Croatian English French German Italian Portuguese Russian Serbian Spanish

Kasiopejske transkripte-1998-12-05


05.12.1998.

 

P: Pozdrav.

O: Pozdrav.

P: I koga ve?eras imamo sa nama?

O: Emorriha.

P: I kroz kuda prenosite?

O: Kasiopeja.

P: Željela bih po?eti s jednom stvari koju ne želim zaboraviti. Prošli petak, Arkov prijatelj Moshe je umro. Budu?i da ste dali ime "Moshe" za vrijeme jedne sesije prije par godina, i koji je bio u vezi s našim prošlim životima u Njema?koj, a poslije je tu bilo smješnih povezanosti sa Dijon, Moshe je bio smješten u Dijon-u, i jednom sam pitala da li ima nešto važno u vezi Moshe-a, što je dovelo do zna?ajnih podataka o Orionu i tom zemljom oko Rajne. Onda ste spomenuli Tel Aviv, a Moshe je pokopan u Tel Avivu, dakle, željela bih pitati ima li kakvog posebnog zna?aja u vezi iznenadne smrti Moshe-a?

O: Molimo, budi malo preciznija!

P: Da li je smrt Moshe-a oznaka mijenjanja realiteta?

O: Ne baš, u smislu na koji vi mislite.

P: Znam da je S.-ina smrt bila oznaka u mom životu i imala sam osje?aj da su se promijenile mnoge stvari poslije njene smrti, a možda su one i rezultati njene smrti.

O: Bila je to oznaka, jer si ti izabrala da bude tako.

P: Postoji li kakva podsvijesna veza izme?u Moshe-a i Arka, Moshe-a i mene, Moshe-a i nas oboje, ili Moshe-a i naših života?

O: Moshe je imao prijelaz kao rezultat defekta genetske linije.

P: Što...

O: Oslabljene stijenke arterija. Duša se broji, ne tijelo.

P: Pa, kako je Moshe u sadašnje vrijeme?

O: Dobro, ali ne postoji "sadašnje vrijeme".

P: Znam to, oprostite. Da pitam ovo: kad ste spomenuli ime "Moshe", dok je R. bio prisutan, da li je to bio ovaj Moshe, da li se to odnosilo na njega?

O: Postoje mnogo Moshe-a, možda bi trebali istražiti korijen rije?i u Hebrejskom jeziku. ( Mosheh: izvaditi, izvu?i, spašen )

P: Pa, tu je bilo nekih zabavnih stvari u toj sesiji u kojoj ste ga spomenuli. Ali, zasad ?emo to ostaviti na miru. U redu, u vezi stvari oko tog Rennes-le-Chateau, M. pita: želio bih znati što ili tko je konstruirao taj raspored planina?

O: Planine su prirodna konstrukcija.

P: Onda on pita: u vezi košnica u tom podru?ju, za koje ste vi odgovorili "nije važno", on kaže: "U redu, ali radoznao sam u vezi tih košnica. Ima li kakvog simbolizma u vezi tih košnica u tom podru?ju?"

O: Ne.

P: Za što se one koriste?

O: Proizvodnja meda!

P: Na koji na?in se ta proizvodnja meda postiže?

O: Oprezno, tako da vas ne ubodu!

P: Vrlo lijepo. Tko koristi te košnice za proizvodnju meda?

O: Poljoprivrednici 19. stolje?a.

P: Mislim da bi onda oni trebali biti zbilja STARI! Mislite nove ere ili stare ere?

O: Nove ere.

P: Dobro, M. dalje pita: 6 planina u Rennes-la-Chateau formira prirodni pentagon okružen kružnicom. To me podsje?a na drevne ?arobnjake koji su se okruživali sa kružnicom dok su dozivali duhove ili demone. Da li je to podru?je podesno kao ogromni prolaz, prozor, ili mjesto za prizivanje?

O: Prolazi se dese gdje su uvjeti postignuti.

P: Da li je to podru?je prolaz?

O: Prozor.

P: Ako je prozor, da li 5 vrhova koji ga okružuju sadrže ili štite štogod...

O: Sadrže je u redu.

P: Dakle, on je u pravu, oni sadrže. Da li to ima nešto s tehnologijom Atlanti?ana i proizvodnji energije?

O: Na posredan na?in.

P: Da li tamo ima nekih drugih važnih prirodnih formacija koje slijede sli?ne oblike, koje bi mi trebali, ili mogli, potražiti?

O: Da, naravno. I one su brojne. Monument Valley je jedan od primjera.

P: Pa, u vezi iste teme: da li je Abbe Saunier stavio tragove u statue križa u crkvi u Rennes-le-Chateau?

O: Neke, ali oni su pozla?eni.

P: Što ste mislili pod time?

O: Vidjet ?ete.

P: Da li poruka sadrže sve statue s križevima?

O: Samo pogledajte. A sada, narode, zapamtite: Rennes-le-Chateau je sredstvo, ne cilj. Poput otklju?avanja sanduka, o?ekujete na?i zlato, a samo ste našli mapu.

P: Dakle, kad ste rekli "šablona, Templar" ( template, Templar, prim. prev. ) vi ste vjerojatno mislili na ?injenicu o tome što se ovdje dešava, konstrukcije, ime i tragovi rije?i, i ?ak doga?aji i incidenti su, možda, bili model koji bi mi trebali potražiti na drugim mjestima?

O: Hramovima tako?er.

P: Što je...

O: Što je iza vaših hramova?

P: Iza, op?enito? Kreatori, oni koji ih poti?u? Crkva?

O: Stavite vaše prste na...

P: Kakve veze ima stavljanje prstiju sa hramom? Stavimo prste na svoje hramove? Na naše glave? Što je iza tvog hrama? Tvoj mozak...

O: Koji dio?

P: Pa, ?eoni režanj... dio mozga gdje je prona?en magnetit.

O: Da...

P: Dakle, na što dolazite ovdje?

O: Mi ne, vi ?ete do?i.

P: Dakle, instrukcije ili tragovi na tom podru?ju bi mogli, zapravo, primjeniti se na drugim lokacijama? To je?

O: Ili na mreži.

P: Da li je Saunier bio svjesan te mreže?

O: Nije važno, ali mreža jest.

P: Pokušavam do?i na ovo... ako je on bio svjestan toga, mogao je staviti tragove u vezi toga u njegove dekoracije u crkvi.

O: Tko kaže?!

P: Napisao je nasuprot vrata od crkve: Terribilis locus est, ili Ovo je grozno mjesto...

O: I neki su stavili "Opasnost - otrovi" na kraj svojeg skladišta.

P: O kojoj mreži mi govorimo? EM mreži...

O: Da. Meridijanima.

P: U vezi vaše naznake prošlog tjedna, "osje?ate li se ikad da plešete u krug?", M. je želio znati da li se to odnosi na krugove u žitu?

O: Ne, ne direktno!

P: Onda, tako?er ste rekli: "dosta jednostavno, mi bi rekli gdje je Arcadia"? Arcadia...

O: Trebate poraditi na ovome. Odgovori na te misterije nisu lako rješivi, ali vrijede truda!

P: Glavna stvar koju sam primjetila u vezi Arcadije je bila ta da su Arkadijci bili neprijatelji Trojanaca, oni su bili kreatori Trojanskog konja - velike prevare... a Kelti bi trebali navodno biti potomci preživjelih iz Troje. I kad je došao Hitler, jedna od njegovih ideja je bila da ponovno uskrsne Arcadia i da ?e Njema?ka biti nova Arcadia i uništiti "staru korumpiranu civilizaciju", koja je bila Troja. Troja je "tri" i povezana je sa "ilium", a moje pitanje u vezi toga je: tko je bio prvi?

O: Tko je drugi?

P: Tko je isprva, a tko drugi? Nitko, ne?u to dotaknuti! Vrlo brzo: K. i B. su doživjeli neke bizarne stvari. 1.12. B. se "potukao" sa "Njima" u snu. Rekao je da se morao boriti da pomakne svoje tijelo i da mu um postane budan, i ?uo je da mu netko govori da se nebi trebao boriti, jer je pokušavao vikati. K. ga je pitala što misli, tko je to bio, a on joj je rekao "Sivi". K. je bila u polusnu i sje?a se da je u jednom trenutku pomislila "oni su tu". Kad je otvorila o?i, nikog nije bio u sobi. Pitala je: "Da li je to mogu?e?" Mi osje?amo do izvjesne mjere, kad smo došli do kraja. Ne volim taj osje?aj. Znam da je bilo re?eno da to nije lako, i da to nije sigurno. Ali, ne mogu pomo?i ako mislim da to izmišljaju naši umovi, a poslije svega, i Kasiopejci su rekli da se otmica u našem slu?aju nije dogodila. Dakle, zašto bi se ti momci sada pojavljivali? Mi teško možemo biti neka vrsta prijetnje; mi smo u vrti?u, zaboga." Napisala je da je zabrinuta za svoju djecu, tako?er. Njen sin je spomenuo da je sanjao da je on bio beba koju je "duh" gledao u svojem dje?jem kreveti?u. Pitao se da li je to bilo sje?anje ili san. K. je rekla da ju je to podsjetilo na "malene ljude-duhove" iz djetinjstva B. I ona je ?ula da su obi?no duhovi ono što se vidi ili što se pamti kad su Sivi bili u blizini. Ono što bi ona zbilja htjela pitati je njena bol u lijevoj ruci. Napisala je: "Ne želim trošiti vaše vrijeme".

O: Previše pretpostavki!! Najbolje je istraživati otvorenim umom. Nešto u vezi veselih ku?a sa bijelim ogradama.

P: To je trag koji bi trebali slijediti?

O: "Dje?ji vrti?, ?!??" Zašto misliti da je naša svijest toliko ograni?ena? Tko zna sadržaj matrice duše ako to nije adekvatno istražio?

P: Još nešto što bi joj moglo pomo?i, da se ne osje?a da ?e do?i kraj?

O: Ne.

P: Jedno zadnje pitanje: Martha Neyman je odgovorila i rekla da ona misli da je Rennes-le-Chateau samo jedno selo s jednostavnom misterijom, i da ne postoje vanzemaljci, da ne postoji urota da bi se vladalo svijetom, i zato, ona ne osje?a da bi bilo kakva daljnja komunikacija u vezi toga bila besmislena. Naravno, ja se slažem. Potrošila sam previše vremena pokušavaju?i ukazati na nove i mogu?e plodne smjerove i ona je izgleda samo željela da se složim s tim da je ona toliko pametna kod svojih objašnjenja simbolike. Imate li kakav komentar na to?

O: Ne.

P: Dobro, ja sam gotova. A: Želim pitati u vezi te mreže. Imam ovu knjigu u vezi "tajne geometrije", Bruce Cathie i sve to. Ti ljudi su nacrtali tu mrežu i geometrijske oblike koji se razlikuju od jednostavnih meridijana. Želio bih znati kako saznati kakva je stvarna geometrija mreže. Da li je komplicirana onako kako su je nacrtali ili je jednostavna kao dužina i širina? Mogu li dobiti kakvu pomo? oko toga?

O: Potraži odgovore u pirotehnici.

P: L: Mislite da prou?imo eksplozive ili vatromete?

O: Sve što je vezano uz taj korijen. Na primjer: sijevanje ( munje ).

P: Da, ali ono na što mislimo je kako OBLIKOVATI, kako konstruirati to?nu mrežu? Postoji li kakva posebna geometrijska figura koja se primjenjujei da postoje posebne lokacije...

O: Ne, ne, ne. Vi pretpostavljate i niste bili strpljivi.

P: A: Ne razumijem o ?emu se radi s tom pirotehnikom, ali prvo pitanje jest: jednom smo pitali u vezi te magnetske mreže i re?eno nam je da su linije mreže svakih 200 milja ( oko 320 km ) i da je to uobi?ajen oblik linija...

O: Da, ali te su primarne. Što se dešava kod polova?

P: Na polovima se te linije stapaju i oblik postaje kompleksniji, mislim.

O: Približavanje.

P: Dobro, one se približavaju na polovima, i vjerojatno idu unutar Zemlje.

O: U atmosferu, postoji valno kretanje. U jezgri, postoji primarno približavanje, a to je tako?er vaš prolaz/spoj.

P: Jezgra Zemlje?

O: Da.

P: Ove linije koje su nacrtane, da li su one samo dimenzionalne linije ili su one samo ravnine koje presjecaju Zemlju na tim podru?jima?

O: Ovo drugo.

P: L: Da li te to?ke istaknutih lokacija ozna?avaju ta ležišta koja apsorbiraju tricij?

O: Promašaj, i ti, draga moja, si zasad u "stolcu za tišinu".

P: Oprostite! A: Pa, želio sam se uvjeriti jer kad smo usmjereni prema tom mjestu u Rusiji i kad je dan termin "magnetski meridijan", pitali smo o tome gdje je nulti magnetski meridijan lociran, rekli st enam da je oko 90 stupnjeva isto?no, u Tihom Oceanu. Provjerili smo kartu i to je sigurno u Indijskom Oceanu, a ne na Pacifiku. Da li je to samo bila pogreška?

O: Ne, jer svi ti prekrasni, svjetlucavi oceani se presjecaju sa prekrasnim otokom sa zbilja jeftinim stvarnim imanjima!

P: Oni se šale! Djeluju kao da su popili previše! Nemam pojma što bi to zna?ilo! ( Laura prekida i odlazi po atlas i ispituje podru?je iz pitanja ) L: Dobro, jedini otok koji mogu vidjeti kod presjecanja tih prekrasnih blistaju?ih oceana, kako ste se vi izrazili, je Antarktika.

O: Da.

P: U kojem smislu... A: Dobro, ovo dovodi do pitanja u vezi Piri Reis mape. Mi želimo znati tko je izvor ove mape?

O: Kompleksno, ali izvor bi datirao natrag, oko 14000 g. prije nove ere.

P: Atlantida?

O: Blizu.

P: L: Da li je ta karta nacrtana dok Antarktika NIJE bila prekrivena ledom?

O: Da.

P: Da li Antarktika nije bila pokrivena ledom zbog toga što su polovi bili na drugim lokacijama?

O: Ne.

P: Da li je zbog toga što na cijelom planetu nije bilo podru?ja pokrivenih sa ledom?

O: Ne.

P: Da li je zbog toga što je bila sama po sebi na drugoj lokaciji?

O: Ne.

P: Zašto nije bila pokrivena sa ledom? A: Jer je klima bila toplija.

O: Postignuto tehnologijom.

P: L: Zašto bi netko želio tehnološki ugrijati Antarktiku, a ?itava druga podru?ja na planeti su bila dostaupna za korištenje? Što je toliko posebno kod Antarktike?

O: Ostali dio planete je bio dostupan za korištenje? Ne baš.

P: Zašto ostali dio planete nije bio pogodan za korištenje?

O: Led.

P: Dakle, ostali dio planete JE bio pokriven ledom?

O: Ne.

P: Tu ima nešto što propuštam. A: Mnogi dijelovi planete su bili pokriveni ledom, ali ne svi.

O: Da.

P: L: Dakle, umjesto korištenja podru?ja koja nisu bila pokrivena ledom, zašto, posebno, je Antarktika bila...

O: Što?!?

P: Na ono što želim do?i jest: zašto i?i u toliko problema da bi se ?itav veliki otok zagrijao, a moglo se mnogo lakše oti?i nekamo drugdje?

O: Pa, prvo i prvo, mislimo da je red na Arku. Ali, budu?i da si ve? pitala, nije li to ve? o?ito dosad? Fizika magnetskih sila mreže, korištenje elektromagnetizma. Kristali i poput toga. Tražiti puteve u unutrašnjost? "Polovi" znaju najbolje!

P: A: U redu, sad smo došli do elektromagnetizma ( EM ), a to je bilo moje idu?e pitanje. Imam neke vrlo stare papire od Whittaker-a...

O: EM generatori obi?no koriste neku mrežu. Toliko za kreaciju polja.

P: Kad to kažete, mislite na mreže, a ne samo na mrežu?

O: Da. Izgleda kao posuda za izradu waffli ( vrsta kola?a koja se radi u kalupu ).

P: Mislite na listove željeza koje se koriste u transformatorima?

O: Dobro. Zašto? Da bi se kopirala priroda. Zemlja ima mrežu, a i ti!

P: Dobro, Zemljina mreža je samo imaginarna mreža vezana za polje, ili samo matemati?ka mreža... ne, ona mora zbilja postojati...

O: Da.

P: Ako ona zbilja postoji, to je polje mreža ili je to mreža sastavljena od neke materije, poput tih listova željeza? Samo napunjena materijom?

O: Željezo je privu?eno, ono ne privla?i.

P: Želim znati da li je mreža materijalna ili je ona samo mreža polja i ništa više, ili nešto materijalno postoji na Zemlji što je vezano za nju?

O: Oboje.

P: Imamo trag, ali nemamo odgovor. Originalno pitanje je bilo u vezi Whiitaker-ovih dokumenata iz 1903. g., u vezi rješenja valnih jednadžbi, a to je povezano za tog Beardena koji je zaradio mnogo novaca na knjigama o antigravitaciji i ure?ajima koji koriste energiju nulte to?ke ( zero point ). Do izvjesne mjere, rekli ste nam da ima ne?ega u tome. Bearden je istraživao i misli da su Whittaker-ove ideje korisne za UTP. Nabavio sam kopije i prou?avam ih i dosta su interesantne... Da li je to vrijedno ili samo još jedno naga?anje?

O: Ne. To je vrijedno istraživanja.

P: Nedavno, slu?ajno sam bio usmjeren na momka iz Brazila koji je napisao neke dokumente sa Assis-om, a Assis je bio povezan s Marinov-om, a to je nekako zatvoren krug. Taj Rodriguez je pisao u vezi superluminalnih valova. Napisao je dosta dokumenata o tome... ?ak i kaže da on vjeruje da ?e se superluminalni valovi mo?i uskoro koristiti u tehnologiji. Neki komentar u vezi tog momka, da li je on na pravom tragu?

O: Da.

P: Što je sa kvaternionima ( quaternions, prim. prev. http://en.wikipedia.org/wiki/Quaternions_and_spatial_rotation )? Lord Hamilton je izumio kvaternione, a taj Bearden nam kaže da je Maxwell napisao svoju jednadžbu koriste?i te kvaternione i da su njegovi originalni dokumenti sakriveni od strane vlade i da je Maxwell znao mnogo više nego što je rekao. Da li je to, stvarno, slu?aj?

O: Da.

P: Da li su ti kvaternioni korisni?

O: Djelomi?no, ali tu postoji veza koja nedostaje.

P: Naravno. Sad, razmišljao sam danas o tom otkri?u Whittaker-a i da li bi trebao raditi na tome da to povežem sa pentagonima i heksagonima. Da li je to veza koja nedostaje? Ili ste mislili na neku drugu vezu koja nedostaje?

O: Pa, povezivanje geometrijskih faktora o kojima govoriš je mudro, ali tu nedostaju i druge veze, tako?er.

P: U redu... to je sve za ve?eras. L: Ja bih željela znati da li je bol u mojim le?ima povezana s nekom podsvjesnom porukom.

O: Nije.

P: Zašto je toliko bolno?

O: Držanje tijela.

P: Što je s ležištima i montmorilonitom, vezom ležišta i montmorilonita i što ste jednom rekli u vezi pra?enja minerala i otklju?avanja tajni, na neki na?in?

O: Da.

P: Da, što? A: Koliko bi mi trebali popiti?

O: Ne.

P: L: Mi ga nebi trebali piti?

O: Ako ste nejasni, mi smo nejasni.

P: Da li je taj montmorilonit smjer prema tragovima u vezi tricija? ?injenica koja tricij veže uz to ležište i to ležište je smješteno u Rhineland-u, uzduž drugih selektiranih gradova i alfalfa ( djetelina ) vjerojatno raste tamo. Da li je to trag koji nas vodi tamo?

O: Pitanje je u vezi uma, duha i tijela, i što se potom dešava.

P: Pa, na ono što pokušavam do?i jest: da li je korisno za nas da konzumiramo taj montmorilonit? Da li ?e on pomo?i kod povezivanja uma/tijela/duha?

O: Ono što je važnije je kome je pomoglo, kako i zašto.

P: Ne shva?am. Možda je to radi toga što sam umorna, ali ne vidim ništa u vezi toga.

O: Moraš biti, jer o?ito je prili?no zaboravno! ( teško se pamti )

P: A: Ništa ne dobivamo u vezi tog minerala... kome je prije pomogao, kako i zašto... F: Ja mogu to prona?i! L: Pa, hajde! F: Ako je to nalazište u Njema?koj, i ako taj mineral uzrokuje neku vrstu efekta poboljšanja, možda, u anti?ko doba je netko koristio to iz tog razloga. L: Da li je F. u pravu kod ovoga?

O: Da, u pravu je.

P: Jedno zadnje pitanje koje me mu?i: zašto su Druidi rezali imelu na tako ceremonijalan na?in?

O: Ne, to je prekomplicirano za sada. Laku no?.

P: U redu, to ?emo pitati idu?i tjedan. Laku no?.