Srčanik - GENTIANA LUTEA L.
Sinonimi: Gentiana symphyandra Murb.
Narodni nazivi: gencijana — goreč — gorčica — košutnik — lecijan — lincura — licijan — raven — sviščak — sirištara žuta — srčenik — srčenjak — trava od srdobolje — trava od srca — vladisavka.
Opis biljke: trajna je zeljasta biljka koja postiže visinu od 50 do 120 cm, s korijenom koji može biti star i do 50 god., a vrlo je dug, debeo i razgranjen, izvana smeđe do tamnosmeđe, a iznutra žute boje. Razlika između korijena srčanika i korijena bijele čemerike, s kojim se može lako zamijeniti, opisana je kod biljke bijele čemerike (br. 191). Stabljika je okrugla, iznutra šuplja, a u gornjem dijelu žljebasta. Cvjetovi su poredani u pršljenove, a nastaju u nakupinama i pazušcima listova na gornjem dijelu stabljike. Cvjetovi su svjetlo-žute boje, gotovo do čaške peterodijelni i rašireni.
Vrijeme cvatnje: lipanj do kolovoza, katkada još u jesen. Srčanik cvate tek nakon 5 do 8 godina.
Stanište: srčanik je tipična planinska biljka te raste često u velikom mnoštvu na vapnenačkom gorju, na pustim mjestima među grmljem te na planinskim pašnjacima i livadama. Raste i na škriljastim i granitnim zemljištima. Zbog neracionalnog sabiranja biljka je sve rjeđa na našim ranije bogatim nalazištima pa je radi toga pod zaštitom i njezino je sabiranje zasada zabranjeno. Mnogobrojni su pokusi pokazali da isto tako punovrijedan srčanik uspijeva i na vrtnoj zemlji i da sadrži iste ljekovite i djelotvorne tvari kao i u planinama divlje rastući srčanik pa se prema tome može preporučiti uzgoj srčanika. Zemlja na kojoj se srčanik uzgaja ne smije biti gnojena gnojnicom. Korijen, iskopan iz duboke vrtne zemlje, može biti dug do 1 metar i težak do 4 kg. No, umjesto uzgoja svakako bi bilo rentabilnije da se tako vrijedna droga, kao što je korijen srčanika, sabire planski i pod nadzorom te da se prilikom sabiranja, odnosno iskapanja korijena, korijenove glave vraćaju u zemlju radi daljnjeg razmnožavanja. Na taj bi se način prirodna nalazišta sačuvala tim više što su naša prirodna nalazišta bila mnogobrojna i uvijek dobro zastupana tom biljkom.
Ljekoviti dijelovi biljke: sabire se korijen (Radix Gentianae) od starijih biljaka i to u jesen ili u rano proljeće. Svježi korijen ima oštar, gotovo odvratan miris, dok, naprotiv, osušeni korijen ima aromatičan miris. Okus je u početku sladunjav, a kasnije gorak, gorčina se dugo zadržava u okusu. Korijen treba brzo sušiti. Radi što bržeg sušenja dobro je korijen rezati po dužini, nanizati ga na špagu i objesiti na prozračno mjesto. Nizanje korijena može se vršiti samo kod onih količina koje se pripremaju za kućnu upotrebu no, ako se radi o većim količinama, tada se korijen obično suši prirodnim putem na prozračnom mjestu, kao npr. tavanu i to u vrlo tankom sloju. U slučaju nepovoljnog vremena, naročito kod jesenskog sabiranja, korijen se može sušiti i na umjerenoj toplini. Stara metoda da se korijen odmah nakon iskapanja stavlja na hrpe da bi u njemu nastupilo lagano vrenje i da bi pri tom i na prijelomu dobio zagasito-smeđu boju, pokazala se kao pogrešna, jer je dokazano da se putem te, na žalost još uvijek uobičajene metode smanjuje snažna i jedinstvena ljekovitost korijena, jer u razvijenom procesu vrenja dolazi do štetnog rastvaranja staničnog soka, što je i uzrok smanjene ljekovitosti korijena. Ta metoda vrenja korijena prije stavljanja na sušenje upotrebljava se kod proizvodnje droge u većim količinama da bi korijen u cijelosti poprimio tamnosmeđu boju, a takva se vrsta osušenog korijena srčanika primjenjuje u likerskoj industriji za proizvodnju gorkih napitaka (amara).
Ljekovite i djelotvorne tvari: srčanik se ubraja u tzv. droge s gorkim tvarima (amara), jer gorka tvar koju sadrži u najvećem je dijelu zastupana u sastavu ljekovitih i djelotvornih tvari. Osim toga korijen sadrži niz glikozida kao genciopikrin, gencin, genciamarin, masno ulje, gumu, gencian kiselinu, gencianozu, trisaharide, mineralne soli i dr. Iz korijena se proizvodi tinktura srčanika (Tinctura Gentianae) ili ekstrakt (Extractum Genlianae). Sušen i usitnjen korijen za pripremu čaja dobiva se u ljekarnama.
Ljekovito djelovanje: srčanik se ubraja kao najstarija ljekovita biljka u povijesti. Naše za tu biljku uobičajeno ime "gencijana" dolazi od latinskog naziva Gentiana kome trag ide od poznavaoca bilja, ilirskog kralja Gentisa koji je živio u starom vijeku i koji je srčanik preporučivao kao biljku za liječenje kuge. Uz mnoge druge narodne liječnike i poznati bilinar Kneipp vrlo je cijenio srčanik te je jednom rekao: "Onaj tko ima i najmanji vrt, trebalo bi u njemu imati srčanik, kadulju i pelin, pa će tada imati istovremeno i ljekarnu u kući."
Taj savjet Kneippa trebalo bi mnogo više slijediti. Korijen srčanika vrijedi kao jedno od najboljih sredstava za želudac. Kneipp naročito hvali ekstrakt srčanika kojeg treba uzimati dnevno kroz dulje vrijeme i to 20 do 30 kapi na pet jedaćih žlica vode. To pospješuje probavu, otklanja pritisak u želucu, mučninu, a otklanja brzo i napadaje nesvjestice.
Iz korijena se proizvode gorke kapi za želudac (Tinctura amara) i tinktura s alojem (Tinctura Aloes composita). Do 2 g praha korijena srčanika, uzimanog 1 do 2 puta dnevno, odstranjuje uskoro svaku probavnu smetnju i pospješuje apetit. Vrlo dobro čini i čajni oparak od korijena. Prednost se daje vinu od srčanika koje se priprema tako da se 30 do 40 g korijena stavi na močenje kroz 14 dana u 1,5 litre bijelog ili crvenog vina. Osobe sa slabim želucem piju od toga vina 1/16 do 1/8 litre dnevno. Iz korijena srčanika peče se i rakija koja nije za svakog, ali bolesnima i slabima jača želudac, liječi probadanja, razara zgrušanu krv, a vrlo je djelotvorno i zaštitno sredstvo protiv gripe. Rakija od srčanika neophodna je planinarima-alpinistima jer je jedan gutljaj te rakije dovoljan da otkloni prijeteću iznemoglost od gladi i hladnoće te da pobudi mišiće i ojača želudac.
Srčanik pridonosi poboljšanju sastava krvi kroz povećanje crvenih i bijelih krvnih tjelešaca u ispravnom omjeru. Srčanik otklanja slabokrvnost i bljedoću, srčane i živčane slabosti i dobro je sredstvo protiv groznice. Kod nedovoljnog stvaranja želučanog soka, kod slabog pražnjenja želuca, kod kiselog podrigivanja, žgaravice, kod kronične začepljenosti, srčanik je velika pomoć i pridonosi skorom ozdravljenju tih bolesnih stanja.
Ljekovito djelovanje srčanika gotovo se ukida neispravnim doziranjem ili dodatkom manje vrijednih droga kod tzv. "gorkih sredstava za želudac", koje pod tim imenom često dolaze u prodaji.
Iz starih bilinarskih knjiga i pučke medicine: ako je netko bolestan na jetru ili želudac i ne može u sebi zadržati hranu, treba mu dati piti prah korijena srčanika u vinu, ali samo ako nema vrućinu. Pet grama srčanikova praha pomiješanog s vodom ili vinom, dobro je sredstvo protiv dnevne groznice, teškog disanja i sipljivosti.
Prah srčanika uzet s gutljajima vina ili topla tekućina u kojoj je skuhan korijen, čisti jetru i slezenu, usmrćuje gliste, čisti bubrege, tjera mokraću, umiruje grčeve u trbuhu, jača želudac, čisti prsa od sluzi i pospješuje menstruaciju. Srčanik također liječi sve duboke, nečiste, rascijepljene rane i ostale ozljede.
Omečine, tj. zgnječenja na tijelu mažu se svježim sokom iz korijena srčanika ili se posipaju srčanikovim prahom ili se pripremi razrijeđeni oblog srčanikove tinkture.
Priprema čaja od srčanika: pola čajne žlice sitno izrezanog korijena za 1 šalicu ili se stavi na močenje oko 7 do 8 sati ili se pripremi u obliku vrućeg oparka. Korijen nikada ne treba kuhati, jer postoji opasnost da ili čaj bude jako gorak ili se razori najveći dio ljekovitih tvari. Samo stari odrvenjeli korijen treba sasvim kratko uzavreti.
Pravila vrijedna pažnje: koliko god je uspješno ljekovito djelovanje srčanika, ipak ga ne trebaju uzimati osobe s povišenim krvnim tlakom i žene u početku trudnoće.
Srčanik je tzv. gorko sredstvo pa ga treba uzimati najmanje 1 sat prije jela. Srčanik uzet nakon jela djeluje izričito nepovoljno na probavu. Nadalje, izričito osjetljive osobe kod kojih postoji sklonost krvarenja iz nosa ili krvarenju želuca, ne trebaju uzimati srčanik u bilo kojem obliku.
Primjena u liječenju životinja: u ovoj primjeni korijen srčanika je omiljeno sredstvo za pospješenje probave i baleganja. U tim slučajevima daje se sa toplom kamilicom dnevno 2 do 3 puta po 15 g praha govedu i konjima te 2 do 3 puta na dan 10 do 15 g praha ovcama i psima.
Napomena: za sve navedene bolesti može se upotrijebiti korijen i od još nekoliko vrsta srčanika, kao npr.
Gentiana punctata L.
Gentiana panonica Scop.
ali je djelovanje tih vrsta slabije. Mnoge male vrste srčanika s plavim cvjetovima imaju slabije ljekovito djelovanje te se više ne upotrebljavaju.