Croatian English French German Italian Portuguese Russian Serbian Spanish

Sinonimi: Crocus officinalis Martyn.

Narodni nazivi: brnduša — caforan — cafran — coforan — crljeni žufran — ?afran — krok — pitomi šafran — pravi žafran — safran — zafaran — zafran — žafran — žufran.

Šafran

Opis biljke: šafran ima trajnu lukovicu iz koje u prolje?e izrastu sasvim uski, poput trave listovi koji nestaju za vrijeme jesenske cvatnje. Tek tada izrasle iz lukovice 1 do 8 plavkasto-crvenih cvjetova nalik mrazovcu (br. 170). Cvjetne latice šafrana provi?ene su uzdužnim crvenim linijama. Tu?ak šafrana dulji je od cvijeta i nosi tri sme?aste do sme?asto-crvene sjajne njuške koje vise preko cvijeta. Njuške su duge oko 2 cm, a u vlažnom stanju i do 3 cm i proširuju se prema gore Ijevkasto. Gornji rub njuške širok je 3 do 4 mm, urezan i sitno narovašen. Po tom opisu tu?ka, šafran se na prvi pogled razlikuje od otrovnog mrazovca, a kako se šafran ne pojavljuje u prirodi kao samonikla biljka, nego samo u vrtovima i kulturama, to je zamjena s mrazovcem gotovo isklju?ena.

Šafran

Miris i okus: cvjetovi imaju jaki miris koji potje?e od cvjetnih njuški. Njuške šafrana osje?aju se pod prstima malo masne i mirišu svježe opojno, jako aromati?no, a ukusa su mirisna, nešto oštra i gorka.

Vrijeme cvatnje: rujan, listopad.

Stanište: domovina šafrana je Orijent. Šafran je naveden ve? u najstarijim spisima Indije. Da je šafran biljka upotrebljavana od davnih vremena, vidi se i po tome što je uz i?irot, aloj, cimet, tamjan i miru u Starom zavjetu Biblije hvaljen kao najskupocjeniji za?in. Šafran se naveliko uzgaja u Španjolskoj i Južnoj Francuskoj, a manje kulture nalaze se u Austriji, Južnoj Njema?koj i Italiji.

Ljekoviti dijelovi biljke: to su kod šafrana tri njuške tu?ka. Za 1 kg prvorazredne šafranove droge potrebno je 150.000 do 200.000 cvjetova. Berba tu?kova vrši se ujesen kada su cvjetovi potpuno otvoreni. Njuške se zajedno s krajem tu?ka iš?upaju iz cvijeta i oprezno na finom situ posuše preko užarenog drvenog ugljena ili vru?eg pepela.

Najbolje je tu?kove šafrana (Stigmata Croci) kupovati u ljekarni, no oni ne smiju ostati u papirnatoj vre?ici kako su kupljeni u ljekarni, nego ih odmah treba spremiti u dobro zatvorenu tamnu staklenu posudu.

Ljekovite i djelotvorne tvari: šafranove njuške sadrže vrlo komplicirano biološke ljekovite tvari, kao neke vrste karotina, me?u njima žutu u vodi i alkoholu topivu boju krocin, nazvanu i polihroif, nadalje likopin, eteri?no ulje, grož?ani še?er i mast nalik na vosak. Postoje još i tragovi ne pobliže imenovanog alkaloida.

O patvorinama šafrana: odavno nije nijedna ljekovita biljka bila toliko izložena patvorenju kao šafran. Ve? je u starom vijeku bilo mnogo recepata kako se pove?ava težina ukuhanim moštom ili olovnim oksidom. U godini 1305. morali su ?uvari skladišta u talijanskom gradu Pisi zakleti se tzv. "šafranovom zakletvom", a u srednjem su vijeku njema?ki gradovi uveli stroge zakone i kontrolu kako bi obuzdali vještinu patvorenja šafrana. Patvorenje šafrana zauzelo je oko 1440 god. takav mah, da je za patvorenje te ljekovite i za?inske biljke uvedena ?ak kazna smrti koja je u Njema?koj i Švicarskoj i izvršena. Krivotvoritelji te droge bijahu živi spaljeni, pa sudska kronika izvještava o jednoj ženi koja je bila živa zakopana jer je pomagala dvojici krivotvoritelja kod patvorenja šafrana. Zatim su kazneno-pravni propisi ublaženi pa se zadovoljilo time da se krivotvoritelju iskopaju oba oka. Kasnije je sve više šafrana dolazilo s Istoka, a pove?anjem kulture šafrana u Španjolskoj na 12.000 hektara, u velikoj je mjeri zaustavilo njegovo patvorenje. Najjednostavniji pokus sa šafranom sastoji se u tome da se nekoliko njuški stavi u mla?nu vodu pa, ukoliko se nakon nabubrenja njuški dobije bradavi?ast ili lijevkast oblik, tada se radi u pravom šafranu.

Ljekovito djelovanje: šafran, pod kojim se uvijek misle ve? opisane cvjetne njuške, ima do jednog odre?enog stupnja svojstvo da umiruje bolove i gr?eve kao i opijum, pa se s uspjehom upotrebljava kod hripavca, gr?evitog kašlja i nadutosti trbuha uslijed plinova. Djelovanje je lagano, omamljuju?i: te se sastoji u smirenju bolova i gr?eva. Šafran se nalazi u službenoj ljekarni?koj upotrebi kao droga biljnog porijekla (Flores Crpci ili Sligmala Croci), a u slu?aju potrebe mogu se nabaviti proizvodi šafrana prire?eni u ljekarni i to tinktura šafrana (Tinctura Croci) ili tinktura opijuma koja sadrži šafran (Tinctura Opii crocata). Šafran poboljšava san, umiruje gr?eve u želucu i crijevima, a uzet u malim koli?inama pospješuje porod. Trudnice koje dulje vremena uzimaju šafran radi umirenja bolova, ra?aju djecu sa žuto obojenom kožom. Sirup od šafrana dobar je za djecu kod hripavca, gr?eva uslijed vjetrova i teško?a kod porasta zuba.

Izvana se šafran primjenjuje kod upala, odre?enih bolesti o?iju i kod hemeroida.

Za pripremu ?aja uzima se 6 do 10 njuški šafrana za 1 šalicu ?ajnog oparka, a piju se 1 do 2 šalice dnevno u gutljajima bez dodatka še?era ili meda. Kod upotrebe tinkture uzima se 10 do 15 kapi. Te se koli?ine ne smiju prekora?iti, jer ina?e može nastupiti lupanje srca, glavobolja, vrtoglavica, povra?anje, omama i uzetost centralnog nervnog sistema. Jedan jako ukuhani ?aj od šafrana usmr?uje psa, no životinja ne trpi nikakve bolove, samo ne reagira na okolinu i odjednom ugine.

Iz starih bilinarskih knjiga i pu?ke medicine: sasvim malo šafrana stavljeno u mlijeko umiruje djecu, naro?ito ako trpe od crijevnih gr?eva. Šafran pomiješan u mlijeku i upotrijebljen kao oblog odli?an je lijek za upaljene ili umorne o?i.

Šafran djeluje protiv otrova i zaraze, pobu?uje rad jetre i odli?no je sredstvo protiv žutice. Šafran pomiješan s bjelanjkom i žutanjkom te stavljen kao oblog, ublažuje bolove i otekline i lije?i upale.

Šafran djeluje na izlu?ivanje maternice pa se upotrebljava kod izostanka menstruacije i teško?a izazvanih menstruacijom.

Oparak šafrana u octu služi kao sredstvo za masažu kod epilepti?kih napadaja kao i kod udara kapi.

Kod gr?evitog kašlja ili hripavca pomiješa se 0,5 g šafrana u prahu sa 1 šalicom ?aja od aniša i uzima se žlicom kod napadaja.

Šafran namo?en u vinskoj žesti ili jakoj rakiji služi za masiranje, jer to ja?a živce i srce. Isti pripravak nanesen na rane zaustavlja krvarenje i umiruje bolove.


VAŽNA NAPOMENA: Opisi bolesti i mogu?i na?ini lije?enja namijenjeni su isklju?ivo informiranju i zdravstvenom prosvje?ivanju op?e populacije, te nipošto ne zamjenjuju lije?ni?ku dijagnozu ili lije?enje. Za sve dodatne informacije vezane uz Vaše zdravlje obratite se svojem lije?niku. Ovdje navedene informacije sakupljene su iz raznih izvora, stru?nih knjiga, interneta, kao i ljudi koji se profesionalno bave lije?enjem. Ne odgovaramo za nikakve eventualne posljedice Vašeg lije?enja - Vi sami ste odgovorni za svoje zdravlje!!!