajedno kuha tako dugo dok bude od toga posve gusta teku?ina (sirup) koja ?e imati ljubi?asto-crvenu boju.

Ili na ovaj na?in: uzmu se sasvim zrele jagode, koje se po?etkom listopada naberu i upola zgnje?e. Ovako zgnje?ene stave se u lonac, koji se dobro pokrije i stavi na toplo mjesto osam dana. Poslije toga vremena izdvoje se jagode (bobice), a sok procijedi kroz kakvu ?istu krpu, zatim ga se pomijea sa e?erom ili vrcanim medom, doda mu se neto malo cimeta, karanfila ili kakve druge mirodije i kuha tako dugo dok bude gusta teku?ina (sirup). Ta teku?ina izvrsno je sredstvo za ?i?enje utrobe i tjera na mokra?u (vodu). Za malenu djecu dovoljno je da uzmu malu kavenu licu tog lijeka.

I na ovaj na?in propisuje se uzimanje toga lijeka: u 150 do 180 grama vode razmuti se za odrasle 30 grama te teku?ine, a za djecu dovoljno je 8-12 grama razmutiti u 90-100 grama vode, i toga lijeka uzima bolesnik svaki sat po dvije lice.

Isto tako dobar je lijek za pro?i?enje utrobe i ovaj: uzme se 60 g teku?ine od pasdrijena, 60 g teku?ine od boba smrikovih (Juniperus communis L) i 50 g bazgova (Sambucus nigra L) soka. Sve ovo dobro se promijea i bolesnik uzima tog lijeka svako pola sata po pola lice. Naposljetku bobice od pasdrijena ukuhane u e?eru upotrebljavaju se kao proljetni lijek koji ?e nas pro?istiti od svih kodljivih sokova i plinova to su se tijekom zime u naoj utrobi nagomilali.

Jaka sredstva za ?i?enje utrobe su: pasdrijen, raved (rabarbara) 3-4 puta uzeti, svaki put po pola grama, praka od aloja pola grama (malo na vrhu noa) prokuhan sa licom meda i 3-4 lice vode 3-4 puta uzeti. Ili kada se natate popije mlaka ?aa vode, prokuhane s jednom malom licom soli.

Blaga sredstva za ?i?enje utrobe jesu: crni trn, krkavina (kruina, bazga, raved u manjim obrocima, kiseli kupus, gorka troliska, kantarija i preslica).

Ili neka se popije svakog dana po jedna ?aa vina od bosiljka. U staklo od jedne litre stavi se aka li?a od bosiljka, nadolije se zdravim vinom i ostavi 10-12 sati potopljeno, nakon toga dobro je za pi?e.

Ili neka se uzme ?etvrt litre vina i ?etvrt litre vode, 15 g sjemena od kopra mirisavog (Anethum graveolens L), potopljeno se dri 12 sati i kuha 5 minuta sa licom meda. Ovog ?aja treba 1-2 alice popiti svakih 1-2 sata po jednu licu.


Da dojilji mlijeko obilnije nadolazi

Treba uzeti 6 g sitnog e?era, po 3 g u prah istucanih isuenih korica od naran?e i sjemena od komora?a (Foeniculum officinale All.) i 25 g magnezija iz ljekarne. To se zajedno dobro pomijea i razdijeli na sedam jednakih dijelova. Svaki dan sedam dana uzme se s vodom ili mlijekom jedan dio ovog praka. Prsa neka se oblau u vinu kuhanom pitomom metvicom (mati?njak, Melissa officinalis L). Na jednu litru vina stavi se 80 g mati?njaka, potopljen se dri 12-16 sati i kuha dobro poklopljeno i poistiha jedan sat. Oblog svakih 1 i pol do 2 sata promijeniti. Nadalje neka se uzima tri tjedna tri puta dnevno na vrhu noa sjemena od koprive i s mlijekom ili vodom neka se popije.

Ili neka se popije svakog dana 1-2 alice svakih 1-2 sata u mlijeku kuhanog sjemena od ania i komora?a. Od svakog po pola male lice na jednu alicu mlijeka, kuhati treba 10 minuta s jednom licom meda.

U jelo neka se stavlja osuenog li?a ili svjeeg li?a od krosuljice, krabuljice (Anthriscus Cerofolium Hoffm.), koje je vrlo ugodnog mirisa i okusa u jelu. Ako se ima podosta ove biljke, vrlo je dobro dnevno popiti po 1 do 2 male lice iz svjee biljke iscije?enog soka pomijeanog s mlijekom uz pridodatak male lice meda.

Ako ena nema mlijeka, neka jede le?u (Ervum lens).


Kad se dojiljama mlijeko zape?e, prsa zapale i prokinu

Treba na prsa privijati melem od sjemena grahotue (piskavica, boja trava) (Trigonella Foenumgraecum L). Sjeme se samelje i zakuha kipu?om vodom i vinskim octom. Na mokru lanenu krpu, na 3 cm debelo, premae se i jo toplo privija na prsa. Suhim i toplim preko. Ovi su oblozi prava blagodat, jer ne daju rani zamladiti prije dok ne izvuku sav gnoj i ne?isto?u iz rane. Osim ovih obloga, treba piti svakog sata po jednu licu ?aja. Za ?aj se uzme osam g korijena bibernele (Pimpinella magna L) i kuha se s jednom litrom vina poistiha pola sata. Onda se jo kipu?e prelije na 6 g kadulje (Salvia officinalis L), 6 g maj?ine duice (Thymus Serpyllum L), 4 g kantarije (Eryathrea Centaur. Pers.), 3 g pelina (Artemisia Absinthum L) i 6 lica meda, kuha se jo 5 minuta i 10 minuta dobro poklopljeno pari.

Ako se prsa prokinu zbog zape?enja mlijeka, treba staviti na prsa list cikle (Brasicca vulgaris var. Cicla) da izvla?i to je zape?eno.

Ako se prsa prokinu zbog zape?enja mlijeka, dobro ih je obloiti listom ljiljana (Lilium candidum L), pa ?e odlaknuti.


Kad prsa otvrdnu i lijezde se upale

Uzme se 1 dag li?a od koprive i kuha u 1 litri vode 10 minuta. Ovim odvarom zakuha se je?meno brano s mekinjama zajedno i na prsa privija.

Jednako je dobro prsa oblagati li?em od bokvice (Plantago major L), stolisnikom ili kunicom (Achillea Millefolium), li?em ljubice (Viola odorata L), a i mladim orahovim li?em. Li?e se dobro opere i dri u hladnoj vodi. Prije uporabe malo se istuca. Mijenja se ?im postane vru?e i rani vie ne godi.

Slabe mlije?ne lijezde

Treba tijelo dnevno octenom vodom oprati, a uve?er, prije lijeganja u krevet, na prsa priviti lanenu medom namazanu krpu i toplim previti.


Dalak (slezenobolja)

Dalak je bol slezene s ve?im ili manjim bolom na gornjoj lijevoj strani u trbuhu i iza zadnjeg rebra. Dolazi od dugotrajnog tr?anja, tekog rada i teke stolice. A moe nastupiti s oboljenjem srca i jetra, a ostaje i kao posljedica nakon tifusa, kozica, velikih groznica (malarije) i drugih tekih bolesti. Na oteklinu se stavljaju topli oblozi od je?menog brana zajedno s mekinjama, zakuhanim vrelim odvarom od slame od zobi ili odvarom od trina, po tri ake na jednu litru vode i pola sata kuhati. Ili se je?meno brano zakuha kipu?im vinskim octom.

Isproban je i ovaj lijek: zakuha se poga?a od jara je?mena brana s jednom licom kumina (Carum carvi). Kada je napola pe?ena, razree se po sredini, namae pravim medom, pospe sitno tucanim tamjanom i jo vru?a prelije na dalak. Za ?aj treba kuhati i piti po 3 g lepezastog pakujca (Aquilegia vulgaris L), koprive, eljezanke (Verbena officinalis L), kadulje (Salvia officinalis L) i vodopije (Cichorium Intybus L) na pola litre vode, 12 sati drati potopljeno, prokuhati i jo 10 minuta dobro poklopljeno na toplom mjestu pariti. Po tri alice dnevno piti uvijek po gutljaj.


Damari pod koljenom

U koga se pod koljenom pohvataju damari pa ne moe o pruiti nogu, neka uzme, dok nije kasno, pa neka raskuha trine, i neka tim toplim trinama pari nogu odozgor po koljenu i ispod koljena, svuda gdje su se pohvatali damari. Tako neka pari, a sve pomalo rukom neka razmazuje svaka 24 sata. Moe se mazati lovorikinim uljem. To se isto radi kad je u koga svinuta ruka.


Difterija

Difterija je jedna od novijih bolesti, koja se u prijanje vrijeme nije poznavala, a danas spopada i staro i mlado, a kod djece osobito kao poast hara.

Bolest po?inje glavoboljom, bolovima iza uiju, umorom (jezik dobije bijelu naslagu) i tekim gutanjem. Sjedite bolesti su krajnici. Kada djetetu vrhom lice jezik malo pritisnemo i velimo da kae A, onda se vide svuda naokolo bijele i ute to?kice. To je opasna gljivica difterije, koja se rapidno iri i djetetu ivot ugroava. Kod tih simptoma nuno je odmah lije?nika pozvati. Ako se na njega mora ?ekati, a bolest se iri i ne ?eka, uputno je do dolaska lije?nika djetetu koliko-toliko pomo?i.

Poto mravlja kiselina u medu razara tu opasnu gljivicu, to je potrebno svakih 5 min. djetetu dati malu koli?inu dobrog pravog meda i svakih 20 minuta grlo sokom od limuna popricati ili pomazati. U isto vrijeme treba djetetu za otvor dati ricinusova ulja ili to je manje poznato kao sredstvo za ?i?enje, a vrlo dobro slui, to je u mlijeku kuhana bazga (zova, Sambucus nigra).
Dalje treba oko vrata stavljati obloge od ilova?e zemlje i octa i mijenjati svakih 6-8 minuta. (Ilova?a se za oblog razmuti s octom da bude kao kaica, koja se na mokro platno za oblog namae 3 cm debelo i time vrat previje).

To bi bili savjeti do dolaska lije?nika i njegovih daljnjih odredbi.

Gdje nema lije?nika u blizini te treba dugo ?ekati dok on stigne, dobro je upotrebljavati ?okoladu sa sumpornim cvijetom. ?okolada mora biti svjea i masna, a sumporni cvijet isto svje. Na 2 lice nastrugane ?okolade da se jedna lica sumpornog cvijeta, dobro promijea i daje djetetu po jedna lica svaka 3 sata. Za otvor treba isto odmah neto dati. Ako dijete ima vru?icu, treba na glavu hladne obloge stavljati, a oko vrata obloge s toplim ?istim maslinovim uljem. Ulje se ugrije u zemljanoj posudi, oblog stavi ?etverostruko, a da dulje dri toplinu i ne kaplje, previje se jo i muemom. Taj oblog treba preko dana nekoliko puta promijeniti. Sobu treba ?istim katranom i terpentinom nakaditi. Na drvenu eravicu pospe se katrana i terpentina i time se soba nakadi da ogrezne u dimu.

Taj dim bolesniku vrlo prija i pomae, nadalje raskuuje i titi ostale uku?ane od zaraze. Ali katran mora biti pravi i ?ist, a ne umjetni kolomaz.


Divlje meso

Divlje meso obloi krpom umo?enom u ocat ili zamijesi octom peni?ne mekinje ili jara brana, pa time obloi po divljem mesu.

Ili se uzme praka od suhog alojevog lista, pa se pospe po rani, a onda privije s melemom od meda. Melem: uzme se na vrhu noa praka od aloja i proklju?a u 2 dcl vode. Na jednake dijelove uzme se meda i brana te zakuha u melem s odvarom od alojevog praka i to se onda na ranu privije.

Istu?i trave prene (Scabiosa arvensis L), cvijeta od crnog trna (Prunus spinosa L), malo soli i meda, napraviti kao melem i preko divljeg mesa previti.


Drhtanje ruku i nogu

Praak od osuene kadulje (Salvia officinalis L) s mesnom juhom lije?i nervno drhtanje ruku i nogu. Kome drhte ruke i trese se, neka uzme soka od komoljike (Artemisia vulgaris L) i neka izmijea s uljem i mae griju?i uda koja se tresu.

Drhtanje udova lije?i se tako?er trljanjem sa, na jednake dijelove pomijeanim alkoholom s mravljom kiselinom, alkoholom od maj?ine duice (vidi: maj?ina duica) i uljem s glistama (vidi: ulje) uz pridodatak kamfora i nekoliko kapi salmijaka iz ljekarne (Salmiakgeist).


Katar dunika

Nastupa sa marcima i potpunom klonulo?u, kaljem s tekim izbacivanjem sluzi, poja?anim pulsom, lupanjem srca, tekim disanjem, strahovanjem, napadima kao da ?e se bolesnik uguiti, navalom krvi u glavu, slabim apetitom, vie puta i povra?anjem. Uzrok su upala sluznice u duniku, zbog nahlade ili hladnog pi?a, zadravanje u pregrijanim, neprozra?enim i pranim prostorijama, udisanje kodljivih plinova i pare. Nijedan se katar ne smije zanemariti i ?ekati da sam od sebe pro?e. Kod katara mora se odmah pristupiti lije?enju, jer zastarjeli i zanemareni katar vodi tuberkulozi.

Kod ove bolesti treba dnevno glavu i usta dva puta 15-20 minuta pariti na odvaru od kamilice ili trina. Nakon parenja glavu povezati, a tijelo brzo octenom vodom oprati. Oko vrata treba staviti oblog od pola vode i pola octa ili ilova?e s octom i vodom razmu?ene. Ako bolesnik ima i povienu temperaturu, onda treba u krevet le?i i staviti oblog preko le?a, ramena i prsiju od pola octa i pola vode. Oblog se suhim i toplim previje i ostavi 1 i pol do 2 sata, 2-3 obloga dnevno. Ako nema temperature, onda uve?er prije lijeganja u krevet jednu minutu po vodi hodati i 3-4 ve?eri oblog od octa i vode preko le?a, ramena i prsiju stavljati. Ako bolesnika trese groznica (studen), onda mu treba staviti vru?i oblog s odvarom od trina.

Dnevno treba uzeti 2-3 lice ?istog maslinova ulja i popiti 3-4 alice ?aja u manjim obrocima svako pola do jedan sat.

Za ?aj se uzme po 5 g divizme, cvijeta i li?a od podbijela, bokvice, kadulje, sljeza i korijena od gaveza (Symphytum officinale) na pola litre zdravog vina i ?etvrt litre vode i tri lice meda, 15 minuta kuhati i 20 minuta pariti.

Treba uzimati hranu laganu, vie mlije?nu. Meso pile?e, janje?e i tele?e i dosta kuhanog vo?a. Na stolicu treba paziti da je u redu, eventualno klizmom se pomo?i.

E - I



Epilepsija ili padavica

Prije napada nastupe bolovi oko srca i eluca, povezani sa zujanjem u uima, nekim strahom i povra?anjem. A onda bolesnik krikne, padne, onesvijesti se i kripi zubima. O?i postanu nepomi?ne, izbuljene, ?itavo se tijelo stane trzati, lice postane modro-crveno a na usta navali pjena.

Dolazi kao nasljedna bolest, kada roditelji neumjereno uivaju alkohol ili od iv?ane rastrojenosti, duevne ili tjelesne preoptere?enosti, od ?e?ih nazeblina ili viekratne bolesti s visokom temperaturom, kona?no od straha, pogotovo u snu. Bolest je izlje?iva dok bolesnik nije duevno poreme?en postao.

Kada napad nastupi, mora se bolesniku odrijeiti odje?a da ga nigdje ne stee, a pogotovo treba oko vrata sve odstraniti i bolesnika na lijevu stranu poloiti. Treba mu dati za pi?e po jednu pove?u malu alicu na tate i jednu nave?er dobro toplog ?aja od imele (Viscum alba L), li?a i cvata, bobe ne treba uzimati, i to od imele koja raste na hrastovom drvetu, pa cvat i korijen od moravke (Arnica montana L) 6 grama, li?a od rute (Ruto graveolens L), 1 gram i 2-3 gran?ice rumarina (Rosmarinus officinalis L) na pola litre vode s hladnom vodom pristaviti, 5 min. kuhati i 10 minuta na vru?em mjestu ostaviti poklopljeno da se pari. Ovaj ?aj treba 9 tjedana piti.

Uz taj ?aj svako jutro treba uzeti po jednu licu ?istog maslinova ulja te cijelo tijelo oprati s pola vinskog octa i pola vode. Ispo?etka, dok se tijelo navikne na hladno umivanje, moe se ta octena voda malo smla?iti. 2 tjedna treba uzimati dnevno 3 male lice iscije?enog soka od ?uvarku?e. Dnevno treba 3-4 puta bosonog hodati po hladnoj vodi svaki put do 1-2 min. Dalje treba uzimati tjedno po 2-3 polukupke u hladnoj vodi od 3-5 sekundi. Dva puta tjedno polijevati bolesniku le?a, ruke i ramena, a dva puta noge, koljena i slabine hladnom vodom.

Dok bolesnik uzima hladnu polukupku ili polijevanje, neka dri u ustima hladnu vodu. Jednom tjedno treba umotati cijelo tijelo u plahtu koja se umo?i u vru?i odvar od trina, a jednom tjedno u plahtu koja se umo?i u vru?i odvar od vrhova omorike i zelenih omorikinih ?eera sitno isjeckanih (Picea excelsa L), 1 do 1 i pol kg na 5 litara hladne vode pristaviti kuhati i 1, 1 i pol sat poklopljeno poistiha kuhati. Trina se uzme 1 i pol kg na 12 litara vode i kuha pola sata.

Bolesnika se umota u tu vru?u plahtu, preko te plahte trebaju do?i drugi suhi i vuneni pokriva?i osim krevetnih jorgana. Kada pro?e 1 sat, skine se bolesniku taj oblog i ?itavo tijelo treba mu brzo u dobro toploj sobi octenom vodom oprati.

Nakon 9 tjedana treba ?aj promijeniti, ali sve drugo i dalje obavljati. Sada se uzme za ?aj mladog hrastovog li?a, ute bro?ike (Galium verum), kadulje (Salvia officinalis) po 10 grama i pelina (Artemisia Absinthum L) na 1 litru vode.

Taj se ?aj pripravlja i pije, kao i prvi, isto 9 tjedana.

Nakon toga vremena pije se dnevno ?aj ovako pripravljen: uzme se aka li?a i aka isjeckanog korijena od abisa (Succissa pratensis Moench), divlje bokvice, 10 grama (Betoni- ca officinalis L), ?uvarku?e 20 grama (Sempervivum tectorium L), lipe i imele s hrastovog stabla po 10 g na 2 litre vode, 15 minuta kuhati, 10 pariti i procijediti, te piti svaki dan po 3 ve?e male alice dok bolesnik sasvim ne ozdravi. Treba jesti lagana jela, kao meso pile?e, janje?e i tele?e, dobro kuhano i nemasno.

Dosta svjeeg vo?a i jabuka. Treba duboko disati i po svjeem zraku dosta se kretati.

Korijen od komoljike (Artemisia vulgaris L) upotrebljava se kao izvrstan lijek protiv padavice, jer spada medu gorke lijekove. Uzme se 3-5 grama praha od korijena komoljike u pola litre ugrijanog slabog piva. Prije uzimanja ovog lijeka mora bolesnik u krevet le?i, dobro se pokriti i onda toplo pivo piti da ga znoj probije. Ovakav postupak najbolje bi djelovao kad bi se bolesnik lije?io jedan dan prije nego ga padavica napadne.

Za epilepsiju se preporu?uje rumarin prire?en kao kapljice, tj. gran?ice suhog rumarina stave se u alkohol i ostave u njemu neko vrijeme, te bolesnik koji boluje od padavice mora uzimati svaki dan 12-15 kapljica u 4-6 lica vode, ili na e?eru. Ustrajnim lije?enjem na ovaj na?in bolest ?e popustiti i napokon nestati.

Praak od osuene metvice s mekim jajima ako se uzima 40 dana, lije?i padavicu.

Kuhan plod od divlje rue (ipak), daje se tako?er protiv padavice.

S vinom i vodom kuhan preporu?uje se plemeniti dup?ac (Theucrum Chamaedris L) kao lijek protiv padavice.

Ukuhan korijen od apte (Sambucus Ebulus L) upotrebljava se protiv padavice ili nevolje (gorske bolesti).

Korijen od boura (Paeonia officinalis) kuhan u vinu lije?i padavicu, a razrezan i provrtan korijen od boura, kada se nanie na uzicu i nosi o vratu, tako?er je dobar lijek protiv padavice i ludila.

Padavica se lije?i kada se 6 tjedana uzima natate po jedna mala lica svjeeg zrnja od goruice (mutarde, Sinapis arvensis L) i popije s ?aom hladne vode.

Padavicu odli?no lije?i i odoljen (vidi: odoljen).

Uzmi devet zdravih korijena od trave masla?ka. Isjeckaj jedan korijen na sitne komadi?e, stavi u ?istu drvenu licu sa svjeom vodom, tome dodaj sitno tucanog tamjana, moe se me?u dva prsta uzeti, i to sve popij, odnosno progutaj ujutro natate. To se uzima 9 dana.


Fras (gr? koji nastaje od straha)

Otklanja ruta, pola grama na malu alicu vode, vrelom vodom preliti i jednom provriti sa licom meda, pa s mlijekom pomijeati i djetetu dati. Osim toga, istare se dijete odvarom od rute (60 grama na 1 litru vode, 5 minuta kuhati). Ovim se odvarom stavljaju i topli oblozi na eludac i trbuh. (Dalje vidi: dje?je bolesti)


Fistule na zubnom mesu (vidi ?irevi)

Protiv gripe


Tko boluje od gripe, najbolje je da jede ?enjak i pije dvaput prepe?enu rakiju. Osobito to vrijedi kad gripa vlada, pa se tim lijekom predusretne.

Daljnji dobar lijek je sljede?i: uzme se sitno tucanog papra jedna mala kavena lica i uspe u ?etvrt litre dvaput prepe?ene rakije i dobro promijea. Kad vlada gripa ili panjolska groznica, neka se vie puta dnevno popije mala alica te rakije. Nestat ?e odmah bolesti kao da je i nije bilo. Osobito to vrijedi ako se to odmah, u po?etku bolesti upotrebljava ili ako nije ?ovjek bolestan od gripe ili panjolske groznice, ako pije tu rakiju vie puta dnevno, ne?e oboljeti od te bolesti ma koliko ona harala.

Bolesnika treba natrljati vunenom krpom umo?enom u ocat, ulje i kamfor ili gotovim preparatom sastavljenim od biljnih lijekova, a to je Alga. Potiljak mu treba obloiti naribanim hrenom, a na noge mu se navuku torbe s ugrijanim mekinjama.

Bolesnik treba drati najstrou dijetu. Mora se paziti da je stolica u redu.


Groznica

Groznicom zovemo rastrojeno zdravstveno stanje koje dolazi zbog oboljenja pojedinih organa i skupljenih loih sokova u tijelu. Po?inje s glavoboljom, klonulo?u, nejelo?u, nesanicom ili nemirnim spavanjem i tekim snovima. ?ovjek oslabi i postane nesposoban za duevni i tjelesni rad.

Kod velike groznice nastupa groznica s velikom temperaturom, bulanjenje, velika e?, drhtanje udova, strahovanje, zatvor, zijevanje i brzi puls. Spre?avati se ne smije, samo se mora smanjiti, da se srce rastereti, a to se postigne oblozima. Kod groznice mora se nastojati da se polu?i to ja?e odvajanje loih tvari iz tijela, i to isparivanjem kroz pore zbog obloga i odvajanjem kroz mokra?u i stolicu.

Razni lijekovi protiv groznice

Tri glavice ?enjaka dobro istu?i i stavi u litru bijeloga vina i neka stoji 12 sati, a kad osjeti da ?e te groznica uhvatiti, kroz krpu procijedi vino i ?enjak, pa popij vino. To je sigurna ljekarija za starije. Za mla?e i slabe nije.

Ako koga trese groznica i ne?e ga pustiti, neka uzme papra 11 zrna i stolisnika (Verbena officinalis L) 27 lista, neka istu?e sve zajedno, kuha u vinu i pije.

Uzmi li?a od javora (Acer Pseudoplatanus), li?a od masline (Olea europea L), pelina (Artemisia Absinthum L), kadulje (Salvia officinalis L), ivice (Teucrium chamaepitys L), dup?aca (Theucrium Chamaedrys L) sve podjednako, skuhaj u ?istu loncu u tri litre vode, neka dva dijela ukuhaju, tre?i ostane, zatim popij u tri puta natate.

Za groznicu uzmi li?a dudova (bijeli dud, Morus alba). Isui, istuci u prah, stavi u to jednu licu vina, popij kad te po?ne hvatati groznica.

Za groznicu je vrlo dobar lijek janjetina trava (Teucrium polium L, Arnoseris pusilla Grtu), koju treba kuhati i taj ?aj piti natate po jednu licu.

Uzmu se dvije lice samljevene kave, pa se ukuha kao obi?na kava. U to se ucijedi sok od jednog ?itavog limuna i dodaju se 4 lice ruma. To se sve popije najednom.

Izvrsno je sredstvo i ovo: uzme se korijen od masla?ka (mlje?ak), izree nasitno i stavi u komovicu rakiju. Popiju se tri ?aice na dan skupa s isjeckanim korijenom, kojeg treba savakati.

Dobar je i ?aj od kantarije ili ?aj od kunice (hajdu?ke trave) s medom. Uzima se tri puta dnevno.

Kod svih vrsta groznice glavno je da je probava u redu, pa treba uzeti sredstvo za ?i?enje.


Gr?evi u elucu i slaba probava

Uzme se li?a petoprste stee (Potentilla anserina), metvice pitome (Mellissa officinalis L), metvice koja raste uz vodu (Mentha aquatica) i rute (Ruta graveolens L) po 2 male lice, korijena od odoljena (Valeriana officinalis), 6 grama, i jednu veliku licu komora?a (Foeniculum officinalis All.), tucanog ili samljevenog na 1 litru mlijeka, i kuha sasvim poistiha 10 minuta. Toga vru?eg ?aja treba piti 3 puta dnevno po 1 alicu, i to natate, pola sata pred ru?ak i prije spavanja. Taj ?aj treba piti svaki dan 3 tjedna: onda se uzme vrati?a (Tanacetum vulgare L) 75 g i 75 g cvata od kunice (Achillea Millefolium) na 1 i pol litru pravog bijelog vina, ostavi 12 sati potopljeno, 10 min. poistiha dobro poklopljeno kuhati i jo 10 min. ostaviti pariti na toplom mjestu. Toga vina uzima se svaka 2 sata po 1 lica, to se ?ini 6 tjedana. A nakon toga 3 puta dnevno uzimati po 15 kapi u ?ai vode izvadak od ravedi i lincure 2-3 mjeseca.

Izvadak: izree se nasitno 50 g od ravedi (Reum officinalis Billon) i 155 grama korijena lincure (Gentiana lutea L) na 3/4 litre ?iste prepe?ene rakije i ostavi 6-8 tjedana na toplom mjestu.

Dok se trave kuhaju, treba uzeti te vru?e trave i na pupak priviti. Svaku ve?er treba vru?i oblog na eludac i trbuh staviti od odvara trina i 2 sata ga drati. Dva puta tjedno, i to ujutro, polijevati hladnom vodom le?a, vrat i ruke i 2 puta noge, koljena i slabine, od 8 sekundi, postupno do 1-1 i pol min. Jednom tjedno treba uzeti toplu kupelj od 20 min. u odvaru od trina. Alkohol odbaciti i duhan po mogu?nosti.


Razni gr?evi

?aj prire?en od petoprsta ranog (Potentilla verna L) izvrstan je lijek protiv gr?eva, pojave li se oni u elucu, u utrobi ili gdje bilo. ?im se pojave znakovi gr?eva, odmah dajmo bolesniku vru?eg mlijeka (vru?e neka bude toliko koliko ga moe bolesnik podnijeti), u kome se ukuha petoprsnog ?aja toliko koliko ga s 3 prsta uhvatiti moemo. Dvostruko ublai bol onda ako jo povrh toga trbuh i eludac obloimo okuhanim biljem petoprsta.


Gr?evi u trbuhu

Mogu do?i i od glista. Kada gr?evi nastupe, odmah uzeti klistir za ?i?enje s malo sapuna i 10-15 kapi kamforova ulja na komadi? e?era. Nakon toga treba izgnje?iti 2 glavice zdravog ?enjaka i 20 min. kuhati s 1 i pol litre vode, onda kroz krpu procijediti i kada se prili?no ohladi, ovim odvarom bolesniku klizmu pruiti i to dulje da je u sebi zadri. Na trbuh i eludac treba stavljati tople obloge od trina ili octa. Jo su bolji oblozi ako se 4-5 zelene omorikine iarice istucaju i s 2-2 i pol litre vode pola do 1 sat kuhaju i ovim toplim odvarom eludac i trbuh oblae. Tijekom 8-10 dana treba uzimati vina s ?enjakom 5-6 puta dnevno po malu ?aicu.

Vino s ?enjakom: na 1 litru vina stavi se 10 dag izgnje?enog bijelog luka i ostavi se 5-6 sati ostati.

Kamforovo ulje: u pola litre ?istog maslinovog ulja stavi se kao orah velik komad istucanog kamfora.


elu?ani i trbuni gr?evi kod male djece

Kamilica (Matricaria Chamomilla L) se upotrebljava kao ?aj kod nahlade, osobito ako je spojena s groznicom. Isto se tako tim ?ajem lije?e elu?ani i trbuni gr?evi kod malene djece, ako taj ?aj piju, a eludac i trbuh oblau okuhanom bilinom. Kod estoke navale krvi preporu?uje se kamilica kao vrlo dobar lijek.

Maloj djeci pravi se klistir od ?aja kamilice kad ih u trbuhu boli, kad imaju gr?eve i kad su zape?ena.


Gr? u nogama

Svaku ve?er uzeti toplu kupelj za noge od 10 dag korijena paprati (Aspidium Felixmas) na 5 litara vode, 45 minuta poistiha kuhati. Od toga odvara treba tople obloge na noge stavljati.

Nakon kupelji od paprati 1 minutu u hladnoj vodi nogama kretnje ?initi kao da se gazi po vodi, a onda topao oblog uzeti i dobro se pokriti.


Glista obi?na

Dobro je piti ?aj od crvenog ili bijelog luka, tj. kuhanu vodu od luka, i to po nekoliko lica dnevno. Dobro je tako?er sredstvo piti sok od mrkve ili sok od ?enjaka pomijean s medom.
Kod djece osobito se preporu?uje mlijeko u kojem se kuhao ?enjak.


Ote?ene lijezde (guke)

Ote?ene lijezde (guke), zatim vanjske otekline i kraste lije?e se ovim lijekom: u tu svrhu prire?uje se ?aj ovako: uzme se 2-6 g svjeeg nevena (Calendula arvensis) li?a i cvijeta i kuha se u jednoj litri mlijeka tako dugo dok se ukuha do polovine. Toga ?aja pije se dnevno dva puta po jedna ?aica.

Za izvanjske bolesti upotrebljava se svjee iscije?en sok pomijean sa svjeim nesoljenim maslacem. Na 30 g maslaca uzme se do 6 g soka. Ovako prire?en namaz povezuje se na bolesni ud tri puta dnevno. Za lije?enje ozljeda rabi se izvadak na?injen od nevena. Isto tako svjee rane, ako se poreemo, zacijele brzo, bez svake upale, ako upotrebljavamo taj lijek.


Kad oteknu vratne lijezde (guke) i odstranjenje gue

?aj od hrastove kore (Quercus Ilex L) upotrebljava se uspjeno kada oteknu vratne lijezde, a odstranjuju se i gue.

Da takav odvar pripremi, uzmi 20 g mlade hrastove kore na 180 g vode i pola sata kuhaj. U taj mrzli odvar namo?i platnenu krpu i njom omotaj bolestan vrat te svakih 20 minuta, odnosno tri puta na sat mijenjaj taj oblog.

Isto je tako taj odvar dobar lijek za unutranje bolove vrata i grla ako njim grgljamo i ispiremo grlo.


Guke po vratu od nazeblina

Guke po vratu od nazeblina, koje mogu biti velike kao pti?ja jaja, lije?e se ovako: ponajprije ih se istrlja uljem iz kotica od suncokreta (Helianthus annus), a nakon toga privije se s gorkim tucanim ljenjacima (Corylus Avellana ili C. Colurna). Ljenjaci se istucaju te ostave dok omekaju i voda iz njih udari. Ne moe li se ljenjaka dobiti, uzme se ?iste prepe?ene rakije ili ?istoga alkohola, lanena se krpa smo?i u taj alkohol, pospe se tucanim paprom i privije se oko vrata. Suhim i toplim preko da zrak do obloga ne moe doprijeti.


Ote?ene lijezde ili guke

Oko lijezda treba stavljati obloge od octa ili ilova?e. Dnevno treba lijezde 3-4 puta lagano natrljati dobro toplim glicerinom ili orahovim uljem. Dnevno popiti po dvije alice ?aja od po 3 g podbijela (Tussilago Farfara L), bokvice. (Plantago laceolata L), kadulje (Salvia officinalis) i 2 g pelina (Artemisia Absinthum L) na pola litre vode, 12 sati kvasiti, s istom vodom prokuhati, a pola sata ostaviti pariti dobro poklopljeno na toplom mjestu. Dnevno tijelo prati octenom vodom.

Tri do ?etiri puta dnevno stavljati dobro tople obloge od soda vode, a preko no?i neka se stavi dobro topao oblog od sjemena utilovke svinjdue (Trigonella Poenum graecum L). Sjeme se samelje, s kipu?om octenom vodom zakuha, dok postane kao melem, onda se 3 cm debelo preko lanene krpe premae i koliko se toplo moe podnijeti stavi preko lijezda, a onda treba suhim i toplim previti. Uz to treba popiti alicu toplog ?aja od sjemena utilovke svinjdue.

Uzme se jedna mala lica samljevenog sjemena od komora?a (Foenicum officinale All.) na ?etvrt litre vode sa licom meda, 2 minute kuhati. Tijekom dana tog ?aja uzeti svakog sata po licu, ali uz njega i po dvije alice ?aja od podbijela, bokvice, kadulje i pelina. I svakog dana treba uzeti toplu polukupelj ili sjede?u od trina 10 minuta.


Upala lijezda ili guka

Uzme se oko vrata hladan oblog od hrastove kore (40 g na pola litre vode, pola sata kuhati, pa ?im oblog postane vru?, promijeniti ga). Preko eluca i trbuha staviti dobro tople obloge s pola octa i pola vode. Dnevno treba uzeti dobro toplu kupelj za noge do koljena od trina, a preko lijezda posebno jo oblog od kokotca (Melilotus officinalis L), 30 grama i 1 licu meda kuhati 15 minuta.


Gnojne guke

Svaki sat uzeti licu ?aja od po 4 g mato?ine (Marubium vulgare L), kadulje i kantarije (Erythraea Centaur. Pers.), 2 g pelina i 1 licu samljevenog sjemena od utilovke svinjdue i 2 lice meda na 1/2 litre vode, 12 sati drati potopljeno, provriti i 20 min. ostaviti poklopljeno.

Dnevno treba prati tijelo octenom vodom i dnevno od 10 sek. postupno od 1/2 min. hodati po hladnoj vodi i uz to brzo donje tijelo oprati, ogrnuti se, dobro pokriti i le?i. Tjedno treba 2-3 puta umotati tijelo u hladnu plahtu umo?enu u odvar od trina, suhu plahtu preko i vuneni pokriva? 1 i pol do 2 sata ostaviti. Tjedno se uzima 2-3 hladne sjede?e kupke od trina od 10 sek. do 1 i pol min. Hranu jesti krepku, ali dosta laganu i kavu od ira. Dnevno treba uzeti po 2 lice ribljeg ulja.


Za krofulozne ili sifilisti?ne guke

Koje mogu do?i i od vanjskih ozljeda, pije se ?aj od 6 g stolisnika (Achillea Millefolium), 4 g preslice (Equisetum arvense), 4 g gorke trolistke, 2 g pelina i 2 lice meda na pola litre vode.

Trave se potope 12 sati, s istom vodom provriju i ostave jo 10 min. poklopljeno. Po 2 velike alice dnevno, uvijek po gutljaj uzeti. Obloge treba stavljati od 15 g preslice i 15 g kunice na pola litre vode, 12 sati drati potopljeno i pola sata kuhati. Kada ima svjee kunice, najbolje je svjee li?e istucati i to li?e na guke privijati. Uz to treba dnevno tijelo prati octenom vodom i hladna polijevanja upotrebljavati te dva puta tjedno dobro se oznojiti s umatanjem u plahtu umo?enu u vru?i odvar od trina. Taj oblog ostaviti 2 sata.


Guke ili krofule kod djece

Kad dijete dobije guke ili krofule (ote?enost vratnih lijezda), skuha se zelena orahova li?a (Juglans regia L), ako nema zelena, moe podnijeti i suho, i nezreloga oraha. Li?e se kuha, pa se toplo oblae po gukama, a one vode od njega neka nekoliko puta pije. Mlada oraha treba mu davati neka nekoliko jutara natate pomalo jede. Od toga prolaze krofule ako se po?inju na vrijeme lije?iti.

Otekline ili guke na koljenu

Uzme se sjemena grahotue (Trigonella Foenum graecum L), samelje se i zakuha s kipu?im octom i vodom da postane kao melem. Taj se melem 3 cm debelo namae po mokroj lanenoj krpi i vru?e preko otoka obavija ili se ?ine vru?i oblozi od trina. Ili trinama koljeno dobro napariti, pa onda vru?i oblog preko i dobro umotati. Uz te obloge treba piti ?aj od 8 g kadulje (Salvia officinalis L), 8 g gorke trolistke (Menyanthes trifoliata L) i 4 g pelina (Artemisia Absinthum L) na pola litre vode, kipu?om vodom preliti i 5 min. kuhati, svakog sata treba po 1 veliku licu uzeti.


Razni lijekovi protiv gue

Gua dolazi ve?inom od straha ili duevnih depresija. Protiv ove bolesti, koja i ne boli, uzme se dnevno tri puta po 30 kapi tinkture od odoljena. Uz to treba piti ?aj od po 3 g bogorodi?ine trave, kadulje, stolisnika, pelina i 5 g istucanih smrikovih boba na 3/10 litre vode. Ostavi se preko no?i potopljeno, ujutro u istoj vodi i s jednom licom meda provriti i pet minuta kuhati. Procijediti, pola popiti ujutro, a pola nave?er prije spavanja. Svakog dana svjei ?aj kuhati. Svaku ve?er prije lijeganja u krevet oko vrata stavljati obloge od ?etvrt litre rafiniranog petroleja, ?etvrt litre vode i isto toliko ?istog maslinovog ulja. Ta se smjesa dobro izmu?ka i njome dobro natopi estostruka lanena krpa, pa se pospe s malo tucanog papra i privija oko vrata. Suhim i toplim previti da zrak ni s koje strane ne moe dopirati.

Dobar je i ovaj oblog: ilova?a zemlja se razmuti s odvarom od hrastove kore, 3 cm debelo na krpu namae i privije. Suhim i toplim previti. Na 1 dag hrastove kore stavi se jednu litru vode, preko no?i se kvasi, a ujutro s istom vodom kuha se 20 minuta.

Izvrstan je i ovaj oblog: Ilova?a se razmuti s odvarom od 1 dag na jednu litru vode, korijena od paprati ili korijena od ?ur?ice zvane i gumbelija, bokori? ili carevo cvije?e (Convallaria maialis). Korijenje se preko no?i potopi, a ujutro kuha 20 minuta. Oblozi se mogu po volji mijenjati, jer ima ljudi koji ne podnose miris petroleja.

Uza sve ove obloge i pijenje ?aja treba tijelo dnevno oprati octenom vodom, dva puta tjedno polijevati gornje tijelo a dva puta koljena i slabine, uz dvije polukupke u hladnoj vodi s pranjem le?a od 5 do 8 sekundi. Uz to dva puta tjedno napariti glavu na kamilici 10 do 15 minuta. Na 3 dag kamilice preliti 2 litre kipu?e vode i odmah se pariti, a nakon parenja jedan do dva sata ne treba na zrak iza?i. Svaku ve?er prije spavanja od 1 do 2 minute po vodi hodati, to vie se sun?ati i po svjeem zraku se kretati.


Upala krajnika

Nastupa s porastom temperature i jakom vratoboljom.

Osobito oteava vakanje, gutanje i govor. Vrat pocrveni, nepce je nate?eno, na nep?anim lukovima i resici nalaze se sitni ?iri?i. Dolazi od nahlade, a kod mnogih ljudi od priro?ene sklonosti ovoj bolesti.

Kod ove bolesti treba dva puta dnevno glavu napariti na kamilici, 3 dag na 2 litre vode. Nakon parenja glavu pokriti kakvom maramom, a tijelo za nekoliko sekundi octenom vodom oprati.
Oko vrata staviti hladan oblog od pola octa i pola vode ili razmu?ene ilova?e. ?im se oblog ugrije, treba ga promijeniti. Obloge suhim previti. Jednom dnevno treba uzeti dobro toplu kupku za noge do koljena sa odvarom od trina, za 15-20 min., nakon te vru?e kupke 1 min. u hladnu vodu staviti noge i kretati kao da se gazi po vodi. Pranja octom i vodom dnevno 5-6 puta ponoviti. Svaku ve?er prije spavanja 1 minutu po hladnoj vodi gaziti.

Svakih ?etvrt sata grlo izgrgljati s odvarom od 25 g kadulje, 25 g preslice, 25 g isjeckanih zelenih omorikinih ?eera i 4 lice meda na 1 litru vode, pola sata kuhati.

Svakog sata treba uzeti po 1 licu ?aja od 2 lice samljevenog sjemena od utilovke svinjdue (prosenja?e Trigonella Foenum graecum L), 1 lica samljevenog sjemena od komora?a (Foeniculum officinale All.), 2 lice meda i pola litre vode, kipu?om vodom preliti, 2-3 min. kuhati. Dnevno uzeti 5-6 puta 1 malu licu pola meda i pola limunova soka, osobito odmah nakon parenja djeluje.

Limun ?isti, a med lije?i i razara ?iri?e. 2-3 dana najbolje je nita ne jesti, osim malo mlijeka.
Na stolicu treba paziti, eventualno klizmu uzeti.

Za grgljanje umjesto navedenog ?aja dobro je uzeti i ?aj od 1 lice samljevenog sjemena grahotue, s ?etvrt litre kipu?e vode preliti i s 1 licom meda 1-2 min. kuhati pa procijediti.

Ovaj ?aj hladi, blai bolove, ja?a glasovnice i sluzne lijezde.

Johino (Almus glutinoca Gaert) li?e uzima se skuhano kad u grlu boli ili kad kroz ui boli.
Mjesto da se skuha, moe se i samo malo ugrijati. Kad u grlu boli, li?e se oblae, a ona se voda od njega pije.

Grlobolja se lije?i ako se vrat izvana oblae li?em od divizme (Verbascum Thapsus L), a ?ajem od te biljke se grglja.


Hrapav glas

Svakih 10 min. treba grlo izgrgljati to dublje da se grgljanje i ne ?uje, tinkturom od moravke (Arnika montana L), 60 kapi na pola ?ae vode. Nerazrije?enom tinkturom vrat namazati, a razrije?enom tinkturom, 4 lice na 1 litru vode, obloge oko vrata stavljati i mijenjati svaki 1 i pol do 2 sata. Svaki sat treba uzeti po 1 licu ?aja od ?estoslavice (Veronika officinalis L), solomonovog pe?ata (Polygonum aviculare L) i bokvice (Plantago media L), po 6 g na pola litre vina, 20 min. poistiha poklopljeno kuhati.

Ljudi koji moraju mnogo govoriti, neka uzmu 7-8 puta dnevno po 10 kapi tinkture od moravke na licu vode, to ja?a glasovne organe.


Protiv katara u grlu

Uzmi prijesno jaje, razmuti u e?ernoj vodi i to pij dva puta dnevno.

Dobro je tako?er uzeti malve (trandovilje, Althaea Rosea) 10 g u pola litre mlijeka ili vina s jednom licom meda, kuhati i piti tri puta dnevno po jednu alicu. Nave?er uzmi oblog od ilova?e i octa. Dobri su i oblozi od crvenog luka sitno isjeckanog s nekoliko kapi ulja, dalje oblozi s prijesnim naribanim krumpirima te kona?no oblozi od poljske preslice (Equisetum Arvense), od koje se uzme 40 g na pola litre kipu?e vode, kuha se 20 minuta i nakon toga se ostavi jo 10 minuta na vru?em mjestu poklopljeno. Obloge treba svakih 15 do 20 minuta mijenjati.

Isto je dobar izvadak od korijena bibernela (Pimpinella magna L), komora?a (Foeniculum officinale), korijena od sladia (Glyzyrhiza glabra), maj?ine duice (Thymus vulgaris), ruskog komora?a (Pimpinella anisum), kadulje (Salvia officinalis), li?a od ljubi?ice (Viola odorata).
Od svih ovih trava uzima se po 10 g, samo od kadulje 5 g i li?a od ljubi?ice 15 g.

Sve te trave stave se u pola litre 80-postotnog alkohola i ostave dva do tri tjedna na toplom mjestu. Nakon toga se ocijedi i uzima se 15-20 kapi na e?eru svaka 2-3 sata. Djeci se daje 5-10 kapi.


Grlobolja

Za grlobolju najbolje je jelovog (Abies pectinata) li?a (iglice) skuhati, pa onom vodom ispirati grlo, a toplim li?em oblagati s one strane gdje te boli.

Kad grlo boli, neka se uzme raena (Secale cereale L) brana i neka kuha na tavi s maslacem, pa se privija na grlo.


Glavobolja od navale krvi u glavu

Glava postaje teka, a nosnice suhe uz neugodan osje?aj. Vru?ica i snenost spopadaju ?ovjeka uz vrtoglavicu i zujanje u uima. Dolazi do prebrzih kretnji, uzrujanosti, zabune, slabe probave i gruanja krvi.

Kada nastupi takvo stanje, treba odmah uzeti mlaku klizmu s 1 licom rastopljene soli da se ?ovjek pro?isti. Hladne obloge stavljati na ?elo, vrat i potiljak, ali ne led. Ilova?a zemlja razmu?ena s vodom ili vodom i octom najbolje slui, a ako se nema ilova?e, onda hladne obloge s vodom, eventualno i octom. Treba odmah uzeti dobro vru?u kupku za noge, po mogu?nosti do koljena, sa akom-dvije soli, od 15-20 minuta i odmah iz vru?e vode 1 min. noge do ?lanka u hladnu vodu staviti i pokrete ?initi kao da se gazi po vodi.

Da se otkloni ?esta navala krvi u glavu, treba uzeti na tate ujutro u podne pred ru?ak i nave?er prije jela po 1 alicu ?aja od: 10 g bogorodi?ine trave (Hypericum perforatum L), 10 g macine trave, zvane i mati?njak (Mellissa officinalis L), 10 g kamilice (Matricaria Chamomilla L) i 2 g rute (Ruta graveolens L), na pola litre zdravog bijelog vina, 12 sati potopiti, 5 min. kuhati i 10-15 min. poklopljeno pariti. Tjedno treba uzeti po 3 vru?e kupke za noge u odvaru od slame od zobi i odmah hladnu banju od 1 min. Dnevno pranje tijela octenom vodom, hladna polijevanja i polukupki s pranjem le?a, vrlo su preporu?ljivi za pravilniju cirkulaciju krvi.


Tupa bol u glavi

Ova bol dolazi od neuredne probave, slabokrvnosti, uzrujavanja, ljutnje i bolesti spolnih organa. Dnevno treba prati tijelo octom i vodom, hladne polukupke s pranjem le?a i hladna polijevanja od 8 sekundi, postupno od 1 i pol min. osobito se preporu?uju. Tjedno uzeti 2-3 tople kupke za noge do koljena u odvaru od trina ili slame od zobi do 20 min. i odmah noge u hladnu vodu 1 min. staviti i pokretati kao da se gazi po vodi. Natate ujutro, u podne pred ru?ak i nave?er prije spavanja popiti po alicu ?aja od po 10 g bogorodi?ine trave (Hypericum perforatum L), petoprste (Potentilla anserina L), metvice niske to uz vodu raste (Mentha aquatica L) i kunice (Achillea Millefolium), 2 g rute (Ruta graveolens L), 4 g pelina (Artemisia Absinthum), 2 dag izgnje?enih boba smrikovih (Juniperus communis) i 4 lice meda na 3/4 litre vode, 12 sati potopljeno drati, 5 min. kuhati i 10 min. pariti.


estoka glavobolja u potiljku

Znak je bolesne jetre ili spolnih organa. Dnevno treba prati tijelo s pola octa i pola vode, tjedno jednom polijevati gornje i jednom donje tijelo, 2 puta polukupelj s pranjem le?a i 2 tople banje za noge do koljena u odvaru od trina ili slame od zobi, od 20 minuta; odmah iza vru?e banje uzeti hladnu kupku do ?lanaka 1 minutu s kretanjem kao da se po vodi gazi. Dnevno treba uzimati po 2 ?aice vina od smrike. Svaku ve?er stavljati na eludac i trbuh dobro tople obloge od preslice (Equisetum arvense), trina ili slame od zobi. Prvih dva do tri dana svako pola sata uzeti po gutljaj ?aja od pelina, 10 grama na pola litre vode, 5-6 sati drati potopljeno i 5 min. kuhati. Ujutro natate, u podne pred jelo i nave?er pred jelo uzeti po alicu ?aja od po 8 grama bogorodi?ine trave (Hypericum perforatum L), crnog trna (Prunus spinosa L), stolisnika (Achillea Millefolium) i kadulje (Salvia officinalis L) na pola litre zdravog crnog vina, 12 sati drati potopljeno, 5 minuta kuhati i 10 minuta pariti. Taj ?aj treba piti 4-6 tjedana.


?esta glavobolja zbog loe probave

Uzme se dnevno 20 zdravih svjeih smrikovih boba, dobro sava?e i popije s pola ?ae svjee vode. Uz to treba uzeti na vrhu noa u prah istucanog korijena od kravojca (Angelica silvestris) i s pola ?ae svjee vode popiti ujutro, natate, pola sata prije ru?ka i pola sata prije ve?ere. To treba ?initi 4-6 tjedana.


Protiv glavobolje i vrtoglavice

Glavobolju odli?no lije?i ovaj narodni lijek: istu?i tri do ?etiri glavice crvenog luka i pomijeaj s uljem i soli. S ovim stavi oblog na glavu i najdalje za jedan sat nestane bol.

Protiv vrtoglavice iskuan je ovaj lijek: u 1 litru vode skuha se 200 grama jagoda. Ovaj ?aj pije se tri puta dnevno po jedna ?aa.


Glavobolja zbog neuroze

Bol glave s jedne strane znak je velike neuroze. Dolazi od prenapornog duevnog i tjelesnog rada, brige ili tuge. Kada nastupi takva glavobolja, bolesnik treba odmah le?i barem 1 sat. U sobi neka se zastori spuste da bude tama. Potiljak, vrat, zaunice i sljepoo?nice dobro istrljati alkoholom od rumarina. Na ?elo, potiljak i vrat treba staviti hladne obloge, ali ne led, ve? od vode, ili ako se ima razmu?ene ilova?e. Hladna polijevanja s pranjem le?a i dnevno pranje octenom vodom izvanredno dobro djeluju. Tjedno uzeti 2-3 vru?e kupke za noge od 15-20 minuta, s hladnom kupkom od 1 minute. Za umirenje ivaca svako 1-2 sata uzeti po 1 licu ?aja od po 10 grama macine trave (Melissa officinalis L), ?estoslavice (Veronika officinalis L), ljubi?ice (Viola odorata L), stolisnika (Achillea Millefolium), cvijeta od divlje rue (Rosa canina L) i 4 grama korijena od odoljena na pola litre bijelog zdravog vina, 12 sati drati potopljeno, 5 minuta kuhati i 10 do 15 minuta poklopljeno pariti.


Bol u sljepoo?nicama

Bolovi u sljepoo?nicama nastaju zbog slabokrvnosti. Lije?enje traje dugo i iziskuje osobitu pozornost. U prvom redu tijelo treba otvrdnuti polijevanjem hladnom vodom i hladnim pranjem octenom vodom, nadalje, dobru, krepku, vie suhu hranu uzimati i vrlo ?esto jesti prijesnog kiselog kupusa s crvenim lukom i uljem. Dnevno popiti 1-2 ?aice vina od rumarina s trandoviljem i medom. U bocu od 1 i pol litre bijelog vina stavi se 4-5 gran?ica rumarina i 40 g trandovilja (Althaea rosea cov.) i ?etvrt litre meda, dobro izmu?ka i ostavi 14 dana, nakon toga se pije. Svaki dan treba uzeti natate i prije spavanja po malu licu svjeeg zrnja od bijele goruice (Sinapis alba). Svjee bobe od smrike treba jesti i dobro savakati. S ?etiri zrna po?eti, svaki dan bobu vie do 15 boba, od 15 boba svaki dan bobu manje do 4 bobe. To treba devet puta ponoviti.

Za ?aj neka se uzima po 10 g vrhova od koprive (Urtica divica L), bokvice li?a (Plantago lanceolata L) i masla?ka li?a (Taraxakuum officinale L) na pola litre vode, 12 sati drati potopljeno, provriti, jo 10 minuta na toplome mjestu pariti, procijediti i pomijeati s mlijekom kuhanim s komora?em (Foeniculum officinale All.). Na ?etvrt litre mlijeka uzeti licu komora?a, samljeti i 10 minuta u mlijeku kuhati. Taj ?aj treba piti nekoliko puta dnevno umjesto kave ili ?aja, a osladiti medom.

U prolje?e treba uzeti svjeih trava, iscijediti i dnevno 3-4 lice soka pomijeanog s medom uzeti. Svakog sata uzeti po licu mlijeka kuhanog s komora?em, nekoliko puta dnevno po kriku svjeeg kravljeg sira ili kisela mlijeka s raenim kruhom i medom. Oraha i ljenjaka treba dosta jesti, a i drugog vo?a, osobito jabuka. Kola?e i slatkie odbaciti.

Dnevno treba dva puta ?itavo tijelo prati s pola vinskog octa i pola vode. Tjedno dva puta uzeti polukupku s pranjem le?a jednu minutu u hladnoj odstajaloj vodi i dva puta tjedno polijevati noge, koljena i bedra. Svaki dan preko dana uzeti toplu kupku za noge sa akom sali ili pepela. Hladne polu-kupke ili polijevanje uvijek ujutro uzeti kada je tijelo vru?e i odmoreno, nipoto kada je bolesniku hladno. Svaki dan prije spavanja jednu minutu po hladnoj vodi hodati. Svaki dan staviti oblog od octa i vode kada se po?e spavati, i to naizmjence, jedan dan staviti oblog na trbuh i eludac, a drugi dan preko le?a i prsa. Oblog treba staviti tri ?etvrt do jedan sat na tijelo, onda tijelo octenom vodom oprati, ali brzo, za 8-10 sekundi, le?i spavati.

Svako pola sata do jedan sat uzeti po gutljaj ?aja od 20 g korijena i li?a od koprive (Urtica dioica), 8 g reuhe (Cardamine pratensis L), 4 g mladog orahovog li?a (Juglans regia L), 4 g kantarije (Erithraea Centaur Pers.), 6 g kadulje (Salvia officinalis L), 10 g masla?ka (Taraxakuum officinale L), 20 g boba smrikovih (Juniperus communis), 4 lice meda na tri ?etvrt litre crnog pravog vina, 12 sati drati potopljeno, 5 minuta kuhati i jo 10 minuta pariti. U prolje?e, est tjedana svaki dan uzeti po 3-4 lice iscije?enog soka iz svjeeg korijena vodopije (Cichorium intybus L) u alici mlijeka, 10 minuta kuhanog s jednom licom samljevenog sjemena od komora?a (Foenicum officinale All).


Nahlada i trganje u glavi

Glavu treba napariti u uvarku od kamilice, 3 dag na dvije i pol litre vode, samo dobro prokuhati ili ?etvrt kilograma trina na dvije i pol litre vode, pola sata poistiha kuhati, dobro poklopljeno. Onda uzeti po 20 g prene stipse (alauna), 20 g tucanog e?era i 20 g ?iste tirke. Sve zajedno pomijeati i sitno u prah istucati, pa od te smjese svako ?etvrt ili pola sata pomalo u nos umrkati. Dalje: 60 g suhog li?a od kupine (Rubus Fruticosus L) s pola litre vode 5-6 sati drati potopljeno i 15 minuta kuhati. Ili se uzme 1 dag kamilice, prelije se s pola litre kipu?e vode, pari 5 minuta, procijedi i tim jednim ili drugim odvarom 8-10 puta dnevno grlo, nos i usta ispirati. Nave?er treba uzeti dobro vru?u kupku od 15 do 20 minuta za noge do koljena s odvarom od trina ili sa akom-dvije soli. Odmah nakon vru?e kupke treba uzeti hladnu do ?lanaka jednu minutu i pokretati nogama kao da se voda gazi. Ujutro i nave?er po alicu ?aja od kamilice: 20 g na ?etvrt litre kipu?om vodom preliti i 5 minuta pariti. Preko dana uzeti vie puta malo meda i soka od limuna.


Glavobolja od koje svaka vlas boli

Neka se uzme 1 dag isitnjenog korijena od komoljike (Artemisia vulgaris L), 12 sati dri potopljeno u pola litre bijelog zdravog vina i pola sata dobro poklopljeno poistiha kuha. Tim odvarom uzastopce tri dana glavu oprati, pro?i ?e.


Lije?enje hipohondrije

Hipohondri su ljudi koji ne osje?aju ve?e bolove ve? su turobni i vrlo mui?avi. Oni za to nisu krivi, to je bolest ?itavog organizma. Uzrok toj bolesti su nezdravi sokovi u tijelu i gruanje krvi. ?im se ti uzroci odstrane, oni postaju veseli i dobre su volje. Za ovu bolest treba piti 14 dana po dvije alice dnevno, u obrocima od jedne lice na sat, ?aj od 45 g kantarije (Erythraea Centaura Pers.), 25 g kadulje (Salvia officinalis L) i 10 g pelina (Artemisia Absinthum) na jednu i pol litru vina, 12 sati drati potopljeno, prokuhati i 10 minuta pariti. Uz taj ?aj treba uzimati tri puta dnevno svaki put po 30 kapi tinkture od odoljena (Valeriana officinalis L). Nakon 14 dana treba prestati piti ?aj i tinkturu, a mjesto toga treba uzimati dnevno po dvije alice ?aja u obrocima po jednu licu na sat: 8 g macine trave (Melissa officinalis L), 8 g paprene metvice (Mentha piperita L) i 2 g rute (Ruta graveolens) na pola litre vode, 12 sati drati potopljeno, provriti i 10 minuta pariti. Nakon 14 dana treba opet prvi ?aj i tinkturu uzimati. Jedan dan neka se pere gornje tijelo, a drugi dan donje tijelo hladnom octenom vodom. Prije spavanja treba 10 sekundi do 1 i pol minute po hladnoj vodi hodati i ne obrisavi noge u krevet le?i, na eludac i trbuh staviti tople obloge od pola vinskog octa i pola vode. Tjedno treba dva puta umotati tijelo u plahtu umo?enu u vru? odvar od trina, suho i toplo preko njega staviti, drati 1 i pol do 2 sata, onda skinuti i dvije hladne sjede?e kupke uzeti. Nakon 14 dana dva hladna polijevanja poduzeti, i to koljena, gornje tijelo i le?a.
Polijevanja i kupke od 10 sekundi postupno do 1 i pol minute. Hranu laganu: bijelo meso i vo?e.


Protiv nezdrave i pokvarene hrane

Kada tko pojede nezdravu, pokvarenu ili ina?e kodljivu hranu, moe se izlije?iti ?ajem od korijena, li?a i stabljike biline kravojca. Tim se odstranjuju kodljive hranljive ?estice koje su s nezdravom hranom dospjele u krv. Kada osjetimo u elucu neugodnu studen ili hladno?u, moramo uzimati alicu toga ?aja da odmah dobije eludac potrebitu toplinu. Najbolje je ako taj ?aj pijemo tri puta dnevno, i to ujutro, o podne i nave?er.

Ako kodljivi plinovi prouzrokuju bol u trbuhu, opet je ?aj ove biljke uspjean lijek. Jaka sluz u plu?ima i prsima, zatim u duniku, kao i garavica odstranjuju se ponajvie i najlake ovim ?ajem.


Protiv hunjavice i katara

Kupaj noge u toploj vodi, u nju stavi aku-dvije soli, u svaku ruku uzmi po aku soli te je ?vrsto u ruci dri. Spusti u isto vrijeme i noge i ruke u toplu vodu, to dublje, to bolje. Ovako dri ruke u toploj vodi, dok se sva sol u ruci ne rastopi. ?im se rastopi, lezi odmah u krevet, popij ?aicu kineskog ?aja s rumom. Ujutro ?e osjetiti da je hunjavica i uop?e katar znatno popustio. Tako ?ini jo jednu-dvije ve?eri i katar ?e se sasvim izgubiti.

Dobro je ispiranje nosa ?ajem od kadulje (Salvia officinalis L), toplina 18C. Tome se pridoda na vrhu noa malo uglji?ne kiseline. To otklanja zanemarenu hunjavicu, a ?uva i od gripe.

Kod teih slu?ajeva hunjavice uzme se jedna duboka posuda s kipu?om vodom i ulije se u nju mala lica kamfor-pirita. Od papira se napravi karnicla i stavi preko posude. Usta se zatvore, a pred nos se stavi mali otvor od karnicla kroz koji para prolazi.

Ako je hunjavica dola od hladnih nogu, kupaj noge prije lijeganja u topli krevet u vru?oj vodi, vru?em pijesku ili s ugrijanim mekinjama, preko kojih treba omotati vunenu maramu.

Protiv hunjavice treba se to vie kretati po svjeem zraku jer to je mnogo probita?nije nego sjediti u toploj sobi ili le?i u krevet.

Od hunjavice i prehlada sigurno se moe sa?uvati i na ovaj na?in: ?ovjek koji je slab pa se neprestano nahla?uje treba tijelo oja?ati sportom i gimnastikom. No kako to nije mogu?e svakom ?ovjeku, a kako se doga?a da i dobri sportai obole od hunjavice, dobro je u trenutku kad ?ovjek osjeti da ga podilazi zima dobro zatvoriti usta i ispustiti zrak iz plu?a, napeti sve miice i u tom stanju ustrajati tako dugo dok se zbog napora mii?a ne osjeti u tijelu toplina.

Nakon toga moe opet duboko disati, onda taj pokus nekoliko puta opetovati. Tko tako ?ini, moe za probu izlaziti nakon plesa na zimski zrak i po pola sata u koulji na hladnom zraku stajati ili se bez cipela etati po snijegu pa se ne?e nikad prehladiti.

Jo je ponajbolje tko se nau?i na hladno pranje, na hladne kupke, kupanje nogu jutrom i ve?erom u hladnoj vodi, nakon ?ega treba istrljati noge ne?im grubim. Nadalje, tko umrkne svjeu vodu, taj ?e imati malo posla s hunjavicom.

Iijas (kukobolja)

Protiv iijasa treba uzeti 25 dag ila od kopriva, 25 dag pirevine, zvane zuba?a ili troskot (Angelica sylvestris), 25 dag ila od aptovine (Sambucus Ebulus L), 25 dag ila od lijeske (Corylus Avellana L) i 25 dag ila od smrike (Juniperus communis). (Ako je korijenje suho, onda se uzme po 10 dag od svake vrste, a samo u sirovom stanju po 25 dag). To se stavi u 4 litre zdravog crnog vina i u ?istu zemljanu posudu i poistiha dobro poklopljeno napola ukuha.

Nakon toga se procijedi u ?ista stakla i tvrdo za?epi. Svaki dan treba popiti po 1 malu alicu ujutro natate, drugu u podne pred jelo i tre?u uve?er pred jelo. Dalje treba staviti to vie od koljena do ?lanaka u ljekarni kupljenih Empflasterum albes peyres. Flasterovu crnu stranu prema vatri malo ugrijati i na tijelo pritisnuti. Taj flaster treba stajati 24 sata. Onda ga treba skinuti i baciti. Mjehur treba tada otvoriti da se izlije uta voda, koju je flaster izvukao, pa namazan ?isti list od zelenog kupusa, bokvice, brljana, lukavca ili blitve s mladim neosoljenim maslacem na mjehur priviti, ?im se li?e osui, drugi svjee priviti. Kada ranica pro?e, drugi flaster staviti. Flaster se moe staviti i s prednje strane od koljena do kuka, 24 sata treba drati, mjehure otvoriti i li?em namazanim maslacem privijati. Za hranu treba uzimati kuhan je?am, penicu, riu, patu, makarone, vrhovi od kopriva, pinat, blitvu, rotkvu, sve vrte tikve, kuhano mlijeko, pravo maslo. Od mesa: pile?e, janje?e i tele?e, dobro kuhano, a slabo soljeno. Kruh od prekrupe, kod ku?e pe?enu poga?u od raenog brana i dvopek.

Lije?enje je malo naporno i neto dulje traje, ali uspjeh je siguran.

Iijas (kukobolja) lije?i se uspjeno time da se tri puta dnevno pije po ?aa ?aja od zobi, a svaka ?etiri sata oblau se bolna mjesta oblozima od kuhane tople zobi. U tu svrhu napune se dvije vre?ice zobi, pa kad se uskuhaju, onda se redom na spomenuti na?in oblau bolna mjesta.

Vrlo dobar je tako?er sljede?i lijek: natu?i, positno dosta tamjana i izbockati iglom positno plavi pak-papir, pa taj papir politi dobrom rakijom, a zatim posuti tamjanom. To se stavi na bolno mjesto. I to dobro prione uz tijelo, a kad se zape?e, onda opet treba onaj papir odozgo nekoliko puta politi dobrom rakijom. Na bolnome mjestu pusti neka stoji dokle god ne izvu?e bol s onog mjesta. Dobro je tako?er kukove dobro natrti Algom.


Kada se noga ili ruka i?ai

Uzme se deblji razvija?, i?aeni ud se stavi na razvija? i njime se valja na sve strane.
I?aena kost do?i ?e na svoje mjesto.

Izvrstan je i oblog od ilova?e, razmu?en s vodom i vinskim octom. Taj se oblog mora suhom i vunenom krpom obaviti. Mijenja se kada se krpa na kojoj se ilova?a 3 cm debelo premazana po?inje suiti. Oblozi od ilova?e u velikoj mjeri ublauju bol.

Kod i?aenja ruke ili noge stu?e se i obavije trava gavez mali (Cynoglossum officinale L).

Kraj svih ovih navedenih lijekova treba bolno mjesto 4-5 puta dnevno lagano istrti kamforovim ili ljiljanovim uljem.

J - Lj




Za ja?anje nakon tekih bolesti

Treba piti ?aj od 5 g ?eljuge (Cnicus benediktus L), utilovke (Genista germanica L), mladog hrastovog li?a (Quercuspedunculata Erhr.), li?a od jagoda (Fragaria vesca L), bosiljka (Ocimum basilicum L), stolisnika (Achillea Mi- llefolium) i lincure korijena (Gentiana lutea L) na jednu litru vina i ?etiri lice meda, 12 sati drati potopljeno, 5 minuta kuhati i jo 10 minuta pariti. Svaki dan popiti po jednu ove?u alicu, svakog sata po gutljaj uzeti.

Dobro je uzeti uz pijenje ?aja, tjedno dva puta, banju za okrjepu, i to po 20 g moravke (Arnika montana L), kumina (Carum sarvi), bazge (Sambucus nigra L), trina, korijena, i?irota (Acorus Calamus L), kamilice (Matricaria Chamomi- lla L), despika (Lavandula vera D. C.), macine trave (Melissa officinalis L), rumarina (Rosmarinus officinalis L), maj?ine duice (Thymus vulgaris L), preslice (Equisetum arvense L) i metvice niske, koja raste oko vode (Mentha aquatica). Te trave treba potopljene drati 16-20 sati, a nakon toga s istom vodom dobro poklopljene pola sata kuhati.


Za ja?anje crijeva i eluca

Uzme se 30 g samljevenog sjemena od ania (Pimpinella Anisum) i 20 g od komora?a (Foeniculum officinale All.) i po 40 g u prah istucanog korijena od kravojca (Angelica sylvestris L), omana (Innula Helenium L) i piskavice (Succissa pratensis Moench), stavi u staklo i prelije ?istom prepe?enom rakijom. Drugo staklo, irokog grla, treba napuniti bobama trpkovine (Berberis vulgaris) i preliti ih ?istim 75-80% alkoholom. Oba stakla ?e?e promu?kati i ostaviti na suncu ili toplom mjestu 6-8 tjedana, zatim ocijediti i na svaku litru ove rakije pridodati i dobro promijeati po 35 dag na gusto ukuhanog utog e?era. Ove rakije uzima se tri puta dnevno po 20-25 kapi s malo vode.


Bolesti jetre

Jetra izlu?uje u? iz istroene krvi, koju dovodi vena vratarnica iz crijeva. Osim vena, dolaze u jetru i arterije, tako da je to velik splet krvnih ilica, koje zajedno tvore poseban jetreni krvotok.

Izlu?ena u? skuplja se u u?nom mjehuru, odakle se kroz u?ovod odvodi u prvi dio crijeva, dvanaesnik. Kada zbog gruanja krvi dvanaesnik oboli, za?epi se u?ovod, u? prelazi u krv i ?ovjek oboli od utice.

Bolesti jetre moraju se odmah lije?iti, ina?e upala jetre prelazi u otvrdnjenje jetre, a onda nema izgleda za ozdravljenje.

Znaci oboljenja jetre jesu: sme?e fleke na licu ili tijelu, nejelost, neuredna i loa probava, zatvor, napuhavanje, otunost, glavobolja, bolovi na desnoj strani i ote?ena jetra. Ova bolest dolazi zbog neurednog ivota, masnih, jakih i ljutih jela, uivanja alkohola, loe probave i nahlade. Za vrijeme lije?enja mora se drati najstroa dijeta. Glavna hrana neka je ria na mlijeku, ili na vodi kuhana, za?injena s malo ulja od maka. Nadalje, dva puta dnevno po tanjur juhe od prekrupe od je?ma ili zobi, radi hranjivosti i ?i?enja, kiselo obrano mlijeko, kruh od prekrupe i zelen s malo ulja. Branena jela i e?erom ukuhano vo?e treba odbaciti. Od vo?a su najpodesnije jabuke, jagode, ribiz, gro?e i bobe od bazge. Tko moe bez muke piti ulje, 2 do 4 lice dnevno, dobro ?e mu ?initi. Svako jutro natate treba popiti po jednu alicu mlakog ?aja od 2 g gospina cvijeta, crnog trna, kadulje i kunice. Trave preko no?i potopiti i 5 minuta kuhati. A nave?er treba popiti alicu ?aja od 25 g je?mene slame i 3 g pelina sa licom meda.
Slamu i pelin preko dana potopiti. Dnevno po 2-3 ?ae vina od smreke uzeti ili svjee bobe od smreke jesti. Od vremena do vremena ?aj mijenjati i piti gorku trolisku, kadulju i masla?ak ili solomonovog pe?ata i pelina (vidi bilje). Uz pijenje ?aja dnevno po hladnoj vodi hodati jednu do dvije minute prije lijeganja u krevet. Dva-tri puta tjedno uzeti (hladnu polukupku od 5 sekundi postupno do dvije minute i dva puta tjedno umatati se u vru?u plahtu umo?enu u odvar od trine ili parnu kupku uzeti. I druge blage uporabe hladnom vodom izvrsno djeluju.

Tko boluje na jetru, neka uzme dnevno dva puta na nonom vrhu pelinova praka ili u juhi ili u kojoj drugoj hrani.

Spori ljekoviti (stolisnik, hajdu?ka trava) rabi se za lije?enje jetre, bubrega i slezene, kad se pije kao ?aj tri dana ujutro, u podne i nave?er.

?ajem od biljke zvon?aca lije?e se bolesti jetre, a osobito onda ako tome ?aju pridodamo neto malo praka od aloja, to ga dobijemo u svakoj ljekarni. Taj lijek tako povoljno djeluje da ?esto ?itave pahulje kodljivih sastojaka s mokra?om iz bolesnika iznese, no treba se piti vie dana uzastopce.

Od tuberkuloze i svake bolesti koja je unutra u jetri i od koje se kalje izvrstan je sljede?i lijek: uzme se 100 listova lovorike i stavi u malen lon?i?, ulije pola litre vode i stavi pola litre meda i ania, to se kuha dok se ukuha tre?ina, zatim se ocijedi u ?isto i pije tako vru?e koliko se moe izdrati, nave?er u postelji.

Jetrene mrlje odstranjuju se ovim: boca se do polovine napuni sitno isjeckanim hrenom i nadolije najja?im ?istim alkoholom. Dobro se za?epi i ukopa u zemlju, gdje ostane 14 dana. Nakon toga se procijedi i time se mau mrlje po nekoliko puta dnevno.

Isto djelovanje se postie i vodom kinicom u koju se stavi mnogo isjeckanog zelenog perina i ostavi da stoji 3-4 sata, a nakon toga se ocijedi.


Bolesti kraljenice

Ova teka bolest pozna se po ovim pojavama: snaga poputa i ?ovjek po?inje mravjeti, noge postaju teke, a i svi ivci oslabe i bole, o?ni vid i sluh oslabi. Bolesnik tako?er teko mokri i nema stolice.

Za ovu bolest treba uzeti svakog sata po 1 veliku licu ?aja od sljede?eg ljekovitog bilja: pelin (Artemisia Absinthum L), kadulja (Salvia officinale L), poljska preslica (Equisetum Arvense), korijen od poljske stee ili petolista (Potentilla Tormentilla Sibith). Od svake biljke uzme se po 3 g. To sve, osim korijena petolista stavi se u pola litre vode i dri potopljeno punih 12 sati. Iza toga se kuha 10 min. u istoj vodi, a daljnjih 10 min. ostavi poklopljeno. Korijen petolista se posebno u ?etvrt litre vode dri potopljen 12 sati i nakon toga kuha se pola sata u istoj vodi, procijedi i primijea travama nakon kuhanja.

Osim ovoga ?aja, uzima se 3 puta dnevno na vrhu noa praak od korijena kravojca (Angelika Silvestris), te tri puta dnevno po mala lica maslinova ulja.

Dalje treba svako jutro istrljati noge do koljena krpom umo?enom u pola vode i pola pravog vinskog octa. Ta octena voda treba biti mlaka, a trljanje smije trajati samo 1 min. Prije i poslije podne treba staviti mlake obloge preko ?itavih le?a od iarica od jele, 40 g iarice stavi se u pola litre vode i 12 sati dri potopljeno, a nakon toga pola sata lagano kuha. Nave?er prije spavanja da se bolesniku lagani ?aj od poljske preslice (3 g) i mladog hrastova li?a (3 g). To se prelije s ?etvrt litre kipu?e vode i ostavi 10 minuta na toplom mjestu poklopljeno.

U slu?aju da bolesnik nema nikako stolice, treba uzeti ru?nik, umo?iti ga u hladnu vodu, dobro ocijediti i esterostruko ga sloiti, pa dati da bolesnik na njemu sjedi dva puta dnevno po 10 minuta.

Nakon osam dana ovog lije?enja (lijek treba i dalje uzimati) treba po?eti polijevanjem koljena odstajalom vodom. Pri tome bolesniku na glavu staviti hladni oblog. Polijeva se od pete preko listova, zaokrui pod koljenom, pa opet prema peti. To se ?ini dva-tri puta na obje noge.

Nakon toga se bolesnika okrene pa se opet polijeva, od nonog palca do koljena, na koljenu zaokrui pa opet prema dolje do palca. Bolesnik neka se za vrijeme polijevanja u krugu lagano okre?e. Nakon 3-4 dana po?inje se s polijevanjem bedara, gornjeg tijela i hodanjem po vodi. Na taj se na?in bolesnik postupno osam dana polijeva od pete, preko listova, bedara i prije?e preko ple?ke i vrata na drugu stranu prema peti. To polijevanje ponavlja se tri-?etiri puta, a ne smije trajati dulje od jedne do tri minute. Nakon polijevanja ogrne se bolesnik toplo i stavi odmah u krevet, a tek onda se otaru glava i kosa koja se smo?ila. Nakon tih osam dana treba bolesniku dva puta tjedno polijevati gornje tijelo, le?a, bedra i koljena. Pri tome se bolesnik mora naprijed nagnuti i sam se trljati u krugu trbuha i prsa. Polijevanje ne smije dulje trajati od dvije-tri minute. Dok se bolesnik privikne na hladnu vodu, moe se uzeti i mlaka.

Bolovi u nogama olakaju se time da se bolesniku nataru noge tri-?etiri puta dnevno s pola vode i pola octa uz dodatak tinkture od moravke (Arnike), koja se s vodom i octom prokuha.


Gruanje krvi - ?i?enje krvi

Svaki se ?ovjek treba brinuti za svoje zdravlje, a u vezi s tim u prvom redu za pravilno kolanje krvi, jer i najmanje gruanje krvi ?esto dovodi do najteih bolesti. Lake je bolesti otkloniti nego ih lije?iti. Kada bi se zdrav ?ovjek milju ?e?e zaustavio kod bolesnih i kada bi po koji put obilazio od raka bolesne, od kapi uzete ili kad bi se zdrave ene ?e?e sjetile svojih bolesnih sestara koje pate od tekih unutarnjih bolesti ili gr?enja ila, s pripomenom da nitko od nas na te bolesti nije imun i re?enice: Danas tebi, a moe biti ve? sutra ovo zlo i meni!, tada bismo shvatili dunost prema sebi samima, da nae tijelo samo zbog lijenosti ne smijemo izlagati iskuenju. Dunost je svakog ?ovjeka da u prolje?e i jesen o?isti i obnovi svoju krv, a time otkloni i loe sokove iz tijela. To su osobito duni ?initi intelektualci i ljudi koji su svojim znanjem vezani za sjedenje i zatvorene prostorije. Zdrav ?ovjek ima umjereno tople ruke i noge, hladne ruke ili noge ve? su znak neurednog kolanja krvi.


Protiv gruanja krvi

Treba tijelo svako jutro oprati s pola octa i pola vode, odmah ?im se ustane iz kreveta, brzo za sedam-osam sekundi, pa ili natrag u krevet le?i pola sata ili se obu?i i brzo kretati. Tjedno treba dva puta umotati tijelo u vru?u plahtu umo?enu u odvar od trina ili slame od zobi, suhim i toplim previti, oblog staviti 1 i pol do 2 sata. Nakon toga treba tijelo brzo octom ili vodom oprati. Mjesto plahte moe se uzeti za ovu svrhu napravljena duga?ka koulja s rukavima.

Ovakve koulje osobito su zgodne za ljude koji nemaju spretnih osoba oko sebe, ve? su upu?eni sami na sebe. Osim ovih obloga, treba uzeti tjedno dvije-tri hladne kupke uz pranje le?a od 8 do 10 sekundi i 2 do 3 dobro tople kupke za noge do koljena u odvaru od trina 25-30 minuta. Odmah ?im se noge iz vru?e vode izvade, staviti ih treba u hladnu vodu jednu minutu s pokretima kao da se gazi po vodi. Svaku ve?er treba 1 do 3 minute po hladnoj vodi hodati i ?e?e tijelo polijevati. Neka se uzimaju zra?ne i sun?ane kupke, a treba se, tako?er, po zraku mnogo kretati i duboko disati. Hranu mjeovitu i krepku, a osobito treba paziti na stolicu da je u redu. Treba odbaciti s obu?e visoke pete kao i steznike. Tijelo mora biti oslobo?eno od svakog stezanja.

Uz to, da se krv popravi, treba piti 8 do 10 tjedana ?aj od 10 g korijena od lincure (Gentiana lutea L) i korijena od piskavice (poljske prenice, Succissa pratensis, Moench ili Knantia arvensis) i po 6 g gospina cvije?a, solomonovog pe?ata uglastog (Polygonum aviculare L), isjeckane slame od zobi, cvijeta od crnog trna (Prunus spinosa L), kantarije i 3 g pelina.

Korijenje se potopi i stoji 12 sati u pola litre vode i kuha 15 minuta, trave 5 minuta s 4 lice zdravog meda, sve zajedno pari 20 minuta. Toga ?aja treba dnevno popiti po dvije alice, svako pola sata po gutljaj.


Za ?i?enje krvi

Pije se 6 tjedana po 1 manja alica natate, druga pola sata pred ru?ak, a tre?a prije lijeganja u krevet ?aja od po 3 g koprive, gospine trave (Hypericum perforatum L), kunice, kadulje, rumarina, cvijeta od crnog trna, kantarije, istucanih boba smrikovih, mladog orahovog li?a, bokvice, bazge preslice, svjeeg sjemena od ?i?ka, podbjela, sljeza, divizme, solomonovog pe?ata uglastog i i?irota 6 g. Ove se trave 12-16 sati dre potopljene u 1 litri vina i kuhaju sa 6 lica meda 15 min., nakon toga se pare jo 20 min. Uz ovaj ?aj tko moe dobro piti ulje, neka uzme 3 puta dnevno po 1 licu ?istog maslinovog ulja i 3 puta na vrhu noa praka od korijena kravojca. Uz ovaj ?aj treba tijelo dnevno octenom vodom oprati, svaku ve?er prije lijeganja u krevet po hladnoj vodi gaziti, 2-3 puta tjedno polubanju uzeti i 1-2 puta tijelo polijevati. Osim toga, 1-2 puta uzeti toplu banju od 25-30 min. u velikoj kadi s odvarom od trina. Odmah iza kupke tijelo se brzo octenom vodom opere. Ako se nema zgode za veliku banju, onda barem treba jedan put tjedno umotati tijelo u vru?u plahtu umo?enu u odvar od trina ili slame od zobi, osim toga 2-3 banje za noge do koljena od 25-30 min. u odvaru od trina s hladnom banjom od 1 min. to je mogu?e vie se po zraku kretati i duboko disati. U prolje?e treba uivati to vie mladu zelen, kiselog kupusa, mladog sira, kiselog mlijeka i vo?a. U jesen boba od bazge, ukuhane sa e?erom i vinom.

Dobar je i ovaj lijek: prva dva tjedna pije se i ovaj ?aj: uzme se 6 g svjee osuenog korijena od kravojca, bibernele, aptovine, koprive, ?i?ka, i?irota i kore od crnog ribiza (svib. Ribes nigrum L) s jednom litrom vina, 12 sati se dri potopljeno i s 4 lice meda sasvim poistiha poklopljeno jedan sat kuhati. Tri puta dnevno po jednu malu alice uzeti. Druga dva tjedna pije se ovaj ?aj: uzme se po 6 g korijenja od kravojca, bibernela, i?irota, moravke (br?anke, Arnica montana L), pelina, preslice i kantarije s jednom litrom vina, 12 sati se dri potopljeno, pola sata kuha i tri puta dnevno po jednu malu alice popije.

Tre?a dva tjedna pije se ?aj od 6 g korijena poljske stee, bazge, mladog hrastovog li?a, li?a od jagoda, ?i?ka, kadulje, koprive, metvice (Mentha piperita ili Mentha aquatica), macine trave, pelina, li?a suru?ice brijestoliste (lazarice, Cochlearia officinalis L), reuhe (Cardamine pratensis) i tri komada zelenih iarka omorikinih, s jednom litrom vina, 12 sati se dri potopljeno, pola sata poistiha s ?etiri lice meda kuha. Dvije do tri alice dnevno uzeti svakih jedan do dva sata po gutljaj.

Kome je teko trave kuhati ili nema za to zgode, neka uzme po 10 g korijena od lincure, kravojca, poljske stee, koprive, i?irota, kravljaka (Carlina acaulis), puzave pirike (Agropyrum repensis), piskavice, omana (Inula Helenium), apte, bijelog sljeza, istucanih boba smrikovih, osuenih korica od naran?e, tri komada razrezanih zelenih oraha, 3 g sjemena od ?i?ka, tri gran?ice od rumarina i po 5 g: kantarije, pelina, komora?a, kunice, kamilice, macine trave, metvice i kadulje i stavi se 1 i ?etvrt litre ?istog alkohola ili prepe?ene rakije 6 do 8 tjedana na sunce ili toplu mjestu. Od ove tinkture tri puta dnevno treba uzeti po 12 do 15 kapi na e?eru ili s malo hladne ili prokuhane tople vode.

Borovi izbojci u rano prolje?e od bijelog bora (Pinus silvestris L) preporu?uju se kao lijek za ?i?enje krvi i izlu?ivanje mokra?e.

Uvarak biljke od bro?a (Rubin tinctorum L) s medicom unaprje?uje, tvore?i i ?iste?i krv, djelatnost unutarnjih organa.

Naljev od dup?aca (Theucrium Chamaedris L) pije se kao elu?ani lijek i za tzv. ?i?enje krvi.


Krvarenje

Krvarenje nastupa razli?ito, prema ozljedama tjelesnog tkiva, stani?ja ili stijenki, ako pukne koja ila, navalom ili gruanjem krvi u kapilarama, zbog pretjeranosti u radu ili portu, zbog velikog uzrujavanja, uivanja razdraljivih jela i neumjerenog pijenja alkohola.

Vanjsko krvarenje nastupa izlu?ivanjem krvi na nos, usta, ui, maternicu i crijeva. Kod unutarnjeg krvarenja krv se izlijeva u trbunu, prsnu ili lubanjsku upljinu ili u opna pojedinih organa. Tada nastaju krvave guke ili ako je ozljeda zbog udara ili prignje?enosti, onda ozlije?ena mjesta oteknu i pocrne. Svako nenaravno krvarenje ili ako je krv sluzava ili vodenasta, treba odmah lije?iti.

Krvave guke ili druge ozljede gdje se krv ispod koe skupila, treba oblagati hladnim oblozima od pola octa i pola vode ili octenom vodom razmu?enom ilova?om. Jo je korisnije ako se ilova?a razmuti ili s odvarom od preslice (1 dag na litru vode, pola sata kuhati) ili s odvarom od 1 dag korijena od poljske stee (na 1 litru vode, pola sata kuhati). Kod guka najbolje je kuhati 1 dag od korijena paprati s pola litre vina i pola litre vode 1 sat, ovim ohla?enim odvarom ilova?u zakuhati i obloge stavljati. Ovim se odvarom i bez ilova?e mogu guke oblagati, ali s ilova?om jo je korisnije.

Vrlo su korisni i oblozi s odvarom od mladih omorikinih vrhova ili zelenih ?eera. Na 1 kg omorikinih vrhova ili ?eera stavi se 6 litara vode i kuha dva sata sasvim poistiha i dobro poklopljeno. Obloge treba stavljati s hladnim odvarom i ?im postanu vru?i, treba ih promijeniti.

Svaki oblog treba suhim i toplim previti. Nerazrije?ena tinktura od moravke ublai bolove i brzo lije?i guke i prignje?ena mjesta kada se njome dobro nataru.


Povra?anje krvi

Ako je krv koju bolesnik povra?a sme?a i gu?a, s neto jela pomijeana, onda dolazi od eluca. Ako je krv pjenuava i svijetlocrvena, onda dolazi iz plu?a. Kada krv iz eluca provali, uzrok moe biti ozlije?en jednjak ili eludac, a moe biti i rak i ?irevi u elucu. Kada krv iz plu?a provali, uzrok je tuberkuloza.

Protiv krvarenja iz eluca kuha se 15 min. s pola litre vode i 2 lice octa od trpkovine (utike trpke, Berberis vulgaris), 4 g korijena poljske stee, 4 g mlade hrastove kore, i po 3 g boba smrikovih, preslice i macine trave. Ovog ?aja popije se po 3 alice dnevno, svakih ?etvrt do pola sata po gutljaj. Ako nema octa od trpkovine, moe se uzeti i zdravog vinskog octa.

Ako je krv sa sluzi pomijeana, onda treba uzimati svakog sata po 1 licu od 1 velike lice samljevenog sjemena utilovke svinjdue (prosenja?e, Trigonella Foenum graecum) i pola lice komora?a (Foeniculum officinale All.) s pola litre kipu?e vode preliti i 2 min. kuhati.

Ako bolesniku ne prija ovaj ?aj, onda treba kuhati po 6 g li?a od lje?ure (milogled, Sanicula europea), li?a od mijakinje (crijevac, Stellaria medija Vill.), korijena od poljske stee, preslice i iljaste bokvice, s ?etvrt litre zdravog vina, ?etvrt litre vode i 2 lice octa od trpkovine. Ovaj ?aj treba 15 minuta kuhati i svako pola sata po gutljaj uzeti. Uz ?aj treba uzeti dnevno 3 puta po 1 licu ?istog maslinova ulja, a jo je bolje ulja od badema (vidi: ulje).

Dnevno uve?er prije spavanja 1-4 minute treba po hladnoj vodi hodati i tri puta tjedno uzeti hladnu polubanju od 10 sek. s pranjem le?a.

Sjemenje, cvijet ili kora od bijele vrbe (Salix alba L) treba kada tko baca krv. Ostavi se 12 sati potopljeno, a onda se kuha 15 g na pola litre vode 15-20 minuta. Uzima se tri puta dnevno po mala alica.

Da se obustavi bacanje krvi, presli?in ?aj najbolji je lijek. Isto tako kada krv navali na nos, moemo je za?as zaustaviti umrknemo li koji put u nos toga ?aja.


Bolest krvavih mrlja

Po tijelu, a najvie po nogama, izaspu se crvene mrlje, one kasnije pozelene, pomodre i kona?no poute. Bolesnik ili dobije krvarenje na nos ili povra?a krv, a ?e?e su i mokra?a i stolica pomijeani s krvlju.

Kod ove bolesti treba dnevno tijelo octenom vodom oprati odmah izjutra ?im se ustane iz kreveta. Pranje smije trajati nekoliko sekundi, nakon toga treba tjelovjebu ?initi ili natrag u krevet za pola sata le?i i pokriti se. Svaku ve?er prije spavanja jednu do tri minute po hladnoj vodi gaziti. Tjedno treba dva puta uzeti dobro toplu banju u velikoj kadi 20 do 30 minuta u odvaru od trina ili omorikovih vrhova i zelenih ?eera. ?im se iz banje izi?e, ne smije se tijelo obrisati ve? se brzo octenom vodom oprati i u krevet le?i tri ?etvrt do jedan sat. Uz ove banje treba tjedno uzeti i dvije-tri hladne polukupke s pranjem le?a od osam do deset sekundi.

Neka se kuha i pije dvije-tri alice dnevno, svako pola do jedan sat po jedna lica ovog ?aja: uzme se po 6 g korijena poljske stee, preslice, ?estoslavice (dup?ac, Veronika officinalis L) i solomonovog pe?ata uglastog (Polygonum aviculare L) s pola litre vina, 12 sati se dri potoljeno, 10 minuta kuha i 20 minuta dobro poklopljeno pari. Osim toga ?aja, tri puta dnevno uzeti na vrhu noa u prah istucanog korijena od kravojca.

Hranu treba krepku i mjeovitu uzimati. Po svjeem zraku treba se mnogo kretati i duboko disati, uz to uzimati i sun?ane banje.


Krvavo mokrenje

Lije?i se pijenjem ?aja od utilovke bodljive, zvane i zlatna rua (Genista Germanica L), eljezanke (Verbena officinalis L), istucanih boba od smreke (Juniperus communis), kantarije (Erythraea Centaur, Pers.), po 5 g i 2 dag istucanog zrnja od je?ma s pola litre kipu?eg bijelog vina preliti, pridodati dvije lice meda i poistiha 15 minuta kuhati. Svako pola sata treba po gutljaj uzeti. Dnevno uzeti po 20 minuta sjede?u banju s odvarom od ?etvrt kg slame i ?etvrt kg preslice, dva sata kuhati.

Krvavo mokrenje lije?i se i pijenjem ?aja od 15 g korijena od boura (Paeonia officinalis) i 10 g cvijeta od ute bro?ike (Galum verum), s pola litre kipu?eg vina preliti i 15 minuta kuhati.
Svako pola sata treba po gutljaj uzeti, uz to treba uzimati sjede?e banje.


Velika navala krvi kod rodilja

?aj od bijele imele (Viscum album L) obustavlja veliku navalu krvi kod rodilja. Ovom ?aju moe se pridodati neto ?aja od poljske preslice (Equisetum arvense L) jer ova biljka ima jednako ljekovitu mo?. Kad je navala krvi velika, uzima se cijela ?aa, a ina?e samo 2-3 lice.


Neurednost krvotoka kod ena

?im se opazi neuredan krvotok, treba uzeti korijena od kupine i sitno isjeckati. Dvije ake od toga kuhaju se u ?istom crnom vinu dok se pola ne ukuha. Ta smjesa se procijedi, ohladi i uzima tri puta po jedna ?aa dnevno.

?aj od kupine (?itave stabljike s li?em i korijenom) tako?er je izvrsno sredstvo protiv prekomjernog izljeva krvi.

Iskuano i pouzdano sredstvo protiv prevelikog krvotoka jest konoplja. Uzme se pregrt ?istog konopljinog sjemena i prelije vrelom vodom da se ljuska od jezgre o?isti. Jezgra se istu?e u muaru, prelije se jednom litrom hladne vode i dobro izmijea. To se ostavi 5-6 sati stajati, procijedi se i od toga pije po tri ?ae dnevno.


Kada kap mozak udari

Kap udari kada se jedna od ila kucavica prekine te krv u mozak navali i time okruno mii?je umrtvi. Od kapi ponajvie stradaju jaki ljudi s usaljenim srcem. Predznaci su: uvijek hladne noge, nepravilan puls, velika glavobolja, navala krvi u glavu, stezanje u udovima i vratnim ilama te zujanje u uima.

Zbog odve? velike navale krvi u glavu pukne ila, ?ovjek se onesvijeten srui i pojedini dijelovi tijela obamru. Ako je napadnuta desna strana mozga, umrtvi se lijeva polovina tijela, bude li napadnuta lijeva strana, umrtvi se desna polovina i tada se ve?inom izgubi dar govora.

Ne nastupi li napadaj 2-3 puta uzastopce, postoji mogu?nost da se bolesnik jo spasi.

Ponajprije treba odje?u raskop?ati te bolesnika gornjim tijelom visoko poloiti, a na vratne ile, potiljak i glavu hladne obloge staviti, ali ne led. Ako je mogu?e, valja bolesniku odmah pruiti dobro toplu kupku za noge, voda mora dosezati do koljena. U vodu treba staviti 1 do 1 i pol kilogram soli. Kupka nogu traje 15 minuta, a za nekoliko minuta treba vru? kamen ili crijep u vodu staviti da voda ostane vru?a. U isto vrijeme valja i ruke u dobro toplu vodu staviti i omotati vru?im oblozima od octa i svakih 7 minuta mijenjati. Ako nije mogu?e bolesniku odmah vru?u kupku za noge pruiti, treba mu noge, a osobito stopala, grubom krpom ili ?etkom dobro trljati. Nakon toga mu se ponajprije noge, a onda stegna, pa donje tijelo i napokon gornje tijelo dobro toplim octom istrlja, a pogotovo obamrle dijelove tijela. Vru?u kupku za noge valja dva-tri puta nakon jednog sata ponoviti. Na trbuh i slabine treba stavljati dobro topao oblog od octa i svakih 10 minuta mijenjati. Odmah nakon prvog trljanja neka se bolesniku dade klistira sa licom soli i malo sapuna. Zatim treba uzeti na vrhu noa praka od aloje i sa licom meda na ?etvrt litre vode prokuhati i bolesniku lagano po gutljaj pruati.

Zatim treba uzeti plahtu, umo?iti je u vru? odvar od trina i oduzetu stranu tom plahtom obloiti, suhim preko i jo vunenim pokriva?em omotati. Takav oblog valja na bolesniku ostaviti od 1 do 1 i pol sat. Ovakav oblog jo bolje djeluje od pranja octom. Obloge, umatanje u plahtu umo?enu u odvar od trina, pranje i trljanje tijela octenom vodom treba 8 dana ponavljati.

Nakon toga treba bolesnika na rub kreveta staviti i po?eti s polijevanjem hladnom vodom, ponajprije noge, pa stegna i ruke. Ako je mogu?e da se bolesnika uz pripomo? podigne, valja polijevati koljena, stegna i ruke, a nekoliko dana stegna i le?a ili mu dati polukupke s pranjem le?a. Pranje i polukupke ne smiju trajati due od jedne do jedne i pol minute.

Nakon pranja treba na oduzeta mjesta staviti oblog od jednakih dijelova 80% ?istog alkohola, vinskog octa i vode, ako je alkohol slabiji, ne treba vode. Oblog treba sa svjee istucanim paprom posuti i gledati da dobro primi na oduzeta mjesta, toplo omotati i ostaviti 2-3 sata.

Nadalje treba bolesniku dnevno napariti noge na odvaru od trina, a kad uzmogne noge u odvar staviti, uzeti kupelj do koljena 15-20 min. Kada se bolesnik malo pridigne, treba pranjem octom dnevno nastavljati i tjedno po dvije polukupelji uzeti s pranjem le?a i 2-3 puta napariti noge uz kupelj u odvaru od trina. Deset dana davati mu svakih ?etvrt do pola sata gutljaj ?aja od 6 grama mladog hrastovog li?a (Quercus pedunculata Ehrh.) i kadulje (Salvia officinalis L) te 4 grama pelina (Artemisia Absinthum L) na pola litre vode, vru?om vodom preliti i kuhati 15 minuta. Nakon 10 dana promijeniti ?aj i uzeti po 5 grama troliske gorke (Menyanthes trifoliata L), kadulje (Salvia officinalis L), kantarije (Erytraea Centaur, Pers), kunice (Achillea Millefolium) na pola litre vode, 12 sati drati potopljeno, u istoj vodi provriti i jo 10 minuta poklopljeno na toplom mjestu pariti. Bobe od smreke treba jesti i dobro savakati od 4 do 15 - na 4 bobe i 7-8 puta ponoviti, ili dnevno popiti po 3 ?aice vina od smreke ili 3 puta dnevno po 10-15 kapi tinkture od boba smrekovih. Bolesniku treba dobru, ali laganu hranu davati, a dobije li elju za bilo kojim jelom, treba mu udovoljiti.

Ako bolesnik ne moe govoriti, treba mu dati piti ?aj od korijena umske trte (Anacyklus officinarum Hayne) i sjemena utilovke (Trigonella Foenum graecum L) po 10 g na pola litre vode, 12 sati drati potopljeno, 10 minuta kuhati i jo 10 minuta pariti, 3 puta dnevno po 1 alicu dobro toplo piti. Dalje svakih 15-20 minuta grgljati odvarom od kadulje i maj?ine duice (Thymus vulgaris L) po 25 grama na 1 litru vode, kipu?om vodom preliti i 15 minuta kuhati.

Treba paziti da se bolesnik ni?im ne uzrujava.


Kako da se ?ovjek o?uva od udara kapi

Kada se navri ?etrdeset godina ivota, treba solidno i u svakom pogledu umjereno ivjeti.

Dnevno treba piti dvije-tri male ?aice rumarinova vina i po jednu alicu ?aja natate i jednu alicu prije spavanja od petprstice (Potentilla anserina), cvijeta crnog trna (Prunus spinosa), kore od krkavine (Rhamus Frangula L) i kantarije (Erythraea Centaura Pers.) od svake vrste po 4 g na pola litre vode, 12 sati drati potopljeno, provriti i pola sata pariti. ?aj svakih 10 do 14 dana mijenjati i uzeti: petprstice, ?eljuge (Cnicus benedictus L), korijena stee (Potentilla Tormentilla Sibth) po 4 g na pola litre vode, pripravljati kao i prvi. Po tri puta tjedno natate uzeti malu licu svjeeg zrnja od bijele goruice s ?aom vode. Dnevno treba pojesti po malu glavicu crvenog luka s uljem, uz to treba jesti kuhanu penicu, mesa vie kuhanog nego pe?enog. Od vo?a treba jesti osobito jabuke i piti kozjeg mlijeka dnevno jedan do tri litre.


Giht ili kostobolja

Ima s reumom mnogo sli?nosti. Ali ova bolest prouzrokuje upalu kostiju i napada pojedine zglobove koji oteknu. Da se uasni bolovi ublae, treba, kao i kod reume, bolna mjesta vunom ili kakvom rutavom krpom trljati, a pri tome hladnom vodom ili vinskim octom pomijeanim s vodom polijevati. Nakon toga na bolna mjesta stavljati vre?ice napunjene trinom i prelivene kipu?im vinskim octom, pa previti suhim i dobro toplim oblozima da ne moe zrak dopirati.

Jo prije nego se stave vre?ice s vru?im trinama treba na bolna mjesta priviti ?istu lanenu krpu, dobro namazanu zdravim medom. Obloge, ?im se ohlade, treba promijeniti. Na eludac i trbuh neka se stavljaju dobro vru?i oblozi od trina te suhim i toplim previju. Svaku ve?er neka se uzme vru?a banja do koljena od 25-30 minuta s odvarom od korijena paprati. Nakon vru?e banje 1 minutu hladnu banju uzeti samo do glenjeva s pokretima kao da se gazi po vodi.

Dnevno treba tijelo octenom vodom oprati. Na stolicu treba paziti da bude redovita, a eventualno i klizmu bolesniku davati. Tjedno 2-3 puta umotati ?itavo tijelo u vru?u plahtu umo?enu u odvar slame od zobi, pri tome neka se pije vru?i ?aj od 10 grama bazgina cvijeta i 10 grama izgnje?enih boba smrekovih s 1 licom meda i ?etvrt litre zdravog vina.

Kada se bolesnik oznoji, pusti ga se dva do dva i pol sata u miru, nakon toga ga treba brzo oprati i presvu?i. Dnevno mu treba dati 3-4 lice maslinova ulja. Svako pola sata limunadu s mnogo limuna i sirupom od jagoda. Uz to neka dnevno popije od jedne do jedne i pol litre vode u kojoj su kuhana tri do ?etiri celera i tri do ?etiri alice uvijek samo po gutljaj ?aja od utilovke, jagor?ike, pelina i izgnje?enih boba smrekovih, po 5 dag svake vrste na pola litre vina i dvije lice meda, 10 do 15 minuta kuhati. Jesti treba kuhanu penicu, je?am, prekrupu od zobi, celer, repu, kiseli kupus prijesan, kiselo mlijeko, mladi sir i zelen.

Trganje u kostima lije?i se ovako: istu?i borovice, bobe od smreke, pridodaj malo prave rakije (rakiju od vinskog tropa) i jo malo tuci da postane kao kaica. Bolesna mjesta najprije rakijom malo istari, a onda tom kaicom od smrekovih boba previj, pa jo ne?im vunenim omotaj i ostani u toplom.

Natopi se ze?ja koica (Lepus timidus), gdje su dlake, petrolejem i privije. Ili se natopi ze?ja koica alkoholom, pospe tamjanom, privije i dri na mjestu sve dok ne otpadne.

Uzme se ?ista lanena krpa i dobro natopi prepe?enom grozdova?om ili ?istim 60% alkoholom. Zatim treba ovu natopljenu krpu dobro posuti korijenom od i?irota u prah istucanim i s malo tucanog papra previti na bolna mjesta i jo rakijom dobro pokvasiti. Zatim ?istim suhim ru?nikom ili krpom previti, a preko toga vunenom maramom dobro umotati da ni s jedne strane zrak ne moe doprijeti.

Kostobolju lije?i i samobojka, zvana i dobri?ica (Glechoma hederacea L). Od ove trave uzme se 3 dag svjeeg li?a i cvijeta i prelije se s pola litre kipu?eg pravog vinskog octa i pola litre vode, pa dobro poklopljeno poistiha kuha jedan sat. Ovim vru?im odvarom treba mjesta bolna obloiti i dobro toplim previti. Svakih pola do tri ?etvrt sata oblog promijeniti. Svakog dana, bez prestanka, piti dvije-tri alice ?aja od brezovog li?a, uvijek po gutljaj, ?aj piti 4 do 6 tjedana.

Kostobolju lije?e i oblozi s kamilicom. Na 5 dag kamilice, koja se stavi u lanenu vre?icu, prelije se pola litre kipu?eg vinkog octa i pola litre vode. Ove vre?ice, dobro vru?e, stavljaju se na bolna mjesta, pa se suhim i toplim previju. Svako pola do tri ?etvrt sata oblog promijeniti.

Uz te obloge pije se ?aj od mati?njaka ili macine trave pitome (Melissa officinalis L) koja po vrtovima raste. Na 10 g macine trave ulije se pola litre kipu?eg bijelog vina, pridoda dvije lice meda i kuha dobro poklopljeno pet minuta. Od ovog ?aja dvije-tri alice popiti, uvijek po gutljaj. Taj ?aj krijepi ivce, grije eludac, ?isti krv i osvjeava ?itav organizam, a u narodu ga zovu lijek za sve bolesti jer utje?e povoljno na ?itav organizam. Taj ?aj treba bez prestanka piti 4 do 6 tjedana.

Kod svih vrsta kostobolje osobito se preporu?uje masiranje Algom. Nakon toga bolno mjesto umotati vunenom krpom.


Bolovi u kriima

Tko ima bolove u kriima, neka kuha li?e od alosne vrbe (Salix babylonica L), loze od repe (Brasuca rapa L), raj?ice (Solanum lycopersicum L), vrijea od krastavaca (Cucumis sativus L), bundeve (Cucurbitapepo L) i ljuske od jaja.

Istucano sjeme od poljske goruice (Sinapis arvensis L) kuhano s octom pomae protiv bolova u kriima i u prsima.

Koga kria bole, neka kuha komoljiku (Artemisia vulgaris L) u ulju i jo toplu privije na kria.


Protiv kalja i rashlade

Tko je kaalj od nahlade, uzme se ?istog ivanjskog zelja (Inula Helenium L), sitno se izree i stavi u lon?i? od litre. Lon?i? se nalije vodom, poklopi koricom kruha, a ovaj poklopac oblijepi tijestom da ne bude oduka. Kad se stavi na vatru, ne smije se ni odmicati ni primicati dok se ne skuha. Ovaj lijek pije se jutrom i ve?erom.


Za lagano izlu?ivanje sluzi kod velikog kalja

Uzme se mala lica utog e?era, nasitno istuca i dobro razmuti s dvije lice ?istog maslinovog ulja. Kada je ulje dobro izmu?eno sa e?erom, pridodaju se jo dva umanjka i jo malo razmuti. Toga lijeka uzima se po mala lica vie puta na dan, a i no?u kada kaalj navali.

Ili: uzme se jabuka, izree na komadi?e, prelije s malo vode, iscijedi sok od jednog limuna i pusti da se raskuha. Kada je jabuka gotovo kao kaica postala, pridodaju se dvije lice meda i pusti da jo dva-tri puta dobro proklju?a. Toga lijeka treba uzimati po malu licu vie puta na dan, a i no?u. I ovo je izvrstan lijek za lagano izlu?ivanje sluzi: uzme se rotkva, izriba se i prelije kipu?om vodom, a onda kuha 5 minuta. Nakon toga se procijedi. Na ?etvrt litre toga soka stave se dvije lice meda i jo tri-?etiri puta proklju?a. Toga lijeka treba uzeti svakih 20 minuta po malu licu.

Ili uzeti dnevno tri-?etiri puta bademovog ulja. Isto i preko no?i kada kaalj navali.

Dnevno glavu 20 minuta na trinama napariti, najbolje nave?er prije lijeganja u krevet kada se vie ne izlazi. Ako se preko dana poduzme parenje, dva-tri sata nakon parenja ne smije se iza?i iz sobe.


Protiv kalja hripavca

?aj prire?en od li?a ljubi?ice, a moe se i korijen uzeti, ali taj se mora prije smrviti, vrlo je dobar ustuk protiv kalja hripavca (kukurikavca, rikavca). U ?etvrt litre vode ukuha se puna aka svjeeg ili suhog li?a od ljubi?ice, pa se onda daje bolesnom djetetu svaka dva-tri sata po dvije-tri lice toga ?aja. Odraslima, ako imaju zastarjeli hripavac, pomae taj ?aj ako ga se uzima tri puta dnevno po jedna alica ili ?aa. Tuberkuloznima tako?er ublauje kaalj i raskida sluz. Takvi bolesnici neka taj ?aj uzimaju poput lijeka, tj. svaka 2 do 3 sata po tri do pet lica.


Protiv prsobolje i kalja

Prsobolju odli?no lije?i ovaj lijek: uzme se litra dobre prave komovice, pola kilograma meda i pola kilograma kravljeg masla. Ta se smjesa kuha dok se ne ukuha jedna tre?ina. Uzima se ujutro natate i uve?er po jedna lica. Za est tjedana moe se potpuno ozdraviti.

Vrlo je dobar i ?aj od bazginog cvijeta, koji treba piti s medom po jednu ?au ujutro i nave?er.

Hripavac kaalj lije?i se i time da se bolesniku nekoliko puta dobro natrljaju tabani tu?enim ?enjakom.

Prokuan je i ovaj lijek: uzme se ?etvrt kg o?i?enog i na krike izrezanog crvenog luka, ?etvrt kg meda, ?etvrt kilograma e?era i jedna litra vode. To se gusto ukuha kao sirup i od toga uzme po tri lice dnevno.

Mnogima je pomogao i ovaj lijek: skuha se ?aj od bijelog sljeza, podbjela i kunice (hajdu?ke trave), procijedi se i stavi u staklo. Od ovog se ?aja svako jutro i ve?er odlije po alica i ugrije.
U alicu takvog ?aja stavi se ?etvrt male lice o?i?enog miadora (salmijaka) pa se pije.
Osladiti se moe medom i e?erom jer je vrlo gorko. To treba uzimati deset dana.


Lijek protiv kamena u u?i, bubrezima i mjehuru

1. Uzme se pola kilograma ila od kopriva, koje se moraju dobro o?istiti od drugih trava i zemlje. Te se ile dobro operu, isijeku na komadi?e i kuhaju s ?etiri litre pravog, ?istog i nepatvorenog crnog vina u ?istom loncu. Kuha se poklopljeno tako dugo dok se polovina ne iskuha. Ohla?eno se procijedi u ?isto staklo, ?vrsto za?epi i pije po tri male alice na dan: jedan ujutro, natate, drugi u podne pred jelo, a tre?u uve?er pred jelo.

2. Pola kilograma kopriva (ila, lista i stabljike s cvijetom i sjemenkom) kuha se u ?etiri litre vode dok se pola ne ukuha. Taj se ?aj pije mjesto svakog drugog pi?a. Ne smije se za vrijeme uzimanja ovog lijeka jesti mesa, mesne juhe, kruha, jaja, e?era niti suhog vo?a. Meda treba jesti po mogu?nosti to vie, nadalje kuhanu penicu, kau, ra, gance, mlijeko, riu, pe?ene jabuke i svjee vo?e.

Lijek broj 1 treba se pet puta obnoviti, a tako dugo ?aj od kopriva piti (lijek broj 2) i dijetu drati.

3. Treba nositi trbuni pojas i uop?e trbuh drati u toplini.

Tko boluje od ove bolesti, neka uzme sporita, kunice i betonike od svakog podjednako i neka kuha u bijelom vinu i taj ?aj neka pije tri puta dnevno: ujutro, u podne i nave?er. Tko moe neka ga pije i vie puta dnevno.

Uzmi ila od vrbe i od zanovijeti bijele, ostrui gornju koru, pa uzmi od obje podjednako i kuhaj u bijelom vinu pod poklopcem omotanim krpom i pij tri puta dnevno. To je tako?er vrlo dobar lijek protiv kamena.

Kamen u mjehuru lije?i jo i ovako: skupi rese (cvat) od duda jalovca (dud koji ne daje ploda), pa ih u hladovini dobro osui, zatim stavi u platnenu vre?icu i ostavi na mjestu gdje je propuh. Pri tekom mokrenju od toga kuhaj ?aj, zasladi ga e?erom i svaki dan popij po jednu alicu.

Uzmi vlasi koje se nalaze na vrhu klipa kukuruza, a rastu oko zrnja u klipu, pa te vlasi kuhaj i pij tu vodu. To je dobar lijek protiv kamenca.

Kuhaj bijeli sljez u bijelom vinu i pij.

Boje drvce kuhaj u bijelome vinu i pij.

Cvijet (rese) od oraha naberi, posui i u prah istuci i taj prah stavljaj u juhu. Taj lijek pomae protiv kamenca. To se ?ini dok kamenac ne izi?e.

Uvarak od lista i izbojaka brljanovih ublaava iznutra kada ree mokra?a i pri kamencu.

?aj od cvijeta ljubi?ice vrlo je dobar lijek protiv kamenca. Preslica poljska osobito je dobar lijek protiv kamenca, jer blai bol i otvara organe za mokra?u, te je stoga nenadoknadiv lijek kojim se voda u mjehuru zatvara.


Kostolom

Slomljena ruka ili noga izlije?i se ovako: Istu?e se korijen od malog gaveza (Cynoglossum officinale L), koji je bijel kao snijeg. Raskuha se u mlijeku pa se obavije prelomljeno mjesto - i zaraste. Ovaj lijek ima takvu snagu da kad bi istu?enim i u mlijeku raskuhanim gavezom obavio zdravo koljeno, drao nekoliko dana, ne bi mogao poslije koljenom micati. Tako zaraste. Naravno, prije toga treba polomljenu kost postaviti na svoje mjesto da noga ili ruka ne ostane sakata.

Kao lijek protiv kostoloma rabi se korijen crvenog gaveza (Symphytum officinalis).


Kila

Praak od ovnaka (Inula Helenium L) istucan i u vinu kuhan smanjuje kilu.

Kad oteknu jaja (monje, u ?ovjeka ili djeteta) ili kad se tko na njih udari, lije?i se gavezom.
Istu?e se korijen od gaveza (Cynoglossum officinale L), uzme meda pa se oboje u tavi zajedno skuha. Ako nema meda, moe se korijen od gaveza skuhati u mlijeku. Taj lijek treba po otoku priviti tri puta, a svaki zavoj po 24 sata drati. Ovaj lijek vadi bol i otok.


Protiv ispadanja kose

Pere se glava jedan do dva puta tjedno u lukiji od drvenog pepela, u kojoj je prokuhano 1 dag li?a i 2 dag bobica od kaline (Viburnum lantana L). Prelije se s tri litre vrele lukije i 25 minuta kuha.

Preporu?uje se tako?er pranje glave teku?inom od jednog dijela ricinusovog ulja i pet dijelova vinovice. To je izvrsno sredstvo protiv ispadanja kose.

Glava se nave?er natare iscije?enim sokom od crvenog luka razrije?enim s vinovicom. Glava se preko no?i umota.

Dobro je isto tako svaku ve?er prati glavu pivom u kome ima malo hmelja.


Protiv pjega i krastica na licu

Pjege i krastice na licu lije?e se ako se lice dnevno ?etiri-pet puta opere vodom u kojoj je kvaen svje ili suh pelin. Na tri litre vode dri se 24 sata potopljeno 30 dag svjeeg ili 3 dag suhog pelina. Dobar je i ovaj lijek: lice se dnevno opere ?etiri-pet puta odvarom od kunice.

Uzme se 1 dag na jednu litru vode, 24 sata se dri potopljena i u istoj vodi se 5 minuta kuha.

Osim toga, za ?i?enje krvi dnevno treba popiti po tri manje alice ?aja od macine trave, 10 g na ?etvrt litre vode ili, jo bolje, pola vode i pola bijelog vina s jednom licom meda. Svaki dan svjee treba kuhati i travu preko no?i potopiti i pet minuta kuhati. To se radi ?etiri do est tjedana.


Lije?enje raznih liaja

Liajevi, ?iri?i, ospice, bubuljice, kone su bolesti koje napadaju zglobove, laktove, koljena, bokove, a ospu se i po ?elu i po obrazu. Dolaze od oboljelih unutarnjih organa, koji se na taj na?in pokazuju, te nezdrave krvi i loih sokova u tijelu, kojima je ?esto uzrok naslije?e. Liajevi budu vlani i suhi, u obliku peruti i kou izjedaju (Lupus - liaj). Kod ovih bolesti pijenjem ?ajeva za ?i?enje krvi te uporabom hladne vode na ?itav organizam utjecati, to ?esto iziskuje dulje vremena za potpuno ozdravljenje.

Za sve vrste liajeva mora se piti ujutro, natate, pola sata prije ru?ka i pola sata prije ve?ere po alicu ?aja od po 25 grama mladog orahovog li?a, mladog li?a od bazge, masla?ka, vrhova od koprive, bokvice, metvice niske, koja uz vodu raste (Mentha aquatica), kadulje, vrhova od smreke i preslice, 10 grama kantarije, 6 grama pelina, 2 dag svjeih, zdravih izgnje?enih boba od smreke i ?etvrt kilograma zdravog meda, na dvije litre ?istog naravnog vina. To sve se potopi i stoji 12 sati, 15 minuta poistiha kuha i jo pola sata ostavi da se pari na toplom mjestu, dobro poklopljeno. Osim toga, uzme se tri puta dnevno, na vrhu noa, praka od korijena stee ili kravojca.

Uz pijenje toga ?aja treba svako jutro, odmah, ?im se izi?e iz kreveta, oprati tijelo s pola vinskog octa i pola vode, 10-20 sekundi. Dva puta tjedno treba polijevati koljena, bedra i le?a 2-5 sekundi. Tjedno dva puta treba umotati tijelo u vru?u plahtu, umo?enu u odvar slame od zobi te suhim i toplim previti. Ovaj oblog ostavi se jedan sat, 2-3 puta tjedno treba napariti glavu na odvaru od trina 20-25 minuta, jedan sat nakon parenja uzeti hladnu polu-banju s pranjem le?a 2-5 sekundi. Za to vrijeme jede se kuhana penica, prekrupa od rai ili je?ma, zelen, mlijeko, ria, dosta vo?a, svje sir, kisela obrana mlijeka i kuhana tijesta.


Vlani liaj

Na mjesto gdje je liaj izbio treba stavljati obloge od ilova?e razmu?ene odvarom od preslice i korijena poljske stee. Korijena stee uzme se 80 g, a preslice 60 g, potopljeno se dri 12 sati u jednoj litri vode i pola sata poistiha kuha. Istim odvarom treba liaj ispirati. Dalje se pije ?aj za ?i?enje krvi, kao to je navedeno kod liaja, i uzimaju se banje, polijevanja i pranja octom i vodom.


Suhi liaj ili perutac

Za ovu bolest treba piti ?aj, poduzimati polijevanje i pranje octom i vodom i polukupelji kako je navedeno kod liaja. Osim toga, 1-2 puta tjedno uzeti banju u velikoj kadi s odvarom od 3 kg slame od zobi. Liajeva mjesta treba dnevno odvarom od preslice dobro izbanjati i s istim odvarom praviti obloge te suhim i toplim previti, a svaku ve?er namazati ma?u od bundevinih kotica. Za odvar od preslice uzme se 1 dag preslice na 1 litru vode, 12 sati se dri i potopljeno pola sata poistiha kuha.


Liaj (lupus) koji kou izjeda

Ova bolest udari gotovo uvijek na obraz. Ako se odmah po?ne lije?enje, siguran je uspjeh, a ako se zapusti, lije?enje je vrlo teko te iziskuje mnogo truda i dugo traje.

I za ovu vrstu liaja upotrebljava se isti ?aj, pranja, banje i polijevanja kao i kod drugih vrsta.

Kod velikog izlu?ivanja ne?isti stavljaju se oblozi od ilova?e razmu?ene s octom. Kada se izlu?ivanje smanji, stavlja se na obraze ?etverostruki oblog s odvarom od 50 grama korijena poljske stee, 50 g preslice i 50 grama pelina na jednu litru vode, to se 12 sati dri potopljeno i pola sata poistiha kuha. Za ispiranje koje se dnevno poduzima 3-4 puta, uzme se 1 dag mlade zdrave hrastove kore na jednu litru vode, to se 12 sati dri potopljeno, pridoda se jedna mala lica pe?ene stipse i kuha pola sata, a nakon toga kroz ?istu krpicu procijedi.

Za ispiranje treba svaki put uzeti ?isti pamuk. Dobro je ispirati postarjele bolesti s 2 dag brljanova li?a, kuhanog pola sata u jednom litru octa. Preko no?i namae se dobro ma?u od ?i?ka i ?isto previje. Mast od ?i?ka pravi se ako se uzme na tri velike lice samljevenog svjeeg sjemena od ?i?ka, a ako nema sjemena, onda se 6 lica korijena, ?etvrt litre mlijeka i pola kilograma svinjskog sala dva sata poistiha kuha i procijedi.

Za svaku vrstu osipa, liaja, grinte i bobuljica vrijedi ovaj lijek: uzmi 80 grama korijena od trave kravljaka (Carlina acaulis L) na pola litre bijelog vina i pola litre vode. To se najprije dri potopljeno 12 sati, a onda kuha dobro poklopljeno pola sata. Tim se mlakim odvarom osip najprije dobro opere, a nakon toga stave oblozi od istog odvara i glava dobro omota. To se ?ini 2-3 puta dnevno i osip pro?e.


Bolovi u le?ima

To su bolovi oko vrata pra?eni velikim umorom i bolovima u rukama i nogama. Bolesnika spopada neki nemir, velika e?, nema probave, uriniranje ?esto, poneki put nikakvo. Navala krvi u glavu, lupanje srca, ne moe spavati i duevno klone. Uzrok je odve? velika navala krvi u vrat ili slabokrvnost i iv?ana klonulost zbog tekih duevnih depresija, prekomjernog duevnog ili tjelesnog rada, a i bludnog ivota. Za tu bolest treba dnevno popiti za okrjepu po 3 alice ?aja od kunice (Achillea Millefolium), koji se dobije ako se 25 g kunice dri potopljeno 12 sati u pola litre vode, 5 min. poistiha kuha i jo 10 minuta dobro poklopljeno pari. Svakog dana se po tri puta operu le?a toplim octom s pola vode, a nakon toga se natrlja kamforovim uljem kojem se pridoda deseti dio terpentinovog ulja i malo salmijaka. Dnevno, ujutro, opere se cijelo tijelo hladnom octenom vodom. Tjedno treba uzeti 2-3 sjede?e kupelji u odstajaloj vodi s istodobnim pranjem le?a. Kupelji smiju trajati od 10 sekundi postupno do 1 i pol minutu.
Korijen i list od apte (Sambucus Ebulus L) spari se pa se privija kad le?a i noge bole.


Za ljepotu, mladost i gipkost

Tko se pere jutarnjom rosom, proljepat ?e mu se i pomladiti lice.

Za gipkost tijela dobro se umivati i natrti tijelo maslinovim uljem.

Umivanje u mlijeku od magarice najidealnije je sredstvo za dobivanje barunaste i njene puti.

Izvanredan ten dobiva se tako?er kupanjem u kineskom ?aju najbolje kvalitete.

Istuci lukovice od mladolika (Ornithogallum tennifolium) i mai time lice.

Uzmi jednaku koli?inu limunova soka i bjelanjka, dobro izlupaj i u ?istom lon?i?u na vatri skuhaj dok ne postane ?vrsto kao maslac te ostavi na hladno mjesto. Zasebno skuhaj mekinja i vodu procijedi. Svako jutro i ve?er namai se onom ma?u, pusti je na licu neko vrieme.

Zatim operi onom vodom od mekinja i dobit ?e prekrasan i fini ten koe.

Protiv sun?anih pjega izvrsno je sredstvo sljede?e: naribaj hrena, stavi u bocu s jakim vinskim octom i ostavi 72 sata na sunce ili toplo mjesto. Tom teku?inom natrljaj svaku ve?er lice i sun?anih ?e pjega nestati.


Suhi ljuskavi takozvani gove?i liaj

Za ovakav liaj treba uzeti 1 dag trave od bro?a, tira crvenog, pirevine (takozvane zuba?a i troskot) i 1 dag lupina od ljenjaka u 3/4 litre vode, dobro poklopljeno ukuhati na polovinu i taj ?aj tri puta popiti; pola ?etvrti natate ujutro, pola ?etvrti u podne prije jela i pola ?etvrti nave?er pred jelo. Osim toga, treba se izbanjati u umjereno mlakom odvaru li?a od brljana.

Na 10 litara vode stavi se 25 dag brljanova li?a i kuha, dok se 1 litru vode ukuha, a 9 litara ostane, a nakon toga se procijedi. Nakon banje otire se ?istim suhim ru?nikom i mujasilova mjesta dobro namau ovim melemom: uzme se pola kile neprosijanog prosenog brana i ?etvrt kg kozjeg loja od bubrega, stavi se na vatru, mijea i dogotovi kao hamur za halvu, onda se pridoda pola ?etvrti ?istog pravog maslinovog ulja i pola ?etvrti ?istog voska. To se mora brzo mijeati dok u?e jedno u drugo, a nakon toga se skine s vatre, ohladi i ulije u ?istu staklenku. Gore spomenute biljke kuhaju se i piju neprekidno, pa makar trajalo i pola godine.
Kada melema nestane, napravite drugi. Za cijelo vrijeme toga lije?enja ne smije se jesti papar, paprika, ljutika, luk, ocat, riba, grah, sir, zec, kozje meso, guska, purica, orasi, ljenjaci, bademi i kiseli kupus.

M - O


Mora

Morom zove na narod osje?aj kada ga, povezano s nekim strahom, neto titi i gui u prsima i ne da mu da die. Taj osje?aj dolazi od uitka preobilne kasne ve?ere, razrovanosti ivaca, greke na srcu te prekomjernog uivanja alkohola, kave, duhana i morfija. Da ne bi dolo do toga, treba umjereno ivjeti, paziti na redovitu stolicu, spavati kod otvorenog prozora na tvrdom krevetu, bez pernatih jastuka. Prije spavanja treba uzeti 2 male lice samljevenog sjemena od despika (ania, Pimpinella anisum L) i popiti s ?aom hladne vode. Tri puta dnevno treba uzeti po alicu ?aja od kantarije (Erithraea centaur L) i popiti s ?aom hladne vode. Tri puta dnevno treba uzeti po alicu ?aja od kantarije (Erithraea Centaur. Pers.), kadulje (Salvia officinalis L), kunice (Achillea Millefolium) po 6 g i pelina (Artemisia Absinthum L) 2 g, to se dri potopljeno 12 sati, proklju?a i jo 10 minuta ostavi na toplom mjestu da se pari. Treba otvrdnuti tijelo polijevanjem hladne vode i dnevnim pranjem octenom vodom. Time se pospjeuje ozdravljenje.


Malarija

Malarija nastupa s groznicom. Bolesniku postane hladno ili ga stane studen toliko tresti da zubima cvoko?e. Ta studen ga pati od pola do pet-est sati. Nakon toga nastupa visoka temperatura, a nakon temperature oblije ga znoj. Bolesnika prati velika glavobolja, od slabosti sav drhti, probave nema, osje?a mu?ninu i slezena mu otekne. Malarija spopadne ?ovjeka ve?inom u mo?varnim predjelima, a dobiva se infekcijom od uboda komaraca. Za lijek treba uzeti svako dva sata po licu ?istog maslinova ulja i svako pola sata po licu ?aja koji se dobije ako se 10 g kore bijele breze (Betula alba L) i 10 g korijena od bibernele (Pimpinella magna L) u tri ?etvrt litre bijelog vina dobro poklopljeno poistiha 20 minuta kuha i kipu?e prelije preko li?a od bazge (Sambucus nigra L), kunice (Achillea millefolium), maj?ine duice (Thumus vulgaris L), lazarkinje (Asperula odorata L), li?a od jagode (Fragaria vesca L), po 5 g od svake vrste, ariove smole (Larix europaeus E. C.) 3 g i 6 lica meda. To se sve zajedno kuha jo 5 minuta, zatim 10 minuta dobro poklopljeno pari. Dok bolesnika studen trese, treba mu staviti vru?e boce na noge, a na eludac i trbuh jako vru?e obloge od vinskog octa ili odvara od trina. Oko obloga poloe se vru?e boce, bolesnika je zatim dobro pokriti i pustiti da miruje. ?im temperatura nastupi, obloge treba skinuti i svako pola sata bolesniku tijelo brzo oprati s pola octa i pola mlake vode, a kada se privikne, i hladnom. Svako jutro i nave?er neka uzme po ve?u alicu ?aja koji se dobije ako se po 10 g pelina (Artemisia Absinthum L), kadulje (Salvia officinalis L), kantarije (Erytraea Centaur. Pers.) i istucanih boba od smreke (Juniperus communis) u pola litre vode 12 sati dri potopljeno, 5 minuta kuha i jo 10 minuta dobro poklopljeno na toplom mjestu pari.

Dalje treba barem dva puta tjedno tijelo hladnom vodom polijevati pa ?e se primijetiti poboljanje.

Svakog dana tijelo treba oprati octom i vodom, dva-tri puta tjedno uzeti toplu banju od 20 minuta s odvarom od 2 kg trina, pola kilograma istucanih boba i ?etvrt kilograma ?enjaka izgnje?enog s ljuskom. To se mora poistiha dobro poklopljeno 1 i pol do 2 sata kuhati, procijediti i u banju izliti.

Malarija se tako?er lije?i koprivama. Uzme se koprive od svakog korova dobro o?i?ene, ?itava stabljika s korijenom zajedno, pa se na pola kilograma koprive ?etvrt litre dobrog vina zdravog i pola kilograma ?istog meda, najbolje kaduljinog, dobro poklopi, ostavi 12 do 16 sati, a onda stavi kuhati i kuha sasvim poistiha 2 sata. Toga ?aja popije se jutrom i ve?erom jedna alica, ali jako toplog, a preko dana svakog sata po jedna lica.

Polijevanje tijela hladnom vodom i pranje octenom vodom polu?uje pravilnije kolanje krvi. A banje s trinom, bijelim lukom i bobama smrekovim izlu?uju znoj, a time i loe sokove iz tijela.
Skuhaj ?etvrt litre naravne kave bez drugih primjesa. Procijedi je i ponovno stavi kuhati u ?istoj posudi s dva ve?a ili tri manja limuna isje?ena zajedno s korom. Kada na hladnom ognju ishlapi polovica, ohladi i procijedi istisnuvi dobro limunove. To zatvori u jednu bocu i pij u prolje?e ili u jesen (tada malarija vlada) ?etrdeset dana svaki dan po tri velike lice: jednu ujutro iza kave, drugu iza ru?ka, tre?u iza ve?ere. Ne smije se u to stavljati e?era. Ako se bolest pojavi ljeti, moe se i tada piti. Redovito ?ovjek ozdravi ve? nakon nekoliko dana uporabe tog lijeka. No zato se ipak odmah ne smije prestati piti taj lijek, nego ga treba uzimati svakih ?etrdeset dana, i to ne samo tada, ve? i sljede?eg prolje?a ili jeseni. Ako se bolest slu?ajno opet koji put pojavi, lije?enje se ponovi.


Melankolija

Melankolija je bolest ivaca koja se pojavljuje u velikoj slabosti ?itavog organizma. Ovakvi bolesnici vrlo mnogo pate od velikih uzbu?enja i duevno i tjelesno. Njima je zima pri najve?oj egi, a noge i ruke su im uvijek hladne. Uzroka toj bolesti ima mnogo, a najvie joj podlijeu mekuci. Ina?e dolazi od prenapornog duevnog i tijesnog rada, tekih i dugotrajnih bolesti, zbog gubitka tjelesnih sokova kroz razvratan ivot, prevelikog gubitka krvi od mijene i pri poro?aju, velikih briga, jada, nevolje i katastrofa. Ovi se bolesnici moraju s mnogo ljubavi i samoprijegora njegovati.

Kod ove je bolesti najprobita?nija umjerena upotreba hladne vode. Zlatna poboljanja opaaju se ve? nakon 10 do 14 dana. Svako jutro opere se tijelo 3 do 4 sekunde s pola vinskog octa i pola vode, a zatim se legne natrag u krevet pola do tri ?etvrt sata. Osim toga, jednom prije podne i jednom poslije podne stavljaju se ruke u hladnu vodu jednu do dvije minute, i to tako da donja strana ruke stoji do ramena pod vodom, a istodobno se stave i noge u hladnu vodu i pokre?u kao da se gazi po vodi. Ako je zgode, jo je bolje po vodi hodati jednu do dvije minute prije podne i jednu do dvije minute poslije podne. Tjedno dva puta umota se bolesnika isprva u mlaku plahtu, a kasnije u hladnu, umo?enu u odvar od trina, zatim se previje dobro suhom i toplom i ostavi taj oblog jedan do jedan i pol sat. Uz to se uzimaju 2 do 3 hladne polubanje s pranjem le?a 5 do 10 sekundi. Svakog dana treba pojesti jedan do dva limuna.

Zdrav limun dobro se opere, na tanke krike izree, jedan pojede natate, a drugi nave?er.

Osim toga, popije se po jedna mala alica ?aja izjutra, druga u podne pred jelo i tre?a nave?er pred jelo od: 6 g rike zvane i pelenika (Angalis arvensis L), korijena i?irota, odoljena, ?estoslavice zvane i zmijina (Veronika officinalis L), macine trave, metvice paprene (Mentha piperita), dvije lice meda i pola litre zdravog vina, to se dri potopljeno 12 sati, kuha 5 minuta i pari 10 minuta. Hrana neka je lagana i krepka, neka se uzima i kozjeg mlijeka.


Mucanje

Tko muca ili ne moe dobro govoriti, neka pije ?aj od jasenka (Dictamnus albus L) i dri u ustima. Uzmi jasenka trave (Dictamnus albus L), stavi je kuhati u dobru vinu ili u vodi, vru?e pij. Rije? se brzo povrati.

Ruta (Rutagraveolens L) isto tako, no lijek se ne pije, ve? se dri u ustima dok se ohladi.

Isto svojstvo ima i rumarinova (Rosmarinus officinalis L) i lijerova voda.

Sok iz korijena iz koprive (Urtica dionica) lije?i mucanje kad se danomice nekoliko puta po dvije kapljice kanu na jezik.


Bolovi u maternici

Kimlin, oraak i malo cijelog afrana te lovorovog li?a stu?e se u prah, smijea se u ulje ili maslac, pa se dobro ugrije i stavi u jednu orahovu lupinu i privee na pupak. Ako se razi?e po tijelu, a bol ne prestane, tada se kadi dimom od upaljenog trputca (Plantago), i to tako da dim u usta ide.

Koju enu maternica grize, neka kuha cvijet od bosiljka (Ocimum Basilicum L) u zobi (Avena sativa L), pa neka u ?etiri puta onu vodu popije.

Uzmi tri ake cvije?a od pelina i stavi ga u ?istu bocu. Odozgo nalij prave komovice ili ljivovice rakije. Dobro za?epi i ostavi na suncu 5 do 8 dana. Od ovog uzimaj dnevno 20 do 30 kapljica trideset dana.

Bolove od maternice tako?er lije?i uspjeno kupanje u smjesi orahova li?a ili parenje na metvici (nani).


Kada maternica spadne

Treba dnevno dva-tri puta trbuh lagano izmasirati kamforovim uljem, kojem se pridoda 1/10 terpentinovog ulja i malo salmijaka. Prije lijeganja u krevet treba se napariti. Uzme se 15 g bogorodi?ine trave (Hypericum perforatum L), kamilice (Matricaria Chamomilla L), nevena (Calendula officinalis) i macine trave (Melissa officinalis L), ?etvrt litre ulja, jedna litra vode i ?etvrt litre arnika tinkture. To se sve zajedno pola sata kuha i time pari, a vru?e se trave previju po donjem trbuhu. Kada se iz kreveta ustaje, mora se ena povezati isto kao i rodilja.

Kad maternica spadne, treba piti macinu travu. Macina trava cijela s korijenom i s listom izlomi se u lonac vode, skuha se i stavi malo metvice i pije se kao kava, onako nezasla?ena, jer je od sebe malo slatka, ali moe se i sladiti. To se pije ujutro natate po jedna alica. Moe se piti i nave?er. Tako treba raditi ?etrdeset dana.


Kad maternica spadne od nazeblina

Uzme se gove?eg svjeeg mesa krtine i dobro istu?e. Nakon toga pospe se tucanim cimetom, kalompirom (Carophyllos aromaticus L), pa prelije ?istom prepe?enom rakijom i ?istim alkoholom 50-60%. To meso previje se na donji trbuh i toplo obavije te zagrije utrobu i povu?e maternicu na svoje mjesto. To se ?ini tri-?etiri puta. Preko dana se ena mora podvezivati.


Micina

Micina je posljedica pokvarene krvi i loih sokova u tijelu. Mnogo puta napada ina?e zdravog ?ovjeka, jer moe biti naslije?ena od roditelja.

Ona mnogo ne boli, vie smeta. Pojavljuje se izme?u krakova, pazuha, a ponekad i po glavi. Isprva se opaa kao ljenjak ispod koe, raste sve vie, dok ne postane oteklina velika kao jaje, a i ve?a. Na koi nema nikakvih mrlja dok se ne po?ne gnojiti, onda postane modrikasto crvena i boli. ?im se opazi da se po?ela micina skupljati, treba odmah dobro o?istiti eludac. Nakon pola sata treba uzeti po gutljaj ?aja koji se dobije od korijena utog karanfili?a (Geum urbanum L), jednu malu licu usitnjenog i malu licu korijena od ?i?ka (Lappa officinalis All.) i gladue (Cochlearia officinalis L) i u litru vina i ?etiri lice meda potopi se i dri tako 12 sati, 10 minuta kuha i 10 minuta pari. Onda se istu?e jedna mala lica tamjana i dobro natopi prepe?enom rakijom ili ?istim alkoholom 50-60%. Pa se uzme plavi pakpapir, iglom izbui, premae tamjanom i privije na micinu. Oblog treba ostaviti tri-?etiri dana dok micina pro?e. Dlakava mjesta moraju se prije obrijati.

Kod lije?enja micine ne treba obavljati teke poslove, niti hodati, ve? jedino sjede?i po koji lagani posao. Za to vrijeme treba uzimati vrlo malo hrane, i to lagane. Mlijeka puno piti, najbolje kozjeg i jesti kuhanu penicu ili prekru- pu od je?ma ili zobi.

Ako se micina skupila te postala velika i tvrda, treba je previjati toplim oblozima od samljevenog sjemena od utilovke svinjdue (Trigonella Foenum greacum L) zakuhanim s kipu?om vodom i vinskim octom. Kada je micina sazrela i provalila, mora se ispirati odvarom od preslice (Equisetum arvense L), 30 g kuhati 15 minuta u pola litre vode ili odvarom od kadulje, isto 30 g na pola litre vode, kuhati 15 minuta. Kada se rana isprala, treba staviti esterostruki oblog od bilo kojeg odvara, najbolje od preslica. Uz obloge treba piti svakog sata po licu ?aja od kravojca (Angelica sylvestris L), mladog hrastovog li?a (Quercus pedunculata Ehrh.), korijena ?i?ka, kadulje, kantarije (Erytraea Centaura Pers.) po 8 g i pelina 3 g na litru vina i 4 lice meda, 12 sati drati potopljeno, 5 minuta kuhati i 10 minuta pariti.

Osim toga, tri puta dnevno treba uzeti na vrhu noa korijena od kravojca u prah istucanog.

Micina se lije?i i morskom repom (Scilla maritins L). Istrue se na trenici pa obloi po micini dok ne po?ne sazrijevati. Tada se morska repa pe?e i onako vru?a obloi. Pod tim se micina bre provali.

Micina se, kada se ve? skupila, prokida i lije?i ako se svako jutro i ve?er obloi pe?enim jabukama, koje se dobro pospu e?erom.

Micinu prokida i lije?i tako?er privijanje dobro kuhanog, neslanog i izgnje?enog bijelog graha.


Katar mokra?nog mjehura

Katar mokra?nog mjehura manifestira se bolovima u trbuhu, ?estim mokrenjem, a mokra?a ee i pali. ?esto se voda i ne odvaja, ili vrlo slabo. Mokra?a je mutna, gruava ili sluzava, a na dnu ostaje crveni ili bijeli talog. Ova bolest mora se odmah lije?iti, ina?e postaje neizlje?iva uz teke posljedice.

Dolazi uz nahladu, hladno pi?e, zadravanjem mokra?e i infekcijom. Kod ove bolesti treba se svaku ve?er napariti na preslici (Equisetum arvense L), a na trbuh i eludac stavljati dobro tople obloge. Svako jutro se tijelo hladnim octom i vodom brzo opere i istrlja, a zatim je potrebno brzo kretanje (tjelovjeba ili rad). Ako bolovi oteavaju kretanje, treba le?i pola sata do jedan sat ponovno u krevet. Barem dva puta tjedno potrebno je polijevati tijelo odstajalom vodom, i to 8 sekundi do 10 minuta, jednom gornje tijelo, jednom donje. Jednom ili dva puta tjedno treba uzeti veliku toplu banju od 20 do 25 minuta s odvarom od trina ili slame od zobi.
Odmah iz po?etka, kada se bolest pojavi, dobro je pariti se i na kamilici, ali preslica jo bolje djeluje. Uzima se ovaj ?aj: 15 g kore od crnog ribiza (Ribes nigrum L) i jedan veliki korijen od perina izree se sitno, s pola litre vina kuha 20 minuta, a onda kipu?e prelije se na 5 g cvijeta od bazge (Sambucus nigra L), 5 g li?a od perina, po 5 g li?a od brusnice (Vaccinium Vitis idaea L), preslice, kantarije (Erytraea Centaur s. Pers.), izgnje?iti boba smrekovih, 3 g smole ariove (Larix europaeus D. C.) i 2 lice meda. To se jo 5 minuta kuha i 10 minuta pari.
Uzima se tri puta dnevno po alica, a preko dana svakih pola sata po gutljaj. U prolje?e se uzima est tjedana dnevno po tri lice soka od iscije?enog korijena od masla?ka.

Tako?er je dobar ?aj od 20 g li?a i korijena koprive, 10 g mlade hrastove kore, 3 g preslice, 3 g utilovke bodljikave (Genista germanica L), 4 g kantarije i 5 g izgnje?enih boba od smreke na tri ?etvrt litre vina i 4 lice meda, 12 sati drati potopljeno, 5 minuta kuhati i 10 minuta pariti. Uzima se dnevno po tri alice: ujutro, u podne i nave?er, a preko dana svako pola sata po gutljaj. Dnevno se uzima dva puta juha od prekrupe penice, je?ma ili zobi.

Pristavi tri glavice bijelog luka u 3 dcl ?istog starog bijelog vina da se dobro skuha. Taj ?aj treba piti svaki dan nave?er prije spavanja. ?aj treba biti mlak. To se ?ini 14 dana. Uz ovaj ?aj umjesto vode pije se ?aj od je?ma. ?aj od je?ma pripravlja se tako da se u litru kipu?e vode uspe pregrt ?istog opranog je?ma, sud dobro poklopi i ostavi da se ohladi.


Upala mokra?nog mjehura

Protiv upale mokra?nog mjehura neka se pije ?aj od br- ljana (Hedera helix L) triput dnevno: ujutro, u podne i nave?er. Na ?etvrt litre vode stavlja se 2 grama brljana.


Bol u mjehuru

Kada nastupe bolovi u mjehuru, koji bolesnika uasno pate, treba odmah uzeti 1 alicu ?aja od 10 g li?a crnog ribiza (Ribes nigrum L) i 5 g cvijeta od bazge (Sambucus nigra L) na ?etvrt litre vina. Vrelo vino prelije se preko trava i dobro poklopljeno 10 min. kuha. Taj ?aj se da bolesniku vru?. Ako se moe dobiti, jo je bolja kora od lista crnog ribiza. Od kore se uzme 20 g. Ako nema ni li?a niti kore od ribiza, onda se kipu?im vinom prelije 20 g kamilice, pokrije i nakon 5 min. bolesniku prui da popije. Uz taj ?aj napariti se na preslici, koja se u koli?ini od 60 g na 1 litru vode pola sata poklopljeno kuha. Prije parenja treba trbuh polako komforovim uljem po pola Algom istrljati.


Kada mokra?a pri

Uzme se 10 grama cvijeta i li?a nevena (Calendula officinalis L), 6 grama preslice (Equisetum arvense L), 5 g konopljina sjemena, koji se malo izgnje?i, i 5 grama konopljinog li?a (Canabis sativa) prelije s pola litre kipu?eg vina, pridoda 3 lice meda i kuha 10 minuta dobro poklopljeno. Natate i prije spavanja popije se mala alica, a preko dana svakog sata po jedna lica. Svaku ve?er treba se napariti na preslici i nevenu, ako se od svake vrste po 30 grama na jednu litru vode pola sata kuha.

Kada pri mokra?a, treba uzeti 20 grama bosiljka (Ocimum basilicum L) i kuhati ga u pola litre vode s dvije lice meda. Jedna tre?ina se ukuha dobro poklopljeno. Toga ?aja se polovina popije natate, a druga polovina prije spavanja. To se uzima 3-4 tjedna.


Protiv mokra?nog gruka i kada stane mokra?a

Kuhaju se suhe komuke od graha, 25 g ili 3-4 dag oiljaka (ica) od mladog svjeeg graha na 2 litre vode, 3 do 4 sata se kuhaju dok napola uvriju, pa se toga uzima ujutro natate i prije spavanja po alica, preko dana svako pola sata po gutljaj.

Ili se uzme suhog li?a od breze (Betula alba L) 1 dag, prelije se s pola litre kipu?eg vina i kuha s dvije lice meda 15 minuta. Od toga ?aja uzima se tri puta na dan po alica, a izme?u tog vremena svaki sat po lica.

Isto je dobar lijek ?aj od ?ubra (Saturea hortensis L). Uzme se 1 dag li?a od ?ubra i jedan veliki patenjak. Patenjak se samo izree i prelije s pola litre kipu?eg vina i kuha 15 minuta. Uzima se tri puta dnevno po alica, a preko dana svako pola sata po gutljaj. Vru? obaren korijen od patenjaka i ?ubar privija se kao oblog na donji trbuh.


Savjeti i lijekovi za mijenu kod ena

Mijena kod ena prirodni je zakon, ali koji ipak loe utje?e na cjelokupni organizam. Mjese?no pranje dolazi neposredno, ili ranije ili kasnije, ili suvie, ili premalo. Traje ili prekratko, ili se odvie produlji, pa se prije reda opet vra?a. Slabunjave, boleljive ene, ili ene koje teko rade dolaze prije u mijenu i mnogo vie trpe nego ene koje su pote?ene tekoga rada i raznih ivotnih trzavica. ene jake gra?e i zdrave nemaju kod toga mnogo nevolje. Neke u ovim godinama odebljaju, a u nekima prevlada nagon za ?esto spolno op?enje. Op?e su pojave: navala krvi u glavu, rastrojeni ivci, omaglica, nesanica, bol glave, zujanje u uima, jako znojenje, nemo? i velika slabost.

Slabe ene moraju se dobro hraniti, i to mesom, zeljem, kuhanim i pe?enim tijestom, orasima, ljenjacima, bademom, e?erom i medom. ?e?e treba uzeti koko pa je kuhati s prekrupom od penice ili je?ma, zatim kuhanu penicu ili je?am s dosta mlijeka i svakovrsnog vo?a. Naprotiv, ene koje naginju debljini moraju odbaciti branena i slatka jela, e?er i krumpir, a jela koja uzimaju treba sasvim malo za?initi.

Za vrijeme mijene treba dnevno uzimati jednu do dvije alice ?aja, i to uvijek po gutljaj. Za ?aj se uzme po 6 g kunice, macine trave, bazge, gospine trave, eljezanke, preslice, a po 3 g kantarije, korijena i?irota i pelina, to se na jednu litru vode preko no?i potopi, ujutro s 3 lice meda ukuha jedna tre?ina. Kod navale krvi u glavu uzima se po 15 g izgnje?enih boba smrekovih i preslice, pa s tri ?etvrt litre vode dobro poklopljeno pola sata kuha; toga ?aja preko dana se popije ve?a alica, uvijek po gutljaj. Odijelo i obu?a neka su dosta komotni da nigdje ne steu. Visoke pete treba s cipela skinuti i paziti da je probava u redu. Osim toga se dnevno cijelo tijelo 4 do 5 sekundi s pola octa i pola vode opere, a svaki drugi dan uzme 8 do 10 sekundi hladna polubanja. Ako je navala krvi u glavu velika, onda svaki dan, svaku ve?er potrebno je uzeti irigaciju s odvarom od hrastove kore 1 i pol dag na jednu i pol litru vode, kuhati 20 minuta.


Preveliko krvarenje

Kada kod mijene nastupi veliko krvarenje, onda treba odmah le?i u krevet i namjestiti glavu nie, a donje tijelo povie. Treba uzimati ?aj kao to je gore navedeno, uz to stavljati na trbuh obloge s pola vinskog octa i pola vode. Osim toga, 2-3 puta dnevno toplo se irigirati odvarom od 50 grama mlade zdrave hrastove kore i 50 grama preslice na jednu litru vode, 20 minuta kuhane. Treba uzimati mjeovitu i krepku hranu i vie puta tijekom dana piti po 2-3 ?ae crnog vina.

Osje?aju li se uz krvarenje jo i bolovi, onda treba dnevno 3-4 dana uzimati dobro toplu banju 1 sat, u velikoj kadi s odvarom od trina. Kada se voda u kadi stane hladiti, staviti u vodu 1-2 kamena.

Nastupi li zbog velikog krvarenja pljuvanje krvi na usta, onda treba uzeti 20 grama hrastovog i 60 grama vrbovog li?a i mladih vrhova na 1 litru vina, dobro poklopljeno napola ukuhati i dnevno piti. Najprije 1 ?au, a kasnije svako pola do jednog sata, a kasnije i svako dva sata po jednu licu.

Vrlo je dobar i ovaj lijek: Uzme se po 15 grama rusoma?e, preslice, metvice niske to uz vodu raste, li?a i mladih gran?ica od imele (najbolja je imela s hrastovog stabla) na 1 litru vina dobro poklopljeno jednu tre?inu ukuhati, a dvije tre?ine da ostanu. Prvog sata dvije alice popiti, a kasnije svakih pola do jedan sat po licu uzimati.


Nakon velikog krvarenja dolazi obi?no bijeli cvijet

Bolesnica treba i nadalje ostati 4-5 dana u krevetu, a na trbuh joj treba stavljati dobro tople obloge s odvarom od trina. Oblog treba svako pola do tri ?etvrt sata mijenjati. Svako jutro ?itavo tijelo se 4-5 sekundi pere s pola vinskog octa i pola vode, a preko dana samo jednom gornje tijelo. Osim toga, tri puta dnevno se popije po jedna alica ?aja od 75 grama ploda i kotica od divlje rue i po 8 grama istucanih boba smrekovih, mladog orahovog li?a i macine trave, na 1 litru vina i 3 lice meda. To se mora 1 sat dobro poklopljeno poistiha kuhati.

Dobar je i ovaj lijek: uzme se cvijeta od bijele djeteline 40 g i solomonovog pe?ata uglastog (Polygonum aviculare L) 40 grama na litru vina, 12 sati se dri potopljeno i 20 minuta s 3 lice meda kuha. Uzima se po 3 alice dnevno. Pokraj svih ovih ?ajeva treba dnevno piti 2-3 ?aice vina od rumarina.


Oteklina spolnih organa

Ako spolni organi oteknu, onda treba uzeti po 15 grama: podbjela, kantarije, bokvice, solomonovog pe?ata uglastog, s pola litre vina i pola litre vode dobro poklopljeno kuhati dok se na polovinu ukuha. Toga se ?aja pije preko dana dvije-tri alice, svako ?etvrt do pola sata po gutljaj. Na spolne organe stavljaju se oblozi sa svjeim, dobro opranim i izgnje?enim li?em od podbjela ili hladnim odvarom od 1 dag suhog li?a, koje se u jednom litru vode 12 sati dri potopljeno i 10 minuta kuha. Ako li?e nije potopljeno, kuha se 25 minuta.


Mijena kod mukaraca

I kod mukaraca se javlja prijelaz u starost. Oko 50-ih godina, a kod mnogih i ranije, nastupa doba mijene, a javlja se sa zamoreno?u, utu?eno?u, apati?no?u i nervozom. I ovdje se preporu?uje voda, koja sve zapreke odstranjuje i pogoduje cirkulaciji krvi. Svako jutro treba oprati ?itavo tijelo s pola octa i pola vode, a svaku ve?er do pola listova, a ako je mogu?e, do koljena gaziti po vodi jednu do tri minute. Tjedno treba uzeti dvije-tri hladne polubanje od 8 do 10 sekundi uz pranje le?a, jednom prelijevati koljena, bedra i le?a, a jednom treba ?itavo tijelo. Dnevno treba piti 2 do 3 ?aice vina od rumarina i uzimati vie puta preko dana jednu do dvije alice ?aja, u manjim obrocima. Za ?aj se uzme po 7 g kadulje, kunice, mladog hrastovog li?a, mladog orahovog li?a, kiselice, sljeza, 4 g korijena od i?irota, 3 g kantarije i 3 g pelina, koje se u jednu litru vina potopi i stoji 12 sati, 10 minuta kuha i procijedi i jo 2 do 3 minuta proklju?a s 4 lice meda. Ovaj se ?aj pije od vremena do vremena, 4 do 6 tjedana. Pranje octom i vodom dnevno nastaviti i prije lijeganja u krevet, barem svaku drugu ve?er po vodi gaziti. Uporabom hladne vode osjetit ?e svaki tko jednom iskua njezinu djelotvornu mo? i ugodno ?uvstvo.


Umor i obamrlost mii?a

Obamrlost mii?a po?inje od palca te se protegne na ?itavo tijelo uz velike bolove. Lije?i se ?ajem od mladih gran?ica i cvijeta imele, koja raste na hrastovom stablu (Viscum album L), kadulje (Salvia officinalis L), kantarije (Erytraea Centaura Pers.) i vrhova od smreke (Juniperus communis) po 4 g, pelina 3 g, to se sve u pola litre vode potopljeno dri 12 sati, prokuha i jo 10 minuta pari. Dnevno se uzima sedam-osam puta meda u malim obrocima, zatim boba od smreke od 4 do 15 boba i 15 do 4 bobe, 6 do 3 puta. Tjedno treba tri-?etiri puta bolna mjesta odvarom od trina oblagati. Obloge drati jedan do jedan i pol sat. Gornje tijelo treba polijevati dva puta tjedno i dva puta donje, jednom le?a i jednom cijelo tijelo. Osim toga, treba uzeti jedan do dva puta polukupelj. Polukupelj i polijevanje poduzimaju se hladnom vodom u vremenu od 10 sekundi, postupno od jedne do jedne i pol minute. Jednom do dva puta tjedno treba uzeti veliku toplu kupelj za op?u okrjepu, i to: od trina, slame od zobi, smreke, boba ili rumarina. Trine i slame uzme se dva i pol do tri kilograma, smreke 1 kg, rumarina 1 kg. To se 12 sati dri potopljeno, pola sata kuha te u kadu ovaj odvar ocijedi.


Ote?ene noge ujutro

Uzrok su slabokrvnost i gruanje krvi, povezano s bolovima u maternici, a ostanu i kao posljedica nakon bolovanja crvenog vjetra, arlaha, bubrenih i jetrenih bolesti. Znak su da u tijelu jo ima neizlu?enih, ne?istih sokova.

Kod ovih bolesti treba dnevno uzeti dobro toplu kupku za noge do koljena od 20 minuta u odvaru od korijena paprati. Uzme se na 5 litara vode 10 dag korijena od paprati (Aspidium Felix mas), 12 do 16 sati drati potopljeno i pola sata kuhati. Odmah ?im se noge izvade iz tople banje, stavi ih se do glenja u hladnu vodu i po vodi jednu minutu ?ine pokreti kao da se voda gazi. Na stopala i listove, do pola, treba staviti hladan oblog od ilova?e razmu?ene s pola vinskog octa i vode, a na eludac i trbuh dobro topao oblog od odvara trina i vinskog octa. Barem dva puta tjedno treba polijevati jednom gornje i jednom donje tijelo hladnom vodom, od 10 sekundi postupno do jedne i pol minute. Po dva puta tjedno neka se uzme hladna polukupelj s pranjem le?a od 8 sekundi do jedne i pol minute i po dvije tople banje u velikoj kadi od 20 do 25 minuta, u odvaru od jedan i pol kilogram trina, ?etvrt kilograma istucanih smrekovih boba i ?etvrt kilograma bijelog zdravog, izgnje?enog luka s ljuskama, 12 do 16 sati drati potopljeno u 10 litara vode i dobro poklopljeno jedan do dva sata poistiha kuhati. Ako se ne moe pripremiti banja u velikoj kadi, onda treba bolesnika umotati u vru?u plahtu umo?enu u isti odvar, suhu plahtu preko i vuneni ogrta? uz jorgan, da se bolesnik dobro oznoji. Oblog neka se ostavi jedan i pol do dva sata, a nakon toga treba brzo mlakim octom i vodom tijelo oprati.

Za ?aj se uzima: 15 g isitnjenog korijena koprive, 6 g i?irota (Aerus Calamus L) i 16 g korijena bijelog sljeza (Althaea officinalis L), 12 do 16 sati se dri potopljeno u 1 litru bijelog vina i pola sata poistiha kuha, jo vru?e prelije preko 10 g bogorodi?ine trave (Hypericum perforatum L), 10 g podbijela (Tussilago farfara L), 10 g cvijeta od bazge (Sambucus nigra L), 20 g istucanih boba (Juniperus communis), 6 g preslice (Equisetum arvense), 6 g, rumarina, 2 g pelina i ?etvrt kilograma meda, jo 5 minuta kuha i 20 minuta dobro poklopljeno na toplom mjestu pari. Toga ?aja uzima se svakog sata po gutljaj, a ujutro natate i prije spavanja po jedna mala alica. Dva puta dnevno neka se uzme na vrhu noa praka od kravojca.


Ote?ene noge uve?er

Znak su nepravilne cirkulacije krvi. Ako je lijeva noga ote?ena, onda ili srce ili bubrezi loe funkcioniraju, a ako je desna noga ote?ena, sluti se na bol u maternici i na vodenu bolest. Kod te bolesti dnevno treba prati tijelo octom i vodom, tjedno dvije do tri polukupelji u odstajaloj vodi s pranjem le?a od 10 sekundi do jednu i pol minutu. Svakog drugog dana treba prije lijeganja u krevet navu?i lanene ga?e umo?ene u hladan odvar od isjeckane slame od zobi, pola kilograma na 6 litara vode i 5 dag istucanih boba smrekovih i 5 dag bijelog izgnje?enoj luka, 12 do 16 sati drati potopljeno i pola do jedan sat poistiha kuhati. Preko ovih ga?a navu?i suhi i vuneni pokriva?, tako da je svaka noga posebno dobro umotana. Ako je bolesniku hladno, na noge staviti vru?e boce. Ovaj oblog ostaviti jedan i pol do dva sata. Za ?aj neka se uzima jedan dekagram satrvenog korijena apte (Sambucus Ebulus L), 3 dag ila od koprive, 1 dag satrvenog korijena od bibernele (Pimpinella magna L), 10 g i?irota (Acorus Calamus L), na jednu litru zdravog vina, 12 do 16 sati drati potopljeno, pola sata poklopljeno poistiha kuhati i kipu?e preliti preko 10 g brezova li?a (Betula alba L), 2 dag istucanih boba smrekovih (Juniperus communis), 10 g mauranke (Ariganum majorana L), 4 lice meda, 10 g kadulje (Salvia officinalis) i 4 g pelina (Artemisia Absinthum L). To sve zajedno 5 minuta kuhati i 20 minuta pariti. Od ovog ?aja treba svakog sata uzeti po jednu licu i tri puta dnevno na vrhu noa praak od kravojca (Angelica sylvestris L). Ne smije se jesti mesa barem dva mjeseca, ve? kuhanu penicu, je?menu prekrupu, riu, mlijeko i zelen svake vrste, osobito koprive i pinata, te kruh od prekrupe. Neka se uzme li?a od vrbe (Salix alba L). Ako je li?e svjee, uzme se 40 g na pola litre octa, ako je suho, 20 g. Li?e se mora u octu dobro ugrijati, onda se izame i koliko je bolesniku mogu?e izdrati vru?e, na noge privije. To neka se ?ini jutrom i nave?er.

Neka se uzme korijena od apte (Sambucus ebulus L), zobi i maka, sve skupa neka se dobro protu?e pa pofriga na salu kokojem i privije na otok tri do ?etiri puta.

Ako kome noge oti?u (bilo od kakve bolesti), neka uzme brljanova (Hedera helix L) lista te ga u tavi, na ulju ili masti, pri i tako neka ?ini dva-tri jutra i time neka oblae noge i neka ne hoda ve? lei.


Znojenje nogu

Kod velikog znojenja nogu bolestan je ?itav organizam. Stoga se i ne smije znojenje silom kojekakvim mastima odstraniti. U?ini li se to, ide se u susret tekim posljedicama, jer znoj koji se vie ne izlu?uje na noge udari na unutarnje organe. Kod ove bolesti treba lije?iti ?itav organizam. U prvom redu treba utjecati na pravilno kolanje krvi, to se polu?uje hladnim polijevanjem. Tjedno treba dva puta polijevati gornje tijelo i dva puta donje, uzimati dvije hladne polukupelji uz pranje le?a, od 10 sekundi do jedne i pol minute, i dva puta tjedno umotati tijelo u vru?u plahtu umo?enu u odvar od trina. Taj oblog treba ostaviti jedan i pol do dva sata. Noge treba kupati u odvaru od 20 dag omorikinih gran?ica ili zelenih ?eera, 20 dag orahovog li?a, 20 dag hrastove kore i 20 dag kore od vrbe i 20 dag trina s 10 litara vode, dva sata poistiha dobro poklopljeno kuhati. To se ?ini dva-tri puta tjedno, 15 do 20 minuta, nakon te banje jednu minutu u hladnoj vodi nogama kretanje ?initi kao da se gazi po vodi. Na noge treba staviti hladan oblog od istog odvara, dobro se pokriti i le?i. Dalje treba se tri-?etiri puta tjedno namazati ov?jim lojem, iroku obu?u nositi i dnevno ?arape mijenjati. Natate, u podne i prije spavanja, treba popiti alicu ?aja od 4 g krike (Anagallis arvensis L), kunice (Achillea Millefolium), kadulje (Salvia officinalis L), bazge (Sambucus nigra) i od 2 g pelina i 2 lice meda, na pola litre vode 15 minuta kuhati.

Isto je dobro prije spavanja na noge staviti obloge od kukuruznog brana, zakuhane hladnom vodom. Ovi oblozi izvla?e temperaturu.


Kada udare u koljena veliki bolovi

Treba uzeti smrekovih boba, dobro ih istucati i s jabukovim octom na temperaturu staviti da se raskuhaju. Nakon toga uzme se ilova?e, tim vru?im octom i tucanim bobama razmuti ilova?u da postane kao melem, onda tu ilova?u na tri dijela razdijeli i tri puta debelo na mokru krpu namai i time bolna koljena 3-4 puta dnevno obloi. Ovaj je lijek izvrstan za bolove u koljenima i kriima. Ako se ne moe dobiti jabukovog octa, moe se uzeti i vinski ocat, ali je jabukov mnogo bolji.

Ako ne pro?e bolest, onda se uzme bjelanjak od jajeta, sapuna pa dobro promijesi i onom smjesom dobro debelo namae i vlaknom utegne.


Slabost u nogama kod starih ljudi

Uzme se topla kupelj za noge od 5 dag kore od vrbe na 5 litara vode i kuha 1 i pol sat. Od toga odvara i obloge na noge stavljati prije lijeganja u krevet.


Hladne noge

Hladne noge znak su loe cirkulacije krvi i slabokrvnosti. Protiv toga pomae ako se tjedno uzme po tri dobro tople kupelji za noge u odvaru od trina, slame od zobi ili se stavi 2-3 ake u vodu. Obu?a mora biti prostrana, ne smije stiskati.


ulj (mjehur) na nozi koji se obu?om naulja

Izlije?i se kukuruznim branom. Zamuti se kukuruzno brano, samo hladnom vodom, i privije na ulj. To se ?ini dva dana. Tre?i se dan zamuti vinskim octom i privije, a ?etvrti dan maslinovim uljem i ulj ?e zamladiti.

uljevi na nozi izlije?e se kada se svaku ve?er na ulj previje istucan korijen ljiljana.

Trudovi koji se nalaze najvie na palcu noge ili ruke previjaju se tucanim ljiljanovim listom i prolaze.


Kada noge ili ruke zamiru

Kome je cirkulacija krvi poreme?ena te mu noge ili ruke zamiru, treba uzeti vodopije (Cichorium intybus L), sljeza (Althaea officinalis L), bokvice (Plantago major L), kunice (Achillea Millefolium L) po 12 g i korijena aptovine (Sambucus Ebulus L) 15 grama. Korijen se isjecka nasitno i dri potopljen 12 sati u ?etvrt litre vode, a nakon toga kuha u istoj vodi pola sata. Ove druge trave potope se isto u litri vode i stoje 12 sati, kuhaju se u istoj vodi 5 minuta, procijede se i pridoda se ?aj od korijena apte i dvije lice meda. Tog ?aja treba uzeti svaki put po jednu licu, a uzeta mjesta istim ?ajem dobro istrljati, toplim kuhanim travama obloiti i dobro umotati. Taj oblog treba ostaviti jedan do jedan i pol sat, a nakon toga uzeta mjesta alkoholom i jabukovim octom istrljati i toplim previti.

Taj je lijek vrlo dobar i kada naglo u koljenu i zglobovima zaboli.


Kada se nekom smrznu noge ili ruke

Smrznuti udovi namau se salom od jazavca (Meles Taxus) i zamotaju u krpe.

Uzmi mozga i loja kozjega (ovis copra) ili ov?jega (ovis aries) i kuhaj u vodi dokle sve ukuha, a ostane samo mozak te tim toplim mozgom mai gdje boli.


Nazebline ili ozebline

Nazebline se pare na dobro vru?em odvaru od samljevene hrastove kore. Na 4 dag samljevene kore uzme se 6 litara vode i kuha dobro poklopljeno pola sata. Pari se i banja 20-25 minuta, nakon toga se pola minute hladnom vodom polijeva i dobro omota.

Nazebline se pare 20-25 minuta i na odvaru od trina, zatim se pola minute hladnom vodom polijevaju, a nakon toga previju s dobro toplim oblozima s odvarom od korijena poljske stee (Potentilla Tormentilla Sibth). Na ?etvrt litre, pola vode, pola vinskog octa, kuha se 20 minuta 15 grama isitnjenog korijena stee.

Protiv nazeblina dobro je napariti noge ili ruke na odvaru vrtnog ?ubra (Saturea hortensis L) ili u slanoj vodi na 5 litara vode ?etvrt kg soli uzeti.

Korijen od dinjice (Pimpinella Saxifraga L) ili crnpure male upotrebljava se kao lijek za nazeb i promuklost, kad se pije kao ?aj ujutro, u podne i uve?er. 15 grama na pola litre vode. Vru?om vodom preliti, 5 minuta kuhati.

Uzmi hrastove kore, kuhaj, pa onom vodom grlo isperi, pa ?e se rijeiti promuklosti. 40 grama na pola litre vode, 20 minuta kuhati.

Osuen i u prah istucan list ?emerike bijele (Veratrum album) preporu?uje se za kihanje pri okorjeloj nazebi i glavobolji.


Nadutost u elucu i trbuhu

Od te bolesti pate najvie ljudi koji mnogo sjede a premalo se kre?u. Uzrok je slaba probava. Gdjekada dolazi i od hrane, a i od hladnog pi?a.

Protiv te bolesti treba uzimati tri puta dnevno po jednu alicu ?aja od 2 g zelene korice od bazge (Sambucus nigra L) (zelena je korica kada se gornja koa ostrue, nalazi se jo jedna korica zelena), kadulje (Salvia officinalis L), li?a od bazge i korijena petoliske (Potentilla anserina L) po 6 g, preslice (Equisetum arv. L) 4 g i pelina (Artemisia Absinthum) 2 g na pola litre vina, 12 sati drati potopljeno, 5 minuta kuhati i jo 20 minuta pariti. Taj ?aj treba uzimati 10 dana. Nakon 10 dana uzima se ?aj od 6 g li?a od ?i?ka (Lappa officinalis All.), 15 g vrhova od koprive, 6 g metvice (Mentha piperita), 6 g bosiljka (Ocimum basilicum L) i 3 g kopra (Anethum graveolens) na pola litre vina, 12 sati drati potopljeno, 10 minuta kuhati i jo 20 minuta pariti. Nakon toga ?aja uzima se dva mjeseca dnevno prije spavanja 30 kapi tinkture od pelina u jednoj alici prokuhane vode i dobro toplo popije.

Dnevno treba prati tijelo hladnim octom i vodom, dva-tri puta tjedno uzeti od 20 minuta dobro toplu banju za noge do koljena od odvara trina ili slame od zobi. Odmah iza vru?e banje noge drati pola do jedne minute u hladnoj vodi i praviti pokrete kao da se gazi po vodi. Kada se ide spavati, na eludac i trbuh se stavljaju topli oblozi od odvara trina s octom. Hladna polijevanja i polukupelji osobito se preporu?uju jer pospjeuju cirkulaciju krvi i time krijepe ?itav organizam. Treba se po svjeem zraku dosta kretati i duboko disati. Dok ima rotkve, jesti rotkve tanko narezane s uljem i kuminom ili prijesnog kiselog kupusa s uljem i kuminom, i crvenog luka s uljem. To ?isti i krijepi eludac. Treba jesti i kuhanu penicu i prekrupu od je?ma i zobi. Bobe od smreke neka se jedu i dobro sava?u, od 4 do 15, a od 15 po bobu manje na 4. est puta treba ponoviti.


Napuhanost (vjetrovi)

Bosiljak (Ocimum Basilicum L) lije?i napuhanost (vjetrove) i pospjeuje probavu kad se pije kao ?aj jutrom i ve?erom. (vidi dalje vjetrovi).


Kad netko ne moe jesti, nejelost

Neka na?upa li?a od pelina, iskria u vrcani med, pa onako nekuhano jede svaki dan po jednu licu kavenu natate. ?im opazi da moe jesti, nije vie potrebno uzimati taj lijek.

Kad ne moe jesti, stavi li?e od pelina u rakiju pa pij. Muko treba muki, a enske enski pelin. Muki pelin ima crven korijen, a u enskog je bijel korijen. Li?e je jednako. ena i mu moraju izmijeati i mukog i enskog pelina pa jesti.

Za pelin se op?enito zna da tjera iz eluca pokvarene plinove, podrava i poboljava elu?ane sokove, daje bolji tek i probavu, osobito kao prigotovljen lijek, tj. kao ?aj ili kao praak.

Kad tko ne moe jesti, a eli da dobije dobar apetit za jelo, neka uzme li?a od rumarina i stavi u vodu da dobro proklju?a, poslije neka procijedi i onu vodu neka prilijeva u vino kad pije, tako isto neka na?ini od kruha juhu i neka prilije malo one vode i jede pa ?e dobiti dobar apetit. Od rumarina se upotrebljava li?e, stabljika i cvijet.


Katar u nosu

Dva-tri puta tjedno napariti glavu na trinama, najbolje nave?er prije lijeganja u krevet, jer se nakon parenja glave ne smije dva sata izlaziti na zrak. Noge treba pariti i kupati dva-tri puta tjedno u trinama, isto uve?er. Na ?au vode s medom (na ?etvrt litre vode jedna velika lica meda, 5 minuta pustiti da se kuha) staviti 12 kapi tinkture od moravke (Arnica montana L) i 12 kapi tinkture od poljske stee (Potentilla Tormentilla Sibth.), i to u nos umrkati ili pumpicom ispirati od 4 do 6 puta dnevno. Dnevno treba tri puta po hladnoj vodi hodati od 10 sekundi postupno do 2 minute i dva puta tjedno polijevati bedra. Bobe od smreke treba jesti, i to po?evi od 4 bobe, svaki dan jednu vie do 15, a od 15 svaki dan bobu manje do 4. To est puta ponoviti. Dnevno tri puta popiti po alicu ?aja od bro?ike ute (Galum verum), kadulje (Salvia officinalis L), kunice (Achillea folium) i bokvice (Plantago medio L) po 3 g na pola litre vode, 12 sati drati potopljeno, provriti i 10 minuta pariti na vru?em mjestu, zatim procijediti.


?ir ili polip u nosu

Lije?i se ovako: uzme se 50 g ?iste svinjske masti, 8 g kamfora, 4 g glicerina i jedna lica meda. Ta se smjesa dobro promijea, tanko drvce obavije se tvrdo pamukom te se stavi masti mali komadi? na pamuk i gurne koliko se dublje moe u nos. To treba ?initi ?etiri puta dnevno. Pamuk svaki put treba promijeniti. Dnevno treba umrkavati ili, jo bolje, pumpicom ispirati ?ajem od kadulje pomijeanim s medom 20 g kadulje u pola litre vode potopljeno drati 12 sati, provriti i jo 10 minuta na vru?em mjestu ostaviti. Nakon toga se ocijedi, pridoda jedna velika lica meda i jo jednom proklju?a.

Dnevno se sedam-osam puta pumpicom ispire nos ?ajem od poljske preslice (Equisetum Arvense). Uzme se 40 g na pola litre vode i potopljeno dri 12 sati, a nakon toga kuha 10 minuta i 10 minuta pari na toplom mjestu. Tome se doda lica meda i time se ispire nos.
Svaku ve?er stave se noge na jednu minutu u hladnu vodu i ne briu?i ih treba le?i u krevet i dobro se pokriti. Ovim lije?enjem polipi ?e sasvim i?eznuti.


Za?epljen nos

Dnevno 10-15 minuta umrkavati (ili pumpicom ispirati) hladnu vodu te jesti tvrd kruh.


Protiv crvenog nosa

Preko no?i stave se oblozi od krpa nakvaenih u vodi u kojoj je rastopljena stipsa. Nakon kratkog vremena crvenilo nosa i?ezava.

Dobro je tako?er umrkavanje ili ispiranje nosa mlakim svjeim mlijekom.

Dnevno vie puta kinicom istuirati ili snijegom natrljati nos, a preko no?i staviti oblog od vinskog octa ili ilova?e.


Kada krv na nos navali

Kada krv na nos rijetko curi, ne kodi nita. Ali kada se to ?esto ponavlja, ne smije se olako uzeti jer vodi velikoj slabosti, bljedobolji, dapa?e tuberkulozi i drugim bolestima. Uzrok moe biti u snanom brisanju nosa, u brzom tr?anju, odvie tekom radu, slabokrvnosti, sagibanju, u jednostranoj i nedostatnoj hrani, koja oslabljuje organizam, u nervozi, te bolesti srca ili bubrega.

Kada navali krv na nos, odmah treba za?epiti nosnice pamukom, ruke di?i u zrak i drati hladan oblog oko vrata. Skuha se jak ?aj od 40 g preslice (Equisetum arvense L) ili 40 g rusoma?e (Capsella bursa pastoria L), koja se s pola litre kipu?e vode prelije i 5 minuta kuha.

Ohla?en ?aj potjera se u nos i odmah se ispije jedna do dvije alice. Ne pomogne li to, onda treba gornje tijelo hladnom vodom polijevati 8 do 10 sekundi, a mlaz vode na vrat putati. Odmah iza polijevanja treba uzeti toplu kupelj za noge s jednom do dvije lice soli. Tjedno treba dva puta polijevati gornje tijelo i dva puta donje tijelo, uzeti dvije hladne polubanje i pranje le?a od 6 do 8 sekundi. Svaki drugi dan treba uzeti jako toplu kupelj za noge s jednom do dvije ake soli. Hrana neka je lagana i krepka. Kod velike slabosti uzima se svakog sata po jedna lica mlijeka, kuhanog sa samljevenim sjemenom od komora?a. Na jednu alicu mlijeka stavi se jedna lica komora?a (Foeniculum officinalis All.) i kuha se 10 minuta.

Krv iz nosa obustavlja se kada se u nos potee sok od svjee koprive ili umrkava u prah istucano li?e suhe koprive.

Ili kad se u nos potee sok naran?e.

Ili svjeim li?em od kadulje ili koprive obloiti ?elo, osobito vrat i potiljak.

Dobar je i ovaj lijek: od crvenog luka iscijedi se sok i pomijea s vinskim octom. U tu teku?inu umo?i se pamuk i stavi u nosnice. Na ?elo, vrat, a osobito potiljak stavi se hladan oblog, a ruke se dignu u zrak.


Protiv neuroze

Vrlo dobro sredstvo protiv neuroze jest: dnevno trljati tijelo toplim lojem. Ako to nije mogu?e svaki dan, a ono barem tri puta tjedno. Svakih 15 dana treba tijelo natrljati toplim naravnim crnim vinom.

Vrlo je dobro sredstvo i hladno kupanje u vodi u kojoj se kuhala mlada hrastova kora. Ona krijepi nerve i kou.

Preporu?uje se to vie etnji po svjeem zraku. Spavati treba u hladnoj sobi, a ljeti kod otvorenih prozora.

Dalje je vrlo dobro sredstvo sljede?e: dnevno uzeti dva limuna, dobro oprati i na tanke krike izrezati. Jedan limun pojede se ujutro natate, a drugi nave?er prije spavanja. To se ?ini toliko dana koliko je osobi godina.

Za vrijeme lije?enja mora se bolesnik kaniti alkoholnih pi?a i puenja te po mogu?nosti drati dijetu, tj. ne jesti mesa.


Neurozna vrtoglavica (nesvjestica)

Uzme se 6 g odoljena (Valeriana officinalis L), 4 g despika (Lavandula vera D.), 6 g rumarina i jagor?ine (Primula officinalis Yay.) na pola litre kipu?e vode i kuha se 5 minuta. Uzme se tri puta dnevno po alica natate, pred ru?ak i prije spavanja.

Od li?a mato?ine (Melissa officinalis L) i drugih mirisavih biljka pravi se aromati?na esta i aromati?na alkoholna vodica. Ove teku?ine upotrebljavaju se i kao unutarnji i kao vanjski lijek za mazanje. One osvjeuju, oivljuju i razdrauju, zato se upotrebljavaju kad je tko slab i ima nesvjesticu i povra?anje.


?e?a nesvjestica

Uzme se petoprste stee (Potentilla anserina L), kumina (kima, Carum carvi), ?estoslavice (Veronika officinalis L) po 4 g i korijena odoljena (Valeriana officinalis L) 6 g. Te se trave preliju s pola litre kipu?e vode i kuhaju 15 min. Toga ?aja uzima se uvijek samo po gutljaj i popiju se 2 alice preko dana. Dnevno treba tijelo prati s pola octa i pola vode, polijevati dva puta tjedno gornje tijelo, a dva puta noge, koljena i slabine od 8 sek. postupno do 1 i pol min. Tjedno treba dva puta uzeti do koljena toplu kupku za noge u odvaru od trina i dva puta umotati tijelo u vru?u plahtu, umo?enu u odvar od trina. Taj oblog ostavi se 1 i pol do 2 sata.


Nesanica

Nesanica dolazi zbog poreme?ene cirkulacije krvi, hladnih ruku i nogu, navale krvi u glavu, nedostatnog izlu?ivanja loih sokova iz tijela i napuhavanja (vjetrova). Od navale krvi u glavu ponajvie trpe ljudi koji su umno odvie zaposleni. Oni trebaju uzimati tri puta dnevno po alicu ?aja od kamilice, a u ?aj staviti 25 do 30 kapi tinkture od korijena odoljena i i?irota.

Tinktura od odoljena i i?irota dobije se ovako: uzme se boca irokog grla i napuni do polovine; sitno narezanim korijenjem od odoljena i i?irota na jednake dijelove nadolije se ?istom prepe?enom rakijom i ostavi na suncu ili toplom mjestu tvrdo za?epljeno 4 do 6 tjedana, a nakon toga procijedi se u ?isto staklo. Za ?aj od kamilice uzme se 6 g kamilice, prelije s ?etvrt litre kipu?e vode, s jednom licom meda kuha se 5 minuta, dobro se promijea i ostavi dobro poklopljeno ostati 5 minuta. Nakon toga se procijedi i odmah pije. ?aj od kamilice ne smije se kuhati ni dugo stajati, ina?e ishlapi najve?i dio ljekovitog eteri?nog ulja koje kamilica u sebi sadri. Ovaj ?aj s tinkturom od odoljena treba uzimati tri tjedna, ne dulje. Nadalje, uzima se tri tjedna, tri puta dnevno po jedna alica ?aja od ?estoslavice (Veronika officinalis L), cvijeta od kunice i macine trave, svake po 15 g. Ove se trave potopljene dre 12 sati, kuhaju se 10 minuta s dvije lice meda. Raditi se ne smije previe, a u krevet se mora rano lijegati, pred spavanje popiti ?au vode prokuhane sa licom meda ili ?au kiselog mlijeka. Po hladnoj vodi treba gaziti, a ako je mogu?e, do koljena jednu do tri minute. Noge ne treba brisati, ve? odmah u krevet le?i. Preko eluca i trbuha treba staviti hladan oblog od pola octa i pola vode, suhim i toplim previti. Kod velike navale krvi u glavu svaki drugi dan treba uzeti hladnu polubanju od 10 sekundi i oko vrata oblog s pola octa i pola vode. Uz hodanje po vodi izmjeni?no treba uzeti tri puta tjedno jako vru?u banju za noge do koljena od pola sata u odvaru od trina zatim staviti noge iz vru?e banje minutu u hladnu vodu i pokretati njima kao da se gazi po vodi. Osje?a li se veliki umor u o?ima i teina u o?nim kapcima, treba preko ?ela i o?iju staviti oblog od odvara 20 g kadulje i 20 g pelina s pola litre vinskog octa, to se sve dri potopljeno 12 sati, 10 minuta kuha, pari, procijedi i ohladi. Dva puta tjedno treba napariti glavu na odvaru od kamilice (3 dag na dvije litre vode). Iza parenja ne smije se izlaziti jedan sat na zrak. Hrana neka je lagana, ali krepka i mjeovita, a osobito se preporu?uje puno vo?a. Na stolicu paziti da je redovita, eventualno pomo?i laganim sredstvima za otvor. Spavati kod otvorenih prozora. Jastuk pod glavu treba napuniti svjee suenim li?em od lijeske, hmelja ili omorikinim iglicama.

Tko ne moe spavati u bolesti, neka kuha ljubicu u bijelome vinu i neka taj ?aj pije. U isto vrijeme neka mae zglobove uljem od ljubi?ice i zaspat ?e brzo.

Protiv nesanice treba prije lijeganja savakati li?icu ania i popiti s vodom. Osim toga, uzmite ujutro natate, pola sata pred ru?ak i pola sata pred ve?eru po jednu ve?u alicu ?aja od korijena od kravljaka velikog (Carlina acaulis L) i korijena lincure (Gentiana lutea L) po 3 g svakog, 5 g korijena i?irota (Acorus Calamus L) s malom gran?icom rumarina na ?etvrt litre vina i jednu licu meda. To se dri potopljeno 12 sati, 10 minuta se kuha. Uzima se 3 do 4 tjedna.

Jedna velika lica meda uzeta prije lijeganja umiruje ivce i pospjeuje san. Tako?er se preporu?uje jesti kisele jabuke prije spavanja.

Dobar san dobiva se kada se prije spavanja ?itav dio tijela izme?u prsiju i pupka te noni prsti natru rakijom od prave penice.

Protiv nespavanja zbog neuroze dobro je i ovo sredstvo: pomijea se tu?eni pelin sa sredinom kruha u octu. Tom smjesom obloi se eludac.


Nespavanje zbog glavobolje

Istucaj malo maurana, iscijedi malo soka i umrcaj kroz nos 2-3 kapi. Nakon toga se slatko spava.


Bol o?iju

Za svaki bol o?iju treba uzeti tjedno 2-3 vru?e banje za noge do koljena u odvaru od trina, od 20 min. i odmah iza ove vru?e banje za 1 min. hladnu banju do ?lanaka s kretnjama kao da se gazi po vodi. Tjedno se uzimaju po dvije polukupelji s pranjem le?a od 10 sek., postupno do 1 min. i jednom tjedno umota se u vru?u plahtu, umo?enu u odvar od trina ili jo bolje isjeckane slame od zobi. Pored uporabe vode uzima se ujutro natate, u podne pred ru?ak i nave?er prije spavanja, po jedna manja alica ovog ?aja: po 6 g o?anice, zvane i vidac (Euphrasia officinalis Hayn), kadulje (Salvia officinalis), cvijeta od bazge (Sambucus nigra L), bogorodi?ine trave (Hypericum perforatum), kantarije zvane i ki?ica crvena (Erithraea Centaur. Pers.) i 3 g pelina (Artemisia Absin- thum L) s 2 lice meda, potopi se u pola litre vode i stoji 12 sati, 5 minuta kuha i jo 10 min. dobro poklopljeno pari.

Kad koga o?i bole, uzima se li?e od vinje. Uzmi jedan pregrt li?a od vinje, dobro ga operi nave?er i kad po?e spavati, privij na o?i. Tako neka ostane do sutra. A onda ga skini s o?iju u mra?noj sobi i umij se svjeom hladnom vodom. Tako radi 3-4 dana.

O?anica (vidac, Euphrasia officinalis Hayn) uspjean je lijek za o?ne bolesti. Za lijek se upotrebljava li?e bilo suho ili smrvljeno, i to kao ?aj ili kao praak. Njim se peru tijekom dana 2-3 puta bolesne o?i ili se mo?i ?ista platnena krpica u taj ?aj te se privija na o?i preko no?i.

Do jutra o?i se pro?iste i zjenica oja?a. Ali ?im se bolesnik probudi, neka odmah odstrani obloge. Uz to neka se uzme dnevno jedanput na vrhu noa o?ani?na praka, bilo u juhi ili vodi, jer ?e time o?ni ivci jo vie oja?ati. Ovaj lijek je vrlo dobar.

Za o?i, kada su upaljene, nabuhle i krmeljave, treba uzeti na ?etvrt litre vode, 1 malu licu ?istog meda i kuhati 5 min. i tom medovinom kada se ohladi 4-5 puta na dan o?i ispirati.

Pored toga, treba uzeti lanenu krpu, esterostruko je sloiti, umo?iti u medovinu, iscijediti i obloge na o?i stavljati. Te obloge treba svakih 10-15 min. mijenjati. Preko no?i treba oblog staviti. Nakon obloga ne smije se barem 1 sat iza?i na zrak, a i na jako svjetlo ne izlaziti barem pola sata nakon skidanja obloga. Izvrstan je lijek za upaljene, nabuhle i krmeljave o?i i ovaj: uzmi osrednju glavicu crvenog luka, o?isti je, razrei na pove?e komade i stavi je s 1 licom meda kuhati u pola litre kravljeg mlijeka (od zdrave krave) i pusti da lagano kuha 10 min. Onda procijedi kroz tanku krpicu i tim mlakim lijekom isperi o?i 4-5 puta dnevno. Ovaj lijek izvanredno djeluje i ja?a o?i.

Isto tako je vrlo dobro stavljati na o?i obloge od ?iste prepe?ene rakije.

Uz obloge i ispiranje o?iju treba uzeti tjedno 2-3 puta jako toplu kupku za noge u odvaru od trina. Noge treba pri tome pokriti da para u noge udara. Odmah nakon kupke treba polijevati odstajalom vodom cijelo tijelo, u po?etku pola min. pa postupno do 1 i pol min., a zatim se brzo ogrnuti i le?i u krevet. Ova su polijevanja za ja?anje i reguliraju kolanje krvi u tijelu.

Kada su o?i krmeljave i kada puno suze, treba o?i 2-3 puta tjedno napariti na odvaru od komora?a. Uzme se 6 velikih lica samljevenog sjemena od komora?a, prelije se s 1 litrom kipu?e vode i kuha jo 10 min. Pored parenja treba o?i dnevno 3-4 puta oprati odvarom od aloje i komadi?em ?istog pamuka (svaki put ?isti pamuk, a odvar mora biti dobro poklopljen).

Odvar od alojevog praka (Aloa vulgaris Lam) dobije se ovako: uzme se obilno pun vrh noa alojevog praka i prelije se ?etvrt litre kipu?e vode, dobro se promijea, poklopi i ostavi dok se ohladi i izbistri, a zatim kroz ?istu krpicu procijedi. Pranje o?iju odvarom od aloje ee i boli, ali se ne treba prepasti. Ono ?isti i lije?i o?i.


Titranje i mrak pred o?ima

Kad pred o?ima mnogo titra, treba le?i, dobro se pruiti i o?i zatvoriti barem pola sata. Svaku ve?er treba prije spavanja 2-3 minute po hladnoj vodi hodati ili hladne obloge na noge staviti, pa suhim i toplim previti. A na o?i treba staviti svaku ve?er oblog od kamilice. Na 30 g kamilice stavi se 3/4 litre vode, pusti da voda uzavre i kipu?om se prelije preko kamilice te ostavi dobro poklopljeno da se pari. Jo mlaka kamilica procijedi se kroz ?istu krpu da ne bi ostalo trunja.


Ako o?ima svjetlo kodi

Treba svaku ve?er na o?i stavljati hladne obloge s odvarom od o?anice (Euphrasia officinalis Hayn). Na 50 g o?anice prelije se pola litre kipu?e vode i pusti da se poistiha 5 min. kuha.

Ohla?en odvar se kroz ?istu krpicu procijedi i tim istim odvarom preko dana 3-4 puta o?i se operu ?istim pamukom i svaki put drugi pamuk uzme. Uz to treba uzeti ujutro natate, u podne pred ru?ak i nave?er pola sata prije jela na vrhu noa praak od suhog samljevenog li?a o?anice s pola ?ae svjee vode.


Biona ili poganac

Za ovu bolest o?iju treba o?i dnevno 15 do 20 minuta napariti na odvaru od komora?a. Uzme se est velikih lica samljevenog sjemena od komora?a, prelije se jednom litrom kipu?e vode i kuha jo 10 minuta dobro poklopljeno. O?i treba dnevno banjati tri-?etiri puta, svaki put od 8 do 10 minuta u ovom odvaru: uzme se na vrhu noa praka od aloja (Aloe vulgaris L), po 10 g od mijakinje trave, zvane i crijevac (Stellaria media Vill.), pelina, korijena od poljske stee (Potentilla, Tormentilla Sibth.), jednu veliku licu samljevenog sjemena od komora?a i tri velike lice meda. Takve treba 12 sati drati potopljene, 10 minuta kuhati i jo 10 minuta pariti, kroz ?istu krpu procijediti i tim odvarom o?i banjati, a preko no?i obloge od toga odvara na o?i stavljati. Ako iz o?iju po?inje izlaziti gnojna teku?ina, to je dobar znak. Nakon parenja ne smije se barem jedan sat iz sobe iza?i, a nakon obloga ne smije se izlaziti barem pola sata na svjetlo.

Za lije?enje bione kuha se i pelin u ?istom zdravom vrcanom medu i privija se na o?i da mrena spadne. I za upalu o?iju dobar je taj lijek. Pelin se mora prije toga dobro o?istiti, oprati, ocijediti i tek onda u medu kuhati.

Ako nemate ?unka za banjanje o?iju, neka se uzme polovina ljuske od jajeta.


Ja?anje o?iju

Za kratkovidnost pomae ispiranje o?iju dva puta dnevno ?ajem od kamilice. Kamilica se mora kroz krpu procijediti i onda tek o?i umivati da u o?i ne do?e nikakav trun.

Vrlo dobro sredstvo je i sljede?e: rumarinovim alkoholom svaki dan natrljaj ?elo, sljepoo?nice, lice i vratne ile, a osim toga, umrkavati ga duboko kroz nos. Rumarinov alkohol pravi se na sljede?i na?in: uzme se tri ?etvrt litre najja?eg ?istog alkohola i napuni s cvijetom i gran?icama rumarina. Boca se dobro za?epi i ?ep povee da ne isko?i i ostavi na vru?em suncu tri dana, a ako nema sunca, moe se staviti i kraj tople pe?i. Svaki dan treba to promu?kati dva-tri puta. Nakon toga se procijedi, ulije u ?istu bocu i pomijea 3 do 4 g kamfora. Trlja se tako dugo dok koa upije alkohol.


Osip

Ako je osip vlaan, treba dva puta tjedno napariti glavu, 20 do 25 minuta, na odvaru od trina i odmah nakon parenja uzeti polukupelj u odstajaloj vodi, uz tu kupelj oprati brzo i le?a. Kupelj s pranjem le?a ne smije trajati dulje od jedne sekunde, postupno do 3 sekunde. Jednom tjedno treba oprati ?itavo tijelo u pola vinskog octa i pola vode. Pranje smije trajati od jedne i pol postupno do 3 sekunde. Jednom tjedno treba umotati cijelo tijelo u mokru plahtu, koja se umo?i u odvar slame od zobi, a preko toga staviti jo jedan suhi i vuneni ili sukneni pokriva?, uz krevetni pokriva?. U ovom oblogu treba bolesnik ostati 3 sata. Zatim treba uzimati svjeeg zrnja od smreke ili borovica (Juniperus communis) i zrnje dobro provakati. Prvi dan se uzimaju 4 zrna, svaki dan jedno zrno vie do 15, a od 15 svaki dan po jedno zrno manje, dok se do?e na 4 zrna. To se mora pet puta ponoviti.

Svaki dan jutrom natate i nave?er prije spavanja pije se alica ovog ?aja: po 4 g mladog hrastovog li?a i kadulje i 2 g pelina, 12 sati se dri potopljeno, zatim se prokuha u istoj vodi i jo 10 minuta ostavi poklopljeno. Nakon toga 8 do 10 dana promijeni se ?aj i uzima ovaj: po 4 g bokvice (Plantago lanceolata L), kantarije (Erythraea Centaurium Pers.) i 2 g pelina dri se potopljeno 12 sati, prokuha i pari 10 minuta. Osim toga, uzima se dnevno tri puta na vrhu noa praka od korijena kravojca (Angelica silvestris). Glavu treba dnevno pariti na odvaru od smreke i poljske preslice (po 15 g na pola litre vode, 12 sati drati potopljeno i pola sata lagano kuhati). Moe se upotrijebiti i smreka i kadulja izmjeni?no. Obloge treba stavljati s ilova?om, koja se razmeka s odvarom smreke i preslice, na lanenu krpu, ali ta se najprije pokvasi, a zatim se stavi ilova?a 3 cm debelo. Kome nisu dragi oblozi od ilova?e, neka natare dobro bolna mjesta uljem i pospe ?istom u prah istucanom ilova?om.

Ako je osip suh, treba piti isti ?aj i na vrhu noa praka od korijena kravojca tri puta dnevno, pola sata prije jela. Tjedno dva puta umotati se u plahtu koja se umo?i u odvar slame od zobi, a jedanput tjedno uzimati kupelj u odvaru slame od soli (3 kg na veliku kadu, jedan sat kuhati i pridodati vodi za kupelj). Tjedno treba dva puta polijevati ?itavo tijelo i dva puta uzimati polukupelj s pranjem le?a. Hrana mora biti dobra i mijeana.


Otok

Uzme se korijena od krina i bijelog sljeza i kuha u mlijeku. To se tako dugo kuha dok postane gusto kao cicvara. U tu se smjesu doda lica ulja, lica doma?eg kvasca i neto malo afrana. To se sve dobro izmijea, podebelo namae na lanenu krpu i time obloi otok. Oblog treba ostati 12 sati.

Izvrsno je sredstvo i oblog od skuhane crne rotkve kuhane u sirutki. Ovakav oblog treba ostati po nekoliko sati. To se ponavlja nekoliko dana.


Tvrde otekline

Protiv otoka je dobro staviti sol s kvasom, medom, maslacem i svinjskim salom zajedno smijeano.


Kad otekne li?ica

?esto ote?e i napne se li?ica, pa bude tvrda kao kamen. Za oteklinu je najbolje skuhati u octu isjevine (mekinje) od heljdina (Polygonum sagophirum L) brana, i tim obloiti li?icu, gdje je oteklina.


Melem za opekline

Nabere se podosta mladih gran?ica od bazge (Sambucus uigra L), gornja kora se ostrue i baci, zelena korica s gran?ica se ostrue te s ?istim voskom i maslinovim uljem na tihoj vatri dobro iskuha i procijedi. Tim melemom mau se opekline.

Dobar je i ovaj lijek: uzmi pravog ?istog meda, maslinovog ulja i bjelance iz jajeta, podjednake dijelove. Tu smjesu dobro umuti i time mai opekline.


Ospice crne i bijele

Kod ospica se pokazuju po prsima i donjem tijelu iljaste bubuljice. Bolesnika spopada velika malaksalost, temperatura, glavobolja, nesanica i odvratnost od jela. Nastupa epidemijom. Kod ove bolesti treba uzeti tri puta dnevno na vrhu noa praka od korijena kravojca (Angelica sylvestris L) i svaki sat po jednu licu ?aja od 6 g kantarije (Erythraea Centaur. Pers.), macine trave 8 g (Melissa officinalis L), 8 g poljske stee (Potentilla Tormentilla Sibth.), kadulje 8 g (Salvia officinalis) i pelina 4 g (Artemisia Absinthum L) na jednu litru vina, koje se vrelo prelije, 5 minuta kuha i 10 minuta dobro poklopljeno pari. Onda se procijedi, pridoda 4 lice meda i jo jednom proklju?a. Svakog sata treba oprati ?itavo tijelo toplim odvarom od preslice (Equisetum arvense L) ili odvarom od sljeza (Malva rotundifolia), po 30 g na jednu litru vode, 15 minuta kuhati. Nakon svakog pranja 20 do 25 sekundi treba umotati tijelo u vru?u plahtu umo?enu u odvar od trina (pola kilograma trina na 12 litara vode, pola sata kuhati). Jednom do dva puta dnevno daje se bolesniku mlaka polukupelj sa sljezom, trinom ili preslicom. Ta polukupelj traje 5 do 8 minuta. Bolesnika se ne smije odvie pokrivati, ali treba da je dobro umotan da se od obloga ne rashladi. U sobi neka je uvijek svje zrak. Za pi?e neka se uzima sok od jagode, limunada ili malina, 1 do 2 dana ne smije se nita jesti, poslije pomalo mlijeka, kuhanog vo?a ili druge lagane hrane.

Plahta za obloge mora se dobro oprati i iskuhati.

Kada se tko razboli od ospica, neka skuha divlje siline (Isatis silvestris), koja je bolja od pitome, pa neka se okupa u onoj vodi kad je bolestan.


Otrovanje krvi

Otrovanje krvi kroz vanjsku ozljedu nastupi kada ozlijedimo kou zahr?alim eljezom ili se povrijedimo kakvim otrovnim predmetom ili biljkom, a i zbog ujeda psa ili ma?ke. Ovakve su rane vrlo pogibeljne i odmah treba pristupiti lije?enju. Najprije se potiskuju krvne ile smjerom od srca prema rani da dobro iskrvare. Onda treba podvezati i ako ima zdrave neraspucane usne i zdravu sluznicu u ustima, samo onda ranu isisaj i ispljuj krv koju si isisao, pa otkloni povez i isperi ranu ?istom prepe?enom rakijom u koju se stavi lica soli. Kod ugriza psa ili ma?ke, nakon to se rana ispere, treba nastojati da se to prije po?e u Pasteurov zavod. Ako li ozljede tee naravi, treba isto krv istisnuti i pustiti ranu da dobro iskrvari, pa oprati slanom rakijom.

Za ovo vrijeme neka se kipu?a voda preko trina prelije. Ove vru?e trine previju se na rane i treba ih to je mogu?e due drati, a ozlije?eni dio tijela stavi se u vru? odvar od trina zajedno s oblogom. Da banja bude vru?a uvijek, treba vru?im odvarom dolijevati. Ako ozljede jako bole, treba oblog od trina izmijeniti, pa ponovno tijelo u vru?em odvaru drati, makar trajalo i 6 do 8 sati, dok bol sasvim ne umine.

Uz ove banje treba ?itavo tijelo svaka dva sata hladnom octenom vodom oprati i svako ?etvrt do pola sata popiti po jednu alicu ovoga ?aja: po 10 g cvijeta od bazge, kadulje i pelina s pola litre kipu?e vode preliti i 5 minuta kuhati. Tko ovo u?ini, otklonit ?e svaku opasnost od otrovanja krvi.

Nadalje treba za to ve?u sigurnost sedam dana svaku ve?er umotati tijelo u vru?u plahtu ili duga?ku koulju to se upotrebljava za obloge, umo?enu u slanu vodu. Na 6 litara vode uzme se pola kilograma soli. Ovaj oblog ostavi se na tijelu jedan do jedan i pol sat, onda se oblog skine, a tijelo octenom vodom opere. Uz to se tri tjedna tri puta dnevno pije po jedna manja alica ?aja od 10 g komuki sa sjemenjem od utilovke (Genista Germanica L) i po 5 g od korijenja i 5 g li?a od piskavice (poljske prenice, Succissa pratensis Moench ili Knautia arvensis), korijena od bibernele (Pimpinella magna), krike (pelenike, Anagallis arvensis L), pelina, kadulje i kantarije, to se u jednoj litri zdravog vina dri 12 sati potopljeno i s dvije lice meda 10 minuta kuha i jo 20 minuta pari, a zatim procijedi.


Otrovanje jelom

Kod svakog otrova koji je u eludac dospio treba bolesniku u prvom redu i to prije pruiti kakvo sredstvo za povra?anje. U tu svrhu upotrebljava se mlaka voda sa solju ili se u litru vode razmute 2 do 3 bjelanjka ili se bjelanjak razmuti u ?aju od kamilice ili se u litri mlijeka prokuha aka hrastove kore ili 1 dag lanenog sjemena. Dobro je uzeti jednu litru mlake crne kave s 1/8 litre vinskog octa i piti tako dugo dok povra?anje ne nastupi. Nakon povra?anja treba pruiti bolesniku da pije pola litre mlakog rasola od kiselog kupusa ili da jede tanjur prijesnog kiselog kupusa s uljem. Ako nema kupusa, tada pet-est lica meda ili svjeeg kravljeg sira, svako pola sata po licu i pola litre tople sirutke. Na eludac i trbuh treba stavljati vru?e obloge sa slanom vodom. Svakih 10 do 15 minuta oblozi se mijenjaju. Ove obloge treba stavljati 5 do 6 sati.

Odmah nakon povra?anja treba bolesniku pruiti klizmu s odvarom od 75 g mati?njaka i 75 g metvice s 1/10 litre ulja. Bolesnik se mora hraniti jedan do dva tjedna samo mlije?nom hranom, dva-tri tjedna dva puta tjedno umotati se u vru?u plahtu umo?enu u odvar od trina i uzimati dnevno po dvije male alice ?aja od svjeeg sjemena od ?i?ka (6 g na ?etvrt litre vode i jednu licu meda). Ili umjesto toga po dvije alice ?aja od 5 g i?irota, 3 g preslice i 2 g pelina sa licom meda na ?etvrt litre vode. Potrebno je pranje octom i blaga uporaba hladne vode.


Otrovanje olovom

Otrovanje olovom je dugotrajna bolest, koja od vremena do vremena s velikim bolovima nastupa. Kod te bolesti bolesnik se osje?a duevno i tjelesno slomljen, probave nema, niti teka za jelo. ?esto nastupe gr?evi u mii?ima i veliki bol u trbuhu oko pupka. Ne moe spavati, u ustima ima neki sladak ukus, lo zadah iz usta, a oko korijena zubi na ?eljusti neku sivu boju. Tijelo i ruke mu klonu i gubi glas. Poneki put dolazi neka slabost i uz to napadno dugo spavanje, a vie puta bolesnik bulazni.

Ovo otrovanje dolazi od neopreznog baratanja olovom, disanjem olovnih para, od praka koji se primijea kojekakvim bojama te od jela koje se kuha u kositrenom loncu.

Kada bolovi nastupe, treba najprije uzeti pola litre jako tople vode s malo soli za povra?anje, a nakon toga svjee jaje i razmutiti u alici vode i popiti. To treba tri puta ponoviti (uviek svjee, ne odjednom) da se eludac dobro o?isti. Nakon toga treba stavljati na eludac i trbuh vru?e obloge iz odvara od ?i?ka: na 1/2 litre vode 30 g korijena (Lappa officinalis L) ili s odvarom od trina i postupno 4-6 lica pravog meda. Uz to treba piti odmah jako vru?i ?aj od li?a kravojca (Angelica silvestris L) i mladog hrastovog li?a po 10 g i pelina 4 g na pola litre vode, vrelom vodom preliti i 10 min. kuhati. Toga ?aja treba uzimati i dalje ujutro, u podne i na ve?er po alicu. Svako pola sata treba dati po licu mlijeka kuhanog s komora?em (Foeniculum officinale All.), jednu licu samljevenog komora?a i kuhanog s 1/4 litre mlijeka 10 minuta.

Bolesniku treba dati jesti prijesni kiseli kupus s crvenim lukom i uljem te svjei kravlji sir, kiselo mlijeko bez vrhnja i kuhanu penicu, a piti razrije?en rasol (na 1 licu rasola 4 lice vode).

Za potpuno ozdravljenje bolesnik treba dnevno prati tijelo octenom vodom, dva puta tjedno polijevati gornje tijelo, a dva puta donje, zatim uzimati tjedno dvije hladne polukupelji i vru?e banje za noge do koljena u odvaru od trina (20 min. po dva puta).

Preporu?uje se ljudima koji s olovom rade da predusretnu tu bolest vodom, tj. polijevanjem, banjama, pranjem octenom vodom i uzimanjem dnevno 2 ?aice vina od rumarina ili dva puta dnevno po 15 kapi tinkture od pelina.


Ovapnjenje ila

Dnevno se uzima alica ?aja od prenih i tucanih ipko- vih kotica (10 g na pola litre vode) i suhih komuki od graha (25 g na pola litre vode). To se 12 sati dri potopljeno i dva-tri sata polagano kuha dok ukuha na jednu tre?inu. Mogu se i zajedno kuhati te sa e?erom i limunom kao ukusan ?aj pripraviti. Dalje treba uzimati svaki sat po jednu licu ovog ?aja: po 3 g breze, kadulje, lista i korijena od koprive i suenih ljusaka od jabuke na pola litre vode, 12 sati drati potopljeno, provriti u istoj vodi, 10 minuta pariti na toplome mjestu, a onda ocijediti.

Tjedno treba dva puta umotati tijelo u plahtu, koja se umo?i u vru?i odvar od sijena (trine).

Ovakav oblog treba uzeti i onda kada prsa bole. Preko te vru?e mokre plahte treba staviti vru?u plahtu i previti vunenim ili suknenim pokriva?em, uz krevetne pokriva?e. Taj se oblog ostavi 2 do 3 sata. Jednom tjedno treba uzeti banju od trina (jedan i pol kilogram soli, jedan i pol kilogram trina i pola kilograma smrekovih boba na veliku kadu). To treba 12 sati drati potopljeno, bobe istucati, pola sata kuhati i opet ostaviti stajati 12 sati, procijediti i vodi za kupelj pridodati. Tjedno treba dva puta polijevati ?itavo tijelo od jedne do dvije sekunde. Iz po?etka moe se uzeti mlaka voda, a poslije, kada se bolesnik ve? privikne na polijevanje, odstajala hladna voda. Treba osobito paziti na stolicu da je u redu. Sedam dana se uzima preni je?am i kozje mlijeko. Kozjeg mlijeka treba to vie piti. Svako jutro natate uzimati malu licu svjeeg zrna od sla?ice. Dnevno pojesti jednu do dvije glavice crvenog luka sitno isjeckanog s uljem, izmjeni?no s rotkvom na ribe ribanom i uljem. Treba jesti mnogo vo?a, pa zelen i branastu hranu uop?e, vie gustu, a teku?ine, osim navedenih ?ajeva, to manje uzimati. Tijelo treba vie puta lagano masirati i to vie kretati se po svjeem zraku i duboko disati.

Kod ove bolesti biljei vrlo dobre uspjehe pijenje ?aja od divlje rue s korijenom od koprive, tri puta dnevno po jednu alicu. ?aj se dobije ako se po 80 g od svake vrste, na jednu litru vode, polagano i dobro poklopljeno 2-3 sata kuha dok ukuha na pola, zatim procijedi i sa licom meda jo jednom proklju?a. Uz taj ?aj dnevno treba po jednu-dvije litre kozjeg mlijeka popiti, jesti jagode, borovnice, brusnice, kupine i maline, prijesni kiseli kupus, crveni luk i kuhanu penicu. Meso samo bijelo i dobro kuhano.

P -


Bolesti plu?a

Plu?ne bolesti po?inju s mnogo naznaka: probadanjem u prsima, le?ima, porebrici, kratkim disanjem, kaljem, promuklo?u, temperaturom, umorom, napadno rumenim obrazima, no?nim znojenjem, odvratno?u od jela, mravo?u i velikom slabokrvnosti. Kod ove bolesti treba na bolna mjesta staviti obloge od loja ili jo bolje ?iste svinjske masti. Lanena krpa namae se lojem ili ma?u i stavi kuda probada i pali. Krpu, lojem namazanu, treba drati prema vatri da se malo ugrije i da bolje uz tijelo prione. Preko ovih masnih krpa treba stavljati i ru?nike nakvaene u vodu i ocat, za suzbijanje temperature, a njih previti suhom trostrukom plahtom da s nijedne strane zrak do obloga ne dopre. Oblozi se mijenjaju svaki 1 i pol sat, a masna krpa kada je koa upila mast.

Kod ovih bolesti ?ini osobito dobre usluge sirup od omorikinih vrhova i ?eera, 5-6 komada zelenih. Omorikini ?eeri sitno se izreu, preliju vodom, pokriju i ostave potopljeni 20-30 sati. nakon toga kuhaju se u istoj vodi i kada su proklju?ali, poistiha se kuhaju 1 sat. Onda se uzme mladih omorikinih vrhova, sitno se isijeku pa dobro iscijede i pomijeaju s odvarom ?eera. Koliko ima soka od ?eera i vrhova, uzme se 6 puta toliko zdravog meda i kuha zajedno oko pola sata. Ovaj sirup bolesnika nevjerojatno ja?a, ?isti krv i plu?a i razara zarazne bakterije, a daje se po jedna mala li?ica svakog sata Osim toga, ujutro, u podne i nave?er po jedna alica ovog ?aja: po 4 g ila i li?a od koprive, mladog hrastovog li?a, dobri?ice, li?a od masla?ka, cvijeta od ku- nice, kadulje, korijena gorke krestuice (Polygala amara L), 1 lica samljevenog sjemena od utilovke svinjdue i 2-3 lice iscije?enog soka od krstovnika (Nasturtium offic. R. Br.), dri se potopljeno 12 sati u pola litre vode, 10 minuta se kuha i pridoda sok od krstovnika kada se stavlja kuhati. Hrana neka je lagana, ali krepka. Jesti to vie mlijeka, jaja, kuhanu penicu, je?am, prekrupu od zobi, zelen, bijelo meso i mnogo vo?a. Kod bolesti plu?a ne smije se uzimati nikakva polijevanja ili banja osim kratkih banja za ?isto?u.

Da se o?uvamo od plu?nih bolesti, treba se ?uvati boravka na loem zraku, prevelikog rada i nahlade. Spavati treba u dobro prozra?enim prostorijama i kod otvorenih prozora. Na noge paziti da su uvijek tople i probava da je u redu. Njena plu?a treba to vie otvrdnuti kretanjem i dubokim disanjem po svjeem zraku, osobito po umama crnogorice. Dubokim se disanjem plu?a ire i time u cjelini svojoj doprinose hranjenju i ?i?enju krvi. Kod dubokog disanja napune se plu?ni mjehuri?i svjeim zrakom kroz koji kisik u krv struji i polu?uje se izlu?ivanje otrovne uglji?ne kiseline. Kada se ne die duboko, onda ve?i dio plu?a ne radi, pa oboli i obamre od nerada.

Kod slabih plu?a za ja?anje treba piti ovaj ?aj: po 6 grama cvijeta od kunice, iljaste bokvice i kadulje, 3 g kantarije i 3 g pelina dri se potopljeno 12 sati u pola litre zdravog vina, pridoda 2 lice meda, zatim se 10 minuta kuha i 20 minuta pari. Od ovog ?aja uzima se dnevno 2-3 alice na manje obroke. Po svjeem zraku mnogo se kretati, duboko disati te zra?ne i sun?ane banje uzimati. Dnevno prije spavanja 1 minutu po hladnoj vodi gaziti. Hranu krepku i mjeovitu uzimati. U prolje?e se koristiti mladim biljem (vidi blijedobolja).

Upala plu?a javlja se marcima, drhtanjem od studeni, to zna trajati pola sata, a vie puta i dulje od sata. Nakon maraca nastupa jaka temperatura i povra?anje. Zbog velike temperature bolesnik bunca i vrlo je nemiran. Odmah na po?etku bolesti kalje, a kaalj je bolan i mu?an, suh i kratak. Kada upala dozrije, postaje laki. Izlu?evina je crveno-sme?a ili posve krvava. Upala napadne ponaj?e?e vrh desnog donjeg krila plu?a, a bolovi se odraavaju estokim eenjem uz bodac. Uzro?nika toj bolesti ima vie. To su bakterije koje se za vremena, kada ima malo sunca, u velikom broju namnoe, pa kada se ?ovjek nahladi ili dobije jak udarac u prsa, oboli od upale plu?a. Ako se kod upale plu?a ne razvije jo i koja druga bolest, nastupa nakon 7-10 dana preokret, koji kod lakih slu?ajeva zavrava ozdravljenjem. ?im se bolest pojavi, treba dati bolesniku jednu veliku licu bademova ulja, a kasnije svaka tri sata opet po licu. Pijenje ulja izvanredno dobro utje?e i protiv bolova i upale. Ako nema bademova ulja, to je bolje, moe se uzeti i ?isto maslinovo ulje. Preko prsa, le?a i ramena staviti oblog od ?iste svinjske masti, a preko ovog obloga oblog od mladog kravljeg sira, razmu?enog sa sirutkom, ili ilova?e razmu?ene s pola octa i pola vode. ?im se oblog osui, zamijeniti ga. U pomanjkanju sira i ilova?e, mora se staviti svako pola do tri ?etvrt sata oblog od hladne vode. Svaki oblog koji se daje mora se suhim i toplim previti da zrak ne moe do tijela doprijeti. Na noge treba svako pola sata vru?e obloge stavljati s pola octa i pola vode i vru?e boce na stopala i pod koljena.

Bolesnicima na srcu ne smiju se davati nikakvi hladni oblozi, ve? samo oblog od masti. Ovaj oblog mora biti debelim slojem masti namazan i ?im tijelo upije mast, oblog zamijeniti. Oblozi od masti izvrsno djeluju protiv bolova, otklanjaju bodac i suzbijaju temperaturu. Koji su bolesni na srcu, treba ih umjesto umatanja hladnim oblozima svako pola sata oprati s pola litre hladne vode i pola octa i jednom dnevno dati im hladnu polubanju uz pranje le?a od 8-10 sekundi.
Druge bolesnike, kod promjene obloga treba ih uvijek oprati s pola vode i pola octa. Ova se pranja moraju vrlo brzo ?initi da budu to kra?a, a tim je i uspjeh bolji.

Da se bolesnik to prije oznoji, treba mu skuhati ovaj ?aj: uzeti po 5 g korijena od ?i?ka, li?a od maline, lipe, cvijeta od bazge, 2 zrna prijesne tucane kave s ?etvrt litre vina, 2 lice meda i sok od pola limuna, 20 minuta kuhati i toplo dati popiti. Ako znojenje ne nastupi za ?etvrt sata, tada treba jo jednu alicu ?aja popiti. Ovaj ?aj se daje dnevno za vrijeme visoke temperature da se bolesnik svakog dana dobro oznoji. Kada je znoj nastupio, dostatno je bolesnika 3 do 4 puta dnevno octenom vodom oprati i 2 do 3 lice ulja dati mu popiti.

Osim ?aja za znojenje, daje se svako ?etvrt sata bolesniku po jedna velika lica ovog ?aja: uzme se po 5 g korijena gorke krestuice (Polygala omara L), korijena koprive, korijena kravljaka (Carlina acaulis L) i korijena i?irota i po 5 g li?a od jagode, koprive, ?estoslavice (Veronica officinalis), sljeza, cvijeta cd divizme (Verbascum Thapsus L) i 3 g pelina. Korijenje se dri potopljeno 12 sati u pola litre vina i trave u pola litre vina. Trave se kuhaju 10 minuta sa 6 lica meda, a korijenje 15 minuta i sve se ostavi pariti jo 10 minuta, nakon toga se procijedi i pomijea.

Bolesnik mora uzeti malo dobre krepke juhe, dosta kuhanog vo?a i pomalo mlije?nog jela. Za pi?e dnevno po jednu ?au zdravog crnog vina i sirup od malina ili ribiza s vodom. Dnevno treba usta izmu?kati i grlo izgrgljati 5-6 puta odvarom od kadulje (1 dag na litru vode).

Kada je bolesnik ozdravio, neka jo tri tjedna uzima dnevno po dvije alice ?aja, svako dva-tri sata u manjim obrocima. Za ?aj se uzme po 6 g korijena i?irota, korijena bibernele (Pimpinella magna L) i kadulje, 4 g kantarije i 3 g pelina, u pola litre crnog vina dri se potopljeno 12 sati i kuha s dvije lice meda 10 minuta. Ovakav ?aj otklanja iz tijela zaostale loe sokove, ?isti krv, ja?a ivce i srce, grije eludac i mnogo doprinosi oporavljanju. Uz to se preporu?uje prije spavanja jednu minutu po hladnoj vodi hodati i uzeti dvije polubanje tjedno, uz pranje le?a. Hranu uzimati krepku i mijeanu, po zraku i suncu puno se kretati, duboko disati i kod otvorenih prozora spavati.


Razne plu?ne bolesti

Kao iznimno cijenjen lijek neka upotrebljavaju ?aj od bokvice ili trputca oni koji boluju na plu?ima ili dinim organima i oni koji imaju dulje vremena hunjavicu. Tko je pun sluzi u prsima i teko die, neka od bokvice priredi ovaj lijek: veliko li?e od iljate bokvice neka na zraku osui, ali ne odvie niti premalo. Zatim se izree te se est dijelova li?a polije s pet dijelova alkohola i kada ga li?e sasvim upije, polije se s 45 dijelova kipu?e vode. Sada se sve ovo u posudi pokrije, katkada polagano izmijea i ostavi 24 sata stajati. Poslije tog vremena procijedi se teku?ina kroz finu platnenu krpu. U taj sok sipa se po volji stu?eni uti e?er, zatim se sve to ugrije i pusti da samo malo prokuha. Obi?no se uzima na 40 dijelova soka 60 dijelova e?era. Ovako prigotovljen lijek stavi se u pomanje staklenke, dobro za?epi te spremi na hladnom, ali tamnom mjestu. Bolesnik uzima dva puta dnevno, ujutro i nave?er, po jednu malu licu te ljekarije. To je nedostino djelotvoran lijek za sve plu?ne i prsne bolesti, jer ublauje katar i utiava iskaljavanje, lije?i teki kaalj i sli?ne zastarjele prsne bolesti. Zatim djeluje izvrsno protiv promuklosti, glavobolje, bolesti uha, zuba i svih bolesti usta.

Isiot, kurotresina, madaret, menta, ogulot, pelin, sljez, stravna trava, veremot i ile od are uzmu se sve zajedno i skuha u vodi i popije se za prsobolju prije svakog jela po jedna ?aa.

Hajdu?ica uta, hajdu?ica poljska, hajdu?ica umska, kantarijom ili grozni?ava trava, podubica, o?ajnica i pelin se smijeaju, kuhaju kao ?aj i taj ?aj pije se ujutro, natate, svaki dan.

Li?e od vrijeska, kadulje i stolisnika pomijeaj i pij vodu od ukuhane smjese, koja je vrlo dobar lijek protiv prsobolje.

Srednji trputac ili bokvica srednja, alfija ili kadulja, stolisnik i divizma. Od prve i druge biljke uzima se li?e, a od potonjih cvijet. Sve se smijea i kuha za ?aj. Taj ?aj se pije ujutro natate po alica, a tako isto u podne i uve?er prije spavanja. I to je izvrstan lijek protiv prsobolje i tuberkuloze. Lije?i i u najve?em stupnju bolesti.

Protiv tuberkuloze skuha se mohuna od boura trave, rumarina, iopa i zlatinje u bijelom vinu: jedna ?aa tog ?aja popije se uve?er, a druga ujutro.

Protiv prsobolje kuha se ivica, kadulja, dup?ac, jeruzolima, pelin, li?e od masline, tisovine i smreke u ?istom i novom sudu, kad se iskuha, stavi se van neka sve preno?i na vedrini, ujutro se procijedi i popije natate ona voda.

Tko pati od prsobolje, neka uzme tri struka pelina, i to vrhove, te hrena, rotkve i tavljena korijena, pa neka u vinu i paprici kuha i to zaklopi da ne odie dok kuha. Taj ?aj neka pije tri puta dnevno.

Tko ima tuberkulozu, neka uzme dvije litre piva i neka iskopa dva korijena hrena i raskoli na?etvero i u pivo spusti, pa za?epi da ne odie; neka to odstoji tri ili ?etiri dana, pa onda neka natate pije taj ocat 14 dana i poslije toga neka svaki dan po jedan reanj slanine pojede.


Upala porebrice

Upala porebrice dolazi s temperaturom i uz marce, drhtanje od studeni, vie puta i bez toga. Sprijeda izme?u 5. i 8. rebra nastupa bodac i bol. Na mjesto gdje boli treba stavljati obloge s ?istom svinjskom masti ili lojem. U tu svrhu se lanena krpa namae s masti ili lojem i stavi na bolno mjesto. Krpa lojem namazana mora se drati prema vatri da moe dobro uz tijelo prionuti. Preko ovih masnih krpa stavi se oblog od mladog kravljeg sira ili s pola vode i pola vinskog octa razmu?ena zemlja ilova?a te se suhim i toplim previje. Obloge treba promijeniti ?im su vru?i i tijelo mast popije, za pola do ?etvrt sata. Ako ima svjeeg li?a od podbjela, uzme se li?e, dobro opere i ocijedi, malo izgnje?i, nali?je namae s masti i privije na bolno mjesto, mjesto drugih obloga.

Da se bolesnik oznoji, to je vrlo potrebno, spremi se ovaj ?aj: po 5 g iopa (ljup?ac ili miloduh, Livisticum officinale Koch), cvijeta od bazge, lipe i boba smrekovih s 1/4 vode i 2 lice meda, 15 minuta kuhati. Toga ?aja da se bolesniku da popije po 1 ve?u alicu to toplijeg.

Osim ovog ?aja, svakog sata treba davati po 1 licu ovog ?aja: po 6 g korijena od i?irota, podbjela, sljeza, suru?ice (Spiraea ulmaria), korijena ze?jeg trna (Ononis spinosa L), korijena koprive i li?a od koprive, potopljeno se dri 12 sati s pola litre vina i s 2 lice meda 10 min. se kuha. Ako se trave ne potope, onda ih treba pola sata kuhati, ali su bolje ako se potope jer se time cijela njihova snaga izlu?i iz biljke, a i ?aj ima bolji okus. Osim toga ?aja treba tri puta dnevno na vrhu noa uzeti praka od korijena aptovine jedan dio, a od korijena kravojca dva dijela. Praak dobro pomijeati. Kada je bol popustio i temperatura opala, treba stavljati obloge izmjeni?no, hladne s ilova?om i tople s odvarom od trina, do posvemanjeg ozdravljenja. Dnevno pet-est puta usta treba izmu?kati i grlo izgrgljati odvarom od kadulje (1 dag na litru vode). Duboko disati i tri-?etiri puta dnevno cijelo tijelo s pola octa i pola vode oprati. Hrana treba biti lagana, vie mlije?na i s dosta kuhanog vo?a. Na stolicu strogo paziti, eventualno klizmom pomo?i.


Kada se proguta kakav predmet

Kada se proguta kakav predmet koji eludac ne moe probaviti ?ini se sljede?e: ako je komad u grkljanu zaostao, treba odmah, makar i silom, pove?i komad pojesti, a nakon toga popiti jednu ?au maslinova ulja. Iza toga se pojede tanjur prijesnog kiselog kupusa, a iza kupusa kuhanog krumpira, suhog, izgnje?enog, pomijeanog s posve malo mladog masla. Ako predmet u grkljanu nije zapeo, ne treba kruha uzimati. Nipoto ne davati togod za otvor ili povra?anje i ne uzimati nikakvih pi?a. Ako doti?ni ne bi imao stolicu dva dana, onda se pomae klizmom.


Kada se iz plu?a izbaci krvava sluz

Svakh pola do jednog sata uzeti jednu veliku licu ovog ?aja: po 8 g cvijeta od kunice i divlje koprive, maj?ine duice, vrijea i mladog li?a od kupine, kadulje i krstovnika, a pelina 4 g na jednu litru zdravog vina i 6 lica meda. Trave treba u vinu 12 sati drati potopljene, 5 minuta kuhati i jo daljnjih 20-30 minuta na dobrome mjestu dobro poklopljeno ostaviti.

Na prsa stavljati krpe sa svinjskom masti i lojem, a preko masti dobro tople obloge od pola vinskog octa i pola vode. Obloge treba mijenjati svaka tri ?etvrt sata. Kada je bacanje krvave sluzi prestalo, s oblozima prestati, ali ?aj i nadalje 4-6 tjedana uzimati, 2-3 alice dnevno uvijek samo po gutljaj.


Krvarenje iz plu?a

Kada iz plu?a navali krv, treba odmah uzeti jednu alicu mlakog ovog ?aja: po 5 grama li?a i mladih gran?ica imele (Viscum album. L), korijena poljske stee (Potentilla Tormentilla Sibth.) i preslice, 5 minuta kuhati u 1/4 litre vina, procijediti i tome pridodati i pomijeati 5 grama suhog, u prah izmrvljenog li?a od rusoma?e. Kasnije svakih 1/2 do 1 sat pa i dva sata uzeti po jednu licu ovog ?aja: po 15 grama li?a od rusoma?e (Capsella bursapastoris L), li?a i malih gran?ica imele, cvijeta od kunice, poljske stee, preslice i mladog li?a od kupine sa 6 lica meda, kuhati 15 minuta u pola litre vode i pola litre zdravog vina. Uz to treba dnevno 3-5 puta dati bolesniku dobro toplu klizmu s odvarom od 20 grama preslice i 50 grama mlade zdrave hrastove kore na jednu i pol litru vode, to se 20 minuta poistiha kuha i kroz krpu procijedi. Klizmu dnevno 8-10 dana, 2-3 a kasnije 1-2 puta davati i nakon prestanka krvarenja. Isti ?aj, 2-3 alice dnevno, uvijek po gutljaj, 6-8 tjedana treba uzimati. Za prvu uporabu trave kipu?im vinom i vodom preliti i kuhati, a nadalje ih potopiti i kuhati. Kada krv prestane, preko prsa i le?a treba staviti hladan oblog prije podne i jedan poslije podne, za 1 i pol do dva sata. Polijevanje ili banje kod te bolesti ne smiju se nikako uzimati.


Plu?ni katar

Li?e islandskog liaja (Cetraria islandica), list i cvijet podbjela (Tussilago farfara L) i plu?njaka (Pulmonaria officinalis L) ili kutravca te cvijet bazge (Sambucus nigra L) sve to smijeano kuha se kao ?aj i pije protiv plu?nog katara.

Sedamdeset dana uzima se med s naribanim hrenom tri puta dnevno po jedna lica, i to ujutro, natate. Dalje treba piti vie puta tijekom dana vodu od kuhanog sljeza. Svaki dan proboraviti dva sata na svjeem zraku i hraniti se dobrom hranom.


Katar plu?nih vrhova

Lije?i se pijenjem ?aja od 20 grama li?a od ljubi?ice, 10 grama cvijeta od divizme i 30 grama trandovilja (crnog sljeza, Althaea rosea Cav.) s tri lice meda i tri ?etvrt litre mlijeka, dobro poklopljeno, poistiha se do napola ukuha. Ovog ?aja uzima se 4-6 tjedana, svako 1-2 sata po jedna velika lica. Moe se mjesto s mlijekom i sa zdravim crnim vinom kuhati. Kada se uzme vino, onda treba trave 12-16 sati drati potopljene, 10 minuta kuhati i 20 minuta pariti. Uz taj ?aj treba se dobro hraniti krepkom mjeovitom hranom, po svjeem zraku mnogo se kretati, duboko disati i zra?ne banje uzimati.


?i?enje plu?a

Nabere se li?e od plu?njaka (Pulmonaria officinalis L. - dobije se u ljekarni), koji raste po vinogradima, u umama kraj potoka i cvjeta odmah s prolje?a u oujku i travnju. Skuha se u vinu pa se ta teku?ina pije ujutro svaki dan, natate, po jedna-dvije alice, za ?i?enje plu?a.

Svjee ubrano li?e sa stabljike koprive (Urtica urensL), odmah osueno, daje izvrstan ?aj protiv sluzavosti u prsima i u plu?ima pa ih ?isti ako se ?e?e pije.


Prijedor (bruh)

Uzmi pua (Helix pomatia) i korijena crnog gaveza (Symphytum officinale L), istuci dobro zajedno da bude kao melem, namai na lanenu krpu i privij na ranu. Napravi potpasa? i bolesnika stavi u krevet da se ne mi?e. Nakon 8 dana previj ranu svjeim melemom. To ?ini tri puta i rana ?e zarasti. Dobar je i ovaj lijek: Najprije treba stavljati tople obloge na trbuh, a onda na ranu opranog, natrvenog svjeeg korijena od crnog gaveza. Ako nema svjeeg, neka se uzme osuenog i prokuha s mlijekom i time obloge na ranu stavljati. Kada se osue, treba ih promijeniti. Prijedor treba dobro kamforovim uljem i Algom istrljati. Umjesto ulja jo je bolje ako se ima istopljene masti od lisi?jeg sala. Zatim se prijedor katranovim flasterom oblijepi i potpae i bolesnik neka ostane mirno leati 14 dana ili 3 tjedna. ?esto pomogne ovaj lijek ve? i za 8 dana. Ali se oblozi moraju ?esto mijenjati.


Proljev s krvlju od nahlade

Uzme se svjeeg gove?eg mesa krtine, naree i istu?e tako da ostane u jednom komadu kao kakva marama. Onda se uzme po 20 g cimeta, isiota, karanfila i 30 g papra, dobro istu?e dok postane sitno kao brano. Tim tucanim mirodijama pospe se meso i dobro pokvasi ?istom prepe?enom rakijom ili ?istim alkoholom 60-70%. To se meso privije bolesniku na trbuh, preko se stavi ?isti ru?nik i jo neto vuneno ili dobro toplo. Na noge se stavljaju topli oblozi, vru?i crijep ili vru?e boce. Ovim na?inom ugrije se utroba i proljev prestane. Uz taj lijek treba uzeti jednu alicu vru?eg ?aja, koji se ovako pravi: po 4 g korijena stee (Potentilla Tormentilla sibth.) i korijena kravojca (Angelica silvestris L) s 1/4 litre vode, i 1/4 litre vina, kuha se poistiha 20 min; a onda vru?e prelije preko 4 g hrastovog li?a, 4 g bokvice (Plantago medio L) i 2 g pelina (Artemisia Absinthum L) i pari dobro poklopljeno na vru?em mjestu 15 min. Poslije svako pola sata uzima se po jedna lica toga ?aja, a kada nastupi poboljanje, svakog sata po lica, a kasnije svako 2 sata. Kada je ve? sasvim dobro, uzima se jo 5-6 dana ujutro natate i prije spavanja po 1 alica toga ?aja. Slui za okrjepu.

Kad te jako goni na obavljanje nude, sjedni nekoliko puta na vru?u ciglu ili crijep. Na trbuh privij kau. Kaica se priredi ovako: ispeci u tavi kaicu od kukuruzna brana pa privij na trbuh. Ovaj lijek najbolje lije?i proljev. Uz to je dobro jesti suhe borovnice (Vaccinium Myrtillus L).


Povra?anje uz proljev

Ako je bolesnik dobio viu temperaturu od 37,5, onda mu treba svako 3/4 - sata stavljati hladne obloge na eludac i trbuh s odvarom od trina ili pola vinskog octa i pola vode. Ako nema temperature ili nije via od 37,5, onda mu treba stavljati svakog sata dobro tople obloge s odvarom od trina ili pola octa i pola vode. Kada se vru?i oblozi mijenjaju, svaki put tijelo to bre hladnom octenom vodom oprati. Uz ove obloge treba bolesniku pruiti mlaku klizmu od 50 g mlade hrastove kore, 50 g poljske stee i 30 g mladog orahovog li?a. Nakon 2-3 obloga i 2-3 pranja nastupa olakica. Vrlo je dobro ako je mogu?e bolesniku pruiti banju od 25-30 min. u velikoj kadi, s odvarom od trina. Ako se nema trina pri ruci, uzme se 1/4 kg istucanih boba smrekovih i 1/4 kg s ljuskama istucanog bijelog luka s 2-3 litre vode 1/2 sata kuhati, osim toga, u banju usuti 1 kg soli. Nakon ove vru?e banje tijelo hladnom octenom vodom brzo oprati. Tko nema zgode da uzme veliku banju, neka uzme banju do koljena za noge, s istim odvarom, od 25-30 min., odmah iza ove banje 1 min. noge u hladnu vodu staviti i pokretati kao da se gazi po vodi.

Za ?aj treba kuhati i odmah dati i alicu od 10 g cvijeta od bazge i 10 g suru?ice (buditeljica, Ulmaria pentapetala L) s 1/4 litre zdravog bijelog vina i 1 licom meda, 5 minuta kuhati.
Nakon 2 sata opet uzeti 1 alicu ?aja i na svaku alicu sok od pola limuna. Tko ne voli ?aj od bazge i suru?ice, neka uzme 10 g lipe i kuha s 1/8 litre vina 1/8 litre vode i 1 licom meda 10 min. i kipu?e prelije preko 10 g kamilice. I u ovaj ?aj treba staviti sok od pola limuna.


Za popravak loe probave

Pije se 40 dana po tri puta dnevno, natate, u podne i nave?er po alica ?aja od bijelog sljeza s medom (Althaea officinalis L). Uzme se 20 g sljeza na pola litre vode, 12 sati dri potopljeno da u istoj vodi proklju?a, onda se pridodaju jo 2 lice meda i kuha se 5 min. Time se probava izvanredno popravlja, a i za prsa je dobro. Uz taj lijek trbuh i eludac uvijek toplo drati.

Probavu tako?er izvrsno popravlja i bosiljak (Ocimum basilicum L). Uzme se jedna boca, napuni se do polovine bosiljkom, li?em i cvatom, nadolije se vinom i ostavi 8 dana. A moe se po nudi ve? i za dan-dva upotrijebiti. Na 2/3 ovog vina doda se 1/3 dobrog ulja i pije 40 dana po 3-4 velike lice.

Dobro sredstvo je i sljede?e: uzme se 75 g isitnjenog korijena od velikog kravljaka (Carlina acaulis L) i kao olovka debelog korijena od lincure (Gentiana lutea L), 75 g isto usitnjenog na 1 bocu rakije i ostavi 5-8 dana. Ocijedi se i pridoda 1/4 litre meda i dobro razmuti. Od te rakije uzeti dnevno po 1 malu licu u vodi.


Protiv tvrde stolice i za dobru probavu

Mjesec dana treba stavljati svaku ve?er u ?istu posudu po 15 dag svjee pitome metvice ili 5 dag suhe u litru vode i to kuhati u ?istom sudu dok se pola ukuha. Tada skinuti s vatre, ohladiti, procijediti u ?isto staklo, za?epiti i otpo?eti natate piti po 1 malu kavenu alicu i dalje svakog sata po 1 mala alica dok ima uvarka.

Uzima se ova hrana: je?am, penica, ria, tjestenina, makaroni, karfiol, kelj. Meso pile?e, janje?e i tele?e. Sve dobro skuhano, ne puno slano. Mlijeko kuhano i pravi maslac. Kruh dvopek, cvibak, poga?e i grambrot (kruh od prekrupe).


Kada se ima previe pljuva?ke

Pije se ?aj od korijena umske trte (Anacyklus officinarum Hayne) 15 g na pola litre vode i pola litre vina, 12 sati drati potopljeno, 20 min., kuhati i preliti kipu?e preko 10 g mijakinje (Stellaria media Vill.) i 10 g mladog hrastovog li?a s 4 lice meda i jo 5 min. kuhati, a 10 min. pariti. Svakog sata treba po licu toga ?aja uzeti.

Za ispiranje usta uzimaju se mekinje od sirka zvanog i sijerak (Holcus Sorghum L. ili Sorghum vulgare). Na 1 aku mekinja nalije se 1 litra dobro mlake vode, ostavi se 4 sata, pa se voda odlije i mekinje preliju drugom toplom vodom. Nakon 4 sata odlije se i ta voda, a mekinje se preliju s 1 litrom kipu?e vode, a kada se voda izbistri, mu?kaju se usta tom vodom dnevno 6-8 puta.


?esto i dugotrajno podrigivanje

Uzme se despika (Ania, Pimpinella anisum L) 2 g i samelje korijena kravojca (Angelica sylvestris L), i?irota (Acorus calamus L), rabarbare (Rheum officinale Baillon), afrana (Crocus sativus), lje?ure (Zanikel, Sanicula europea L), kantarije (Erytraea Centaur. Pers.), paprati (Aspidium Felixmas) i arieve gube (Polyporus officinalis) od svake vrste po 2 g dobro isitnjeno i 25 g tucanih boba od smreke (Juniperus communis) na 1 litru ?iste prepeke rakije ostavi 3-4 tjedna na toplome mjestu ili suncu. Od te rakije treba uzeti dnevno po 2-3 male li?ice u vodi ili na e?eru.


Lijek protiv povra?anja

Dobro je skuhati metvice (Mentha aquatica) 10 grama na 1/4 litre vina i jo vru?e popiti. Ne prestane li povra?anje odmah, treba uzeti jo jednu alicu toga ?aja. Mentha aquatica je metvica koja uz vodu raste, ali ona niska. Metvica koja se je razgranala i koja je visoka do 1 m jest konjska metva i ne treba za taj lijek.


Za one koji mnogo piju

Za onoga koga boli ?esto eludac od pi?a i tko pije piva, vina i rakije vrlo je dobar ?aj od ive trave. Svako jutro na tate neka ispije po ?au ?aja od ive trave mjesec dana i pro?i ?e mu boli u elucu i pro?istit ?e mu se eludac od vinske kiseline. Za to vrijeme neka ne pije alkoholna pi?a. Dobro je uvijek, ako ?ovjek ve? pije vina i rakije, svako jutro ispiti natate ?au ?aja od ive trave.

Protiv glavobolje i mamurnosti od pijan?enja pojedi nekoliko gorkih badema.

Uputno je kad se vra?a ku?i od lumpovanja popiti 1-2 dcl ?iste vode.

Kada se ne eli opiti, pojedi prije pijanke nekoliko gorkih badema ili ispij jednu licu maslinova ulja.

Ako si se ve? napio pa eli do?i k sebi, popij jedan gutljaj octa.


Kad koga bijesan pas ugrize

Kad koga bijesan pas ugrize, neka u prvi ?as uzme crvenog (crnog, Allium cepa L) luka, rute (Ruta graveolens L), vrcana meda i octa. Ovo neka sve skuha dok se dobro zgusne pa ostavi da se ohladi i privije na ranu.

Praak od korijena miloduha (Ligusticutn Livisticum L), kada se izvana upotrebljava, pomae od ugrzia svake ivotinje, i samog bijesnog psa, jer blai bol i suzbija otrov.

Dakako, to je samo prva pomo? jer treba to prije potraiti lijeka.

Kad nekoga pas ugrize, a nije bijesan, treba ranu dobro oprati slanom vodom ili ljutom rakijom. A onda uzeti li?a bokvice, dobro ga oprati, ilice istu?i, na ranu staviti i previti.


Perutac

Kad od perutca (grinte) ve? i kraste nastanu, treba ona mjesta maslinovim uljem namazati da kraste omekaju te ih poslije oprati vodom i sapunom. Ako su kraste velike i tvrde, treba glavu nave?er namazati maslinovim uljem, na glavu staviti preko no?i ?vrsto uz glavu prijanjaju?u kapicu od flanela. Ova neka stoji 10-12 sati djetetu na glavi, kraste ?e za to vrijeme omekati, pa ih se tada opere vodom i sapunicom. Tako treba glavu svaki dan dulje vremena sapunicom dobro oprati i valjano osuiti dok djetetu sve kraste ne spadnu.


Protiv prhuti u glavi

Protiv prhuti u glavi treba glavu prati u odvaru od li?a bijele vrbe (Salix alba) 20 g na pola litre vode. A kada se kosa osui, namazati uljem od bundeve ili masti iz sjemena bundeve.

Ulje od bundeve: kotice od bundeve se ispeku, o?iste od ljuske, istuku i iscijede. (Ovo je ulje dobro i za jelo).

Mast od kotica bundeve: kotice se ispre, istuku i stave s vodom kuhati. Kada se voda ohladi, odozgo se uhvati mast, koja se pokupi i njom se mae glava protiv prhuti.


Potkonjaci

Kada netko ima kakvu oteklinu koja boli, a ne vide se nikakvi ?irevi, niti bubuljice, uzme se kukuruzna brana zajedno s mekinjama i razmuti s malo hladne vode i time se ?ine oblozi. Ili se razmuti ilova?a zemlja s hladnim odvarom od trina i time privija. Pored toga pije se ?aj od 5 g koprive (Urtica divica L), 5 g podbjela (Tussilago Farfara L), 5 g bokvice (Plantago medio L) i 5 g kantarije (Erythraea Centaura. Pers.) u pola litre vina, 12 sati se dri potopljeno s 2 lice meda, 5 min. kuha i jo 10 min. pari. Dnevno treba po 2 velike alice uvijek po gutljaj uzeti.

Bobe od smreke treba jesti 4-15 i od 15 po bobu manje do 4. Ovo treba nekoliko puta ponoviti.


Potkonjaci kod djece

Lije?e se pijenjem ?aja od konoplje. Na 1 aku istucanog konopljinog sjemena pridoda se 5 g suhog konopljinog li?a, prelije se s pola litre kipu?e vode i kuha s 2 lice meda jo 5 min. Toga ?aja treba dati djetetu po 3-4 malih alica dnevno.


Za lak poro?aj

Parenje li?em od bro?a (Rubio tinctorum L) upotrebljava se pri poro?ajima ne samo za pospjeivanje i olakavanje poroda ve? i za izagnanje obamrlog ploda, posljedice (neopra?ine) i za ?i?enje poslije poroda.


Probadanje

Kada probadanja udare, treba uzeti hrena i na ribe natrti. Taj natrveni hren treba na platnenu krpu staviti i staviti gdje su udarila probadanja. Bolna mjesta treba jo ne?im toplim obloiti. Taj oblog treba nekoliko puta tijekom dana promijeniti.

Ako probadanje provali pa se po?inje kaljati i krv izbacivati, treba uzeti na jednake dijelove natrvena hrena, ?istog meda i svjeeg nekuhanog maslaca, to se zajedno promijea i tri puta dnevno po 1 velika lica pojede. Uz taj lijek treba i dalje stavljati obloge od hrena.

Za probadanja je tako?er dobro natrljati se preparatom Alga.


Rane na nogama

Rane na nogama, a osobito kod ena, ne smiju odmah zarastati. Kroz ranu se mora sva ne?isto?a iz tijela izlu?iti, a onda se tek pristupi zarastanju rane. Bedra i noge treba dnevno prati s kroz krpu ocije?enim odvarom od trina (1 kg trina na 8 litara vode i jedan i pol sat kuhati). Noge jo 20-25 minuta kupati u odvaru. Tjedno 2-3 puta promijeniti pa za pranje i kupanje upotrijebiti odvar od 1 i pol kg zelenih omorikinih ?eera ili omorikinih gran?ica, kuhati kao i trinu. Nakon kupanja 6-8 dana ranu oblagati mlakim melemom, koji se dobiva ako se kipu?om vodom i octom zakuha samljeveno sjeme od utilovke svinjdue (Trigonella Foenum graecum L). Kasnije se nastavlja s oblozima od 80 grama hrastove kore i 20 grama pelina na 1 litru vode. Kora se pola sata kuha, kipu?e preko pelina prelije i 15 minuta pari. Krpu za oblog treba ?etverostruko sloiti. Ako nema hrastove kore, uzme se preslica (Equisetum arvense L) 60 g na 1 litru vode i pola sata kuha. Ako ima svjeih trava, jo je bolje obloiti ranu svjeom biljkom solomonovog pe?ata uglastog (Polygonum aviculare L) i stolisnikom (Achillea Millefolium). Biljke se moraju prije oprati, dobro ocijediti i istucati. Za ?aj se kuha korijen apte (Sambucus ebulus) 6 grama, solomonov pe?at uglasti i bogorodi?ina trava (Hypericum perforatum L) po 6 g, rumarina 4 grama i 2 grama pelina s 2 lice meda. Korijen se kuha 15 minuta, kipu?e preko trava prelije, jo 5 minuta kuha i 10 minuta pari. Svakog sata po jednu licu. Dnevno tri puta na vrhu noa treba uzeti u prah istucanog korijena od kravojca (Angelica sylvestris L). Bobe od smreke jesti 4-15 od 15 na 4. Devet puta ponoviti. Dnevno treba tijelo prati s pola vode i pola octa, dva puta tjedno umotati se u vru?u plahtu umo?enu u odvar od trina ili slame od zobi. Hladnom vodom dva puta tjedno polijevati koljena i bedra i dva puta ruke i le?a od 8 sekundi do 1 i pol minute.


Udarac bez rane i s ranom

Za udarac bez rane i s ranom i ako je dobro u kost ubilo pa je natrudilo neka se skuha gaveza malog (Cynoglossum officinale L) na medu. Gavez treba najprije istu?i. Ako udarac nije blizu zgloba (pregiba), neka se privije tri puta. Svaki zavoj treba zavijen ostati po 24 sata. Ako je natu?ena kost, a i rana se otvorila, neka se raskuha tri puta u mlijeku gavez pa se privije na onu ranu. Svaki zavoj treba ostati 24 sata. Gavez se kuha na mlijeku jer je med estok, pa ranu izjeda. Ako rana ne bi zarasla, ve? bi se navrglo divlje meso, onda, ako se nita drugo pri ruci nema, neka se uzme smokva, neka se razree pa dobro zae?eri, a ona rana se malo izbode ?istom iglom, pa smokva na ranu nekoliko puta privije.


Melem za zacjeljivanje rana

Stare i svjee rane lije?e se uspjeno ovim lijekom: uzme se 100 grama francuskog ulja, 8 grama utog nemijeanog voska, 5 grama bijelog voska, 20 grama bijele smole od crnogorice, 1 gram tamjana, 1 i pol gram sakaza i 1 licu neslanog maslaca. Sve se to izmijea, stvari koje su za tucanje, istucaju se i stave u novu zdjelu. Ova smjesa treba da vrije 10 minuta. Za vrijeme kuhanja treba skidati pjenu koja se pojavljuje i bacati, a ?itavu sastojinu dobro mijeati. Kada se ohladi, stavi se u ?istu zatvorenu posudu. Na ranu se stavlja tanko namazano na lanenoj krpi ili pamuku.

Dobar je lijek tako?er melem od tri dijela kozjeg loja i jednog dijela sitnog kamfora. Uz taj melem, koji se stavlja na ranu, dobro je piti i ?aj od bijelog sljeza.

Za osobito stare rane upotrebljava se ovaj lijek: cvijet i stabljika od smilja pri se na tednjaku dok se ne pretvori u ugljen. Taj ugljen treba sitno istu?i i izmijeati s ?istim uljem, pa time mazati ranu dva do tri puta tijekom dana i uvijek je obaviti ?istim zavojem. Prije mazanja treba ranu isprati ljutom komovicom u koju se pomijea malo soli ili ?ajem od kuhanih mekinja.

Rane kod ena koje su mnogo ra?ale treba dnevno ispirati ?ajem od kopriva ili sljeza, koji se kroz ?istu krpu procijedi. Iza toga stavi se zavoj od ?iste svinjske masti. I najstarijim ranama pomae ovaj lijek.


Kad se tko poree, rani ili ope?e

Kad se poree ili rani, odmah potrai bokvicu (Plantago major L) i stavi je na ranu da ti bol ublai i rana to prije zacijeli. Isto se tako rabi i sok od bokvice, kad se ranimo ili poreemo, pa je dobro ako koju kap istisnemo u samu ranu ili na platnenu krpu, te onda tom krpom ranu zaveemo. Nema pogibelji da bi se moda rana otrovala, ve? ba obratno, jer bokvica ima tu mo? da svaku gnjilo?u i ne?ist iz rane izvu?e te ranu stisne i zatvori.


Zaustavljanje krvi

Gorovez (Usuca barbata L) ili maina vrlo se ?esto privija na rane te se njome zaustavlja krv, a upotrebljava se ili osuena, ili u praak stu?ena, ili svjea.

Praak od kore hrasta lunjaka (Quercus pedunculata L) upotrebljava se zbog toga to stee te za zaustavljanje krvi iz rana.


Izvla?enje stranog tijela iz rane

Ranjenikov list zvan i divlja bokvica (Letonica officinalis L) sitno se izree, pomijea sa ze?jom ma?u i time se rana obloi.


Lije?enje reume

Kod reume nastupa umornost i potitenost, zatvor ili nedostatna stolica i bol oko srca. Kad reuma prelazi s jednog mjesta na drugo, lako i brzo se izlije?i. Ali ako se uvukla u koji ud ili zglob, pa se odraava u obliku guka, onda postanu bolovi nesnosni i lije?enje oteano. Vrlo ?esto ne moe bolesnik napadnuti ud ni maknuti. U tom slu?aju najbolje pomau jako vru?i oblozi s odvarom od korijena paprati. Na pola kg korijena stavi se 5-6 litara vode i ostavi se 12 do 16 sati potopljeno. Nakon toga u istoj vodi se dobro poklopljeno kuha 2 do 2 i pol sata.

Reuma dolazi zbog nahlade, leanja ili sjedenja u rano prolje?e na jo vlanom tlu, stanovanja u vlanim prostorijama, nagle promjene temperature, skupljanja slane mokra?ne kiseline, koja se uvu?e u zglobove i oko zglobova.

Kod velikih bolova, bol ?e uskoro minuti kada se bolno mjesto tare vunom dok se ugrije, a pri tome se polijeva hladnom vodom. To jako boli, ali uspjeh je siguran. Kada se bolovi ponovno pojave, trljanje se ponavlja. Nakon polijevanja treba staviti jako tople obloge s odvarom od trina ili vrhova od smreke. Jo prije obloga bolno mjesto treba istrljati uljem od kamfora pomijeanim s alkoholom od cvijeta divljeg kestena, rumarina, mladog li?a od paprati po 35 grama i mravlje kiseline, na tri ?etvrt litre ?istog alkohola, to se sve ostavi 3 tjedna na suncu ili vru?em mjestu. S kamforovim uljem treba pomijeati i 10 kapi salmijaka. Jo je bolje od obloga, tko moe trpjeti jer mnogo ee, da bolno mjesto napari 25-30 minuta na trinama ili vrhovima smrekovine. Za ovu potrebu treba napraviti 30-40 cm duga?ku vre?icu, ali da se s obje strane moe uvu?i konop ili kakav drugi trak. Ova se vre?ica navu?e jednim krajem preko lonca s vru?im odvarom i ?vrsto svee da para ne moe odlaziti. Drugi kraj namjesti se na bolno mjesto tako da para dobro udara. To jako ee i pali, ali u tome i jest lijek. Jo prije parenja treba dati bolesniku jako vru? ?aj od 10 g cvijeta od bazge, 5 grama li?a od kravojca, 3 grama kantarije, 1 licu meda i ?etvrt litre vina. Kada navali znoj, pustiti ga s mirom, 2 do 2 i pol sata, a onda ga brzo oprati octenom i vodom. Dnevno treba uzeti vru?e banje za noge s odvarom od trina za 20-25 minuta i 1 minutu hladnu banju. Dva puta tjedno veliku vru?u banju isto s trinama. Dnevno treba uzeti po 3 lice ulja i piti ?aj od brezova li?a, 3-4 alice dnevno.

Odli?no je sredstvo Alga, koja se dobiva u svim ljekarnama, a koja se sastoji od morskih trava, vrlo ljekovitih. Uzme se malo Alge i mae bolno mjesto pa ve? nakon nekoliko minuta osje?a se olakanje.


Reuma u zglobovima

Kod ove bolesti uhvati bol vie puta sve zglobove, a ponaj?e?e koljena. Dok u jednom zglobu bol popusti, uhvati ve? drugi zglob. Bolesna uda treba za vrijeme bolova vunom ili kakvom drugom rutavom krpom trljati, a pri tome hladnom vodom polijevati. I ako isprva jo e?e boli, bol ?e doskora uminuti. Ako je bolesnik toliko slab da ne moe iz kreveta, onda treba da iz kreveta prui pojedini ud da se polijevanje moe poduzeti. Nakon polijevanja stavljaju se jako vru?i oblozi s odvarom od trina ili slame od zobi, suhim i toplim previje se da zrak ni s jedne strane ne moe doprijeti. Obloge treba svaka tri ?etvrt sata mijenjati. Na srce treba staviti hladan oblog. Kome je mogu?e neka svaki drugi dan uzme od pola sata toplu banju od 28-30 stupnjeva u velikoj kadi. U vodu za banju pridoda se odvar od 1 i pol kg korijena od paprati, pola kg zelenih ?eera i vrhova od omorike, pola kg pretucanih boba smrekovih, pola kg trina, 5-6 glavica bijelog luka zajedno izgnje?enog s ljuskama. To se ima kuhati s 12-15 litara vode 2 i pol do 3 sata, dobro poklopljeno. Jo je bolje ako se trave prije toga 16-20 sati potope. Nakon ovakve vru?e banje tijelo treba za 2-3 sekunde brzo hladnom octenom vodom oprati, bolesnika u krevet staviti, a bolno mjesto ponovno toplim oblozima previti. Na stolicu treba dobro paziti da je u redu; eventualno se pomagati klizmom. Dnevno treba 2-3 lice maslinova ulja popiti. Svakog dana natate, u podne i nave?er prije jela treba popiti po jednu ve?u malu alicu ?aja od korijena ?i?ka (uzme se 30 grama isitnjenog korijena od ?i?ka, 12 sati s ?etvrt litre vode dri se potopljeno i 20 minuta kuha). Preko dana svako pola sata po 1-2 gutljaja ?aja od 30 grama kadulje i 30 grama pelina, to se prelije jednom litrom kipu?e vode i 5 minuta kuha. Treba uzimati laganu hranu, bez mesa, mlijeko, kuhanu penicu, je?am, prekrupu od zobi, kiseli kupus prijesan, kiselo mlijeko, sir, celer, repu i zelen s uljem.


Zastarjela reuma

Kod ove bolesti treba 8 dana svakodnevno tijelo umotati u vru?u plahtu umo?enu u odvar od vrhova i ?eera omorikinih 1/2 kg i 1/2 kg vrhova smrekovih, to se 12 sati dri potopljeno u 12 do 15 litara vode, a zatim 2 1/2 - 3 sata dobro poklopljeno kuha. Da se bolesnik to prije oznoji, treba mu dati ovaj ?aj: 10 grama cvijeta bazge i 10 grama istucanih boba smrekovih s jednom licom meda kuha se u ?etvrt litre vina 10-15 minuta. Dok se bolesnik znoji, treba ga pustiti u miru 2 do 2 i pol sata, onda ga brzo mlakom vodom oprati i presvu?i. Nakon 8 dana, svaki drugi dan treba dati bolesniku banju u velikoj kadi s odvarom od zelenih isjeckanih ?eera i vrhova omorike i vrhova smrekovih (2-3 kg, 12-16 sati drati potopljeno 2 1/2 do 3 sata dobro poklopljeno kuhati, procijediti i vodi pridodati). Kome nije mogu?e nabaviti smrekovine i omorike, to je mnogo bolje, neka uzme 3 kg trina ili slame od zobi, s pola kg boba smrekovih i 5-6 glavica s ljuskama izgnje?enog ?enjaka.

Pokraj tih banja treba prirediti bolesniku svaku ve?er banju za noge do koljena od 20-25 minuta u istom odvaru. Odmah nakon te vru?e banje uzeti 1 minutu banju u hladnoj vodi do glenja s pokretom kao da se gazi po vodi. Uz te banje neka se uzme po 3 lice ulja i 3 puta na vrhu noa u prah istucanog korijena od kravojca, a svakog 1/2 - 1 sat licu ovog ?aja: po 12 grama kore crnog ribiza (Ribes nigrum L), korijena ze?jeg trna, (Ononis spinosa L), korijena umske trte zvane i ze?ina (Anacyklus officinarum Hayne), korijena betonike zvane i divlja bokvica, crvenliska (Betonica officinalis L), korijena od ?i?ka (Lappa officinalis All.), na 3/4 litre zdravog crnog vina. Korijenje i kora moraju se isitniti i ostaviti potopljeni 12 sati. Uz to se uzme 10 grama jagor?ike (Primula officin. Jacy) i 10 grama cvijeta i li?a od reuhe livadne (Cardamine pratensis L) i dri potopljeno 12 sati u l/4 litre vina. Korijenje se kuha 15-20 minuta dobro poklopljeno, trave 5 minuta s 4 lice meda. Nakon toga procijedi se i zajedno pomijea.

Treba osobito paziti da je stolica u redu, eventualno klizmu davati. U prolje?e se treba sluiti blagodatnim travama za jelo kao vrhovima kopriva, li?em enetrge ili vodopije, krstovnikom, jagor?ikom, li?em divlje koprive, dobri?icom, za salatu, juhu, zeljanicu i druga jela. Nadalje treba jesti kuhanu penicu, je?am, prekrupu od zobi, grahamov kruh s mladim maslacem i medom, kiselo obrano mlijeko, sir, riu, mesa ne jesti, od vo?a samo brusnice, jagode, trenje i jabuke. Alkohol odbaciti.

Uzmi kvasca, ali ne onog umjetnog, ve? od pekara. Dobro ga izgnje?i i namai njime ?istu lanenu krpu, odozgo pospi sitno tu?ene paprike, stavi oblog na mjesto gdje osje?a reumu. Oblog treba drati na sebi 8-12 sati. To se ponavlja nekoliko dana. Dobar je tako?er oblog od zemlje ilova?e, koja se dobro umijesi i stavi debelo do tri prsta na bolno mjesto. Dovoljno je da se oblog stavi preko no?i.


Kroni?ni reumatizam

S octom ugrijan gorovez (Usnea barbara L) ili malinovu preporu?uju kao oblog protiv kroni?nog reumatizma.


Banje od sijena protiv reumatizma, neuritisa i neuralgije

Sijeno se donese u sobu i napravi se usred sijena rupa. Onda se bolesnik skine gol i umota u ru?nik, pa postavi u taj kazan od sijena, tako da mu samo glava viri. On tako ostane 1/2 sata ili 3/4 i strano se znoji. Zatim ga vade, sue od znoja i stavljaju na sunce dok se ne prestane znojiti. Ima mnogo slu?ajeva da su ove neobi?ne banje izlije?ile sve vrste reumatizma. To isto pomae kod neuritisa i neuralgije, a vrijedi i kod nekih hepati?kih slabosti.


Reuma mii?a

Do ove bolesti dolazi kada je ?ovjek od rada ili kakvog napornog puta vrlo umoran, pa ga uhvati propuh ili se ina?e u takvom stanju nahladi. Lije?i se kao i zastarjela reuma. Najbolje je rabiti Algu, koja sigurno koristi u ovim slu?ajevima.


Trganje u udovima

Koga trga u udovima ili tko je sklon takvim bolestima, neka svaki dan pije do ozdravljenja po jednu ?au od gal?ine (Primula officinalis Jaquin.).


Protiv raznih bolova u ruci i nozi

?im osjeti bol u ruci ili nozi, bez ikakva vanjskog znaka, otoka ili sli?no, uzmi malo kamfora, dodaj isto toliko tu?enoga papra, stavi u ?au alkohola, dobro promijeaj i pusti ostati jedan sat. Tome dodaj malo ulja i dobro istrljaj sva mjesta gdje osje?a bolove.


Kad se osje?a velika slabost

Treba piti ?aj od 15 g mladog hrastovog li?a, 15 g vrhova i korijena od kopriva, 10 g li?a od jagoda, 6 g kantarije i 3 g pelina, na 1 litru vina i 8. lica meda. Trave treba 12 sati drati potopljene, 5 min. dobro poklopljeno kuhati i jo 10 min. pariti. Uzeti po 2 alice dnevno samo po gutljaj. Uz taj ?aj treba piti kavu od ira i dva puta tjedno uzeti banju od 1/4 litre arnike tinkture i 1/2 kg meda na veliku kadu. Protiv velike slabosti, pre?este stolice, bolesti eluca, crijeva, nadutosti, gr?evitih bolova u trbuhu, neuroze, melankolije i hipohondrije uzme se metvice (Mentha aquatica) koja raste u mo?varnim mjestima i uz potok te islandske mahovine (Cetraria islandica L. Ach.), od svake vrste po 10 g, s 1 licom meda, pusti se ta smjesa u 1 litru mlijeka ili 1/2 litre vina, 1/2 litre vode, da prokuha dobro poklopljena da ne ishlapi. Tog ?aja pije se ujutro natate i nave?er prije spavanja po 1 ve?a alica. ?aj mora biti jako topao.


Velika slabost probavnih organa

Pijte dnevno 2-3 alice mlakog ?aja svakog 1/2 - 1 sat po licu od: 1 dag mladih ila od koprive, 50 g mladih vrhova od koprive, 50 g li?a od bokvice i 30 g istucanih boba smrekovih s 1/2 litre zdravog crnog vina, 12 sati drati potopljeno i 20 min. kuhati. Svaku ve?er prije lijeganja u krevet utrcajte si u crijeva 1/10 litre svjeeg ?istog ulja od oljutenih badema ili li?a ili korijena od lijera (ljiljana, krina, Lilium Candidum). To ulje neka do ujutro ostane u vama. Ovo utrcavanje ?inite trcaljkom od gume i duga?kom cijevi od gume da vam ulje dopre do tankog crijeva. Osim toga, stavljajte svaku ve?er na eludac i trbuh tople obloge od pola vinskog octa i pola vode s trinama. Ocat uskuhajte i prelijte preko trina. Ove trine ostavite na vru?em mjestu da se pare 1 sat. Nakon toga stavljajte obloge.

Vrlo dobro djeluju i topli oblozi sa odvarom od omorikinih vrhova ili zelenih iarica. I u ovaj odvar treba staviti 3-4 lice ?istog vinskog octa.


Strah

Kada se netko iza sna jako prepadne, treba popiti dnevno po 2 alice ?aja od vodopije (Cichorium Intybus L), reuhe (Cardaminepratensis L) i macine trave (Melissa officinalis L) od svake po 6 g na 1/2 litre vode, 12 sati se dri potopljeno s 2 lice meda, 5 min. kuha i jo 10 min. pari. Jednu alicu popiti natate, a drugu prije spavanja. Prije lijeganja u krevet 1 min. po hladnoj vodi hodati.


Beskrvica, slabokrvnost

Protiv beskrvice ili slabokrvnosti vrlo je dobar lijek kopriva. U prolje?e se bere korijenje i stabljika od obi?ne koprive ili are, kuha se, pa se pije ona juha. Ako je korijenje suho, uzme se na 1 litru vode u aci korijenja od koprive pa se stavi u vrelu vodu te se svaki dan uzima po 1 alica te kuhane vode.


Ekstrakt za ja?anje i protiv slabokrvnosti

Uzme se od svjeih trava 50 g vrhova od koprive, 50 g bogorodi?ine trave (Hypericum perforatum L), 20 g divlje koprive (Lemium album L), 25 g metvice (Mentha aquatica), 15 g kumina (Carum carvi), 15 g kadulje (Salvia officinalis L.), 10 g kantarije (Erythraea Centaura. Pers.), 75 g smrekovih vrhova, 75 g bokvice (Plantago lanceolata L). Ove se trave preliju hladnom vodom toliko da voda dobro preko trava stoji i ostavi 24 sata. Onda se u istoj vodi kuha polagano dobro poklopljeno 3-4 sata. Nakon toga se procijedi i ponovno kuha s 1 kg meda, 3/4-1 sat, dok postane gusto kao sirup. 6-8 tjedana dnevno po 2 velike lice uzeti. Natate 1 licu u ?ai mlijeka i nave?er prije spavanja 1 alicu.


Upala sluznica

Kod upale i oboljenja sluznica u ustima, vratu, grlu, liaja na jeziku ili loeg zadaha iz usta treba dnevno 5-6 puta izmu?kati usta i grlo to dublje izgrgljati sokom od suhih borovnica (Vaccinium Myrtillus). U 2 litre vode stavi se na toplo mjesto i ostavi 24-36 sati pola kg probranih i dobro opranih suhih borovnica. Nakon toga stavi se kuhati s istom vodom i kuha se sasvim poistiha ?e?e mijeaju?i dok borovnice budu mekane i sasvim guste. Nakon toga pasiraju se na sito od strune, pridoda 1 g borne kiseline (Borsaure), dobro se mijea i pusti jo 3-4 puta da proklju?a. Ohla?en sirup izlije se u staklo. Za grgljanje uzme se po 1 mala lica na ?au vode.

Pri upali sluznica vrlo je dobro grgljati prokuhanim hladnim sokom od jabuka ili ako se ima jabukova?e. Na 1 ?au jabukova soka stavi se sok od jednog limuna i 1 lica meda. Sve zajedno pusti se da jednom proklju?a.


Skorbut

Kuha se 60 g li?a ili 40 g sjemena od ?i?ka u 1 litre vode, 12 sati dri potopljeno, 5 min. kuha s 2 lice meda i pari dobro poklopljeno 20 min. Ovog ?aja treba uz grgljanje 2-3 malih alica dnevno popiti i usta izmu?kati.

Protiv skorbuta dobar je i ovaj lijek: uzme se aka li?a od bosiljka (Ocimum basilicum) i 2 lice meda, pa prelije s 1 litrom zdravog bijelog vina. Ostavi se zatim potopljeno 12-16 sati.

Ovog vina dnevno 2-3 male ?aice popiti i time grgljati i usta izmu?kati.

Osobito kod mornara poznat je i ovaj lijek: uzme se 20 g cvijeta i li?a od li?njaka (lazarice, Cochlearia officinalis), 20 g kadulje i 20 g preslice, potopi se u 1 litru vina 12 sati i kuha se s 4 lice meda 10 min. i pari jo 20 min. Ovog ?aja treba 2-3 malih alica dnevno popiti i 5-6 puta grgljati i usta izmu?kati.


Protiv skorbuta

Draguac ljekoviti (Nasturtium officinale R. Br.) slui kao lijek od skorbuta, bolesti koju obi?no dobivaju mornari i ribari. Uzme se sok od draguca ljekovitog, i to 50-100 grama i taj se pije svaki dan, te se tako lije?i skorbut, bolest od koje udovi klonu, ozubina gnjije i krv se od loih sokova truje, od ?ega ?ovjek umre.

Sok od draguca (pa od kelja, rotkve, hrena, limuna, naran?e i ribiza) vrlo je dobar lijek protiv skorbuta ako se bolest sasvim razvila. Tko ima skorbut, neka od ovakva soka svaki dan 50-100 g pije. Da usta bre ozdrave, treba ih ispirati toplim octom.


Bolesti srca

Nije uvijek i sve bol srca. Stoga ne treba sa strahovanjem i uzrujano?u srce uznemirivati. Bolesti sli?ne bolesti srca u najvie slu?ajeva dolaze od ivaca. Ponajprije se trebamo brinuti za pravilnu cirkulaciju krvi, a ta blagodat postie se vodom, hladnim pranjem i polijevanjem. Hranu treba uzimati vie suhu i krepku i zdrav san ?e bolesnika okrijepiti, a o?aja i straha ?e nestati. Kona?no, svaki ?ovjek koji ho?e ostati zdrav i svje treba se tjedno barem dva puta dobro oznojiti. Ne postigne li se znoj radom, mora ga se pijenjem ?aja izazvati. Za taj ?aj uzme se 8 g rese od ljenjaka (Corylus avellana), 8 g bazge (Sambucus nigra L), 6 g kamilice (Matricaria chamomilla L), 6 g lipe (Tilia grandifolia Ehrh.) s 4 lice meda i 1/2 litre pravog vina. Te se trave vru?im vinom i medom preliju i dobro poklopljene 5 min. kuhaju. Na 1 alicu toga ?aja doda se sok od pola velikog limuna i popije to se vru?e moe. Na eludac, trbuh i noge stavi se vru? oblog. Ako srce odvie radi, stavi se na srce hladan oblog. Ne nastupi li znoj za 1/4 sata, treba jo jednu alicu ?aja popiti. Nakon 1/2-3/4 sata znojenja tijelo mlakim octenom vodom oprati i jo barem 1 sat u krevetu ostati.


Klonulost srca

Kada bolesniku zastaje dah i strah ga napada, moe biti bolest srca, ali isto tako i bolest plu?a, napuhavanje, histerija, jelom prenatrpan eludac i prekomjerno puenje. Za tu svrhu treba uzeti 3 g moravke (Arnica montana L), rumarina, kantarije (Erythraea Centaura. Pers.), korijena stee (Potentilla Tormentilla Sibth.) s 1/4 litre kipu?e vode preliti i 5 min. kuhati. Dnevno se uzima po 3 male alice i po dva puta do 30 kapi odoljena tinkture (Valerijana officinalis L). Dnevno treba 3-4 puta masirati srce i trbuh uljem od despika (Lavandula vera D. C.). Treba poduzimati dnevno izjutra pranje tijela octenom vodom, ponajprije mlakom, a kada se tijelo nau?i, hladnom, to vrlo pogoduje. To se treba raditi 3-4 tjedna, a tinkturu od odoljena poslije 3 tjedna prestati uzimati.


Za odve? slab puls

Uzme se ?aj od 12 g korijena i cvijeta moravke, macine trave i kadulje (Salvia officinalis L). Ove se trave preliju s 1 litrom kipu?eg bijelog vina i 5 min. kuhaju. Dnevno se uzimaju po 2 alice, uvijek samo po gutljaj. ile na rukama treba trljati kamfor-alkoholom.


Otekline oko srca

Kome je oko srca ote?eno, neka pije 6-9 tjedana ovaj ?aj: uzme se po 8 g komoljike (Artemisia vulgaris L) i korijena apte (Sambucus Ebulus L). Korijen se mora isitniti i ostaviti potopljen 12 sati s komoljikom, 5 min. kuhati i jo 1/2 sata poklopljeno pariti. Uzima se po 1 alica natate i prije spavanja.

Ako je oteklina oko srca velika, onda treba po?i lije?niku da vodu oduzme. A ?aj treba piti od korijena apte, cvijeta od bazge (Sambucus nigra L) i kamilice (Matricaria Chamomilla L) od svake vrste po 4 g. Te se trave na 1/2 litre vode 12 sati dre potopljene, provru i 1/2 sata poklopljeno pare. Uzima se po 1 alica natate i prije spavanja. Tijekom dana treba uzeti dva puta praka od korijena kravojca (Angelica sylvestris L) na vrhu noa i bobe od smreke, od 4-15 boba i od 15 na 4 bobe, i devet puta ponoviti. Bobe treba uvijek dobro savakati. Dnevno se mora tijelo tri puta octom oprati, a izme?u toga prije podne staviti hladan octeni oblog preko le?a, a poslije podne preko eluca i trbuha. Kada je bolesniku ve? bolje, treba regulirati cirkulaciju krvi i da tijelo otvrdne da ne bude pristupa?no svakoj bolesti. To se postie hladnim polijevanjem koljena i slabine dva puta tjedno, s dvije hladne sjede?e kupelji, dvije polukupelji i hodanjem po vodi do glenja, od 8 sek. do 1 1/2 min. postupno. Hodanje po vodi najbolje je ?initi prije nego se ide spavati, noge ne brisati, ve? brzo le?i i dobro se pokriti.


Usaljeno srce

Protiv usaljenog srca najbolji je lijek limun. Svako jutro i nave?er pojede se po jedan ?itavi limun i to lije?enje traje 40 dana. Dobro je za potpuno izlje?enje te teke i smrtonosne bolesti da se lije?enje ponovi jo 40 dana, ?im se opazi da bolest jenjava. Uz to se dri stroga dijeta i jedu se samo lagana jela.


Lupanje srca

Kada se dobije lupanje srca, treba bolesniku odmah pruiti ?au zae?erene vode s podosta procije?enog limunova soka, a na srce staviti esterostruko sloen hladan oblog. 3-4 tjedna treba dnevno piti, uvijek samo po gutljaj, ?aja od ovih trava: po 3 g petoprste stee (Potentilla anserina L), visoke bibernele (Pimpinella magnet L), macine trave pitome (Melissa officinalis L) i korijen i?irota (Acorus Calamus L), to se potopi u 3/10 litre vode preko no?i i u istoj vodi 5 min. kuha. Tjedno treba uzeti toplu banju za noge u odvaru od trina, 10-15 min. Odmah nakon ove jako tople banje treba uzeti hladnu banju do polovine listova od 1 min., s pokretom nogu kao da se gazi po vodi.

Lupanje srca zaustavlja se i pijenjem ?aja od volujka, zvanog i volovski jezik ili pa?je gnijezdo (Anchussa officinalis L). 4 g li?a i cvijeta od volujka prelije se 1/4, litra kipu?e vode i kuha s 1 licom meda 5 min.

Dalje zaustavlja lupanje srca i krijepi ivce te ja?a krv kada se 4-6 tjedana dnevno pije uvijek samo po gutljaj ?aja od 3 g macine trave pitome, i 3 g niske metvice koja uz vodu raste (Mentha aquatica L). Te trave se u 1/4 litre zdravog crnog vina preko no?i potope, a ujutro sa licom meda kuhaju 5 min. Svaki dan treba svjee kuhati.

Tko trpi od hlapati srca (jako lupanje srca), neka na?ini ovaj lijek od rutice i neka ga pije 40 dana svako jutro i to natate. U alicu se nalije 10 dag vrcanog meda i 10 listi?a rute sitno isjeckanih i s medom izmijeanih. To se natate pojede.

Tko ima lupanje srca i koga boli srce, neka kuha u vinu korijenje od boura, pa neka pije prije izlaza sunca.

Zapali gu?je pero i nakadi se svaki dan tim dimom. Dim treba uvla?iti kroz nos i usta. To treba redovito ?initi nekoliko dana.

Dobro je sredstvo i sljede?e: istu?i lipova ugljena pa uzimaj u ?ai vode po 1 licu tri puta dnevno. To treba uzimati dulje vremena.

Iskuano i izvrsno sredstvo jest jezgra iz kotica od breskve. Svako jutro treba savakati i progutati po 5 sjemenki. To treba uzimati 6 tjedana.


Kada srce drhti ili trepti

Uzima se 4-6 tjedana ?aj od 6 g korijena i?irota i 3 g pelina s 3/10 litre vode. Preko no?i se potopi, ujutro kuha 5 min. s 1 licom meda. Uzima se preko dana svako 1/2-1 sat po gutljaj.

Sprema se svaki dan svjei ?aj, a preko eluca i trbuha do polovine bedara stavlja se hladan oblog od 1/2 litre vinskog octa i pola vode i previja se suhim i toplim. U slu?aju nemo?i stavlja se oblog preko dana i ostavi na bolesniku 1-1 i pol sat. Ina?e se stavlja uve?er prije lijeganja u krevet i ostavi tako dugo dok se bolesnik ne probudi, pa se onda oblog skine.


Za ja?anje srca

Uzme se 30 g osuenih korica od naran?e, 50 g korijena poljske stee (Potentilla Tormentilla Sibth.), 50 g utog karanfili?a (ze?ja stopa, carevo oko, Geum urbanum), 60 g i?irota (Acorus Calamus L), 12 g odoljena (paik Valeriana officinalisL), 60 g korijena i cvijeta od moravke (br?anke, veprovac, Arnica montana L), li?a od petoprste stee (Potentilla anserina L) i niske metvice (Mentha aquatica) po 60 g. Korijenje se isitni ili u prah istu?e pa stavi s travama u staklo poirokog grla, prelije s 1.5 litre prepe?enee rakije, najbolje grozdova?e i ostavi na suncu ili toplome mjestu 4-6 tjedana. Ove rakije uzme se tri puta dnevno po 20-25 kapi.

Uzima se 3-4 tjedna, prestaje 3-4 tjedna, pa se opet uzima. Kasnije izostavljati u duljim razmacima vremena. Uz to blaga uporaba vode, duboko disanje, umjerena tjelovjeba i zra?ne banje polu?uju vrlo dobar uspjeh.

20-30 kapi ove rakije u maloj alici ?aja od kamilice dobro je davati teko bolesnima od tifusa ili upale plu?a kada srce zaustavlja rad.


Srdobolja, gra ili crveni proljev (dysenteria)

Teka je zarazna upala debelog, a osobito zadnjeg crijeva. Hara epidemijom, osobito ?esto u ljeto. Pojavljuje se najprije poreme?enom probavom, slabim tekom, velikom e?i, lakim bolovima u prsnom kou, elucu i trbuhu sa slabijim proljevom. Kasnije nastupe estoki bolovi u elucu i trbuhu, uz glavobolju, misaona snaga poputa, bolesnik jako i brzo propada, temperatura je poviena, vie puta nastupi i povra?anje s ?estim proljevom. Stolice su rijetke, sivo sluzave i s krvlju pomijeane. Uzrok toj bolesti je zarazna bakterija koja se prenosi ne?istom vodom, hranom i neopranim vo?em.

Kod ove bolesti treba svako 1/2 sata uzeti po gutljaj ?aja od 15 g korijena od kravojca, korijena poljske stee i mladog hrastova li?a, 10 g kantarije i 5 g pelina na 1 litru zdravog crnog vina, 1/2 ukuhati, a 1/2 ostati. Ili korijenje potopiti u 1/2 litre vina, a trave napose u 1/2 litre vina i potopljeno drati 12-16 sati. Nakon toga korijenje kuhati 20 min., a trave 5 min. Ostaviti poklopljeno jo 10 min., onda procijediti i promijeati.

Osim toga, treba uzeti tri puta dnevno po 1 licu ?istog maslinovog ulja i tri puta po 1 malu licu tinkture od osuenih boba borovnice (Vaccinium Myrtillus L) u 1/8 litre dobro prokuhane vode. Na eludac, trbuh, listove i stopala treba stavljati vru?e obloge od vinskog octa ili s odvarom od trina. Suhim i toplim treba previti da zrak ne moe dopirati. Obloge svako pola sata do 3/4 sata mijenjati. Svaku nogu napose umotati, a na stopala ispod koljena staviti vru?om vodom napunjene i ?vrsto za?epljene boce. Dnevno treba tijelo za nekoliko sekundi oprati s pola hladne vode i pola vinskog octa. Dok je temperatura poviena, ovakvo pranje treba 3-4 puta ponoviti.

Mora se drati stroga dijeta, bolesnik ne smije nita jesti, osim dnevno dva puta malo juhe od prekrupe, od zobi ili malo na mlijeku kuhanog rie ili griza.

Moe i stolica ?ovjeka omraviti da bude kao slamka. Osobito kada u?esta pa sve sa zahoda na zahod. Kuhati treba suhe oskorue (Sorbus domestica) u bijelom vinu, te oskorue jesti, a ono vino mlako piti. Od toga najbolje stolica nestane. Oskorue je vrlo dobro jesti tko ima srdobolju. Neka ih jede dokle god srdobolja ne nestane, a to traje najdulje tjedan dana.

Tko boluje od srdobolje, neka uzme zelenih oskorua (Sorbus domestica), skuha u octu i procijedi, pa od toga neka na?ini juhu s jajetom i tu juhu neka marljivo pije.

Od zgnje?enih bobica apte (Sambucus Ebulus L) pe?e se rakija protiv srdobolje.

U praak istucano sjeme od bokvice (Plantago major L) pije se s bijelim vinom i to je vrlo dobar lijek protiv srdobolje.

U praak istucan korijen od boura (Paeonia officinalis R.) s vodom lije?i srdobolju.

Korijen od bro?a (Rubia tinctorum L) upotrebljava se protiv srdobolje ako se pije kao ?aj.

Osueni se sok od drijenkovog ploda (Cornus L) kuha se u vodi pa se pije kao lijek protiv srdobolje i proljeva.

?aj od hrastovog ploda (irovog praka) (Quercus Ilex L) lije?i srdobolju i zaustavlja krv iz maternice.


Zatvorena stolica

Pod tim imenom ozna?uje se ljudsko stanje ako se ni jednom tijekom dana nema stolice. Potraje li takvo stanje dulje vremena, dolazi se do vrlo tekih i neizlje?ivih bolesti. Zastarjele i izgorjele naslage izmeta u debelom crijevu stvaraju plinove koji ulaze i u krv te prouzrokuju glavobolju i bol o?iju. Ti plinovi egu i pale te stvaraju estoke bolove u prsima, elucu i trbuhu, dopiru i u plu?a te se iz plu?a izlu?uju kroz smrdljiv i neugodan vonj iz usta.

Ovu bolest, osobito ako ?ovjek ve? dulje vremena od nje pati, treba energi?no lije?iti, jer je uredna stolica glavna osovina zdravlja. Svakog jutra treba oprati brzo tijelo octenom vodom, tjedno uzimati 2-3 hladne polubanje uz pranje le?a od 10 sek. postupno do 1.5 min. Barem jednom tjedno treba polijevati gornje i jednom donje tijelo hladnom vodom, zatim tjedno 2-3 puta masirati trbuh i eludac kamforovim uljem i 2-3 puta uzimati jako toplu banju za noge do koljena od 20 min. u odvaru od trina ili slame od zobi i ?im se izvade noge iz tople vode, staviti ih do ?lanka u hladnu vodu 1 min. i ?initi pokrete kao da se gazi voda. Kod osobito okorjelih slu?ajeva treba 9 dana uzimati klizmu s uljem, i to prvi dan od 1/4 litre ulja, drugi dan od 1/2 litre ulja, tre?i dan od 3/4 litre ulja, ?etvrti dan od 1/2 litre, peti dan od 1/4 litre, esti dan od 1/2 litre, sedmi dan 3/4 litre, osmi dan od 1/2 litre i deveti od 1/4 litre ulja. 14 dana do tri tjedna svako jutro natate treba uzeti ?au dobro tople vode s jednom malom licom soli prokuhane, a preko dana svakog sata po 1 licu ?aja od bijelog sljeza, 50 g na 1 litru vode, koji se 12 sati dri potopljeno, 5 min. kuha i 10 min. pari. Uve?er prije lijeganja u krevet treba popiti alicu ?aja od: 2 lice praka od aloja (Aloe vulgaris. Lam.), 2 lice samljevenog sjemena utilovke svinjdue (Trigonella Foenum graecum L) i 4 lice samljevenog sjemena od komora?a (Foeniculum officinale All.) i to se dobro zajedno promijea. Za 1 alicu ?aja uzme se 1 mala, ravno napunjena lica tog praka i 1 velika lica izgnje?enih svjeih zdravih i probranih boba od smreke (Juniperus communis). Ta se smjesa vru?om vodom prelije, pridoda lica meda, kuha 10 min. i jo 1 min. ostavi pariti. Slabi ljudi neka uzimaju polovinu te mjere, i to svaki drugi dan. Svaku ve?er neka stave na trbuh i eludac hladan oblog, eventualno s malo vinskog octa te previju suhim i toplim.

Za vrijeme lije?enja treba drati i uzimati strogu dijetu: mlijeko, kuhanu penicu, je?am, zelen i kuhano vo?e. Mesa nikakvog. Ve? nakon 14 dana ovakvog lije?enja nastupa svakodnevna normalna stolica. Ima li se nakon toga lije?enja osje?aj da je stolica nedostatna, onda treba 2-3 tjedna pojesti dnevno natate po 10 komada zdravih suhih ljiva ili smokava. ljive ili smokve moraju se u mlakoj vodi dobro oprati, a onda ih ostaviti 12-16 sati potopljene u hladnoj vodi i pokriti da se ne naprae. I vodu treba popiti u kojoj je vo?e potopljeno. Treba se to vie kretati po svjeem zraku i suncu i duboko disati, osobito izjutra. Ljudi koji mnogo sjede neka pokraj toga jo i gimnasticiraju. Za hranu je najbolja penica, je?am, ria, grahamov kruh, kiseli kupus, osobito prijesni s kuminom i uljem; isto i rotkva i crveni luk, kiselo obrano mlijeko i svjei sir, zelen, mlade koprive u zeljanici, juhi ili kao pinat. Ta jela ?iste krv i ?ine ?ovjeka laganim i okretnim. Tekim jelima treba postupno pristupati, isprva samo bijelo meso jesti, i to kuhano.


Svrab

Svrab dolazi od velike ne?isto?e, vrlo je zarazna bolest pa ve? i sam dodir ruke zaraava zdrava ?ovjeka. Kod svraba upali se koa i izaspe se gnojnim ili vodenastim mjehuri?ima ili bubuljicama. Taj osip uasno svrbi i ivce uznemiruje, uzrokuje nesanicu i nejelost.

Kod ove bolesti treba tijelo dnevno 3-4 puta namazati ter- pentinovim uljem pomijeanim s ?istim prosijanim drvenim pepelom. Osim toga, treba svaku ve?er toplo se banjati u velikoj kadi u odvaru brezova li?a. Uzme se ?etiri do pet kilograma li?a, prelije vodom i dobro poklopljeno kuha 2 1/2 do 3 sata, nakon toga procijedi se i izlije u vodu za banjanje. Svaki put iza banje treba se ?isto presvu?i i u ?ist krevet le?i. Rublje i robu treba dobro u lukiji iskuhati da se unite bakterije. Osim toga, treba dnevno popiti ?aj od 15 g koprive, 15 g kadulje, 6 g kantarije i 4 g pelina na 3/4 litre vode s 3 lice meda, 20 min. kuhati. Svaki dan neka se kuha svjei ?aj. Za 3-4 dana svrab prolazi. ?aj treba piti i dalje 3-4 tjedna.

Dobar je i ovaj lijek: uzme se na jednake dijelove maslinova ulja, soka od naran?e, soli, sumpora, e?era i tucanog tamjana. Ova se smjesa ugrije i time se tijelo namae, 2-3 puta dnevno odozgo na dolje. Uve?er se okupa u odvaru brezovog li?a. Gornji ?aj treba i kod ovog lije?enja piti.

Uzme se 10 dag ila od pasje lijeske (Corylus colurna), 10 dag mladih vrhova od lijeske, 1/4 kg ljenjaka. Korijenje se sitno izree, a ljenjaci istuku s ljuskom i jezgrom zajedno. Zatim se uzmu 4 litre mlijeka od ozimane krave, tj. krave koja se prole godine otelila, a ove godine jalova ostala. Mlijeko, ljenjaci, ile i gran?ice stave se u nov zemljan lonac, poklope busom i kuhaju sasvim poistiha 2 sata. Ovim mlijekom neka se 5-6 puta dnevno 3-4 dana namau svrabljivci, a nakon toga okupaju u slatkoj cijedi (lukiji) od drvenog pepela. ?isto se treba presvu?i i haljine dobro iskuhati.

Kilogram li?a od jorgovana smijea se u 1/2 litre vina i 1/2 litre octa, doda se 5 g bijelog i utog si?ana. To se sve skuha dobro i time se mau ugava mjesta jedanput dnevno.

Dobro je tako?er sljede?e sredstvo: tijelo se dobro napari na vreloj vodi, natare se alkoholom od rumarina i nakon 1/2 sata premae medom. To se ?ini uve?er. Ujutro se treba okupati. Za nekoliko dana prolazi svrab i svake druge krastice.

Mazanje konopljinim uljem tako?er je sredstvo koje pomae.

Prokuano je sredstvo i ovo: uzme se 1 kg graha na 3 litre vode, kad se dobro raskuha, procijedi se ta gusta voda i operu njome zaraeni dijelovi tijela. To se ?ini nekoliko puta.

Siguran lijek od svraba jest i ovaj: skuha se u vodi nekoliko listova duhana, procijedi se i time se namau bolna mjesta. Ostatak lijeka i li?e treba odmah iznijeti van jer udara u glavu. Kraj ovog lijeka mora se neto uzeti i za otvor.

Svrab se moe samo onda stalno izlije?iti ako se presvuku nove haljine ili rublje ili treba staro dobro u lukiji isprati.


e?erna bolest

Podloga toj bolesti ve?inom je neuroza, a dolazi kod starijih ljudi zbog izlu?ivanja e?era s mokra?om. Ova bolest nastupa velikom malaksalo?u i postupnim mravljenjem. Najvie joj podlijeu ugojeni, lijeni ljudi, koji se malo ili nikako ne kre?u, i ljudi koji su uivali mnogo slatkia, slatkog vo?a i piva. Napada i na osobe omravljene, a uzrok mogu biti i velike brige i duevna preoptere?enost. Nastupi li upadna suho?a u ustima, prekomjerna e?, nepodnosiv svrbe tijela uz malaksalost i ?esto mokra?no izlu?ivanje (5-10 litara), mora se dati mokra?a na ogled.

Kod ove bolesti treba popiti tri puta dnevno po 1 alicu ?aja od po 4 g korijena poljske kiselice zatubastog lista (Radix lapathi acuti), kantarije, kadulje, pelina, korijena bibernele i li?a od borovnice (Vaccinium Myrtillus L), u pola litre vode 12 sati se dri potopljeno i 10 minuta kuha.

Protiv e?i treba svako 1/2-1 sat uzeti po licu ?aja od 20 g isitnjenog korijena od poljske stee, 12 sati potopljenog u 1/4 litre vina i ?etvrt litre vode 1 sat i 15 minuta kuhanog. Osim stee, treba uzimati i vodu u kojoj se je celer kuhao. Jesti kuhanu penicu, je?am, prekrupu od zobi, ?e?e ribu, jaja sa slaninom, zelen, grahamov kruh i mjesto mesa dnevno ?etvrt do
pola kilograma (s ljuskama vagnuto) oraha i ljenjaka.

Od vo?a do jedna litra svjeih boba od malina ili vianja. U jesen po 2-3 mala tanjuri?a boba od bazge. Bobe uzimati eventualno s jednom ?aom jabukova?e ili drugog vina. Gro?e ne jesti. U zimi moe se uzeti do ?etvrt litre bilo kojeg soka od ovog vo?a bez ukuhanog e?era. I ?aj od kotica iz ploda divlje rue, pren i tucan, 3 dag na 1 litru vode, 2 i pol do 3 sata kuhati do na pola litre ukuhati i dnevno popiti, lije?i e?ernu bolest. Pije li se ina?e sa licom meda i sokom 1 limuna sprje?ava se da ova bolest ne zavlada organizmom. Uz pijenje tih ?ajeva treba dnevno nekoliko sekundi tijelo s pola octa i pola vode oprati i svaku ve?er prije lijeganja u krevet 1-3 minute po hladnoj vodi gaziti u velikoj kadi, voda neka dosee do koljena. Tjedno dva puta do 5-6 sekundi polijevati koljena, bedra i le?a i dva puta grudi, ruke, trbuh i le?a, a jedanput ?itavo tijelo, po?evi od jedne pete a kod druge dovriti. Tri puta tjedno treba uzeti polubanju s pranjem le?a 8-10 sekundi i dva puta umotati tijelo u hladnu plahtu umo?enu u odvar od trina za 1-1 % sat. Suhim i toplim dobro previti.

52 dana svaku ve?er staviti u ?istu posudu po 15 dag metvice sirove (svjee) ili 5 dag suhe, 1 dag kantariona, 1 dag vrhova od trenjinog drveta, 1 dag sljeza i 1 dag dlaka od kukuruznog klipa. Sve to u dvije litre vode ukuhati do polovice, skinuti s vatre, ohladiti i procijediti u ?isto staklo, dobro za?epiti i otpo?eti piti u malim alicama od kave na tate ujutro i svaki sat dalje po jednu malu alicu, dok ima tog uvarka.

Svaku ve?er opet od tih skuhanih trava napraviti upalj vijenac na sredini kao kola? i staviti ga oko pupka, svezati krpom i tako ostaviti ostati oko pupka puna 24 sata.

Ako ne pro?e za 52 dana, ponoviti jo jednom na tako dugo vrijeme.

Dobro je uz to uzimati male koli?ine sumpora.

Protiv e?erne bolesti dobro je piti rasol od kupusa 2-3 ?ae dnevno.

Protiv e?erne bolesti najbolje je kuhati ?aj od brade s poluzrelih kukuruznih klipova. Brada se osui, protrlja u prah i od nje se kuha ?aj. Pije se uvijek bez e?era, ohla?en, namjesto vode.

e?erna bolest lije?i se brzo i sigurno uzimanjem ?aja od mahuna suhog graha, 50 grama suhih komuki ili 5 dag zelenih oiljaka kuha se dobro poklopljeno s tri ?etvrt litre vode, 3-4 sata dok polovina ukuha. Ovog ?aja pije se 3 tjedna svakog sata po lica. Nakon 3 tjedna po 30 grama komuki na tri ?etvrt litre vode, a nakon toga za sljede?a 3 tjedna po 10 grama.


uljevi (hemoroidi)

uljevi se ne smiju olako uzeti, zapuste li se, mogu biti uzro?nici vrlo tekih bolesti. Znaci ove bolesti su: nejelost, napuhavanje, bolovi u kriima, ?esta navala krvi u glavu, svrbe i bol u ?maru, a oko ?mara se ?esto izaspu bubuljice razne veli?ine. Razlog je gruanje krvi zbog loe probave i naslage sagorjelog izmeta u crijevima. Kod trudnih ena dolazi kada se premalo kre?u i mnogo sjede. Ako se iz uljeva ?e?e i krv izlije, a da ne nastupi kakva upala, nisu jo pogibeljni, ali lije?iti ih treba za vremena. U ovu svrhu treba dnevno 3-4 puta isprati ?mar s ?etvrt litre hladne vode. Osim toga, treba svaku ve?er staviti preko ?itavih le?a, izme?u pazuha provu?i i na trbuh zavrnuti, hladan oblog. U tu svrhu sloi se plahta osmerostruko i umo?i u hladnu vodu ili odvar hrastove kore, suhim i toplim treba se previti.

Ako upala postoji, mijenja se ovakav oblog svako pola do tri ?etvrt sata. Kod upale, osim obloga, na ?mar priviti dobro toplu pe?enu glavicu crvenog luka, pomijeanog sa svinjskom ma?u ili hladan oblog od mladog kravljeg sira ili s octom i vodom razmu?ene ilova?e. Za ?aj treba dnevno piti 2-3 alice ohla?enog ?aja, uvijek samo po gutljaj. Za ?aj se uzme po 4 grama korijena od kravojca, apte i preslice, na ?etvrt litre vode. Svakih 8 dana neka se mijenja ?aj i uzima po 4 grama solomonovog pe?ata i koprive i 2 grama pelina na ?etvrt litre vode, nadalje korijena poljske stee, smreke i li?a od bazge. (Dalje ?ajeve vidi odjel bilja).

Da se ?ovjek izlije?i, mora paziti na stolicu da je lagana, eventualno se klizmom pomagati. Strogu dijetu treba drati, jesti mlije?na jela, kuhanu tjesteninu, kuhanu penicu i prekrupu, grahamov kruh, mnogo vo?a i kuhanih suhih ljiva. Alkohol i duhan po mogu?nosti odbaciti.

Naberi dva kilograma vrbovih gran?ica s vrhovima i pupoljcima. To se kuha u 10 litara vode, polako, 24 sata. Pije se est tjedana po jednu malu alicu tri puta dnevno. Time se obi?no izlije?e uljevi iz osnove jer se ?iste tim pi?em sve ne?iste materije iz tijela.

Dobar je i sljede?i lijek: skuha se ?aj od cvijeta trave kunice (hajdu?ke trave). Piju se tri ?ae dnevno pred jelo. Uzima se 30-40 dana.

Isproban je i ovaj lijek: trave strator (crveni tir) i bro? kuhaju se u zatvorenoj posudi. Od stratora se uzima cvijet, a od bro?a cijela stabljika s korijenom i cvijetom. Pije se po jedna ?aa izjutra natate.

?aj od pirike puzave (Agropyrum repens. Beany.) ?isti krv, umiruje ivce, djeluje povoljno na odvajanje loih sokova iz tijela kroz mokra?u i rabi se stoga s vrlo dobrim uspjehom kod uljeva, 50 grama na ?etvrt litre vode ili vina 20-25 minuta kuhati.


tucavica kod odraslih

Kada tucavica napadne i ne?e popustiti, treba uzeti na vrhu noa praka od ania (Pimpinella Anisum L) i ?au dobro hladne vode popiti, ali vodu licom uzimati.

Isto je dobro ui pamukom za?epiti, na jezik staviti soli na vrhu noa, a ruke uvis drati dok se lagano ne rastopi i proguta.

U osobito tekim slu?ajevima treba ui pamukom za?epiti, u usta staviti octom dobro natopljen lokum e?era, ruke uvis drati, a e?er gristi i progutati.


tucavica kod male djece

tucavica je gr? u oitu, a nastaje kod male djece kada se nahlade ili kada naglo siu. Stoga treba paziti da kada djeca siu, da ih se po nekoliko puta prekida. A kada dobiju tucavicu, treba im dati nekolike lice tople, dobro zae?erene vode, ili im se na jezik stavi malo sitnog e?era i dade malo toplog ?aja od kamilice.

T -


Tifus, poalina ili pjegavac

Trbuna poalina nastupa s potpunim pomanjkanjem apetita, umorom, velikom glavoboljom, vrtoglavicom i groznicom. Bolesnik postaje apati?an spram svega, ?esto ga hvata drijem, a u snu i u vatri bulazni. Stolice ili nema ili mu je izmetina svijetlouta i sasvim rijetka. Uzrok toj bolesti ve?inom je loa, pokvarena voda, a dobiva se i zarazom.

Kod velike temperature treba bolesnika svakog sata oprati s pola hladne vode i pola octa, ili mu svaka dva sata dati hladnu polubanju s pranjem le?a, koja ne smije dulje trajati od 5 sekundi, a zatim ga brzo u krevet staviti i pokriti. To se ima ?initi dok znoj nastupi. Ako bolesnik nema temperature, onda ga treba za bolje izlu?ivanje loih sokova iz tijela 10 dana po jednom dnevno umotati u vru?u plahtu, umo?enu u odvar od trina i jako toplom ga previti da zrak do tijela ne moe doprijeti, a oblog ostaviti 1 i pol do 2 sata. Kada se oblog skine, tijelo treba brzo octenom vodom oprati.

Uve?er mu se na odvaru od trina napari glava i noge, zatim mu se glava brzo obrie i umota, a nogama neka bolesnik 1 minutu po hladnoj vodi gazi. Nakon 10 dana nastaviti s oblozima i parenjem po 3 puta tjedno. Za ?aj mu kuhati i svakog sata po jednu licu pruiti: 30 g istucanih smreko- vih boba, 6 grama samljevenog sjemena od grahotue i po 5 g gospina cvijeta, kunice i kadulje, s dvije desetine litre octa od trpkovine (ili jabukovog) i tri desetine litre vode. (Bolje djeluje ako se trave dre potopljene 12 sati s octom i vodom, a zatim kuhaju 5 minuta). Ako nema pri ruci nijednog od navedenog octa, neka se uzme pola vina i pola vode.
Osim ?aja, bolesniku treba dati dnevno 3-4 lice maslinova ulja, a usta i grlo dnevno po 5-6 puta ispirati odvarom od kadulje. Prva dva do tri dana ne smije se bolesniku dati nita jesti, a kasnije pomalo juhe od je?mene prekrupe ili od prenog raenog kruha, zelen s uljem, kiselo obrano mlijeko, mladi sir, i kuhano vo?e. Izmetinu treba raskuiti i odstraniti, nipoto u zahod sipati. (To se mora ?initi kod svih priljep?ivih bolesti).

Pjegavac je poznata opasna epidemija, koja se iri najvie u ratno doba, zbog ne?isto?e i gladi, a prenosi je bijela u. Bolest se javlja s velikom temperaturom, osim toga, bolesnika hvata jeza, strahovanje i malaksalost, a zbog velike temperature ?esto gubi svijest. Lice mu je crveno i napuhano, usta i o?i otvorene, a zadah iz usta smrdljiv i neugodan. Bolesnik ima veliku glavobolju i drhtanje udova, a tre?eg ili ?etvrtog dana izbiju po tijelu crvene pjege.

Bolesnika treba dnevno 2-3 puta octenom vodom oprati i na srce mu staviti oblog s pola octa i pola vode, a kada se ugrije, promijeniti. Glavu, podunice, ?elo i vrat treba ?e?e octom istrti. (Najbolje je ocat od trpkovine ili jabukov). Osim toga, treba ga tjedno 2-3 puta umotati u hladnu plahtu umo?enu u odvar od trina ili omorikinih vrhova i ?eera (vidi omorika). Prozor neka je u bolesnikovoj sobi uvijek otvoren (osim za vrijeme pranja) da do bolesnika dopire svje zrak. Usta i grlo, a osobito jezik treba mu dnevno 6-8 puta isprati odvarom od kadulje (1 dag na litru vode). A za pi?e kuhati mu i davati svakog sata po jednu licu ?aja od: 30 g istucanih boba smrekovih, 50 g sitno isjeckane puzave pirike (Agropyrum repens) i po 6 g li?a od kravojca, koprive, mati?njaka (Melissa officinalis L) i cvijeta od maline, s dvije lice meda. Ove se trave dre potopljene od 12-16 sati u ?etvrt litre octa od trpkovine i pola litre vode, a zatim 15 minuta kuhaju. Na svakih ?etvrt litre ovog ?aja stavi se 60-80 kapi tinkture od moravke (vidi moravka). Osim ovog ?aja, treba dnevno davati 2-3 lice ulja i 2-3 puta po 2-3 lice ?aja od 10 grama gaveza kuhanog 15 minuta s ?etvrt litre vina. Hranu treba davati istu kao i kod tifusa. Kada ima bolesnik veliku temperaturu, mora se na njega osobito dobro paziti.


Paratifus

Paratifus nastupa s bolovima ?itavog tijela, nesanicom i velikom temperaturom koja traje 5-7 dana, zatim nestaje, pa se opet vra?a za 6-8 dana. Dolazi naj?e?e nakon epidemije tifusa, dizenterije ili kolere, a ?esto i s pjegavcem zajedno. Prema ovim bolesnicima postupa se isto tako kao i prema oboljelima od pjegavca.

Osobe koje njeguju od tifusa oboljele neka dnevno dva puta operu tijelo octenom vodom, a grlo i usta dnevno neka 5-6 puta izgrgljaju odvarom od kadulje pomijeanim s malo octa od trpkovina. I dnevno neka popiju po 2-3 ?aice rakije od pelina i pojedu dobro provakano 10-15 svjeih smrekovih boba.


Trbobolja

Kod ove bolesti organizam jako oslabi, stoga se ne smije olako uzeti. Pogotovo ne u mladena?kim godinama, gdje je organizam jo u razvitku. Trbobolja dolazi ili zbog nahlade ili kada se u crijevima nakupe ostaci jela koji vremenom ukisnu, stvaraju plinove i gone na izlu?ivanje. Ovakav proljev ne smije se nikad zadravati. Naprotiv, kod svakog prolijeva treba uzeti najprije neto za ?i?enje da se iz crijeva i eluca to prije odstrane sve zle sastojine. Tek nakon toga uzima se kakvo sredstvo za zatvor. Da se bolovi ublae, treba na trbuh i eludac stavljati jako tople obloge, od pola vinskog octa i pola vode ili obloge od trina.

Obloge treba mijenjati svakog sata, kasnije svaka dva sata.

Da se eludac dobro ugrije i da se oja?a bolesnik, treba mu davati svakog sata po jednu licu ovog ?aja: po 10 grama korijena od kravojca i korijena poljske stee, kuha se pola sata sasvim poistiha s ?etvrt litre vina i ?etvrt litre vode i kipu?e prelije na 1 dag samljevenog kumina, 6 g li?a od kadulje i 3 g pelina. To sve jo jednom proklju?a i ostavi se 10-15 minuta da se pari. Slabi ljudi neka uzmu preko dana 3-4 ?ae dobrog crnog vina, ili vina pomijeanog sa sirupom od trpkovine ili ribiza (na jednu ?au jednu licu sirupa). U ovo vino treba umakati i jesti preni crni kruh od je?menog ili raenog brana, izrezan na tanke krike.

Tijelo treba dnevno octenom vodom brzo oprati i uve?er 3-4 sekunde po hladnoj vodi gaziti, a za hranu uzimati prekrupu od zobi kuhanu u vinu s cimetom. Dulje vremena nakon bolovanja treba nositi povez od flanela. Jesti vie mlije?na jela, bijelo meso i kuhano vo?e.

Mato?ina (Melissa officinalis L) se rabi kao lijek za trbune bolesti, kada ivci u trbuhu oslabe, osobito kod djece. ?aj od mato?ine oja?a trbune ivce i bol poputa. Da se ?aj od mato?ine priredi, uzme se 10 grama mato?ine biljke i ukuha na pola do tri ?etvrtine litre vode. Za obloge se uzima po?evi od 8-10 grama do 20 grama. Ako se na?ini od te biljke izvadak, onda se uzima dnevno 3-4 puta, svaki put po jedna kavena lica. Djeci je dovoljno dati polovinu toga.
?aj prire?en od korijena apte (Sambucus Ebulus L) vrlo je dobar lijek za razne trbune bolesti jer ujedno s mokra?om odstranjuje sve kodljive sokove.

Lijek prire?en od borovnice (ploda vrisinje, Vaccinium Myrtillus L) uspjeno se upotrebljava kod svih trbunih bolesti. Lijek od ploda borovnice ili vrisinje prire?uje se na ovaj na?in: Dvije ili tri pune ake tih bobica usipaju se u staklenku, u koju se nalije dobre gro?enke ili finog alkohola. to dulje takav lijek stoji dobro za?epljen, tim je bolji i tim sigurnije djeluje. estok proljev, kod kojeg se ?esto i krv pojavljuje, moemo bolesniku obustaviti ako mu dademo 1,25 decilitra tople vode pomijeane s jednom licom toga mlijeka. Kod manjeg proljeva dovoljno je ako bolesnik pojede samo nekoliko prosuenih bobica.


Kada djecu trbu?i? boli

Napravi se kajgana od kukuruznog brana te se kajgana namae na krpicu, pospe s malo tucanog papra i djetetu onako mlaka na trbu?i? privije.

U ljeto, kada ima svjeeg pelina, uzme se pelinova li?a i njime se trbu?i? obavije.


Otekline na trbuhu

Kome otekne trbuh, neka iskopa korijena od crvenog gaveza (Symphytum officinale L) i malog gaveza (Cynoglossum officinale L), od omana (Inula Helenium L), od perunike (Iris germanica L) i od miloduha (Ligusticum Livisticum L) i iskria pa kuha u vodi, tada dobro istu?e i s time smijea jaje s korom da bude ?vrsto kao melem, to namae po lanenoj krpi i privija na trbuh podmazuju?i nekuhanim maslacem.

Iskuhano laneno (Linum usitatissimum L) sjeme slui kao oblog na otekline na trbuhu i na vanjske upale, ublauje i hladi bol.


Upala potrbunice

U trbunoj upljini ve?ina probavnih organa obavita je, kao i stijenke te upljine, sluzavom opnom koju zovemo potrbunicom. Upala potrbunice dolazi rijetko od nahlade. Ve?inom od ozljeda: zbog prignje?enosti, irenjem unutranjih ?ireva, upalom unutranjih organa kao: jetra, slezene, enskih spolnih organa, nakupljenim naslagama izmeta ili zapletajem crijeva, a moe do?i i zbog operacije. Upala potrbunice kod ena u poro?aju dolazi od ozljeda sluznice maternice, zbog ?ega dopiru bakterije u upalno tkivo. Ova je bolest povezana s velikom temperaturom i jakim bolovima koji peku, reu i bodu. Dotakne li se samo bolno mjesto, bol je tim e?a. Bolesnik pati od povra?anja i ?estog mokrenja. Disanje je zbog potisnutog oita oteano, stolica je zatvorena i trbuh nate?en.

Lije?i se stavljanjem hladnih obloga na eludac i trbuh. Za obloge se uzme pola vinskog octa i pola vode, ili s octenom vodom razmu?ena ilova?a ili mladi kravlji sir razmu?en sa sirutkom (oblog od sira izvanredno dobro djeluje). Oblozi se mijenjaju svakih 10-15 minuta, ?im se ugriju. Ako bolesnik ne podnosi hladne obloge na elucu i trbuhu, treba mu oblog skinuti i staviti uzdu ?itavih le?a, od vrata do bedara.

Ako je bolesnik uznemiren pa mu i ovaj oblog ne ?ini dobro, ne smije ga se patiti, ve? mu preko trbuha i eluca staviti topao oblog od kamilice ili trina. Ti ?e ga oblozi sigurno umiriti.
Svaki oblog suhim i toplim previti da zrak do tijela ne moe doprijeti. Za pobijanje temperature 4-5 puta tijelo makar i djelomi?no prati octenom vodom jer bolesnik mora mirno leati da ne bi nastupio zapletaj crijeva.

Protiv upale daje se svakog sata jedna mala lica bademova ulja. Za jelo nita, osim malo sluzave juhe od zobi ili je?ma. Za ublaavanje e?i daje se jedna lica sirupa od meruzalke (ribiza, Ribes rubrum) na ?au vode ili sirupa od utike trpke (Berberis vulgaris). Kada je temperatura prestala, dnevno bolesniku treba ?itavo tijelo octenom vodom oprati, dva puta tjedno umotati tijelo u vru?u plahtu umo?enu u odvar od tri- na ili slame od zobi i suhom i toplom dobro previti te tri puta tjedno davati mu hladne polubanje s pranjem le?a Od 10 sekundi. Hrana: mlije?na jela i kuhano vo?e i dnevno ?aa zdravog vina. Preko dana po dva puta treba uzeti po manju alicu ?aja, ako se 10 grama kadulje i 5 grama pelina prelije s ?etvrt litre kipu?e vode i 1 licom meda 5 minuta se kuha. Bolesnik neka ostane u krevetu do potpunog ozdravljenja da ne do?e do tekih posljedica.


Tuberkuloza

Naspi u jedan lonac dvije pregrti svjeih peni?nih mekinja. Odozgo nalij 4 do 5 litara tople vode i dobro promijeaj. Iza toga dobro poklopi lonac poklopcem i ?istom krpom te ga stavi na umjereno toplo mjesto, moe biti i blizu vatre. Tako treba ostati 24 sata, a iza toga ocijedi vodu svu do mekinja i prospi. Na ocije?ene mekinje stavi jo aku svjeih mekinja, prelij s 3-4 litre tople vode i opet ostavi 24 sata da ostane kao i prije. Nakon toga ocijedi tu kiselicu u staklo i pij svakom zgodom umjesto vode.

Iste mekinje mogu se upotrebljavati sedam dana, samo treba svaki dan kada se kiselica odlije dodati aku svjeih. Nakon sedam dana treba mekinje baciti i po?eti opet iznova.

Taj lijek treba upotrebljavati tri mjeseca, a ako je mogu?e i dulje, usprkos tome i to se bolesnik ve? osje?a zdrav.

Nije na odmet i ovaj lijek koji je mnogima koristio. Naribaj dosta hrena te prelij crnim ?istim vinom i dobro zatvori u jednu jaku bocu. Grlo boce okreni spram dolje i zakopaj dosta duboko u zemlju ili pijesak i tako neka stoji dva tjedna. Od toga lijeka uzimaj tri puta dnevno po jednu malu alicu, i to ujutro natate, prije ru?ka i prije ve?ere.

Dobar je i sljede?i lijek: ?istu svinjsku mast treba uskuhati u dobrom mlijeku i dnevno jesti po nekoliko lica s kruhom prekrupice (grahamov kruh). (Vidi bolesti plu?a).


Trakavica

Trakavica ima razli?itih, a vrlo su razli?iti i bolovi koje trakavica prouzrokuje. Mnogi je ljudi imaju godinama i mjesecima, a nemaju nikakvih poteko?a. Drugi imaju, naprotiv, gr?evite bolove i neki ?udan osje?aj u elucu i trbuhu, pate od omaglice, bljedobolje i povra?anja. U grlu ih ?esto gui, oko o?iju imaju modre koloture, trpe od neuredne probave, omrave i onemo?aju, jer im trakavica troi crijevne sokove za sebe. Dobiva se jedenjem prijesnog ili poluprijesnog gove?eg, svinjskog ili ov?jeg mesa. A ima i riba koje su zaraene. I na psu i na ovcama ivi li?inka trakavice, stoga treba biti na oprezu jer lako dolazi i u ?ovjeka. Kada je u ?ovjeku, do?e s krvlju lako u jetra, rje?e u plu?a i srce. U jetri se stvara njezina ikrica, koja zna biti poput velike jabuke, pa moe i smrt prouzrokovati. Stoga ne doputajte da vam pas lie ruke i lice i ne upotrebljavajte za sebe su?e iz kojeg pas jede.

Da se trakavica iz tijela odstrani, treba dva dana postiti. Uve?er drugog dana treba popiti jednu veliku alicu jakog ?aja od 15 grama pelina na ?etvrt litre vode, 5 minuta kuhati. Tre?i dan ujutro uzme se 30 grama prenih sitno istucanih kotica od tikve (bundeve) i 10 grama u prah istucanog korijena od paprati (Aspidium felix mas.) i dobro promijea s 30 grama ?istog maslinovog ulja i ?etvrt litre nekuhanog mlijeka s 1-2 lice meda. Ovu smjesu treba odjednom popiti, u krevet le?i i mirno leati. Nakon 2 sata treba uzeti ponovno 40 grama meda i 40 grama ulja sa sokom od jednog velikog limuna. Osim toga, uzeti klizmu od jedne litre mlake vode i jednu osminu litre zdravog vinskog octa. Kada se o?uti potreba za stolicu, sjesti na ve?u posudu, koja se do polovine napuni s jako toplom vodom. Kod izlu?ivanja izmetina dugo ostati sjediti. Trakavica se ne smije istjerivati ako ?ovjek nije posve siguran da je ima.

Ako netko misli da ima trakavicu, mora paziti ima li u izmetinama pojedinih njezinih ?lanaka ili vie njih zajedno. I samo onda kada se osvjedo?i, neka poduzme to bilo da je iz tijela istjera.
Trudne ene, ljudi bolesni na plu?ima i ljudi koji trpe od kroni?nog zatvora ne smiju trakavice tjerati jer bi imalo vrlo loih posljedica. Nekoliko dana nakon toga to je trakavica otjerana mora se dijeta odrati. Za jelo uzeti pomalo lagane sluzave juhe od je?mene kae ili rie i pomalo mlije?nih jela, uz koju ?au zdravog crnog vina.

Najbolji lijek protiv trakavice je kora od mogranjevog (Corticis punica granatum) ili narovog korijena. Kora od mogranjevog (naravnog) korijena upotrebljava se ovako: uzmi 50-100 grama kore, nalij na nju 400-500 grama vode te ju ostavi da se kiseli 24 sata. Ovu vodu treba bolesnik ispiti u tri puta natate. Ili neka korijen dotle u vodi kuha dok se voda na polovinu ukuha, pa neka je onako pije kao i onu to se je kiselila. Bolje je da pije bolesnik vodu od kuhana korijena jer ?e ga manje trbuh boljeti i ne?e ga tako na povra?anje siliti, a od ukuhane vode trakavica ?e sigurnije iza?i. Ako bolesnik dva-tri sata poslije lijeka nema stolice, treba mu se dati jedna lica ricinusovog ulja.

Bolesnik koji ima trakavicu neka umjereno ivi dva-tri dana prije uzimanja gornjeg lijeka protiv trakavice. Zatim neka uzme 2-3 lice ricinusovog ulja za ?i?enje. Za ova dva-tri dana, da se crijeva isprazne, neka se samo jede juhe, ?enjaka (Allium sativus L) i unke, a mogu se jesti i kupine (Rubus fructicosus) ako ih ba u to vrijeme ima. Od zrnja tih bobica razboli se trakavica.

Uvarak od kore jasenove (Fraxinusornus L) tako?er izgoni trakavicu.

Korijen od paprati (Aspidium felix mas.) izvrstan je lijek protiv iroke trakavice. Od praka koji se dobiva od kore papratovih ila neka bolesnik uzme 2-3 puta ujutro 2-4 grama. I pilule od papratovog korijena mogu se napraviti pa ih se treba uzeti 1-2 u teini od 1-2 grama. Nekoliko sati poslije lijeka uzmi jednu licu ricinusovog ulja.

30 dana uzimati natate 9 pe?enih kotica iz tikve. Kotice se moraju dobro provakati. Ovim se lijekom uspjeno potjera trakavica.

Dobar je i ovaj lijek: na ribe se naribaju tri lice mrkve, tomu se pridoda jedna velika puna lica tucanih kotica od tikve i dvije lice finog ulja. To se pojede natate. Tri sata nakon toga uzme se ili malo ricinusovog ulja ili jedna mala alica francuskog ?aja, to se uzima svako pola sata i trakavica mora iza?i. Za vrijeme ?itave procedure mora se bolesnik toplo drati i ne smije nita jesti.

Uspjean je i ovaj lijek: nave?er se naree nekoliko haringa i pomijeaju se s uljem i ?enjakom i pojedu. Ujutro se bolesniku da klistir s mlakim mlijekom.


Bol u tabanima

Ukuhaj aku duhana krupno rezanoga u pola litre vina i privij preko no?i na tabane. To treba nekoliko puta ponoviti.

Kozji loj s ?enjakom sitno istrven i izmijean. Time se nataru tabani i ?itava donja noga do glenja. To se ?ini uve?er prije spavanja. Izvla?i bol i umor.


Bolesti uha

Dobiju se kada se nahladi glava ili propuh olako uzme i ne izlije?i se potpuno. Isto i od preleanih bolesti kao to su arlah, difterija, razne groznice i ozljede. A osobito od ozljeda, kada se za vrijeme hunjavice obje nosnice odjednom i sa snagom ?iste. Stoga treba biti osobito oprezan kod djece. Bolesti uha ne smiju se nipoto zanemariti jer nose sa sobom teku posljedicu: slabost pam?enja.


Katar uha

Kod ove bolesti treba glavu s pola vode i pola vinskog octa oprati i ne obrisavi kosu ?istim ru?nikom previti, jo jednim suhim rutavim preko njega i obaviti glavu vunenom toplom maramom. Kada se glava ugrije, to traje 1/2 -3/4 sata, ponoviti pranje, i to ?initi dok se bolesnik dobro uznoji. Kada je nastupio znoj, treba pustiti bolesnika u miru barem 1 sat, onda ga brzo za nekoliko sekundi mlakim octom dobro oprati. Poslije toga pranja neka ostane i dalje u krevetu 1-1.5 sat, a onda poduzeti polijevanje koljena, slabine i le?a ili uzeti polubanju s odstajalom vodom uz pranje le?a od 3-5 sek., pa opet natrag u krevet le?i, a na ?elo i vrat priviti podosta isjeckanog crvenog luka ili oblog od ilova?e, razrije?ene octom ili vodom. Kome je odvie teko pranje i polijevanje tijela ili tko ne moe uzeti polubanju, ili bolje re?eno, tko se boji hladne vode, koja je naju?inkovitiji, najprobita?niji lijek jer radikalno lije?i, taj neka skuha krumpira, pa ga onako vru?eg izgnje?i, stavi izme?u dvije ?iste lanene krpe, pa privija onako vru?e to vie moe trpjeti na uho i iza uiju. Ili neka saije uske vre?ice, napuni kamilicom i prelije kipu?im vinskim octom pa onako vru?e previja na uho i iza uiju. I kod krumpira i kod kamilice treba dobro suhim i toplim previti.


Kod zastarjelog unog katara

Treba svakog dana u drugo uho 7-8 kapi bademovog ulja kapnuti i ui dobro pamukom za?epiti. Tjedno 3-4 puta ui oprati odvarom od preslice, 80 g na 1 litru vode ili 1 dag mlade zdrave hrastove kore na 1 litru vode i 12 sati drati potopljeno. Ako se uzme preslica, kuha se 10 min., a hrastova kora 20 minuta, kroz krpicu procijedi, a tek onda se upotrebljava. Uz to treba tijeom tjedna prije lijeganja u krevet glavu na jednoj od ovih trava napariti: na bazgovom cvijetu, divljoj koprivi, sljezu, kopru, divizmi (Verbascum Thapsus L) mladom orahovom li?u, kamilici, izgnje?enim bobama od smreke ili isitnjenom korijenu od ze?ine (umska trta, Anacyklus officinarum Hayne). Ako su trave svjee, uzme se po 15 dag na 1.5 litru vode, vru?om vodom se prelije i kuha 5 min. Ako su trave suene, uzme se 3 dag na 1 litru vode, ostave se 12-16 sati potopljene, kuhaju se 5 min. Od boba smrekovih uzme se 20 dag, a korijena ze?ine svjeeg 25 dag, suenog 5 dag. Bobe i korijen se potope 12 sati prije kuhanja. Kod parenja glave staviti onu stranu na paru gdje uho boli. Parenje neka traje 20-25 min. Nakon parenja glave, glavu dobro umotati i odmah poduzeti parenje nogu na odvaru od trina 25-30 min., a nakon parenja nogu, za 1 min. noge u hladnu vodu staviti i pokretati ih kao da gaze po vodi. Nakon toga treba u krevet le?i i dobro se pokriti.


Upala uha

Bolesnik treba svakih 20-25 min. grlo dobro izgrgljati hladnim odvarom od 3 dag kadulje na 1 litri vode (vru?om vodom preliti, 10 min. kuhati). Jo je bolje ako se trava potopi 10-12 sati i samo 5 min. kuha. Na dan 5-6 puta itrcavati bolesno uho odvarom od preslice, 80 g na 1 litru vode, kipu?om vodom preliti i 20 min. kuhati. Jo je bolja preslica, 12 sati drati potopljenu i 10 min. kuhati. Ne gnoji li uho, onda treba dnevno 3-4 puta kapnuti po 7-8 kapi mladog bademovog ulja i uho dobro pamukom zatvoriti.


Kada curi iz uiju

Treba 3-4 puta dnevno itrcati odvarom od 40 g preslice i 40 g bokvice. Te se trave kuhaju na 1 litru vode. Ili se moe uzeti 60 g pelina i 1 g pe?ene stipse (alaun). Pelin se kuha 1/2 sata, a stipsa se pridoda kada se pelin procijedi. Jo je bolje ako se trave dre potopljene 12 sati, s istom vodom stave se kuhati i kuhaju 10 min. Za itrcavanje uha uzme se 1/4 litre, a moe i vie, od bilo kojeg odvara. Osim itrcavanja uiju, treba i grlo istim odvarom 7-8 puta izgrgljati. Treba piti tri puta dnevno po 1 alicu natate, pola sata pred ru?ak i pola sata prije ve?ere ?aj od po 15 g jagor?ike jare (Primula officinalis Jacy), kiselice, nevena, kunice, mladog orahovog li?a, kadulje i preslice s 2 lice meda na pola litre bijelog vina. Po 15 g uzme se od svjeih trava, a od suhih po 3 g. Svjee se trave preliju kipu?im vinom, pridoda se med i sasvim poistiha se kuhaju 5 min. i 10 min. pare se na toplom mjestu. Suhe trave treba 12 sati u vinu drati potopljene, a onda 10 min. kuhati, eventualno jo 10 min. pariti. Uz taj ?aj treba uzeti tri puta dnevno na vrhu noa praka od korijena kravojca.

Tijekom tjedna treba tijelo tri puta umotati u vru?u plahtu umo?enu u odvar slame od zobi.
Ovaj oblog treba ostaviti 1-1.5 sat dok se bolesnik dobro ne oznoji. Tjedno uzeti 2-3 hladne polubanje s pranjem le?a i jednom polijevati gornje tijelo, a jednom donje. Polubanje i polijevanje od 5-10 sek. Uz to treba tjedno 2-3 puta napariti noge na odvaru od trina 20-25 min. i odmah nakon toga 1 min. noge u hladnu vodu staviti i pokrete ?initi kao da se gazi po vodi, pa odmah u krevet le?i i dobro se pokriti.


Reumati?ni bol u uhu

Uzme se ?etvrt kg je?menog brana s mekinjama. Ako nema je?menog, to je bolje, moe se uzeti i peni?nog s mekinjama i zakuha se poga?ica sa 7 dag kumina. Kada je ta poga?ica gotovo pe?ena, razree se po sredini i koliko je god mogu?e vru?e privije na bolno uho, a glava dobro umota. Uz to se uzme vru?a banja za noge do koljena sa akom-dvije soli ili pepela, za 10-15 min., pa le?i u krevet i popiti alicu ?aja da se bolesnik dobro oznoji. Za ?aj uzeti 10 g bazgina cvijeta, 10 g lipe, 2 dag istucanih boba od smreke, 1 licu meda na ?etvrt litre vina, 10 min. kuhati i to toplije popiti. Osjetljivi ljudi neka stave pamuk u ui da im vjetar ne nakodi. Dobro je za ?i?enje krvi 6 tjedana piti ?aj od korijena kravojca, korijena koprive, korijena ze?jeg trna (Ononis spinosa L), korijena bibernele (Pimpinella magna L), korijena ze?ine, zvane i umska trta (Anacyklus officinarum Hayne), i korijena bazge, od svake vrste po 1 dag na 2 litre zdravog vina i ?etvrt kg meda. Korijenje isitniti, 12-16 sati u vinu drati potopljeno i pola sata poistiha kuhati. Uzeti po 1 malu alicu natate, pola sata pred ru?ak i pola sata prije ve?ere. Uz to se preporu?uju hladna pranja octom i vodom i hladna polijevanja.


Bol uha

Kad boli uho, a ne zna se zapravo od ?ega, onda treba glavu napariti ili na kamilici ili na cvijetu od bazge. Ako su trave svjee, uzme se po 15 dag, a ako su suhe, samo 3 dag na 1 litru vode, trave se vrelom vodom preliju i kuhaju 5 min. Istim mlakim odvarom 3-4 puta tijekom dana ui itrcati, nakon itrcavanja 7-8 kapi mlakog bademovog ulja kapnuti u ui i dobro pamukom za?epiti.

Nekoliko kapi soka od bokvice (Plantago lanceolata L) blai bolove u uhu.

Uhobolja se lije?i kad se nakapa soka od ?uvarku?e (Sempervivum tectorum L) nekoliko kapi u uho i bol odmah umine.

Koga ui bole i ne ?uje, neka uzme jednu kitu ?uvarku?e i jednu kitu pelina (Artemisia Absinthum L) i to neka zajedno skuha u bijelom vinu te mlak pelin zavija na ui.

Kada te zabole ui, uzmi skrialine (Cyclamen europaeus), stuci sa solju, pa lijevaj onaj sok u ui.


Bol uha kod djece

Kad dijete boli uho, najbolje je zagrijati (spariti) svjeeg johinog (Ulmus glutinosa Gaert) li?a na ognjitu, pa onako vru?e obloiti djetetu po uima. Ako nema svjeeg johinog li?a, onda se uzme suhog. Dobro ga se satare, uzme se u tavu vode i malo maslaca, saspe se ono li?e pa proklju?a. Pospe se na to malo kukuruzna brana da postane gusto i da se moe staviti na ui. Onda se ta topla smjesa stavlja na ui. Ako nema li?a, natuci rese od johe, skuhaj i obloi po uima.


Svrbe i zujanje u uima

Za ove pojave treba tjedno 2-3 puta napariti glavu na odvaru od trina ili kamilice. Odmah nakon parenja treba ?itavo tijelo odstajalom vodom oprati za 1 min. Ako je osoba slaba, pranje postupno od 1.5-2 min. protegnuti, a ako je jaka, postupno do 3 min. Nakon pranja ne treba se brisati, ve? dobro zaogrnuti, le?i i dobro se pokriti. Svaki dan treba u drugo uho uliti 5 kapi slatkog bademovog ulja (vidi ulje) kapnuti i pamukom uho za?epiti. Dnevno tri puta popiti po 1 malu alicu ovog ?aja: kantarije (Erythraea Centaurium), pelina (Artemisia Absinthum L) i moravke (Arnika montana L), od svake trave po 3 g i 2 lice meda na pola litre vode. Trave treba 12 sati drati potopljene, u istoj vodi prokuhati i 10 min. ostaviti ih da se dobro poklopljene pare, a onda ih procijediti u ?isto staklo. To treba ?initi 6 tjedana.

Protiv zujanja u uima dobro se je pariti toplim pravim vinskim octom ili se uzme nekoliko kapi iscije?enog soka od crvenog luka na pamuk i stavi se u ui.


Podunice

Za podunice uzme se mladog li?a blitve (cikle, Beta vulgaris) i zelenog perina na jednake dijelove, pa se s mladim nekuhanim maslacem u tavi dobro ugrije i to vru?e na podunice privije.

Ili se ispe?e krumpir, razree po pola i koliko je mogu?e trpjeti toplo privije na podunice.


Trganje u uhu i gluho?a

Ako je trganju uzrok nazeb, onda je najbolji lijek parenje na kamilici, a nakon toga privije se ugrijani crijep umotan u krpu.

Prokuano je i sljede?e sredstvo: skuha se grah u loncu, na taj kuhani grah stavi se lijevak i uho prisloni na otvor lijevka, tako da sva para iz lonca prodire u uho. Za vrijeme parenja treba se pokriti preko glave da se od one pare bolesnik oznoji.

Vrlo dobro je sredstvo utrcavanje ?aja od maka. Na deseti dio litre vode stavi se 5-6 zelenih makovih ?eera. Kad se to dobro prokuha, 2-3 sata, onda se ostavi da se ohladi i ?aj je gotov.
Protiv gluho?e istisni vodu iz crvene djeteline (Trifolium pratense L), smijeaj meda i kada se po?inje pjeniti, zalijevaj u uho.


Odstranjenje uholae iz uha

Kad se je u uho uvukla uholaa, kane se u isto uho nekoliko kapi ulja ili sapunice, od toga odmah ugine, a onda se ukosnicom odstrani.

Ili se uzme komadi? svjee orahove kore, najbolje zelene s gran?ice i dri pred uhom.
Uholaa smjesta izlazi ?im o?uti miris orahove kore.


Ulozi

Tko boluje od uloga, neka bolna mjesta 3-4 puta naari svjeim koprivama. Tada se treba ?uvati propuha. Najbolje je onda ne izlaziti iz sobe.

Izvrstan je i ovaj lijek: uzme se mladog ?istog brezovog ili joikovog li?a (Betula alba L). Bolna se mjesta svaku ve?er tim li?em dobro obloe i previju. Ovim oblaganjem bolesnik se doskora oznoji, a taj se znoj mora pijenjem ?aja od bazginog cvijeta podravati 2 do 2 i pol sata. ?aj od bazge treba 2-3 puta piti svakih 20-25 minuta, a dobije se ovako: 15 g bazginog cvijeta, 15 g lipe, 2 lice meda i sok od limuna prelije se s pola litre vode i 5 minuta kuha.

Nakon znojenja tijelo treba brzo mlakim octom i vodom oprati. Preko dana popiti 2-3 alice ?aja od brezovog li?a uvijek po gutljaj. Na ?etiri pregrti suhog li?a prelije se 1 i pol litre kipu?e vode, pusti 2 puta da provre i ostavi dobro poklopljeno pariti. Ovaj ?aj tjera kroz mokra?u loe sokove iz tijela.

Ulog i bolove u nogama kada se ne moe na noge stati lije?i odli?no ovaj lijek: za lijepog toplog vremena i na zati?enom mjestu od vjetra iskopa se u zemlji dosta duboka rupa, tolika da noge dopru bolesniku do koljena u zemlju, a onda se zemljom zatrpaju. Na ovu zemlju oko nogu bolesnikovih ulije se svakog sata pove?i lonac vrele vode. To se ima ?initi 10-12 sati
(Vidi reuma i kostobolja).


Uzetost ili obamrlost

Uzetost tijela ili pojedinih udova nastupi kada mii?i izgube pokretnu snagu, a vie puta i osjetljivost. Dolazi od ozljeda, bolesti kraljenice i mozga, od udara kapi, slabokrvnosti i gruanja krvi.

Protiv te nevolje treba bolesniku dnevno prati tijelo s pola vinskog octa i pola vode i uzeta mjesta dobro trljati, a svakih 20 min. dati mu po gutljaj ovog ?aja: uzme se korijena bibernele (Pimpinella magma L) i ostavi u 3/10 litre vode 12 sati, u istoj vodi se kuha 1/2 sata, ocijedi i pridoda ?aju jo i ovo: 6 g kadulje (Salvia officinalis L), kantarije 6 g (Erythraea Centaura Pers) i 2 g pelina (Artemisia Absinthum L) potopljeno se dri po 12 sati u pola litre bijelog vina, prokuha 10 min. i na toplome mjestu pari. Dnevno treba uzeti na vrku noa praka od korijena kravojca (Angelica sylvestris L). Tjedno 2 puta treba umotati bolesnika u vru?u plahtu, umo?enu u odvar od trina (na 6 litara vode 1/4 kg trina i pola sata kuhati). Oblog se samo tako dugo ostavi dok bolesnik ugodnu toplinu osje?a, a ?im prestane, oblog se skida i tijelo brzo opere octenom vodom. Tjedno treba uzeti 2 puta dobro toplu kupku za noge u odvaru od trina. Ta kupka mora bolesniku do koljena dosezati. Noge treba kupati do 20 minuta; nakon 10 minuta u vodu treba staviti jako vru? (ali ne prevru?) crijep da voda ostane topla. Tjedno dva puta polijevati gornje tijelo, ruke i vrat i 2 puta noge, koljena i bedra hladnom vodom. Krevet treba tako staviti da se s obje strane moe pri?i bolesniku, a kod polijevanja drati bolesnika na rubu kreveta. Kada je poboljica u toliko nastupila da se bolesnik moe pomalo kretati, treba mu uz polijevanje i umatanje u plahtu davati i kupke za noge i dvije polukupelji u hladnoj vodi.

Polijevanje i kupelji neka traju od 10 sek. postupno do 2 min. Kada se je bolesnik ve? dobro oporavio, treba mu dati u jastuk za spavanje dobro osuenu paprat.


Umor, glad i studen

Korijen od vladisavke (Gentiona lutea L), koji je dobro namo?en u rakiju, osuen i izrezan jest od neprocjenjive vrijednosti kao okrepljuju?e sredstvo za lovce i putnike. Samo nekoliko kapi takve rakije odstranjuje svaki umor, glad i studen te ja?a plu?a i miice. Isto tako slui povoljno kao praak ako se uzima svaki dan po 1 g. ?aj od vladisavke moemo prirediti ako uzmemo 6 g korijena vladisavke i ukuhamo ga u 1/4 - 1/2 litre vode.


Zaudaranje iz usta

Hladan naljev od metvice s vodom uklanja neugodan zadah iz usta.

Pelin odstranjuje neugodan dah ako on iz eluca dolazi, kada se pije kao ?aj.

?aj od ljekovitog sporia dobar je za ispiranje grkljana i usta, kad meso gnjili i iz usta zaudara.


Vodena bolest

Vodena bolest dolazi zbog gruanja krvi kao posljedica bolesti bubrega i bolesti srca, zbog loe krvi i loih sokova u tijelu, koji sprje?avaju izlu?ivanje plinova, rad srca i cirkulaciju krvi.

Predznaci vodene bolesti obi?no su: veliki umor i malaksalost ?itavog organizma, napuhano lice, prsti, ru?ni zglobovi i noge dalje od koljena. Bolesnik je vrlo neurozan, pati od nesanice, daha mu nestaje, jako omravi, to se opaa na dijelovima tijela koji nisu ote?eni. Mokra?a se slabo odvaja, probavni organi ne funkcioniraju, a koa postaje siva i hladna. Pritisne li se prstom na ote?eno mjesto, otisak se vrlo polako gubi. Kod vodene bolesti ne smije se bolesnik sluiti vru?im banjama, niti parenjem, ve? uvijek hladnom vodom.

Prvih 14-20 dana dnevno se ?itavo tijelo 3-4 puta opere s pola vinskog octa i pola vode. Ocat oivljuje ivce, ja?a organizam, ?isti pore i pospjeuje tim ja?e izlu?ivanje loih sokova iz tijela. Pranje blago podrauje ivce, a time se postie da ve? mlohavi organi po?inju obavljati svoje funkcije. Krv stane pravilnije cirkulirati i kroz tijelo struji ugodna toplina. Kada se nakon pranja i hladnih polubanja od 10 sek. do 1 min. prvi put znoj pojavi, znak je da je slomljena otrica bolesti. Uz pranja i polubanje treba dnevno dobro provakati i pojesti 12-15 svjeih boba smrekovih i tri puta dnevno uzeti na vrhu noa praka od kravojca i po 3 manje alice ?aja od 10 lica tucanog konopljinog sjemena. Konoplja se potopi 2-3 sata u 1 litru mlijeka, nakon toga se kuha 10 min. s 4 lice meda.

Uz to treba dnevno piti po 2 ?ae vina od rumarina ili brezova li?a, uvijek samo po gutljaj.

Ovo vino ja?a srce i pospjeuje ja?e izlu?ivanje mokra?e. 3-4 ake brezovog li?a prelije se zdravim vinom i kuha poklopljeno s 1/4 kg meda 2.5 - 3 sata. Za vino od rumarina uzme se 3/4 boce zdravog vina i napuni boca do grla suhim ili svjeim gran?icama rumarina. Nakon 5-6 dana rabi se za pi?e. Protiv e?i treba usta i grkljan po nekoliko puta izmu?kati i izgrgljati hladnom vodom. Voda se ne smije piti. Nakon 20 dana treba s pranjem prestati, polubanje dnevno i dalje uzimati. Tjedno do tri puta umotati tijelo u hladnu plahtu umo?enu u odvar slame od zobi, trine ili u pola vinskog octa i pola vode. Oblog mora dobro uz tijelo prionuti, i svaku nogu treba posebno umotati. Preko ovog obloga treba staviti suhu plahtu i jako toplu vunenu deku, da zrak ne moe doprijeti. Oblog se ostavlja 1-1.5 sata. Uz te obloge treba polijevati koljena, le?a i bedra dva puta tjedno i dva puta gornje tijelo od 8-10 sek.

Uz to treba dati bolesniku svakog sata po jednu licu ?aja: po 10 grama li?a od kravojca, zelenog perina i vrhova mladih kopriva, 6 grama preslice, 4 grama pelina i 6 grama korijena i?irota. Korijen se preko no?i potopi u ?etvrt litre vode, a trave u tri ?etvrt litre vode. Trave se s 4 lice meda kuhaju 5 minuta, a korijen 15 minuta, nakon toga ocijede se i zajedno pomijeaju. Dnevno treba svjei ?aj kuhati. To se ?ini dok se posve ne ozdravi. Bolesnik ne smije jesti mesa ili piti kave, ?aja i alkohola. Hrani se mlije?nim jelom, kuhanom penicom, je?mom, prekrupom od zobi, gancima, zeleni s uljem i kuhanim jabukama. Dnevno treba uzimati ukuhane bobe od aptovine ili bazge po 2-3 mala tanjuri?a. Izvrsno djeluju za odvajanje mokra?e.


Trbuna vodena bolest

Kod ove je bolesti osobito trbuh napuhan. Dnevno se pere cijelo tijelo octenom vodom, tri puta tjedno umota ?itavo tijelo u hladnu plahtu umo?enu u odvar od trina, dva puta tjedno uzme se hladna polubanja uz pranje le?a, dva puta polijevaju se koljena i slabine i dva puta gornje tijelo. Banje i polijevanja neka traju 8-10 sek. Prije spavanja treba stavljati na eludac i trbuh hladan oblog s odvarom od trina i svaki oblog suho i toplo previti. Svakog sata daje se po jedna lica ?aja: 15 g ila aptovine, 15 grama ila od koprive, 6 grama korijena i?irota, potopi se u tri ?etvrt litre vode preko no?i i kuha 15 minuta, procijedi se i pomijea s ?ajem od 6 grama preslice i 4 grama pelina, potopljeno drati preko no?i u ?etvrt litre vina i kuhati 5 minuta sa est lica meda. Uz to treba dnevno do 2 ?ae vina od rumarina popiti i 12-15 boba smrekovih pojesti.


Trbuna vodena bolest zbog trudno?e

Kod ove bolesti treba dnevno popiti po 2 ?ae vina od rumarina i 3-4 ?ae ?aja od oiljaka zelenog graha. Oiljak je vlaknasta nit s obje strane komuke koja se kao neupotrebljiva baca kada se grah ?isti. Dvije do tri ake oiljaka prelije se s 1 i pol litre kipu?e vode i kuha poistiha poklopljeno tri ?etvrt sata. Nakon toga se procijedi i 2-3 puta proklju?a sa 6 lica meda. Ako su oiljci suhi, onda ih treba 3 i pol do 4 sata kuhati s tri litre vode, dok voda uvre na jednu litru. Nakon toga se procijedi i s medom proklju?a. Ako nema oiljaka, uzme se po 15 grama cvijeta od suru?ice (Spiraea ulmaria L), cvijeta ili mladog li?a od bazge, cijele stabljike od krike (Anagalis arvensis L). Te trave se na ?etvrt litre zdravog vina i tri ?etvrt litre vode 12 sati potope i s 5 lica meda 5 minuta kuhaju. Svaku ve?er treba staviti preko trbuha i eluca hladan oblog od pola vode i pola vinskog octa. Oblog se dri dok se bolesnik ne probudi. Ako se trudna ena preko dana ?uti nevoljno, neka stavi takav oblog za 1-1.5 sat. Obloge treba suhim i toplim previti. Za 3-4 tjedna nastupa olakica.


Daljnji lijekovi protiv vodene bolesti

Naberi jednu licu bobica od zrele apte (Sambucus Ebulus L); kad postoji i po?ne vrenje, ispeci rakiju jaku, u tu rakiju nakvasi deku te umotaj tom dekom golog bolesnika svega dok se na njemu isui, i tako, dok ne splasne, ?ini nekoliko dana.

?aj prire?en od korijena apte vrlo je dobar lijek protiv vodene bolesti jer brzo odstranjuje suvinu vodu i ?isti bubrege.

Kad ivo meso na ?ovjeku puca, a ispod koe piti uta vodurina, neka se uzme li?a od aptovine, pa njim obloi bolno mjesto.

Debela bolest lije?i se avdikom. Cijela se avdika skuha pa se onako vru?a obloi gdje je bolesniku najve?i otok.

Kada se sok od bokvice (Plantago lanceolata L) pije kao unutarnji lijek, goni mokra?u pri vodenoj bolesti (debela nemo?).

Protiv vodene bolesti kuha se brljan (Hedera helix L) i konopljine ku?ine (Linum usitatissimum L), pa se bolesni kima na pari.

?i?ak (Lappa major Gaert) se upotrebljava iznutra kad se pije kao ?aj protiv vodene bolesti.

Bobice ili borovice od smreke pospjeuju izlu?ivanje mokra?e. Zato se od ploda smreke daje ?aj kad tko ima vodenu bolest, kroni?ni katar mokra?nog mjehura i mokra?ne cijevi. Pravi se od 10-15 grama zgnje?enih bobica na 200 grama vode. U istu svrhu daje se i ukuhani plod od smreke 30-50 grama dnevno.

Upotrebljava se isto s vrlo dobrim uspjehom i ?aj od suhih komuki od graha. Ako bolesnik ne bi mogao piti ?aj ve? bi povra?ao, treba mu dati klistir od toga ?aja s malom licom soli. Takav je klistir osobito spasonosan jer ve? za 10-20 sati stane se voda s mokra?om u velikoj mjeri odvajati.

Protiv vodene bolesti kuha se hmelj zajedno s lozom i u toj vodi kupa se bolesnik.

Protiv vodene bolesti kuha se sjeme od lubenice; voda se ocijedi i pije.

Rumarin je osobito dobar lijek protiv vodene bolesti uop?e, a napose srca, ako se uzima svaki dan ujutro i nave?er 3-4 lice ili najvie mala vinska ?aica ovako prire?ena lijeka: uzme se aka rumarina i to sitnije izree, stavi se u litrenu staklenku i zalije dobrim bijelim vinom.

Nakon 12 sati ve? je lijek za uporabu. Isto li?e moe se i po drugi put upotrijebiti ako smo iz njega prvo naliveno vino potroili. Svaki koji boluje od vodene bolesti moe se ovim lijekom izlije?iti.

Rumarin je dobar lijek i za bubrene bolesti jer je ta bolest obi?no po?etak i povod vodenoj bolesti. Divlji ?ubar kuha se pa se pije kad tko ima vodenu bolest. Vodena se bolest lije?i ako se cijelo tijelo topli i pije ?ubar trava. Divlji ?ubar i?upa se sve do korijena. Opere se s njega ona zemlja pa se u vodi kuha. Onda bolesnik onu vodu mlaku pije mjesto obi?ne vode.

Nakon dulje vremena dade mu se po jedanput naravne (pitke) vode.

Kad se debela bolest na?e u zimi, natare se kupus-repe (Brassica repa L. var. rapifera) na ribe. U tavu ili u kotao stavi se maslaca, a onda repu onako izribanu u maslac da se u njoj ugrije i onda obloi po trbuhu i po ivotu, svuda gdje je najgori otok.


Vjetrovi i napuhavanjanje u trbuhu i elucu

Protiv ovih bolesti uzme se 10 grama pitome paprene metvice (Mentha piperita L) i metvice koja pokraj vode raste (Mentha aquatica L) u pola litre bijelog vina, 12 sati se dri potopljeno, prokuha se i jo pola sata dobro se poklopljeno ostavi. Uzima se ujutro natate jedna alica i prije spavanja jedna alica. Ovaj se ?aj preporu?uje osobito nervoznim ljudima.

Protiv vjetrova je isto izvrstan lijek sjeme od kopra mirisavog (Aneihum graveolens L), 25 grama sjemena potopljeno se dri 12 sati u pola litre bijelog vina, proklju?a i pola sata pari. Po jednu malu alicu treba uzeti natate i jednu alicu prije spavanja. Ovaj se ?aj preporu?uje osobito enama koje doje djecu radi boljeg i obilnijeg mlijeka.

Od ove bolesti pate slabi ljudi ili oslabljeni od tekih bolesti. Ovim se preporu?a pijenje ?aja od 5 g mladog hrastovog li?a, 3 grama kantarije i 2 grama pelina, jedne lice meda i ?etvrt litre zdravog crnog vina. Preko no?i se potopi, ujutro 5 minuta kuha i preko dana uzima svako 1/2-1 sat po gutljaj. To treba ?initi 2-3 mjeseca.

Dobar je i ovaj lijek: uzme se 8 grama isitnjenog korijena od i?irota i kvasi preko no?i u ?etvrt litre vode. Ujutro se poistiha kuha dobro poklopljeno 15 minuta s jednom licom meda. Uzima se svakih 1/2-1 sat po gutljaj. Svakog dana ima se spremiti svjei ?aj.


Kad ?ovjek vene

Iva trava (Theucrium chamaepitys L; Ajuga iva) kuha se pa se pije kada boli u prsima. Ne veli se uzalud: Trava iva od mrtva pravi iva. Iva se trava pije i kad ?ovjek vene, a ne zna se to mu je. S ivom se travom pomijea i sljez (Althaea officinalis L) i metvica (Menthapiperita L) pa se ona teku?ina pije. Uzima se od svake biljke po 20 grama na jednu litru vode.


Protiv vru?ice

Vru?ica se lije?i ako se unutranjost iz bundeve (Cucurbita pepo) i dra? bobovnik (Sedum telephium L) zajedno pomijeaju i stavljaju na ?elo i potiljak.

Ili se istuca li?e od obi?ne kiselice (Rumex acetosa L) i pomijea s malo izlupanim bjelanjkom od jajeta i na tabane privije.


Bolovi u vratnim ilama i potiljku

Naree se nekoliko glavica crvenog luka i pomijea s octom od ruice i uljem. Ova smjesa stavi se na lanenu krpu te se obaviju vratne ile i potiljak. Kad je ve? oblog stavljen, ulije se izme?u njega i koe ruinog octa da se oblog jo bolje nakvasi, to se sve previje ?istim suhim ru?nikom.


Oteklina vrata

Kad vrat ote?e, treba saiti od lanena platna duguljastu vre?icu. Ta se vre?ica napuni kamilicom (Matricaria Chamomilla L) i prelije kipu?im vinskim octom i privije oko vrata, suhim i toplim jo jednom previje. Oblog nakon pola do tri ?etvrta sata, kada se ohladi, treba promijeniti.


Ljekovitost vode kod raznih bolesti

Ljudsko tijelo ima u svojoj gra?i tako?er mnogo vode. U krvi 65-70%, u mozgu 80%, u kostima 10%. Pa kada to znamo, onda ?emo i razumjeti koja je za nas blagodat voda.

Najbolje nam pomae hladna voda jer osvjeava tijelo, nadokna?uje izgubljenu snagu, izlu?uje loe sokove te daje pravilno kolanje krvi, a time spre?ava gruanje krvi, koje se ina?e uvijek u kasnijim godinama pojavljuje ovapnjenjem ila (arterioskleroza), bolesti srca i bubrega. Hladna pranja moraju se brzo obaviti, ina?e se odvie troi elektromagnetska snaga koju imamo u naem tijelu. Pranje treba poduzeti odmah ujutro, iz kreveta, kada je tijelo dobro ugrijano i odmoreno i neka traje 5-10 sekundi, ne dulje. Nakon pranja ne treba se obrisati, ve? brzo navu?i odje?u i brzo se kretati po ku?i ili izvan ku?e, ili tjelovjebu ?initi 15-20 minuta.
Ako je ?ovjek slab, neka ponovno legne na pola do tri ?etvrt sata u krevet i dobro se pokrije.

Slabunjavi ljudi neka po?inju pranja mlakom vodom, dok se postupno ne nau?e na hladnu vodu. Pranja treba poduzimati samo kad je dobro ugrijano tijelo, ina?e se moe nahlada navu?i. Svako hladno pranje pospjeuje rastvaranje i izlu?ivanje loih sokova, pomae cirkulaciju krvi, time su opet unutarnji organi primorani na rad i izlu?ivanje plinova i loih sokova. Topla voda slabi i umara, rabi se utoliko da se postigne naknadnom uporabom hladne vode bre otvaranje pora, a time nastupa jo ja?e djelovanje. Voda pomo?u biljaka, ali svjeih i svjee suenih, ima nedosenu mo? jer obnavlja istroene sokove, ja?a krv i sili unutarnje organe na ve?u djelatnost i izlu?ivanje.


Veneri?ne bolesti

Kod ovih bolesti treba dnevno prati tijelo hladnom ili octenom vodom te dnevno barem jednom, prije spavanja, gaziti po hladnoj vodi do koljena 1-4 minute. Noge ne obrisati ve? ih suhim ?istim ru?nikom umotati i toplom maramom ili dekom previti. Tjedno treba po tri puta uzeti hladnu polubanju s pranjem le?a od 10 sekundi do 1.5 minute, dva puta tjedno umotati ?itavo tijelo u vru?u plahtu umo?enu u odvar od trina, suhom plahtom i dekom previti. Da znoj to prije i obilnije nastupi, treba popiti jednu alicu vru?eg ?aja od cvijeta od bazge 15 grama i svjeih boba smrekovih 15 grama sa licom meda i ?etvrt litre zdravog vina 15 minuta kuhati. Kada je znoj nastupio, treba ostaviti bolesnika s mirom 2-2.5 sata, nakon toga ga brzo oprati octenom vodom, navu?i ugrijane haljine, ostaviti ga u krevetu i dobro pokriti.

Svakog dana natate, pred ru?ak i pred ve?eru popiti po malu alicu ?aja od 1 dag korijena od ?i?ka, 50 grama li?a od nevena i 50 grama boba smrekovih s 4 lice meda, to se sve na pola litre zdravog vina 12 sati kvasi, 10 min. kuha i 20 min. pari. Osim ovog ?aja treba uzeti preko dana svako 1/2-1 sat po gutljaj ?aja od 12 g mijakinje (Stellaria medio, Vill.), preslice (Equisetum arvense L) i bokvice (Plantago lanceolata L) i 6 grama pelina (Artemisia Absinthum L) s 4 lice meda na tri ?etvrt litre vode i ?etvrt litre vina, to se sve 12 sati dri potopljeno, 5 minuta kuha i 10 min. pari.

Rane, ?ireve i ?iri?e treba ispirati i oblagati (kod obloga uvijek suhim i toplim previti) odvarom od 2 dag korijena od ?i?ka, koji se na 1 litru vode 12 sati dri potopljen, 15 min. se kuha i kroz krpu procijedi. Istim odvarom treba grlo grgljati i usta ispirati. Kod izlu?ivanja treba itrcati odvarom od li?a nevena (1 dag na 1 litru vode, 15 min. kuhati i kroz krpu procijediti). Ako ima svjeeg nevena, treba iz li?a i cvijeta iscijediti 3-4 lice soka i pomijeati ga s 1/4 litre kipu?e vode i ohla?eno upotrijebiti. A moe se i samim sokom itrcavati. Protiv spolnog nagona pomae kada se 2-3 g u prah istucanog korijena lincure popije s ?aom vode.

Upozorava se da korijen od ?i?ka mora biti svjee suen. Ako je godinu dana stajao, neupotrebljiv je. Korijen od ?i?ka lije?i i zatrovanje ivom. Jo bolje od korijena lije?i u prah istucano sjeme kada se uzme tri puta dnevno na vrhu noa i zalijeva vodom. Za jelo treba kuhati penicu, je?am, prekrupu od zobi, kuhana tijesta, mesa vrlo malo, i to bijelog i dobro kuhanog. Uz koprivu, vodopiju, krstovnik, jagor?iku, dobri?icu i kiselicu preporu?uje se mlado li?e ?i?kovo za juhu, variva i zeljanicu. Na stolicu osobito paziti, eventualno se klizmom pomagati. ?uvati se napora i nahlade. Alkohol i po mogu?nosti duhan odbaciti. To ?initi dok se posve ne ozdravi, ?e?e traje dulje vremena, a vie puta se izlije?i za nevjerojatno kratko vrijeme.


Razni lijekovi za ?i?enje krvi kod veneri?nih bolesti

Kod veneri?nih bolesti rabi se lje?ura (milogled, Sanicula europaea L.). ?aj od lje?ure (60 g na 1 litru vode, 12 sati drati potopljeno, 5 min. kuhati i 20 min. pariti) uzima se svakog sata po 1 lica. Za grgljanje grla i ispiranje usta upotrebljava se odvar od 3 dag na 2 litre vode, to se 12 sati dri potopljeno, 15 min. kuha i 20 min. pari. ?irevi, ?iri?i, rane i bubuljice ispiru se istim odvarom i njime ?ine oblozi. Ako su svjee biljke, onda se rane i ?iri?i obloe ?istom, svjeom izgnje?enom biljkom i previju.

Za ?i?enje i poboljanje krvi kod veneri?nih bolesti rabi se i kiselica (Rumex acetosa L.). Tijekom 3-4 tjedna uzimaju se dnevno 1-2 lice iscije?enog soka od kiselice. Na ?au vode sa e?erom ili ?au vina stavi se jedna lica soka. Taj se lijek pije jutrom i ve?erom. Za grgljanje i ispiranje usta proklju?aju se 3-4 lice soka i 1 lica meda u 1/4 litre vode. Na upaljena mjesta stavljaju se oblozi od izgnje?enog li?a kiselice, 1 sat kvaenog u vinskom octu. I ?aj od suhog li?a (60 g na 1 litru vode) ja?a i ?isti krv.

Vrlo je dobar i ovaj lijek: uzme se aka korijena od piskavice, zvane i poljska prenica (Succissa pratensis Moench ili Knautia arvensis), i pola ake li?a, potopljeno se dri 12 sati, kuha se dobro poklopljeno 5 min. i pari 10 min. Toga ?aja uzima se svako 1/2-1 sat po licu. Ako se ima gnojnih rana, ?ireva, ?iri?a ili bobuljica, onda se iste ispiru odvarom od 1 dag isjeckanog korijena od paprati (Aspidum Felix-mas) 12 sati potopljenog u 1/2 litre vode i 1/2 litre vina i 20 minuta kuhanog, nakon toga ostavi da se pari dobro poklopljeno jo 1/2 sata. Iza ispiranja pospu se rane ili ?irevi sa u prah istucanim korijenom od paprati. Ovaj lijek lije?i i stare zanemarene gnojne rane.

Protiv veneri?nih bolesti dobar je lijek i preslica (Equisetum arvense L.). Uzme se 25 g preslice, 25 g bogorodi?ine trave (Hypericum perioratum L) i 25 g kantarije (Erythraea Centaur. Pers.) na 1 litru vode, 12 sati se dri potopljeno, 5 min. kuha i 20 min. pari. Ovog ?aja treba svakog sata po 1 licu uzeti. Za obloge, grgljanje i ispiranje usta rabi se odvar od 1 dag preslice, koji se u 1 litri vode 12 sati dri potopljen i 10 min. kuha. Ovim odvarom ispiru se svake vrste rane, ranice, ?irevi i bubuljice. Ovaj odvar ?ini najbolje usluge u ispiranju i oblaganju ivih rana.

Svaku ne?isto?u goni iz tijela i krvi ovaj lijek: uzme se po 12 g li?a od kravojca (Angelica sylvestris L.), bazge, hrasta, cvijeta od kunice i istucanih boba smrekovih, na 1/2 litre zdravog vina i 1/2 litre vode, potopljeno se dri 12 sati, kuha 5 min. i jo 20 min. pari. Taj ?aj uzimaj svako 1/2 -1 sat po gutljaj. Uz taj ?aj treba uzeti ujutro natate, 1/2 sata pred ru?ak i 1/2 sata pred ve?eru na vrhu noa praka od kravojca.

Vrlo je dobar i ovaj lijek: uzme se 5 g korijena od aptovine (Sambucus Ebulus L.), 15 g korijena od bibernele velike (Pimpinella magma L.), 15 g korijena od bijelog sljeza (Althaea officinalis L.) i potopi se u 1 litri zdravog vina, 12 sati stoji, kuha 5 min. i kipu?e prelije preko 1 dag brezovog li?a, 10 g kadulje, 10 g kantarije i 6 lica meda, kuha jo dalje 5 min. i pari 1/2 sata dobro poklopljeno. Svako 1/2-1 sat treba uzeti po gutljaj.

S dobrim uspjehom rabi se i ovaj lijek: uzme se po 10 g korijena od koprive, ?i?ka, eljezanke (Verbena officinalis L.), lincure (Gentia lutea L.) i ze?jeg trna (Ononis spinosa L.), 12 sati dri potopljeno u 1 litru vina, 15 min. kuha i kipu?e prelije preko 5 g gorke trolistke (Menyanthes trifoliata L.), kadulje, kantarije, pelina, boba smrekovih i 6 lica meda. Kuha jo 5 min. i pari dobro poklopljeno 20 min. Uzima se svakog sata po 1 lica.


Zubobolja

Kad koga zaboli zub, neka opere tri korijena od apte (Sambucus ebulus L), stavi u lonac da vrije, pa nakon toga neka jedan stavi na zub, a kad se ohladi, onda drugi, pa tre?i i zubobolja ?e pro?i.

U vinu kuhani list od brljana (Hedera helix L) blai zubobolju kada se njime obloi lice, ali se u isto vrijeme uvarak mora i u ustima drati.

Potopi i ostavi 3-4 sata 2 dag lista od kadulje u 1/2 litre bijelog vina, tim li?em zube natrljaj, a vinom usta promu?kaj i grlo grgljaj.

Kad koga zaboli zub, neka nabere 20 lista brljana (Hedera Helix L) i 20 lista petolista (Potentilla verna L), neka ih zajedno u loncu u dobrom vinu skuha te u ustima onu vru?u teku?inu na zubu dri.

Kad zaboli zub, odmah potrai pomo? u korijenu bokvice (Plantago major L). Uzmi svje korijen i narei po vie trje?ica po duljini korijena te oprezno stavi u uho.

Ako zubi bole i nate?e meso oko zuba, treba kuhati dobro poklopljeno 1 dag smilja (Helychrysum arenarium) u 1/2 litre bijelog vina dok ne uvrije peti dio. Tim vinom, ali jako toplim, usta treba izmu?kati svakih 8-10 min.


Slabi zubi

Slabe zube ja?a li?e od kupine (Rubus fructicosus) skuhano u vinu. 20 grama kuha se u 1/2 litre vina 20 min. pa se time usta ispiru.

Od li?a kaline (Viburnum lantana L) prire?eni uvarak s vodom ili s vinom u?vr?uje klimave zube kada se time usta ispiru. Krijepi zubno meso i lije?i upalu ?eljusti.


Za zatvor

Za zatvor kod pre?este stolice izvrsno djeluje: jaka masna ne ukuhana juha od svinjetine.

Dobar je i ?aj od u hladu osuenog li?a crvene ruice, 60 g li?a prelije se s 1/2 litre kipu?eg vina, poklopi se i ostavi 2 sata da se pari. Svakih pola sata, a kasnije svakog sata po licu uzeti.


Zanoktica, gnojenje nokata

Kada koga zaboli pod noktom, neka ispire ranu toplim ?ajem od sljeza (Althaea officinalis L) i bazge (Sambucus nigra L). Po 15 g od svake trave prelije se s 1/2 litre vode i 5 min. kuha. ?ajem se ispire, a travom prst zavija.

Uzme se cvijet i li?e bazge i li?e bokvice (Plantago major L), sve najprije dobro opere, onda sasije?e i s malo ?iste smole napravi kao tijesto i taj melem na nokat se privija.


No?no znojenje

Kada pro?e 1/2 sata nakon toga to se bolesnik po?eo znojiti, treba mu s pola vode i pola vinskog octa ?itavo tijelo brzo oprati i neosuenog u ?ist krevet staviti i pokriti. ?aj treba od sljede?eg bilja spremiti: korijen od omana (Inula Helenium L), sasvim mladog hrastovog li?a (Quercus pedunculata), mladih vrhova od omorike (Picea excelsa), podbijela (Tussilago Farfara), lanenog sjemena (Linum usitatissimum), islandskog liaja (Cetraria islandica), kadulje, zvane ku ili alfija (Salvia officinalis), li?a i cvijeta od ljubi?ice (Viola odorata), ?estoslavice (Veronika officinalis), od svake vrste po 3 g. Korijen od omana sasije?e se na male komadi?e i zajedno s lanenim sjemenom potopi u 1/4 litre vode. Sve druge trave zajedno se potope u 1/2 litre vode. Potopljene se moraju drati 12 sati. Korijen od omana i laneno sjeme u istoj se vodi u kojoj su potopljeni kuhaju 25 min. I druge trave se u vodi u kojoj su potopljene kuhaju 10 min. uz dodatak 2 lice meda. Nakon toga sastave se obje smjese i ostave na toplom mjestu dobro poklopljene jo 10 min. Toga ?aja pije bolesnik tri puta dnevno po 1 alicu, i to natate i 1 sat prije ru?ka i jedan sat prije ve?ere. Ovaj je lijek izvrstan i za obranu protiv tuberkuloze.


Znojenje ispod pazuha s neugodno tekim kiselim vonjem

Svaki ?ovjek ima svoj posebni vonj, koji se kod zdravih i ?istih ljudi i ne primje?uje. Teki vonj dolazi zbog slabog izlu?ivanja loih sokova i plinova iz tijela. Uzrok je nepravilna cirkulacija krvi, kakva unutarnja bolest ili nezdrave ?esti u krvi. Mnogi se trse da taj miris zatome kojekakvim mirisavim vodicama i ?ude se otkuda im zamorenost, nevoljkost, glavobolja i kojekakve druge boletine. Me?utim, ne misle kako sebe i svoje tijelo bezumno obmanjuju i pate.

Kod ove bolesti treba najprije ustanoviti da nije kakva unutarnja bolest posrijedi koju treba, dakako, odmah lije?iti. Ako nema kakvih teih unutarnjih komplikacija, narav ?e brzo do svog prava do?i, i to uporabom hladne vode i pijenjem ?aja za ?i?enje krvi.

Kod ove bolesti treba dnevno jednom gornje tijelo i jednom donje tijelo s pola octa i pola vode brzo oprati. Tjedno treba dva puta uzeti polubanju s pranjem le?a od 8 sek., postupno do 1 min. i dva puta staviti hladan oblog s odvarom od trina preko le?a, prsa, eluca i trbuha do polovice bedara te suhim i toplim dobro previti. Plahta koja se za oblog upotrebljava mora biti od grubog platna. Fino platno za ovu svrhu nema vrijednosti. Oblog na tijelu ostavi se 1.5-2 sata. Dva puta tjedno treba polijevati koljena, slabine i le?a i dva puta cijelo tijelo.

Dnevno treba popiti do 3 alice ?aja, uvijek samo po gutljaj i tri puta uzeti na vrhu noa u prah istucanog korijena od kravojca. Za ?aj se uzme po 10 g mladog orahovog li?a, kadulje, kiselice, bazge i bokvice, 6 g kantarije i 4 g pelina. Ove se trave stave potopljene 12-16 sati u 1 litru zdravog crnog vina, nakon toga se s 4 lice meda 10 min. kuhaju i 10 min. pare. Uz to treba uzimati svjee bobe od smreke i dobro ih savakati. Po?inje se s 4 bobe i uzme se svaki dan za bobu vie do 15 boba, od 15 boba svaki dan bobu manje do 4 bobe. Ovo treba 8 puta ponoviti.

Hraniti se treba kuhanom penicom i je?mom, meso samo tele?e, janje?e i pile?e, i to dobro kuhano i ne odvie slano. Dosta kuhanog vo?a. Na stolicu treba dobro paziti da je u redu.


Znojne ruke

Dnevno treba kupati ruke do 20 min. u odvaru od kadulje (Salvia officinalis L) 15 g i pelina (Artemisia Absinthum L) 15 g ili dobri?ice (Glechoma hederacea L) 30 g. Te se trave u 1/2 litre bijeloga vina 15 min. lagano kuhaju. Nakon toga rukama treba kretati na na?in tjelovjebe. Nave?er prije spavanja treba ruke peni?nim mekinjama obaviti. Dnevno pranje tijela octom i vodom, hladna polijevanja od 8 sek. do 1.5 min., dva puta gornje tijelo, dva puta noge, koljena i slabine, s kupanjem nogu do koljena tri puta tjedno u dobro toplom odvaru od trina, pospjeuje ozdravljenje.


vale

Kada su okrajci usana ote?eni i puni pljuva?ke ili se pojave i krastice, narod to zove valama. Ta se bolest dobiva od infekcije, kada se pije iz ?ae iza nekog bolesnog, a da ?aa nije dobro oprana. Za tu bolest treba okrajke usana dnevno 5-6 puta posuti prakom od aloja (Aloe vulgaris Lam.) pomijeanog na jednake dijelove sa stipsom (alaunom). Dnevno treba 5-6 puta izmu?kati usta i oprati usne odvarom od li?a od ?i?ka (Lappa officinalis All.), 40 g ovog li?a potopi se 12 sati u 1/2 litre vode, 10 min. se kuha i jo 10 min. dobro poklopljeno pari. Ujutro natate i prije spavanja popije se po 1 alica ?aja za izlu?ivanje loih sokova u tijelu, i to od 25 g korijena ?i?ka potopi se na 1/2 litre vode 12 sati, 10 min. kuha i jo 10 min. poklopljeno pari. Korijen i li?e od ?i?ka mora biti svjee sueno jer korijen stariji od godine dana nema vie ljekovitosti.

Dobar je i ovaj lijek: uzme se na vrhu noa pe?ene stipse, ?istog plavetnjaka (modre galice), 2-3 karanfila, istuca se u prah, pomijea se s medom i time mau vale.

Ili se uzme laneno sjeme, istuca se u prah, pomijea s medom i time se usta mau.


uljeve (kurje o?i)

Kurje o?i i bradavice lije?i ovaj lijek: u 1/8 bijelog vina i 1/8 vinskog octa kuha se 10 min. 1 dag kore od bijele vrbe ili 1 lica pepela od kore bijele vrbe. U ovaj odvar uma?e se pamuk i privija na kurje o?i ili bradavice. Za kurje o?i treba uzeti svaku ve?er dobro toplu kupelj za noge, u vodu staviti na 1 litru vode 1 licu sode i 4 g drvenog pepela. Nakon kupke treba staviti na noge oblog od odvara poljske preslice ili brljanova li?a (15 g na 1/2 litre vode i 1/2 sata kuhati). Preko dana treba staviti na kurje oko komadi? crvenog luka.


Proirenje ila

Proirenje ila u koljenici (gnjatu, Unterschenkel) s bolovima koji eu i pale, posljedica je gruanja krvi u ilama. Bolest se zbog tekog rada i zbog teine tijela kod dugog stajanja znatno pogorava. Zapusti li se ta bolest, ile postaju sve deblje, pa ?esto i puknu. Kada puknu, od velikog gubitka krvi mogu do?i vrlo teke i nepopravljive posljedice. Dok je jo samo upala posrijedi, lije?enje iziskuje malo napora, upravo samo malo dobre volje i strpljivosti.

Svaku ve?er treba na obje noge pa i na zdravu nogu stavljati oblog od ilova?e, razmu?ene s odvarom od hrastove kore ili preslice (1 dag na 1 litru vode, 20-25 min. kuhati i hladnim odvarom ilova?u razmutiti). Ilova?u treba uzeti svjeu i to dublje iz zemlje iskopanu. Ova se razmu?ena ilova?a tri prsta debelo na lanenu krpu namae i suhim i toplim previje. Svaku nogu treba posebno umotati. Osim toga, treba tjedno dva puta ?itavo tijelo u hladnu grubu plahtu umo?enu u odvar od trina umotati, suhim i toplim dobro previti, 2 sata oblog na tijelu ostaviti, nakon toga tijelo brzo s pola octa i pola vode oprati. Uz to dnevno treba uzimati 1 alicu ?aja natate i svako 1-2 sata po licu. Za ?aj se uzme po 6 g kadulje, korijena od poljske stee i preslice. Trave se 12 sati dre potopljene u 1/2 litre vina, 10 min. s 2 lice meda se kuhaju i 20 min. pare. Uz taj ?aj dnevno uzeti tri puta na vrhu noa praka od kravojca i 2-3 male ?aice vina od rumarina. Nakon tri tjedna, dva puta tjedno treba umotati tijelo u vru?u plahtu umo?enu u odvar od trina, oblog suhim i toplim previti i 1 sat ostaviti. Nakon toga brzo octenom vodom oprati. To treba ?initi tri tjedna. Uz to dva puta tjedno gornje tijelo polijevati i dva puta donje u vremenu od 10 sek. I ?aj promijeniti i tri tjedna piti od 6 g mladog li?a od bazge, i?irota i preslice s 3/10 litre vina i 1 licom meda 15 min. kuhati. Svaku ve?er treba po hladnoj vodi gaziti 1 min. i obloge stavljati, dok noge sasvim ne splasnu. Dijetu drati i alkohol odbaciti.


Odstranjenje u?nog kamenca bez bola

Kada bolesnik predosje?a da ?e napad nastupiti, treba uzeti alicu jako vru?eg ovog ?aja: uzme se 75 g ploda ili samo sjemena od divlje rue (Rosa canina L), 20 g korijena stee, (Potentilla Tormentilla Sibth), 25 g boba od smreke (Juniperus communis) po 10 g od lipe (Tilia grandifolia Ehrh.), solomonovog pe?ata (Polygonum aviculare L) i bazge (Sambucus nigra L) i 4 g pelina (Artemisia Absinthum L) u jednoj litri bijelog vina, pusti se da napola ukuha. Uz taj ?aj uzima se jako vru? oblog od odvara trina preko eluca i trbuha pa se legne u krevet. Na noge i po strani stavljaju se boce s vru?om vodom, a oblog ostane to dulje vru?. Ako se bolesnik nije za 1/2 sata oznojio, treba popiti jo jedinu alicu vru?eg ?aja. Nakon 1-1.5 sata, poto se bolesnik dobro oznojio, skine se oblog i bolesnik ostane u krevetu lee?i na le?ima, a nakon 10-15 min. treba popiti jednu veliku ?au, barem od 3/10 litre, ako je mogu?e i vie, ?istog maslinovog ulja i ostane 25-30 min. leati na le?ima. Za to vrijeme dospije ulje iz eluca u dvanaesnik. Zatim treba bolesnik le?i na desnu stranu. Takvim poloajem ulazi ulje u u?ni mjehur i odvodi kamence bez bola u crijevni kanal. Najbolje je kada se bolesnik tome podvrgava ujutro natate. Taj na?in, iako vrlo naporan, izvanredno djeluje i bolesnik se brzo oslobodi kamenaca bez daljnjih posljedica. To treba ?initi 3-4 tjedna uzastopce jednom tjedno. Jo tri mjeseca pije se ?aj od ploda divlje rue ili samo kotica, uzme se 80 g kotica na 1 litru mlijeka i poklopljeno kuha poistiha 2 sata, onda se procijedi i pridoda 2 lice meda, pusti se jo 3-4 puta da proklju?a. Taj ?aj pije se tri puta dnevno po alicu, ujutro natate, 1/2 sata pred ru?ak i prije lijeganja u krevet.


u?

?aj prire?en od vodopije oduzima suvinu u?. U tu svrhu pije se redovito 3-4 dana skuhan ?aj od vodopije, svaki dan tri ?ae, i to ujutro, prije ru?ka i uve?er.


Rastrojeni ivci

Za umirenje rastrojenih ivaca uzme se po 20 g osuene korice od naran?e, odoljena (Valeriana officinalis L), i?irota (Acorus Calamus L) i lincure (Gentiana lutea) i 40 g rumarina, to se sve sitno izree i stavi u 1 litru prave prepe?ene rakije te se ostavi na toplom mjestu ili vru?em suncu 2-3 tjedna. Od te rakije uzima se po 4-5 malih li?ica ili po 25-30 kapi dnevno na kockici e?era.

I?irot (Acorus calamus) se upotrebljava kao vrlo dobar lijek i kod iv?anih bolesti. Kuha se od svjeeg korijena i?irota ?aj, 5-8 g na ?etvrt litre vode, a od suhog u praku 5-6 g u jelu ili sa e?erom.

Sjeme od boura s vodom ili s vinom lije?i bolesti ivaca i modana.

Sok iz stabljike i korijena vinove loze vrlo je dobar lijek za okrepljenje ivaca.

Za ja?anje ivaca uzme se 1 i pol dag osuene korice od limuna, 30 g karanfila, 30 g cimeta (tar?ine) i 30 g i?irota; ove se mirodije istuku u prah. Onda se uzme 40 dag utog (kandis) e?era, prelije vodom i kuha. Kada se e?er po?eo zgunjavati, prelije se preko toga 1 i pol dag macine trave, 10 g rute i 20 g maj?ine duice, poklopi i ostavi da se ohladi. U jednu bocu poirokog grla stave se istucane mirodije i ohla?en e?er s travama, pa se prelije s 2 litre ?iste prepe?ene rakije i 1 litru ?istog alkohola od 75-80%; sve zajedno se dobro promu?ka i ostavi 4-6 tjedana na suncu ili toplome mjestu. Bocu treba ?e?e promu?kati. Ove rakije uzima se tijekom 6 tjedana, 3-4 puta dnevno po 20-25 kapi na e?eru ili s malo vode. Zatim prestane 4-6 tjedana, pa se opet uzima 4-6 tjedana. Ako se i dulje uzima, ne kodi. Prestaje se s razloga da se narav odvie ne privikne na uzimanje lijekova. Uz to treba prati tijelo octenom vodom, hodati po vodi prije spavanja i uop?e blagom uporabom vode ivce, krv i ?itavo tijelo krijepiti.


Protiv velike e?i

Kod svih vrsta groznica preporu?uje se ?aj od 40 grama isitnjenog korijena od gaveza (Symphytum officinale L) s pola litre vode i pola litre bijelog vina. Korijen se dri potopljen 12 sati u vodi i u vinu, a nakon toga kuha se poistiha 15 minuta. Svakih 1/2-1 sat po li?icu. Izvrsno je sredstvo kod upale plu?a. ?isti od sluzi i gasi e? kod svake bolesti.


Protiv garavice

?aj od kantarije izvrstan je lijek protiv garavice. Uzima se dnevno ujutro natate.

Prokuan je tako?er ovaj lijek: uzme se komadi? osuenog lipovog drveta, dobro ga se stu?e u prah, prosije i razmuti u vodi i uzme nekoliko puta uzastopce. Taj lijek potpuno uklanja garavicu.

Protiv garavice dobro je piti 4-6 tjedana svaki dan ujutro natate, pola sata pred ru?ak i pola sata pred ve?eru po jednu ve?u malu alicu ?aja od 8 grama kantarije i 4 grama pelina s 1 licom meda na ?etvrt litre vode, 5 minuta kuhati.

Dobro je tako?er 2-3 zrna pe?ene kave izgristi i progutati. To sredstvo pomae odmah.


Razdraenost ivaca

Lije?i se blagom uporabom vode. Dnevno treba ruke do lakata 2-3 puta u hladnu vodu staviti (od 10 sekundi do 1 minute). Tjedno treba dva puta polijevati ramena, dva puta koljena i dva puta uzeti polukupelj ili sjede?u kupelj. Kupelj i polijevanja od 10 sekundi do 1.5 minute. Uz te kupelji pije se jaki ?aj od kunice (Achillea Millefolium) 20 g na pola litre vode 1-2 puta potopi, proklju?a i jo 10 min. pari. Nakon 8-10 dana treba promijeniti ?aj i uzeti bro?ike ute (Galium verum), cvijeta crnog trna (Prunus spinosa), betonike (Betonica officinalis L), pitome metvice (Mellisa officinalis L), omorikovih vrhova (Picea excelsa L) po 3 grama i sve te trave u pola litre vode i s dvije velike lice meda, 12 sati drati potopljene, prokuhati i pariti jo 10 minuta na vru?em mjestu. Osim toga, treba jesti bobe od smreke, od 4 zrna do 15, svaki dan zrno vie i dobro provakati. Od 15 boba svaki dan boba manje do 4 bobe. To se mora 6 puta ponavljati.


iv?ano trzanje

Lije?i se polijevanjem ramena, ruku i koljena tjedno dva do tri puta. Dva puta tjedno polijevati gornje tijelo i bedra te dva do tri puta uzeti sjede?u kupelj i polukupelj. Polijevanja i kupelj hladnom vodom traju postupno od 8 sekundi do 1-1.5 minute. Dnevno 2-3 puta stavljati ruke do lakata u hladnu vodu, i to od 10 sekundi postupno do 1 minute. Dnevno treba prati tijelo s pola vinskog octa i pola vode te uzimati ?aj od prenih i tucanih ipkovih kotica (divlje rue), i to se 20 grama na tri ?etvrt litre vode dva sata lagano kuha dok se ukuha na ?etvrt litre, u taj ?aj se stavi e?era ili meda i povie soka od limuna (1/2-1 limun). Ili se kuha ?aj od rute (Ruta graveolens L), i to 1 gram, odoljena (Valeriana officinalis L) 1 gram, pitome metvice (Mellisa officinalis L) 5 grama i kantarije (Erythraea Centaur. Pers) 3 grama pa se sve te trave u ?etvrt litre vina 12 sati dre potopljene, provru i jo 10 minuta pare. Osim toga, treba jesti bobe od smreke.


Upala ivaca s bolovima

S pola vinskog octa i pola vode treba dnevno gornje tijelo oprati, tjedno dvije polukupelji ili sjede?e kupelji uzeti u odstajaloj vodi od 10 sek. do 1.5 min. Dalje treba tjedno ?etiri puta hodati po hladnoj vodi od 10 sek. postupno do 1.5 min. Mjesta koja bole treba polijevati hladnom vodom i stavljati ruke do lakata 2-3 puta dnevno u hladnu vodu. Na mjesta koja bole stavljaju se oblozi s octom i vodom ili jo bolje ilova?om zemljom, razrije?enim vinskim octom ili odvarom od trina. Oblog treba ostati 1-1.5 sat. Kada se oblog skine, bolna mjesta natrljaju se uljem od kamfora, smreke, terpentina i rumarina. Tijekom dana se uzimaju po 2 alice ?aja natate i prije spavanja, i to od rumarina, rute (Ruta graveolens L), metvice (Mentha piperita L), mirisave jagor?ike (Primula officinalis Jacip) i bro?ike ute (Galium verum) od svake vrste po 3 g i od rute 1 g pa se sve to u 1/2 litre vode 12 sati dri potopljeno, prokuha i jo 10 min. na vru?em mjestu pari. Treba drati strogu dijetu i odbaciti alkoholna pi?a, kavu i duhan.


utica

Kod utice poute o?i i koa. Tijelo oslabi i svrbi, bolesnika ?as zima trese, ?as ga opet uz glavobolju temperatura spopada. Mokra?a je uto-zelena, a izmet je svijetao i siv. Dolazi do upale bubrega, jetre ili ote?ene slezene. A posljedica je katara crijeva ili kada se kanal za izlu?ivanje u?i za?epi kamen?i?ima. No, uticu moe prouzrokovati i veliko uzrujavanje, kojekakve razmirice, prepad ili strah. Ako je jetra jo zdrava, ozdravi se brzo.

Kod ove bolesti treba ujutro natate i prije lijeganja u krevet uzeti po 1 licu svjeeg zrnja od bijele goruice s ?aom vode ili limunade. Preko dana svakih 1/2-1 sat uzeti licu ?aja od po 5 g istucanih boba smrekovih, preslice, masla?ka kadulje i pelina, to se sve u 1 litri vode preko no?i dri potopljeno i 10 min. kuha. Osim ovoga ?aja treba uzeti tri puta dnevno na vrhu noa na jednake dijelove pomijeanog i u prah istucanog korijena od kravojca i poljske stee.

Tijekom 10-14 dana osim toga treba uzeti jo 2-3 ?ae zae?erenog mlijeka s 1 licom praka od drvenog ugljena, kupljenog u ljekarni. Dnevno 5-6 puta ispirati usta i duboko grgljati da se grgljanje ne ?uje odvarom od kadulje (60 g na 1 litru vode, 20 min. kuhati). Tjedno treba 1-2 puta cijelo tijelo 5-6 sekundi s pola octa i pola vode oprati, a svaki drugi dan umotati tijelo u vru?u plahtu, umo?enu u odvar slame od zobi i oblog ostaviti 1-1.5 sat. Osim toga, treba svaki drugi dan uzeti toplu polubanju od 1/2 sata u odvaru od smrekovih ili omorikovih vrhova. Dijeta je stroga: samo mlije?na jela i puno kuhanog vo?a. Za e? pomalo uzimati u vodi razmu?en sirup od malina ili jo bolje od bazginih boba. Ta kura se dri 6-8 tjedana dok se potpuno ne ozdravi. U prolje?e 4-6 tjedana nastaviti kuru uzimanja jagoda, dnevno 1/2-1 litre sa e?erom, limunom, vinom ili mlijekom. A u jesen s bobama od bazge 2-3 mala tanjuri?a dnevno sa e?erom, limunom ili vinom ili svjee ukuhanim s mlijekom ili e?erom.


Kroni?na utica

Kod ove bolesti treba uzimati gore navedene banje i umatanja u plahtu. A osim toga, preko dana svakih 1/2-1 sat uzeti po 1 licu ?aja od konoplje i resa orahovih. Na 1 litru mlijeka stavi se 7 lica tucanog sjemena od konoplje i kuha se 15 min. Zatim se procijedi i pomijea s 1/2 litre ?aja od resa orahovih. Na 3/4 litre vode stavi se 20 g orahovih resa (cvijeta), preko no?i se potopi, ujutro 10 min. kuha, zatim pomijea s ?ajem od konoplje. Ova porcija ?aja ima se dnevno piti i dnevno se mora svjei ?aj kuhati. Postane li mokra?a mutna, ne treba se prepasti; to je znak skorog ozdravljenja. To se ?ini tako dugo dok se ne ozdravi.


Daljnji lijekovi protiv utice

Uzmi li?e, cvijet i stabljike od ki?ice ili proljetne gor?ice (Erythraea Centarium L), Gentiana verna L. (kantarium), bogorodi?ine trave (Hypericum perforatum L) i sporia ili hajdu?ke trave (Verbena officinalis L) pa sve smijeaj i kao ?aj kuhaj. Pije se po 1 alica mjesec dana tri puta dnevno, i to ujutro, u podne i nave?er. Izvrstan je to lijek protiv utice.

Uzmi ?enjaka (Allium sativus L), rosopasi (Chelidonium majus L) i komonike - divlji pelin (Artemisia vulgaris L) te skuhaj u bijelom vinu i pij natate.

Naberi 5 g ljeskova li?a (ali iz ume), pa ga stavi preko no?i u ?isto bijelo vino u zatvorenom. Vina neka bude samo toliko da se listovi mogu dobro nakvasiti. Ujutro natate treba popiti to vino.

Osobito radikalan lijek je ?aj od jovove kore (joike), kojim se utica izlije?i za 3-4 dana. Uzmu se 2-3 ake jovove kore i dobro se ukuhaju u 1/2 litre vode. Toga ?aja treba piti tri puta dnevno po 1 ?au.

Kada ?ovjek pouti, neka uzme komonjike (Artemisia vulgaris L), kuha u vinu i pije.

Tko ima uticu, neka uzme korijena od crnog trna (Prunus spinosa L) te neka ostrue gornju koru, a donju neka stu?e te kuha u vodi dok ne uvre tre?i dio, pa pije natate ujutro, u podne i nave?er po 1 ?au.


Njega eluca

Tko ho?e dugo ivjeti i sa?uvati tijelo snano, a duh bistar i svje, taj mora njegovati i ?uvati svoj eludac. eludac je jedan od najvanijih organa u naem tijelu. Kada eludac ne funkcionira kako treba, hrana postaje iluzorna, a klica bolestima je usa?ena. elu?ane bolesti naj?e?e nastaju zbog loe birane hrane ili prenatrpanosti eluca. ?esto eludac jo nije probavio prvu hranu, a ve? dolazi druga. Prva hrana ili se izlu?i neprobavljena bez ikakve koristi za krv, ili ostaje u elucu, te uzrokuje podrigivanje, napuhavanje, glavobolju i otunost. Stoga treba biti svakome pravilo da tek onda u sebe hranu prima kada doista osje?a glad, a ne od navike. I onda se eludac ne smije prenatrpati. Uz to se preporu?uje vie suha hrana. Kod jela se ne smije mnogo piti jer pi?e razrje?uje elu?ane probavne sokove i onesposobljava ih za djelatnost. Vru?e jelo ne samo da kodi zubima ve? omlohavi (oslabi) eludac i uzrokuje ?ireve u elucu. Odvie hladna jela, kao sladoled, ?esto su uzrok katarima probavnih organa, stoga treba kod tih uivanja biti vrlo oprezan. Odrasli neka uzimaju dnevno hranu najvie u 3 obroka, a izme?u njih treba pro?i 4-7 sati dok se prva hrana potpuno probavi i eludac odmori. Nadalje, eludac kod pojedinih obroka, osobito uve?er, ne smije se odvie opteretiti teko probavljivim jelom. Svaki zalogaj treba dobro provakati, ne gutati to se ne moe dobro izgristi, kao kotice ili lupine, jer se njima moe ozlijediti sluznica probavnog kanala. I alkohol unitava sluznicu probavila. eludac se ne smije stezati jer to smeta probavi. Trbuh treba uvijek toplo drati i na stolicu paziti da je redovita. Stolica je glavni uvjet dobre probave, a dobra probava glavni uvjet zdravlja.

Na probavu izvrsno djeluje ne pretjeran sport i kada se dnevno popiju 2-3 ?aice vina od mati?njaka (Mellisa officinalis L). Na jednu dobru aku svjeeg ili dvije ake suhog li?a naliju se 2 litre zdravog vina i ostavi se na umjereno toplom mjestu 48 sati. Ili se uzima po 1-2 alice ?aja od niske metvice (Mentha aquatica ili Mentha piperita). Na 10 g 1/4 litre vode i 1 licu meda 5 min. kuhati. I druge razne gorke trave utje?u vrlo dobro na probavu.

Koga boli eludac i ne moe probaviti, neka uzme trave stolisnika (kunice) i kuha u bijelom vinu te pije vie puta tijekom dana.

Najbolji lijek za elu?ane bolesti je ?aj od vodopije (cikorije). Pije se dva puta dnevno, ujutro i uve?er.

Bolest eluca lije?i se crnom metvicom, konjskom metvicom i maj?inom duicom. To se skuha i privije na eludac.

Stuci korijen od ovnike sirov ili suh, prah smijeaj s medom te jedi; dobro je za eludac i prsa.


elu?ani katar

Uzmi bijelog sljeza (Althaea officinalisL), kadulje (Salvia officinalis L) i mente (Mentha piperita L) u jednakoj koli?ini, po 2 dag od svake, u litri vode i kuhaj do pola, isto?i u ?istu staklenku, dobro za?epi i pij po malu alicu svaki dan ujutro. Osim toga, osobito uzimaj prah od 3 kg izgorenog (pougljenjenog) lipovog drveta, i to po jeda?u licu tri puta dnevno: ujutro natate, u podne prije jela i nave?er prije ve?ere. Uz to uzimaj laku hranu, ne pij alkoholna pi?a i dri se dijete.


Gr?evi u elucu

Naribaj svjeeg hrena i pokvasi ga u vinskom octu, poloi na bolno mjesto. Oblog treba drati ?etvrt sata i dulje. Ako su gr?evi ?esti, treba dulje vremena jesti kuhanu penicu s mlijekom; dobro je uzimati 40 dana natate po pola lice zrna od sla?ice (Senfkorner) s ?aom svjee vode.

Kod gr?eva koji iznenadno dolaze dobro je i ovo sredstvo: umo?i ru?nik u ?isti alkohol, pospi tucanim paprom i privij na bolno mjesto. Bol ?e doskora prestati. Vrlo je dobro sredstvo tako?er ?aj od metvice (menta), triput dnevno po jednu alicu popiti.

Pomae tako?er ?aj od ipka (divlja ruica) i suhih ljiva. Uzima se jutrom i ve?erom.

?aj od kadulje i pelina, koji se mora uzimati tri puta dnevno prije jela, oprobano je sredstvo protiv gr?eva i drugih elu?anih bolova.


Struna eluca

Struna je bolest kad eludac zazebe, pa bjei sad tamo, sad amo. Ili ?ovjek potegne da to digne, pa se struni. I jedna i druga struna su teka bolest trbuha, ali je ova druga jo tea. Od prve neto ga titi, pa vene i sahne, a ne zna to mu je. Prva se lije?i ovako: ako nije zastarjela, neka se odmah uzme svjeeg gove?eg mesa, koje se istu?e i pospe isijotom, tar?inom (cimetom), kalompirom (katmerom) i paprom. Zatim se meso polije dobrom rakijom ili rumom. To se stavi na pupak nekoliko puta.

Druga se lije?i ovako: isijot se posipa po svjeem mesu, a meso se stavi na eludac i zavije platnenom krpom.

Kad tko eludac struni, neka nabere jednu rukovet drijemka trave (li?a), stu?e, iscijedi jednu ?aicu soka te popije.

Njega djeteta i trudno?a


Njega djeteta

Da se otklone mnoge i mnoge bolesti i da se djetetu i sebi pritede mnoge neprospavane no?i, pune patnja i briga, treba dijete ve? od prvih dana njegova ivota privikavati na hladnu vodu. Isprva svaki drugi dan, a kasnije svaki dan. To ne zna?i da se dijete mora kupati u hladnoj, jer bi to, dakako, bilo ne samo tetno ve? i pogibeljno. Dijete se uzme iz toplog kreveti?a, gdje mu je toplo i ugodno, a nipoto kada se vidi da mu je hladno. Dijete treba leati na lijevoj ruci, desna mu se stavlja na prsa i u ovakvom poloaju spusti se dijete polako u hladnu vodu, ruke djeteta se odmaknu i broji se 1, 2, 3, i kod rije?i 'tri' izvadi se dijete iz vode i stavi u rutavu ugrijanu i ve? pripremljenu pelenu. Tako neosuenog brzo se umota i stavi u kreveti? i ono ?e uskoro zaspati s vidljivim zadovoljstvom i probuditi se okrijepljeno zdravim snom. Dijete ?e u po?etku plakati jedan-dva puta, ne dulje, a kasnije ?e se smjekati, raduju?i se svojoj hladnoj banjici.

Prostor u kojem se ?ini ova banjica mora biti dobro ugrijan. Ovo umakanje djeteta u hladnu vodu od velike je vanosti jer ja?a cjelokupan dje?ji slabi organizam, pospjeuje kolanje krvi i probavu, pospjeuje isparivanje koe, otklanja vjetrove, ja?a ivce, prsa i kraljenicu i time mnogo doprinosi njegovom dobrom razvitku. Ovako odgajana djeca pote?ena su mnogih bolesti jer su jaka i otporna. A kada zubi?e dobivaju, onda dolazi blagodat hladne vode do izraaja jer im ni?u bez ikakvih ve?ih bolova. Dijete koje se odvie raznjei, podvrgnuto je svim, dapa?e i iv?anim bolestima. Da se mlada majka svlada u svojoj bojazni da joj se dijete ne nahladi uporabom hladne vode, neka na sebi isproba ovu blagodat, onda ?e tek shvatiti svoju svetu dunost i znati kako ?e od svog djeteta stvoriti jakog i otpornog ?ovjeka.

Osim uporabe hladne vode, postoji jo jedna vrlo vana dunost, a ta je da se dijete u najranijoj mladosti nau?i na disanje kroz nos. Disanjem kroz nos polu?uje se da ve? ugrijan zrak, koji je kroz sluz filtriran, dolazi u plu?a, zbog ?ega se opet otklanjaju mnoge bolesti.

Croup, teki kaalj i difterija bolesti su koje su prostim, primitivnim narodima tako re?i nepoznate. A to dolazi od toga to njihove majke sile djecu da dre zatvorena usta i da diu kroz nos. Kod Indijanaca se upotrebljava u tu svrhu drvena sprava u obliku ?etverokruga. Tu spravu stave djetetu na vrat, ?ime je dijete primorano da bradicu sa zatvorenim ustima dri na prsima tako dugo dok se ne nau?i na disanje kroz nos. Kod iskopavanja u Njema?koj prilikom reguliranja rijeka, na?ene su potpuno sitne drvene sprave, ?ime je dokazano da su preci ovih zemalja ve? prije vie stolje?a shva?ali koristi disanja kroz nos i da su se ovim sredstvima sluili.


Hrana

Za svako dijete najbolja je hrana svakako maj?ino mlijeko, koje sadrava sve hranjive sastojke potrebne za razvitak. Ali ima majki koje ovu zada?u ne mogu ispuniti pa se djetetu mora uzeti dojilja ili ga umjetno hraniti. Ako se uzme dojilja, potrebno je da se ispita ne samo njezino zdravstveno ve? i duevno stanje, kao i njezine dobre i loe strane i sposobnosti jer dijete s hranom prima i njezinu krv i njezine osobine. Ako se dijete mora umjetno hraniti, onda je najbolje davati mu razrije?eno kozje mlijeko. Ono je mnogo bolje od kravljega. Koza je poznata kao vrlo izbirljiva ivotinja u hrani, koja ne?e nita pojesti to ne treba. Kod umjetnog hranjenja treba djetetu od vremena do vremena dati po nekoliko li?ica sluzave juhe od je?ma ili zobi za ?i?enje utrobe.


Spavanje i njega

Prostor u kojem dijete spava neka je uvijek prozra?en. Prozor neka je otvoren da ulazi svje zrak. Dijete ne smije nikad spavati kraj odraslog ?ovjeka. Ono udie sokove odraslog ?ovjeka koji iz njega isparuju, a to je jako kodljivo i najvie djeluje na ivce. Takva djeca iv?ano vrlo oslabe. A glavna je dunost roditelja da sa?uvaju djetetovo zdravlje. Bolesno dijete je tuno i mirno i lei vie puta be?utno. Kolika radost i njenost obavije roditeljsko srce kada se malian veselo smjeka i ivahno okre?e. Dijete se ne smije nikada bez paske ostaviti, a od najranije mladosti treba mu dati one igra?ke koje ga vidljivo zanimaju da mu se na taj na?in budi i otri razum. Djeca bez dovoljno njege i paske postanu glupa i kasnije u koli vrlo teko shva?aju, to se osobito kasnije osve?uje u ivotu, gdje je okretnost jedan od glavnih uvjeta za opstanak. Dijete ne treba nikada siliti hodati. Kada je ono dostatno oja?alo i hladnom vodom se o?eli?ilo, on i ne moe mirno leati ili sjediti, ve? se samo pridie.


Prve bolesti

Ako je dijete dolo zdravo na svijet, pa se prvih dana dobro razvijalo, a kasnije po?elo mnogo plakati i loe spava, a trbu?i? i eludac mu postali napuhani, zna?i da mu je hrana preteka i da je ne moe probaviti. U tom slu?aju ga treba dnevno bezuvjetno prati hladnom vodom, jo bolje u hladnu vodu umo?iti jer djeluje mnogo bolje od pranja. Osim toga, treba ga dva puta tjedno umotati u dvostruko sloenu ?istu pelenu, umo?enu u hladnu vodu i pomijeanu s jednom tre?inom ?istog 40-50% alkohola, a zatim ga brzo previti suhim i toplim da zrak ne dopire do tijela. (Oblog treba staviti ispod pazuha, do iznad koljena, a oblog se skida kada se dijete probudilo. U snu ga ne treba smetati). Za ?i?enje i urednu stolicu, osobito ako postoji zatvor, treba uzeti komadi? mladog neslanog maslaca u ?istu dobro prokuhanu krpicu svezati i djetetu staviti u usta kod sisanja da izmjeni?no sie i mlijeko i maslac. To djeluje kod male djece vrlo dobro na probavu.


Nedono?ad

Nedono?ad, tj. djecu koja su se prije reda rodila ili vrlo slabunjava djeca koja ne mogu napredovati, treba izmjeni?no hraniti kavom od prenog je?ma ili zobi s medom i mlijekom te kavom od ira s medom i mlijekom. To je vrlo hranjivo i brzo oporavlja slab dje?ji organizam.

Za kavu od ira (vidi hrast) uzme se lica brana od ira i prelije se s ?etvrt litre kipu?e vode, zatim se kuha 10 minuta, procijedi i jo jednom proklju?a s 1 malom licom meda. Jedna lica ove kave pomijea se s 3 lice mlijeka. Kava od prenog je?ma ili zobi pravi se isto ovako, samo se jedna alica mlijeka kuha 10 min. s 1 licom samljevenog komora?a i jednom alicom vode, a s ovim mlijekom smijea se kava od je?ma ili zobi. Ovog ?aja ili kave daje se dnevno 2-3 puta 4-6 malih lica zajedno s ve? pomijeanim mlijekom.

Nakon dva i pol do tri mjeseca moe se djetetu davati dnevno 4-5 lica procije?ene sluzave juhe od prekrupe od zobi ili je?ma, i to jednu licu na ?etvrt litre vode ili mlijeka, to se samo 15 minuta kuha, ne dulje. Vrlo je hranjiva i dobro probavljiva hrana kaica od preprenih tankih kriki kruha. Ovaj se kruh samelje i ukuha, 1-3 male lice, u mlijeku i 1/2 sata poistiha kuha, ali da ne bude rijetko. Ili se ispre, dok porumene kao kava, jednaki dijelovi penice, je?ma, rai, graka i graha, zatim se sve samelje i u mlijeku kuha poistiha 1.5-2 sata, a tada kuhanoj kaici pridoda malo soka od limuna. U prolje?e se pridoda malo sitno isjeckanog li?a od jagoda, bokvice i jabuke. Ovu hranu uzimaju djeca vrlo rado, a osobito je hranjiva, stvara krv, ja?a kosti i ivce. Mlijeko je najbolja hrana, ali ga treba davati s kruhom ili ukuhano s prenim itom. Samo mlijeko nema dosta hranjivosti i odvie napuhuje. Od vremena do vremena treba djetetu dati za ?i?enje probavnih organa pren je?am ili zob, kuhan u vodi s medom. Na 1 alicu kipu?e vode stavi se 1 lica je?ma i 1 lica meda i kuha se zajedno 10 minuta. Jaja, osobito bjelanjak i meso za djecu su preteka, neprobavljiva hrana. Naprotiv, mlada zelen, osobito mrkva i svjei kravlji sir (koji moemo i sami napraviti), izvrsna je i krepka i zdrava hrana, koja dijete ne samo da hrani, ve? i ?uva od unutarnjih bolesti. Slatkie ne treba djeci davati jer im truje krv i eludac i rui zubi?e. Djeca hranjena slatkiima uvijek su boleljiva. Djeci treba davati mjeovitu hranu i puno vo?a, osobito svjeeg, ali treba paziti da je dobro oprano i da ga dobro sava?u. Maloj djeci treba vo?e nastrugati.


Bljedo?a, slabunjavost i slabokrvnost

Blijedoj, slabunjavoj i slabokrvnoj djeci, koja pate od katara, kalju i uvijek su nahla?ena, treba svako 1-2 sata davati po 2-3 lice ?aja od 10 grama mladog svjeeg hrastovog li?a, kuhanog s 3 zelena omorikova ?eera uz dodatak meda. ?eeri se sitno isjeckaju i dre potopljeni 24 sata u pola litre vode, zatim u istoj vodi kuhaju pola sata poistiha, dobro poklopljeni, sve skupa se prelije preko 10 grama mladog hrastovog li?a i kuha jo 10 minuta s dvije lice meda. Ovaj je ?aj izvrsno sredstvo za ?i?enje i ja?anje plu?a. Dijete se uzimaju?i ovaj ?aj oporavi za razmjerno kratko vrijeme. Uz to mu treba davati tri puta dnevno, na vrhu noa, crnog kotanog brana iz apoteke sa zelenjem ili u juhi. Ono ja?a krv i kosti. Dijete treba biti puno na suncu i zraku. Kouljica neka nije od finog ve? od grubog platna. Fino platno sprje?ava ishlapljivanje i isparavanje plinova i sokova, dok grubo platno tome pogoduje, poto se ne privija uz tijelo.


Rahitis i katari

Djeci slabunjavoj i loe hranjenoj, koja naginju na rahitis i koja trpe od raznih katara ili imaju lou probavu, treba nakon svakog obroka, ve? prema starosti djeteta davati dva do tri puta dnevno po pola do jedne male lice ?istog maslinovog ulja i jedan do dva puta na vrhu noa crnog kotanog brana. Osim toga, treba djetetu dva puta tjedno staviti hladan oblog ispod pazuha do koljena i previti. Za oblog se mora uzeti gruba krpa, nipoto tanka ili batist. Oblozi nikada ne kode, pa i zdravom djetetu. Kada mu se stavljaju od vremena do vremena, doprinose boljem razvitku i op?em boljitku. Djetetu od 7-8 mjeseci daje se dnevno 5-6 lica kave od ira, pomijeane s mlijekom i medom.


Ne?ista krv

Ako je dijete slabunjavo, mravo i blijedo, u razvitku vrlo zaostalo, s mutnim o?ima, podbuhlim vje?ama i nabuhlom glavom, onda ima ne?istu krv. Ovakvo dijete treba 10 minuta u mlakoj vodi banjati, zatim ga umo?iti u drugu, ve? pripravljenu, banjicu s hladnom vodom dok se nabroji do tri i kod rije?i 'tri' izvaditi ga iz vode i bez otiranja umotati u tople, grube, rutave, pelene i dobro ga jo jednom umotati. Ovakve banje obnavljaju i ?iste krv. Uz to treba mu dnevno dati 3-4 puta 3-4 lice ?aja od prenog je?ma ili zobi. Uzme se jedna lica samljevenog je?ma ili zobi i prelije se s ?etvrt litre kipu?e vode, zatim se kuha 10 minuta, procijedi i jo jednom proklju?a s jednom malom licom meda. Na tri lice ovog ?aja doda se 1 lica mlijeka, najbolje kozjeg.

Ako je kod viegodinjeg djeteta tijelo nenaravno debelo i nabrekle, o?i mutne i podbuhle da gotovo i ne vidi, a po glavi i tijelu mu se prospu ?iri?i ili krastice, zna?i da ima ne?istu krv ili da je ro?eno kao takvo. Ovakvo dijete mora se 2-3 tjedna dnevno umotavati po jedan sat u vru?u plahtu, umo?enu u odvar trina, zatim suhim i toplim previti da zrak do tijela ne moe doprijeti.

Nakon jednog sata skine se oblog i dijete brzo s pola octa i pola vode opere i ostavi jo jedan sat u krevetu dobro pokriveno. Osim toga, treba mu 5-6 puta dnevno davati po 5 velikih lica mlijeka kuhanog 10 minuta s 1 g samljevenog komora?a. Ovo mlijeko neka toplo popije.

Nakon tri tjedna dijete se samo dva puta tjedno umota u vru?u plahtu od trina, ali tijekom dana, jedanput prije podne i jedanput poslije podne, daje mu se hladna sjede?a banja od 2 sekunde, a zatim ga se ne briu?i brzo u krevet stavlja i dobro pokrije. Hrana neka je jednostavna, vie mlije?na, bez mesa, s mnogo zeleni i dosta vo?a. To treba ?initi dok ne ozdravi.


Povra?anje i proljev

Dolazi kod male djece u ljetno doba i zbog umjetnog hranjenja. Na eludac i trbu?i? treba djetetu stavljati vre?ice s kamilicom ili trinama, koje su prelivene kipu?om octenom vodom. ?im se oblog malo ohladi, treba ga odmah drugim toplim zamijeniti i dijete uvijek dobro umotati. Osim toga, davati mu klizmu od osmine litre hrastovog odvara s jednom malom licom maslinovog ulja. (Na ?etvrt litre vode uzeti 12 grama hrastove kore i kuhati 5 minuta). Osim toga, treba mu dati svakog sata u malo vode po tri kapi rakije u kojoj je kvaen korijen od poljske stee (vidi stea).

Za proljev je dobar i ovaj lijek: nakvasi se kruh u bijelom vinu, tome se pridoda malo tucanog karanfila i tucanog cimeta (tar?ina), dobro se promijea i jako toplo stavlja kao oblog na trbu?i?.


Povra?anje hrane

Djetetu treba dati svakih ?etvrt do pola sata po 1 malu licu s medom prokuhane vode (jedna lica meda na pola litre vode) ili svakog sata 4-5 kapi ulja od komora?a na malo istucanog e?era. Na eludac i trbuh treba stavljati obloge od pola octa i pola vode. Oblozi smiju biti samo malo mlaki i oni se previju suhim i toplini i svakog sata mijenjaju.


Engleska bolest (rahitis)

Tijekom 8-10 tjedana tjedno 2 puta treba banjati dijete 15 minuta u odvaru od 1.5 kg smrekovih vrhova, kuhanih s 8 litara vode 2.5 sata. Ovaj odvar se pridoda u vodu za banju.

Odmah iza ove tople banje stavi se dijete za 3-4 sekunde u pripravljenu hladnu banju i ne obrisavi brzo ga se umota i spremi u krevet. Dnevno mu se daje jedna mala alica kave od ira, kuhane s mlijekom, ali ne odjednom ve? na vie obroka. Osim toga, daje mu se i dva puta dnevno na vrhu noa crnog kotanog brana iz ljekarne i po jedna alica svakog sata po lica ?aja od 10 grama mladog orahovog li?a, 5 minuta kuhanog s 2 lice meda. Ako dijete moe podnijeti, dobro mu je dati dnevno jednu malu licu ribljeg ulja.


Fras (gr?evi)

Slabunjava se djeca umo?e s kouljom u malo mlaku vodu i brzo umotaju. Jaka djeca umo?e se u hladnu vodu, pomijeanu s octom i brzo umotaju i spreme u krevet. Uz to im se daje svako pola sata mala li?ica ?aja od 5 grama petoprsta ranog, kuhanog 5 minuta u alici mlijeka.


Trudno?a ene

ena se za vrijeme trudno?e mora ?uvati svakog ve?eg napora, nahlade i uzrujavanja. Ne smije nositi podvezica, niti steznika da se ne sprje?ava kolanje krvi. Ne smije dizati nikakav tei predmet niti plesati da ne pobaci. Tako?er ne smije dizati ruke u zrak jer se djetetu dizanjem ruku uvis oko vrata omota pup?ana vrpca.

Trudne se ene trebaju mnogo kretati po svjeem zraku. Alkohola, kave i drugog uzrujavaju?eg pi?a moraju se jako ?uvati. Za hranu neka uzimaju prosta, jednostavna, mijeana jela, osobito puno jabuka, kiselog mlijeka s raenim kruhom ili kruhom od prekrupe (grahamov kruh). Uve?er neka ne ve?eraju kasno. Stolici moraju posvetiti osobitu pozornost; ona treba biti redovita, makar se i klizmom pomagali. ?e?i nagon na mokrenje ne smije se nipoto zaustavljati. Trudne ene moraju dnevno poduzimati hladna pranja. Jednom dnevno peru gornje tijelo, a jednom donje. Kod pranja moraju osobito pozornost posvetiti bradavicama i spolnim organima. Uz pranje moraju uzimati svaki drugi dan hladnu sjede?u banju ili hladnu polubanju od 1-2 sekunde. Pranja i hladne polubanje ja?aju spolne organe i cjelokupan organizam te se osobito preporu?uju slabunjavim enama i enama koje su pobacivale i koje su ve? imale teak porod. Koriste?i se ovim ne treba se nijedna bojati tekog poro?aja. Trudne ene neka od vremena do vremena piju ?aj od omana (vidi oman). Ovaj ?aj ja?a i ?uva ene od poba?aja. Protiv poba?aja neka se uzme jedna do dvije alice ?aja od mati?njaka, uvijek samo po gutljaj. Kada osje?aju mu?ninu, neka uzmu malu licu slatkoga od dunje. Nastupi li bijeli cvijet, koji jako slabi, treba odmah pristupiti lije?enju, a kada nastupi krvarenje, potrebna je pomo?. Bolovi u kriima ublauju se trljanjem kamforovim alkoholom, pomijeanim s terpentinovim uljem. Pet do est tjedana prije poro?aja treba se jednom tjedno umotati u vru?u plahtu umo?enu u odvar od trina, suhim i toplim se previti da zrak ni s jedne strane do tijela ne moe doprijeti. Oblog se skida kada se iza sna probudi. Uz to treba dnevno u?e isprati i uljem ili ma?u istrljati i tjedno 3-4 puta vodicom od badema isprati. To se ?ini za ja?anje i da se sprije?e ozljede kod poro?aja (aka badema prelije se kipu?om vodom, oljuti se i opere, zatim istu?e, prelije vodom i ostavi 8-10 sati. Nakon toga se kroz krpicu procijedi i rabi). Ako mlijeko jo prije po?ne curiti, treba piti dnevno 1-2 alice ?aja od 15 g kadulje, koja se s ?etvrt litre kipu?e vode prelije i pari 20-25 minuta. Ako su prsa upaljena, treba ih obloiti svjeim kravljim sirom ili ilova?om razmu?enom s pola vinskog octa i pola vode. Vrlo su dobri i oblozi s izgnje?enom biljkom od kunice, bokvice i podbjela. Nekoliko dana prije poro?aja treba uzeti po jednu licu ili malu ?aicu rakije, prokuhane s lukovicom od ljiljana. Lukovica (korijen) od ljiljana se 24 sata dri potopljena u hladnoj vodi, a voda se jednom izmijeni. Zatim se kuha u rakiji pola sata. Nastupe li poro?ajni bolovi s gr?evima zbog straha i slabih ivaca, onda treba rodilji dati popiti jednu alicu mlijeka, 5 minuta kuhanog s 10 grama petoprsta ranog, a preko trbuha treba stavljati tople obloge od trina i trbuh oprati naknadno s pola mlakog vinskog octa i pola vode. Odmah nakon poro?aja za ublaavanje e?i ne smije se rodilji dati nita osim malo mlakog mlijeka. Tek drugi, tre?i, ?etvrti i peti dan daje joj se 1-2 alice ?aja od pirike za ja?anje i okrjepu. Na jednu alicu vode stavi se 16 grama pirike, 12-16 sati se dri potopljeno i kuha poistiha 15-20 minuta. Ako je rodilja dobila groznicu, treba joj donji dio trbuha obloiti toplim stolisnikom, koji mora proklju?ati s pola vina i pola rakije. ?im se oblog ohladi, zamijeni ga se drugim toplim. Kada se oblozi mijenjaju, trbuh treba brzo oprati s pola octa i pola vode (hladno). Kod velike slabosti tijelo treba 2-3 puta dnevno brzo oprati s pola octa pola vode, a na stopala i listove podjednako privijati tople vre?ice napunjene trinama ili kamilicom i prelivene kipu?im vinskim octom. Uz to se pod stopala i kraj listova stavljaju vru?e boce da toplina dulje dri (staklene se boce napune vrelom vodom i dobro se za?epe).

Lije?enje vodom, zrakom, suncem


Lije?enje vodom, zrakom i suncem

Voda je najzdravije i osvjeavaju?e pi?e. Za vanjsku je uporabu hladna voda nezamjenjivo sredstvo koje osvjeava ?itav organizam i nadokna?uje izgubljenu snagu. Ona povoljno djeluje na pravilno kolanje krvi, a ?itavu energiju naem tijelu donosi krv. Stoga nam i treba biti prva briga pravilno kolanje krvi. Krv se zbog nahlade, ozljeda, prekomjernim radom i portom te uivanjem alkohola i drugih odve? jakih i estokih jela i pi?a, a i u kasnijim godinama po?inje gruati i ovapnjuje. Hladna voda ima mo? poticati tjelesno tkivo i kapilare na bolji rad, pri ?emu rastere?uje od rada srce, plu?a, bubrege, crijeva i lijezde, a time se sprje?ava gruanje krvi i ovapnjenje ila. Hladna pranja i polijevanja ne smiju se nikada poduzimati kada je ?ovjeku hladno niti u hladnom prostoru, a trajati ne smiju iz po?etka dulje od 5-6 sekundi te se postupno smiju protegnuti najvie na 4-5 minuta. Polijevanje tijela i hladna pranja treba poduzimati odmah izjutra, iz toplog kreveta, kada je tijelo ugrijano i odmoreno. Uporaba hladne vode izvanredno povoljno djeluje i na unutarnje organe, na rastapanje i izlu?ivanje otrovnih plinova i loih sokova iz tijela koji izlaze kroz o?i?ene pore.

Svakog se dana imaju ja?em djelovanju vode podvr?i drugi dijelovi tijela, jedan dan gornje, a drugi dan donje tijelo, ina?e se odvie krvi dovodi u isti dio tijela i to bi bilo tetno za zdravlje.

Nakon uporabe hladne vode mora se malo gimnasticirati ili se treba brzo obu?i i po svjeem zraku brzo kretati. Slabi ljudi neka po?nu s temperiranom vodom dok se ne priviknu, a nakon pranja neka legnu natrag u krevet pola sata i neka se dobro pokriju.


Gaenje po hladnoj vodi

Ljudima koji umno i tjelesno mnogo rade slijeva se od prevelikog napora odvie krvi u mozak, zbog ?ega nastupa neurozna glavobolja, razne elu?ane bolesti i bolovi u nogama. Kada se dnevno, prije lijeganja u krevet, gazi po hladnoj vodi, otkloni se ta nevolja. Mozak se oslobodi pritiska krvi, glava postane lagana, tok misli slobodan i naskoro nastupa dobar san, pa se stoga preporu?uje i ljudima koji trpe od nesanice. Osim toga, gaenje po hladnoj vodi povoljno djeluje na ?itav iv?ani sustav jer otvrdnjava i ja?a ivce, pospjeuje izlu?ivanje otrovnih plinova i loih sokova, otklanja navalu krvi spram mozga i zbog toga rastere?uje srce, plu?a i bubrege od prekomjernog rada.


Hladna polubanja

Preporu?uje se ljudima koji su svojim zvanjem vezani na sjedenje, zbog ?ega je obnova i stvaranje krvi naputeno te onim ljudima koji trpe od navale krvi u glavu. Hladnim polubanjama mozak se osloba?a preobilne navale i gruanja krvi jer se krv odvodi u donje dijelove tijela i ovdje vri pravilno kolanje.

Zbog hladno?e nadrae se probavne lijezde crijeva, slezene, jetre i gutera?e na bolji rad, zbog ?ega nastupa bolja i kona?no uredna probava koja je prvi uvjet zdravlja. Hladne se polubanje gotovo svugdje s najboljim uspjehom upotrebljavaju za ja?anje trbunih mii?a i ivaca, kod raznih bolesti u trbuhu i u crijevima, protiv krvarenja, uljeva krvavih i zatvorenih, ispadanja zadnjeg crijeva, oslabljenih mii?a mokra?nih organa i ?mara, bolesti maternice, bijelog cvijeta, protiv bljedobolje, velike temperature kod ena za vrijeme trudno?e i pri estokom krvarenju za vrijeme mijene (menopauze) jer ja?aju i oivljuju ?itav tjelesni i iv?ani sustav. Hladne polubanje ne smiju se ?e?e od dva puta tjedno uzeti, ne dulje od 5-10 sekundi uz pranje le?a i u dobro ugrijanom prostoru. Nakon banje treba odmah gimnasticirati, brzo se obu?i i po svjeem se zraku brzo kretati. Slabe osobe neka legnu na sata u krevet, gdje ih treba dobro umotati i na noge staviti toplu ciglu ili vru?u bocu.


Topla voda

Topla voda umara i slabi. Tople se banje uzimaju ?isto?e radi, a uvijek treba nakon vru?e banje tijelo hladnom vodom oprati da se osvjei. Vru?a voda naglo odvodi krv te se rabi kada navali krv u glavu, nakon velikog uzrujavanja, zaduhe (astme) ili udara kapi, kao vru?e banje za noge do koljena, ili za vru?e obloge na stopala, listove, eludac i trbuh. Uporaba tople vode oslabit ?e znatno prvih 5-6 dana ?ovjeka, a nakon toga ?e oja?ati. Poja?a li se izlu?ivanje sluzi, mokra?e, ili ako se po tijelu izaspe kakav osip ili ako nastupi proljev bez bola, ne treba se prepasti, to su prirodni znaci kojima se priroda slui da iz tijela odvoji loe sokove.
U slu?aju da proljev nastupi s bolom, uzrok je nahlada, a u takvom slu?aju treba na trbuh stavljati tople obloge, a na noge vru?e cigle ili boce.


Topla polubanja

Topla polubanja ja?e djeluje na izlu?ivanje loih sokova iz tijela, a povoljno djeluje kod iv?ano rastrojenih osoba, kod gr?eva u elucu i crijevima zbog nahlade ili pokvarenog eluca, gr?eva zbog bubrenog, u?nog ili mokra?nog kamenja ili pijeska, kod upale slijepog crijeva, nahlade donjeg tijela, reume ili gihta. Osobito povoljno djeluje ako se uzimaju s odvarom od trina, slame od zobi, omorike, preslice, ljup?aca i drugih trava (vidi odjel bilje).

Kod krofula se osobito preporu?uju tople polubanje s 1/2-1 kg soli. Nakon tople polubanje treba odmah u krevet le?i i dobro se umotati. Nakon jednog sata preporu?uje se tijelo za najdulje 10-12 sekundi octenom vodom oprati i ponovno, barem pola sata, u krevet le?i i dobro se pokriti.


Gimnastika

Najbolje se moe preporu?iti gimnastika (tjelovjeba), koja nas uz vodu i bilje osnauje i ?uva od mnogih bolesti jer otklanja skupljanje mokra?ne kiseline u zglobovima. Kod gimnastike dolaze u pokret svi zglobovi i mii?i. Tijelo se dovodi do ja?eg ishlapljivanja, zbog ?ega se odvoje otrovni plinovi, ja?aju mii?i, krv se dovodi u pravilno kolanje, to povoljno djeluje na probavne organe, na rad mozga i kraljenice odakle izlaze svi ivci, koji se rairuju po naem trupu. Neka se gimnasticira izjutra, nakon hladnog pranja, i to ne odvie, da se ne bi tijelo umrtvilo, ve? samo toliko dok se krv dovede u pravilno kolanje, a ivci podrae. Gimnastikom se ne pospjeuje samo osnaivanje tijela, ve? i lako?a i ljepota kretanja. Koristi osobito ljudima koji su svojim zvanjem vezani na sjedenje i zatvorene prostorije, uz duevno i tjelesno naporan rad, bez dovoljnog pokretanja zglobova i mii?a, pogotovo u loe zra?enim i duhanom okuenim prostorijama. Ovakvi se ljudi osjete nakon rada slomljeni, utu?eni i umorni, s nekim tekim osje?ajem u glavi sli?nim mamurluku. Takvima se ne moe dosta preporu?iti gimnastika i hladna voda. To vrijedi isto i za ene koje kod svog ku?nog posla i sjedenja ne dovode mii?e dovoljno u pokretanje, zbog ?ega i jesu ve?inom slabokrvne. Ljudi na srcu bolesni i oni koji imaju bilo kakve gnojne rane, ?ireve ili gute, ?ireve u elucu ili crijevima, groznicu i trudne ene, neka ne ?ine gimnastiku jer bi im nakodila.


Zra?ne banje

Djelovanje svjeeg zraka na nae golo tijelo ?ini da na povrinu u kone ilice pritje?e vie krvi, zbog ?ega je ?ovjek primoran duboko disati, a time dovodi u plu?a vie zraka i kisika, a kroz pore se ja?e odvaja otrovna uglji?na kiselina. Nadalje, utvr?uje se organizam i ja?a izlu?ivanje i ishlapljivanje loih plinova i sokova iz tijela, koje ?ovjek osobito kroz kou izlu?uje, to ne moe posti?i izlu?ivanje kroz plu?a, bubrege ili crijeva. Koa kroz pore na svojoj povrini izlu?uje uglji?nu kiselinu, a znojenjem vodenu paru. To djelovanje zovemo disanjem koe jer ima sli?nu zada?u kao i plu?a. Kod sun?ane i zra?ne banje oporavlja se i razvija koa, a s time u vezi i ?itav organizam jer je pritok krvi u sve ilice ja?i i ivlji, zbog ?ega se oporavlja, ?isti i mnoi krv, a time se opet otklanjaju bolesti srca i bubrega. Zra?ne banje ja?aju i cjelokupan iv?ani ustroj, koji milijune svojih iv?anih vlakanaca dovodi do u gornje slojeve koe. Stoga se zra?ne banje osobito preporu?uju iv?ano rastrojenim ljudima, na koje odvie razdraljivo djeluje uporaba hladne vode, nadalje slabokrvnim i na plu?ima bolesnima jer srce i plu?a ivahnije rade, a time se poja?ava izmjena tvari i obnova krvi.
Zra?ne se banje ?ine postupno, najprije u sobi kod otvorenog prozora, a kasnije u prirodi, najbolje u umi na svjeem zraku uz gimnastiku, isprva 2-6 minuta, postupno do najdulje pola sata, ali tijelo ne treba umarati.


Sun?ane banje

Izloimo li svoje tijelo sun?anim zrakama, krvotok postaje ivlji i u kone ilice pritje?e mnogo vie krvi, ?ime se pospjeuje ja?e isparavanje otrovnih plinova kroz pore. Zbog dubokog disanja, na koje smo primorani, dovodi se kisik i svje zrak u plu?a. Sun?ane banje ne samo da nas griju i kroz znojenje spaavaju od tekih bolesti, uzbu?uju nas, podrauju i povoljno djeluju na duevno raspoloenje i unitavaju kone gljivice i tetne bakterije te pomau ?ovjeku da suzbije zarazne bolesti. Suncem se uspjeno lije?e bolesti dinih organa i plu?a, loa probava te se osobito preporu?uje ljudima odvie pretilima, na jetra i od e?erne bolesti oboljelima i onima koji boluju od gihta, reume, neuralgije i raznih bolesti lijezda i krofula. Sun?ane banje neka ne uzimaju ljudi rastrojenih ivaca, odvie slabi, rekonvalescenti ili odvie slabokrvni, a niti oni koji pate od navale krvi u glavu i od nesanice. Dok se kod zra?nih banja mora gimnasticirati, dotle se na suncu mora leati, a glavu i vrat od sun?anih zraka zakloniti da se ne dobije sun?anica. Tijelo se pusti da blagotvorne sun?ane zrake na njega djeluju. Svakih 5 minuta mora se drugi dio tijela suncu izloiti, nakon 20-30 minuta nastupa znoj. Jaki ljudi i bez ikakve sr?ane mane neka se onda umotaju u plahtu i jo jedan pokriva? i neka se jo i dalje znoje 15-30 minuta. Zatim se treba oprati mlakom, na suncu ugrijanom vodom, ali samo tijelo, glavu ne, a nakon toga hladnom vodom. Iza toga treba u hladu jo malo gimnasticirati da se tijelo postupno ohladi. Ovakvo znojenje radikalno lije?i, ali se moe samo jakim ljudima preporu?iti. Slabi ljudi neka se nakon znojenja najprije mlakom, a onda hladnom vodom operu i u hladu jo gimnasticiraju. U slu?aju da se dobije lupanje srca ili ako je kome vru?ina nesnosna, treba staviti na srce i glavu hladan oblog. Sun?ati se mora postupno od 5 minuta najdulje do 20-30 minuta i uvijek se mora biti na oprezu jer to god se ?ini previe, moe nakoditi. Ako je koga sunce jako opeklo, pa je dobio plikove, neka stavlja obloge od razmu?ene ilova?e, bol ?e naskoro uminuti, a svaka upala se time otkloni.


Lije?enje vo?em

Lije?enje vo?em od velike je vanosti jer izravno djeluje na cjelokupan organizam ?i?enjem i ja?anjem krvi. Zbog hranjenja mesom i drugom hranom koja sadrava mnogo bjelan?evine kao: le?a, masni sir i jaja te jelima s jakim mirodijama i uivanjem alkohola, uz nedovoljno kretanje po svjeem zraku, osobito kod ljudi koji su svojim zvanjem vezani za sjedenje, zgusne se krv i postane odve? ljepljiva. Zbog toga se srce odve? optere?uje jer je kroz kapilare onemogu?eno pravilno kolanje krvi, pa nastupa gruanje krvi, neprirodna debljina, neuredna probava, nadutost, zatvor i mnogo drugih vrlo tekih bolesti. Ako ho?emo krv o?istiti od loih tvari i da opet postane normalna suspenzija te da otklonimo pogibelj od raznih bolesti, treba se sluiti blagodatima vo?a. U zimu i prolje?e treba jesti dosta ukuhanog i junog vo?a, datulja i smokava. Lije?enje vo?em, ljeti i u jesen, suzbija razne kataralne pojave plu?a i probavnih sluznica, ?iste se bubrezi i mokra?ni mjehur, osvjeavaju se ivci, ?isti se i ja?a krv i povoljno se djeluje na srce. Lije?enje vo?em spaja se s blagom uporabom hladne vode, zra?nim i sun?anim banjama. Vo?e je najbolje jesti s ljuskom, ali mora biti vrlo dobro oprano i treba paziti da je zdravo i zrelo. Za lije?enje vo?em upotrebljavaju se: naran?e, datule, jabuke, gro?e, ribiz, trenje, vinje, jagode, bobe od bazge, kupine i limun. Prvih dana po?inje se s ?etvrt kilograma vo?a, dok se postupno ne do?e na dva do dva i pol kilograma. Kiselo vo?e, ribiz i vinje po?nu se uzimati na manje obroke postupno do pola kilograma, isto i kupine i jagode od pola do jednog kilograma, bobe od bazge do ?etvrt litre. Uz vo?e se uzima malo raenog ili kruha od prekrupe. Kod lije?enja vo?em ne smije se piti nikakvo pi?e, niti vode, da se ne prouzrokuje nepravilno kuhanje u elucu i crijevima. Za vrijeme lije?enja vo?em mora se uzimati suha hrana, kao: kuhana tjestenina, kuhana penica, ria, kaa od kukuruzne ili peni?ne krupice (griz), grahamov kruh. Od mesa: tele?e, pile?e, janje?e. Treba odbaciti kavu, juhu, ?aj, kakao, le?u, zelen koja napuhuje te sva mesna i kisela jela, a i alkohol. Naprotiv, kada se jedu jagode, trenje, bobe od bazge i kupine, samo onda treba dnevno popiti 1-1.5 litre mlijeka, najbolje kozjeg. Vo?e se jede izjutra natate te uve?er za ve?eru samo vo?e s neto kruha. U podne neka se ne jede vo?a. Tko ne moe toliku koli?inu vo?a u dva obroka pojesti, neka razdijeli u vie obroka. Lije?enje gro?em preporu?uje se slabokrvnim, nervoznim i slabim osobama i rekonvalescentima. Gro?e se moe jesti i uz drugo jelo. Tko moe i koga ne umara neka dobro prova?e i pojede i ljuske i kotice, jer u njima ima najvie ljekovitosti. Tko ne moe dobro izgristi ljuske i kotice, neka samo sok isie i jede kruh uz to. Tko boluje od gruanja krvi, hemoroida, zatvora, gihta, neuralgije, bolesti mokra?nog mjehura, kamenca u mjehuru, enske bolesti, katara u crijevima i elucu, navale krvi u glavu, bolesti slezene, jetra, ?amotinje, histerije, uljeva i krofula, neka produlji jedenje gro?a na 2.5-3 mjeseca. Gro?e mora biti svjee, vrlo dobro oprano, zdravo i probrano. Kod uloga, gihta i bolesti ivaca uzima se sok od limuna, po?inje se s jednim limunom, svaki dan limun vie do devet, zatim svaki dan limun manje do jednoga. To se ima obnoviti 2-3 puta. Slabokrvni ljudi i oni koji pate na elucu ne smiju lije?enje limunom poduzimati. Trenje i vinje moraju se jesti s vie kruha nego drugo vo?e, a izvrsno su sredstvo protiv uloga i gihta.

Najstariji ku?ni lijekovi


Najstariji ku?ni lijekovi


Mlijeko


Prva ljudska hrana je mlijeko. U mlijeku se nalaze svi hranjivi sastojci koji su ljudskom tijelu potrebni. Mlijeko se upotrebljava ne samo za hranu ve? i za lijek. Mnogi se tue da ga ne podnose, osobito gradska djeca, kojoj u ve?ini slu?ajeva nedostaje kretanje po svjeem zraku i suncu. Nije razlog u tome da mlijeko ne prija, ve? to je kuhano mlijeko tee probavljivo od nekuhanog i to se treba uzimati u manjoj koli?ini, a ne mnogo odjednom. Kod ljudi koji ne podnose mlijeko, a u ve?oj ga koli?ini odjednom uzmu, usiri se i teko lei u elucu, pa se zbog toga pogotovo teko probavlja. Stoga treba znati kako se mlijeko uzima. Nekuhano mlijeko ima svoju potpunu vrijednost i hranljivost i lake je probavljivo od kuhanoga. Stoga ga je bolje prijesnog, tek malo ugrijanog uzimati. Miljenje da se kuhanjem mlijeka unitavaju bakterije nije to?no jer je ustanovljeno da se u obi?no kuhanom mlijeku, koje kuhanjem dostigne temperaturu do 72, nalaze jo uvijek ive bakterije. Kod mlijeka se mora paziti jedino na to da je od zdrave ivotinje i da se dri u vrlo ?istom sudu. Mlijeko treba uzimati u to manjoj koli?ini da se eludac odjednom odvie ne optereti, pogotovo kod ljudi koji ga dobro ne podnose. Njima se preporu?uje da mlijeko mijeaju s ?ajem od samljevenog komora?a (1 veliku licu na 1/4 litre vode, 10 min. kuhati) ili neka ga mijeaju s odvarom osuene korice od limuna i komadom ?itavog cimeta, a uz mlijeko neka uzmu po zalogaj raenog kruha ili kruha od prekrupe. Svjee nekuhano tek pomuzeno mlijeko (do 2 litre dnevno) nenadoknadiva je hrana za slabokrvne, bljedobolne, tuberkulozne osobe, kao i za one bolesne na bubrezima, arlahu, vratnim bolestima i rastrojenim ivcima. Mlijeko uz hranjivost hladi i pospjeuje lagano rastvaranje i izlu?ivanje loih sokova iz tijela. Ljeti nita toliko ne osvjeava kao kiselo mlijeko. Nekuhano kiselo mlijeko (kada se vrhnje skine) vrlo je lako probavljivo, rastere?uje eludac jer je ve? prokislo i prelazi ravno u krv. Kiselo mlijeko s malo e?era i cimeta i komadi?em raenog kruha osobito je omiljena i dobra hrana za djecu.

Kiselo mlijeko sprje?ava gruanje krvi, stoga se osobito preporu?uje kod bolesti s visokom temperaturom, kao kod gripe, difterije, tifusa, groznice i e?erne bolesti. Mladi sir, rabljen kao oblog, izvla?i temperaturu i upotrebljava se kod upale plu?a, porebrice, crvenog vjetra (vrbanca), vru?ih oteklina i ?ireva, upaljenih o?iju i svih ostalih upala. Kada se stavljaju oblozi na o?i, nakon skidanja obloga, ne smije se barem 1/2 sata iza?i na jako svjetlo. Oblozi se mijenjaju ?im postanu vru?i, svakih 3/4-1 sat. Izvrsna hrana protiv elu?anih bolesti je mladi sir, pomijean s 1-2 lice samljevenog komora?a, kima, malo li?a od rute, crvenog luka, vlakanaca (Schnittlauch) i malo soli, s raenim ili kruhom od prekrupe. Kao lijek uzima se svakog sata po 1 lica ovako pripravljenog sira sa zalogajom kruha i kod raka i ?ireva u elucu i svih drugih elu?anih bolesti. Pijenje sirutke, 2-3 ?ae dnevno, ?isti krv i izvrsno djeluje protiv ?ireva u elucu. Kada osa, p?ela ili koji drugi kukac ubode, namae se ubod vrhnjem i brzo prolazi. Ili kad se djeci od vru?ine izaspu bubuljice ili krastice po ?elu i licu, namau se vrhnjem i brzo prolaze. Kozje mlijeko spre?ava ovapnjenje ila i e?ernu bolest ako ga se dnevno dvije do tri litre pije. Svaki bi ?ovjek trebao, ako eli biti zdrav, a osobito onaj koji je svojim zvanjem primoran na sjedenje, prije spavanja popiti 1/2-1 litru kiselog, slatkog, a najbolje kozjeg mlijeka.

Kozje mlijeko s medom svakih pola sata po licu lije?i i najtei krvavi kaalj.


Med

Med je od starine poznat i vrlo omiljen narodni lijek koji loe sokove u tijelu rastapa i izlu?uje, a ujedno krijepi organizam, ja?a i ?isti krv. Na ?ireve, razne rane i ranice stavlja se med pomijean na jednake dijelove sa peni?nim branom i s malo vode razmu?en. Ovaj lijek blai bol, iz rana izvla?i ne?isti, brzo ih zamla?uje. Kada nateknu zglobovi zbog reume, namae se lanena krpa i previje na ote?ena mjesta, zatim se suhom krpom i toplom vunenom maramom zavije. Med rastapa oteklinu i izvla?i bol. Ovi se oblozi i kod gihta s vrlo dobrim uspjehom rabe. Uz ovo oblaganje treba dnevno po 2-3 velike lice meda pojesti, u manjim obrocima, i kakvo sredstvo za otvor uzeti.

Manji ?irevi u elucu lije?e se jedenjem meda 3-4 lice dnevno. Med ih okuplja, sazrijeva, izlu?uje i zamla?uje zarazna mjesta. Nervozni ljudi neka za umirenje ivaca prije lijeganja u krevet uzmu 1 malu licu meda. Djeci za ja?anje treba dnevno dati popiti 1 ?au ohla?ene, s medom prokuhane vode. Zbog plu?nih i drugih bolesti oslabljeni i stari ljudi neka dnevno popiju za ja?anje 2-3 ?ae s medom prokuhane vode (jedna velika lica meda kuha se 5 min. s 1/4 litre vode). Kod upaljenog grla, tekog gutanja ili upaljenih vratnih lijezda rabi se ova medovina za grgljanje. Za ja?anje i bistrenje mutnih o?iju rabi se ova medovina za ispiranje i oblaganje o?iju. Kada se oblog osui, treba ga promijeniti. Kome rad iziskuje naprezanje o?iju, neka svaku ve?er stavi ovakav oblog na o?i. Kada se oblog s o?iju skine, ne smije se barem 1/2 sata na jako svjetlo iza?i.

Da se osvjedo?imo je li med ?isti p?elinji, stavi se u staklo 2 lice meda i 6 lica ?istog alkohola, dobro u vru?oj vodi ugrije i promu?ka. Pravi p?elinji med rastopit ?e se sasvim, naprotiv, umjetno pravljen ostavlja na dnu bijeli talog.


Ocat

Pranje octom i vodom ?isti kou, otvara pore, ja?a i osnauje oslabljeni organizam i, osim toga, ?uva nas od zaraznih i drugih raznih bolesti koje nas rado posje?uju zbog nagle promjene vremena, a bolesnike titi da zbog dugog leanja ne navuku posljedice. Oblozi s pola vode i pola octa izvrsno su sredstvo za odvajanje loih sokova iz tijela pa se rabe kod arlaha, ospica i drugih konih bolesti. Mijenjaju se svako 3/4-1.5 sat. Kod bolesti ivaca ja?aju ivce i blae bolove. Kod navale krvi u glavu stavljaju se topli oblozi s octenom vodom na tabane i listove, a na ?elo, potiljak i vrat stavljaju se hladni oblozi i mijenjaju svakih 10 minuta. Kod gr?eva rabe se ve?inom topli oblozi s octenom vodom. Kod nepravilnog kolanja krvi uzima se vru?a banja u velikoj kadi, a nakon banje opere se tijelo hladnim octom i vodom. Kod nesvjestice trljaju se sljepoo?nice, ?elo i zaunice samim octom i stavlja se pod nos ocat. Kod udara kapi i uzetosti udova trljaju se oduzeta mjesta 3-4 puta dnevno po 1-2 min. jabukovim octom, pomijeanim s uljem od mati?njaka, kojemu je pridodano malo kamforovog alkohola. Kada se kod podagre i gihta bolna mjesta oblau li?em i korijenom od ljubi?ice u octu kuhanim, nedostino je sredstvo za olakanje boli. Povra?anje krvi obustavlja kada se bolesniku daje svako 1/4 -1/2 sata po 1 mala lica ?aja od pola octa, najbolje je trpkovine, i pola vode, u kojoj je kuhana metvica (Metvica koja pokraj vode raste, Mentha aquatica, 20 g na 1/4 litre). Kod otrovanja rabi se ocat s crnom kavom. Dalak (oteklina ispod rebra) izlije?i se oblaganjem je?menog brana zakuhanog u tijesto s jakim octom. Kada se po vrelom eljezu, cigli ili crijepu prelije octa (osobito je dobro ocat od ruice) raskuuje se i ?isti zrak u sobi. Na narod vrlo cijeni kao lijek ocat od ruice, osobito kod glavobolje i nesvjestice. Upotrebljava se za oblog na vratu, ?elu i povrh glave, prema tome kakve je vrste glavobolja. Ruin ocat pravi se ovako: napuni se staklo s malo u hladu provenutom ruicom (crvene rue ili nakalemljene svibanjske ruice). Zatim se prelije jakim vinskim, jabukovim ili octom od trpkovine. Dobro se za?epi i ostavi na suncu ili toplome mjestu 6-8 tjedana. Ako je potrebno, moe se i prije rabiti.

Dobar, zdrav i jeftin ocat, koji je za lijek osobito prikladan moemo i sami napraviti ovako: uzme se staklo poirokog grla od 5-6 litara i napuni se do 3/4 u hladu provenutim, mladim i so?nim koprivama te se pridoda 4-5 komada drvenog ugljena. Zatim se prelije s 2 litre vina i nadolije toliko prokuhane vode da u staklu ostane prazan prostor za 3-4 prsta, povee se papirom i ostavi 3-4 tjedna na suncu ili toplome mjestu. Nakon toga uzme se korica kruha (15 dag), prepri i onako topla ostavi 8 dana u vinski ocat, nakon 8 dana izvadi se iz octa i ostavi opet 8-12 dana u octu koje smo s koprivom i vinom sami napravili. Zatim se ocijedi ocat u ?iste staklene posude i dobro za?epi. Ovaj je ocat jo bolji ako se ima ljusaka od jabuka ili kada se stavi po aku-dvije boba od trpkovine. Slabokrvni ljudi i oni koji naginju na tuberkulozu neka ne jedu jela pripravljena s octom.


Ulje

Od najstarijih vremena, pa jo i danas, upotrebljava se ulje za lijek. Kod svih mogu?ih bolova u le?ima, kriima, prsima, elucu, trbuhu i ote?enoj slezeni rabi se toplo ulje za trljanje. Upalu prsiju i svaku guobolju lije?e oblozi s vru?im uljem. Kile se oblau sa u pepelu ili na tednjaku pe?enim lukom, koji treba izgnje?iti pa vrelim uljem preliti i na otok priviti. Kod velike temperature i raznih upala kao: plu?a, porebrice, slijepog crijeva i drugih, uzima se isprva svako 1/2-1 sat po jedna mala lica ulja, kasnije po 5-6 lica, a kada temperatura popusti, 2-3 lice dnevno. Tko ne moe sam ulje uzimati, neka ga uzme s malo limunova soka, sirupa od jagoda, malina, konjaka, mlijeka ili crne kave (bez cikorije). Za odvajanje kamenja iz u?i ili bubrega pije se ulja od 100-300 g s limunovim sokom ili kojim sirupom. Ulje s ljiljanovim li?em ili korijenom uzima se kod otrovanja krvi, svakog sata po 1 mala lica. Ozljede od prignje?enosti, ?ireva, uboda osa ili p?ela, nauljala mjesta od leanja ili jahanja namau se ljiljanovim uljem i brzo zamla?uju. Na ozljede od prignje?enosti ili ?ireve stavljaju se, osim toga, svakih 1/2 sata oblozi od pola octa i pola vode. Ulje s bademom uzima se dnevno 3-4 puta po 1 lica kod upale sluznica u prsima, duniku i crijevima.

Pijenjem ovog ulja popravlja se probava, otklanja se napuhavanje, vjetrovi i nejelost. Kada ui zabole, lijeva se u bolesno uho 7-8 kapi bademovog ulja. Oegline lake naravi namau se kojim god uljem i pospu se solju. Ulje s glistama i mravljim alkoholom lije?i bol u ?lancima, kraljenici, kriima, bedrima, zgr?ene i modre ile po listovima, razne vrste otoka i reuma. S pola ulja i pola alkohola istrljaju se bolna mjesta 2-3 puta i dobro toplo previju. Uz ovo trljanje mora se piti kakav ?aj za ?i?enje krvi i uzeti kakvo sredstvo za ?i?enje.

Alkohol s mravljom kiselinom: u jednu staklenu posudu stavi se malo meda, zatim se stavi do grla u mravinjak. Za kratko vrijeme napuni se staklo mravima, koji se preliju s 50-60% ?istim alkoholom. Posuda se zatim dobro zatvori i ostavi 12-14 dana na toplom mjestu.

Ulje od ljiljana: na aku izrezanog li?a ili korijena od ljiljana (krina, Lilium candidum) stavi se 3/4 litre ?istog maslinovog ulja, lagano se za?epi pamukom i ostavi 4-6 tjedana.

Ulje s bademom: na 3/4 litre ?istog maslinovog ulja stavi se 18 dag u posudu istucanih o?i?enih badema. Boca se lagano za?epi pamukom i ostavi 4-6 tjedana (Bademi se stave u kipu?u vodu i puste da jednom provru da im se ljuska moe lagano skinuti).


Luk (crveni)

Poznat je kao staro ku?no sredstvo. Protiv bolova u maternici, trbuhu i elucu kuha se luk u mlijeku i jako toplo pije po 2-3 alice dnevno. Kod upaljenih, suznih i krmeljavih o?iju s nabuhlim vje?ama treba 5-6 puta dnevno o?i ispirati crvenim lukom u mlijeku (kuhanim uz dodatak 1 lice meda na 1 alicu mlijeka). Kada se kuha luk u mlijeku i djeci daje natate i nave?er prije spavanja 4-5 lica, izgoni gliste. Kada stane mokra?a, kuha se luk u vodi s dosta meda i pije se svako 2 sata po 3-4 lice. Protiv vodene bolesti izvrsno je sredstvo kada se kuha crveni luk s 1-2 male gran?ice rumarina u pola vina i pola vode i od ovog vina pije se svakog sata po 1 lica. Protiv vjetra i zatvora jede se pe?eni luk ili se cijedi sok iz luka i pomijea se s jednakim dijelom rakije i ove rakije dnevno se popije po 2-3 ?aice. Iscije?eni sok iz luka blai bol i rastapa, pa se tim sokom mau i zavijaju rane od prignje?enosti i vru?i otoci. Gnojne rane i ?irevi najprije se operu jakim odvarom luka, zatim se pamukom osue, a na njih se privije dobro mekano pe?en crveni luk pomijean s ?istom svinjskom ma?u. Crveni luk isjeckan i pomijean sa solju i uljem stavlja se na stopala i vrat kod velike temperature i mijenja se ?im se ugrije. Kod glavobolje stavlja se na ?elo i sljepoo?nice. Iscije?eni sok s medom u sirup ukuhan lijek je od upale grla, promuklosti, kalja i prsobolje. Uzima se svako 2 sata po 1 mala lica.


?enjak (bijeli luk)

Kada se dnevno pojede po 2-3 ?enja bijelog luka sa slaninom i kruhom od prekrupe, preventiva je od tuberkuloze, a preporu?uje se i nervno rastrojenim ljudima. Jedenje ?enjaka samo s kruhom goni na mokrenje, lijek je od vodene bolesti, trbobolje, proljeva i sredstvo za ja?anje eluca. Protiv kalja, neuredne stolice te za ja?anje eluca i crijeva jede se bijeli luk istucan i pomijean s medom. Protiv mokra?nog kamena treba piti vina 1-3 ?ae u kojem je kuhan ?enjak. Protiv trulosti u ustima kuha se ?enjak u octu i ovim se octom grgota i usta ispiru po 5-6 puta dnevno. Tucan i s octom pomijean ?enjak privija se na crni prit.

Iscije?en sok s uljem pomijean lije?i ugu i kraste kada se time dnevno po 3-4 puta mau. Kada se u 1 litru octa, najbolje jabukovog, kuhaju 2-3 pove?e glavice ?enjaka sa 6 lica meda, lije?i se bol prsiju, le?a, iv?ana glavobolja i iv?ana rastrojenost, pije se svakih 1-2 sata po 1 lica.


Kupus (zelje)

Kupus slatki i kiseli, prijesan i kuhan, ne samo da je vrlo zdrava hrana ve? se rabi i kao lijek protiv mnogih bolesti. Svjee istucano li?e kupusa hladi kada se njime oblau upaljene otekline, ote?ene noge, ?irevi i razne druge upale. Kiseli kupus rastapa i odvaja loe sokove iz tijela te ?isti i ja?a krv. Slabokrvni ljudi neka ?e?e jedu prijesan kiseli kupus s crvenim lukom, kimom (kuminom), uljem i kruhom od prekrupe. Ovim jelom neka se slue i ljudi rastrojenih ivaca te oni koji boluju od eluca, kroni?nog zatvora, od bolesti grudnog koa, skorbuta, reume, gihta i uloga. Kod ovih bolesti treba jesti natate dulje vremena i probava ?e se urediti. Za ?i?enje i za zastarjeli kaalj pije se rasol svako 1/2 sata po 1 lica, a ako je odvie slan, treba ga dobro vodom razrijediti. Protiv kalja treba ga piti 4-6 tjedan. Kod nagluhosti zbog zapaljenja u uima ili skrutnute usne masti, utrcava se rasol u uho i time se postizavaju gotovo nevjerojatni uspjesi. Na upale zbog uboda p?ele, ose ili kojeg drugog kukca, i kod rana i ?ireva stavljaju se oblozi od kiselog kupusa; ?im se ugrije, svakih 1/2-3/4 sata, treba ih promijeniti. Ako oblozi jako grizu, razblauje se vodom. Pijenjem 1-2 ?ae rasola razbija se mamurluk.

Protiv ?ireva u elucu i crijevima pije se svakih 1/2-1 sat po lica dobro razrije?enog rasola. Kada se kupus kiseli, neka se stavlja izme?u kupusa red li?a vinove loze, gro?a, na krike narezane dunje, jabuke, kukuruza, boba smrekovih, kumina i komora?a, a soliti ga se ne smije odvie. Ovako kiseli kupus odgovara i za jelo i za lijek, kojim se i vrlo napredni narodi kao Englezi i Rusi mnogo slue. Kupus se ne smije kuhati u bakrenim posudama.


Ilova?a

Ilova?a je jedan od najstarijih prirodnih lijekova koji je iz zaborava na povrinu iznio upnik Kneipp. Lije?enjem ilova?om slue se u zadnje vrijeme i mnogi lije?nici i postiu uspjehe. Ilova?a sadri mnogo elektrine i otuda joj tolika ljekovita mo?. Ilova?u, koja se za lijek upotrebljava, treba to dublje iz zemlje (1 metar, a za otvorene rane iz 1.5 metra dubine) iskopati. Iz zemlje se najprije odstrane kamen?i?i, zatim se brzo osui na tednjaku ili na suncu i istare u prah. Kada se upotrebljava za obloge, onda se razmuti s 1/2 litre zdravog vinskog, jabu?nog ili octa od trpkovine i pola vode ili s odvarom od preslice ili poljske stee.

Razmu?ena ilova?a treba izgledati kao kakav namaz. U nudi moe se uzeti i svjea neprosuena zemlja. Zaliha zemlje koju smo za lijek spremili zatvori se u ?ist, bijelim pergament-papirom obloen sandu?i? i ostavi 1 metar duboko pod zemljom. Oblozi od ilova?e odmah ublauju bol, izvla?e temperaturu, rastapaju i izlu?uju loe i bolesne sokove i ?estice iz tijela. Upotrebljava se kod svih vrsta unutarnjih i vanjskih upala, kao: upale plu?a, porebrice, bolova u kriima, upaljenih ?eljusti, zubnih fistula, proirenja ila, gihta, reume u zglobovima, guta na koljenima, bolova u stopalu, raznih osipa (liajeva) i raznih rana od uboda, prignje?enosti, i?aenosti, zadanih noem, metkom (prostrijeljenim) ili ina?e zadobivenih rastrganih rana. Kod svake vrste vratobolje s velikom temperaturom stavljaju se oblozi oko vrata. Kod bolova u elucu s povra?anjem, na eludac, pri odvie jakom krvarenju kod ena, osobito za vrijeme menopauze, na donji trbuh. Oblozi se moraju, gdje god se stavljaju, suhim i toplim previti da zrak ni s jedne strane do tijela ne moe doprijeti. Samo takvim oblaganjem postiu se eljeni uspjesi. Oblog se mijenja prema visini temperature, svakih 2-3-4 sata ili dva puta dnevno, ne prije dok se ne osui, to bolesnik osjeti jer kad je oblog suh, nesnosan je. Kada se stavlja oblog na mjesta koja su dlakom obrasla, stavi se preko ilova?e u istu teku?inu kojom je ilova?a razmu?ena komadi? sasvim rijetkog platna, mula ili gaza, pa se tek onda privije na bolno mjesto. Ina?e se razmae razmu?ena ilova?a prstom debelo po vlanoj krpi, najbolje lanenoj, koja se prije toga namo?i u teku?inu kojom je ilova?a razmu?ena i stavi na bolno mjesto. Sve?enik Kneipp zabiljeio je izvanredne uspjehe oblozima od ilova?e razmu?ene s jakim odvarom od preslice, ?i?ka, podbjela i hrastove kore kod uasnih rak-rana i lupusa. Kod vlanog liaja i otvorenih rana na nozi postignuti su vrlo dobri uspjesi i primjenom praka ilova?e. Liajeva mjesta ili rane isperu se kojim jakim odvarom od ?i?ka, preslice ili poljske stee, zatim se ?istim pamukom osue i opet drugim ?istim pamukom premau ljiljanovim ili s maslinovim uljem, ili ?istom svinjskom masti i dobro pospu prainom ilova?e, a zatim se zaviju. Dnevno se moraju rane ili liajevi prati i nanovo namazati i previti. Ilova?a je sredstvo koje se ne moe ni?im zamijeniti i tko je jednom oprobao njenu ljekovitu mo?, uvijek ?e se u nevolji ilova?om sluiti.







 
VANA NAPOMENA: Opisi bolesti i mogu?i na?ini lije?enja namijenjeni su isklju?ivo informiranju i zdravstvenom prosvje?ivanju op?e populacije, te nipoto ne zamjenjuju lije?ni?ku dijagnozu ili lije?enje. Za sve dodatne informacije vezane uz Vae zdravlje obratite se svojem lije?niku. Ovdje navedene informacije sakupljene su iz raznih izvora, stru?nih knjiga, interneta, kao i ljudi koji se profesionalno bave lije?enjem. Ne odgovaramo za nikakve eventualne posljedice Vaeg lije?enja - Vi sami ste odgovorni za svoje zdravlje!!!