Liječenje vodom, zrakom i suncem

Voda je najzdravije i osvježavajuće piće. Za vanjsku je uporabu hladna voda nezamjenjivo sredstvo koje osvježava čitav organizam i nadoknađuje izgubljenu snagu. Ona povoljno djeluje na pravilno kolanje krvi, a čitavu energiju našem tijelu donosi krv. Stoga nam i treba biti prva briga pravilno kolanje krvi. Krv se zbog nahlade, ozljeda, prekomjernim radom i športom te uživanjem alkohola i drugih odveć jakih i žestokih jela i pića, a i u kasnijim godinama počinje grušati i ovapnjuje. Hladna voda ima moć poticati tjelesno tkivo i kapilare na bolji rad, pri čemu rasterećuje od rada srce, pluća, bubrege, crijeva i žlijezde, a time se sprječava grušanje krvi i ovapnjenje žila. Hladna pranja i polijevanja ne smiju se nikada poduzimati kada je čovjeku hladno niti u hladnom prostoru, a trajati ne smiju iz početka dulje od 5-6 sekundi te se postupno smiju protegnuti najviše na 4-5 minuta. Polijevanje tijela i hladna pranja treba poduzimati odmah izjutra, iz toplog kreveta, kada je tijelo ugrijano i odmoreno. Uporaba hladne vode izvanredno povoljno djeluje i na unutarnje organe, na rastapanje i izlučivanje otrovnih plinova i loših sokova iz tijela koji izlaze kroz očišćene pore.

Svakog se dana imaju jačem djelovanju vode podvrći drugi dijelovi tijela, jedan dan gornje, a drugi dan donje tijelo, inače se odviše krvi dovodi u isti dio tijela i to bi bilo štetno za zdravlje.

Nakon uporabe hladne vode mora se malo gimnasticirati ili se treba brzo obući i po svježem zraku brzo kretati. Slabi ljudi neka počnu s temperiranom vodom dok se ne priviknu, a nakon pranja neka legnu natrag u krevet pola sata i neka se dobro pokriju.


Gaženje po hladnoj vodi

Ljudima koji umno i tjelesno mnogo rade slijeva se od prevelikog napora odviše krvi u mozak, zbog čega nastupa neurozna glavobolja, razne želučane bolesti i bolovi u nogama. Kada se dnevno, prije lijeganja u krevet, gazi po hladnoj vodi, otkloni se ta nevolja. Mozak se oslobodi pritiska krvi, glava postane lagana, tok misli slobodan i naskoro nastupa dobar san, pa se stoga preporučuje i ljudima koji trpe od nesanice. Osim toga, gaženje po hladnoj vodi povoljno djeluje na čitav živčani sustav jer otvrdnjava i jača živce, pospješuje izlučivanje otrovnih plinova i loših sokova, otklanja navalu krvi spram mozga i zbog toga rasterećuje srce, pluća i bubrege od prekomjernog rada.


Hladna polubanja

Preporučuje se ljudima koji su svojim zvanjem vezani na sjedenje, zbog čega je obnova i stvaranje krvi napušteno te onim ljudima koji trpe od navale krvi u glavu. Hladnim polubanjama mozak se oslobađa preobilne navale i grušanja krvi jer se krv odvodi u donje dijelove tijela i ovdje vrši pravilno kolanje.

Zbog hladnoće nadraže se probavne žlijezde crijeva, slezene, jetre i gušterače na bolji rad, zbog čega nastupa bolja i konačno uredna probava koja je prvi uvjet zdravlja. Hladne se polubanje gotovo svugdje s najboljim uspjehom upotrebljavaju za jačanje trbušnih mišića i živaca, kod raznih bolesti u trbuhu i u crijevima, protiv krvarenja, šuljeva krvavih i zatvorenih, ispadanja zadnjeg crijeva, oslabljenih mišića mokraćnih organa i čmara, bolesti maternice, bijelog cvijeta, protiv bljedobolje, velike temperature kod žena za vrijeme trudnoće i pri žestokom krvarenju za vrijeme mijene (menopauze) jer jačaju i oživljuju čitav tjelesni i živčani sustav. Hladne polubanje ne smiju se češće od dva puta tjedno uzeti, ne dulje od 5-10 sekundi uz pranje leđa i u dobro ugrijanom prostoru. Nakon banje treba odmah gimnasticirati, brzo se obući i po svježem se zraku brzo kretati. Slabe osobe neka legnu na sata u krevet, gdje ih treba dobro umotati i na noge staviti toplu ciglu ili vruću bocu.


Topla voda

Topla voda umara i slabi. Tople se banje uzimaju čistoće radi, a uvijek treba nakon vruće banje tijelo hladnom vodom oprati da se osvježi. Vruća voda naglo odvodi krv te se rabi kada navali krv u glavu, nakon velikog uzrujavanja, zaduhe (astme) ili udara kapi, kao vruće banje za noge do koljena, ili za vruće obloge na stopala, listove, želudac i trbuh. Uporaba tople vode oslabit će znatno prvih 5-6 dana čovjeka, a nakon toga će ojačati. Pojača li se izlučivanje sluzi, mokraće, ili ako se po tijelu izaspe kakav osip ili ako nastupi proljev bez bola, ne treba se prepasti, to su prirodni znaci kojima se priroda služi da iz tijela odvoji loše sokove.
U slučaju da proljev nastupi s bolom, uzrok je nahlada, a u takvom slučaju treba na trbuh stavljati tople obloge, a na noge vruće cigle ili boce.


Topla polubanja

Topla polubanja jače djeluje na izlučivanje loših sokova iz tijela, a povoljno djeluje kod živčano rastrojenih osoba, kod grčeva u želucu i crijevima zbog nahlade ili pokvarenog želuca, grčeva zbog bubrežnog, žučnog ili mokraćnog kamenja ili pijeska, kod upale slijepog crijeva, nahlade donjeg tijela, reume ili gihta. Osobito povoljno djeluje ako se uzimaju s odvarom od trina, slame od zobi, omorike, preslice, ljupčaca i drugih trava (vidi odjel bilje).

Kod škrofula se osobito preporučuju tople polubanje s 1/2-1 kg soli. Nakon tople polubanje treba odmah u krevet leći i dobro se umotati. Nakon jednog sata preporučuje se tijelo za najdulje 10-12 sekundi octenom vodom oprati i ponovno, barem pola sata, u krevet leći i dobro se pokriti.


Gimnastika

Najbolje se može preporučiti gimnastika (tjelovježba), koja nas uz vodu i bilje osnažuje i čuva od mnogih bolesti jer otklanja skupljanje mokraćne kiseline u zglobovima. Kod gimnastike dolaze u pokret svi zglobovi i mišići. Tijelo se dovodi do jačeg ishlapljivanja, zbog čega se odvoje otrovni plinovi, jačaju mišići, krv se dovodi u pravilno kolanje, što povoljno djeluje na probavne organe, na rad mozga i kralježnice odakle izlaze svi živci, koji se raširuju po našem trupu. Neka se gimnasticira izjutra, nakon hladnog pranja, i to ne odviše, da se ne bi tijelo umrtvilo, već samo toliko dok se krv dovede u pravilno kolanje, a živci podraže. Gimnastikom se ne pospješuje samo osnaživanje tijela, već i lakoća i ljepota kretanja. Koristi osobito ljudima koji su svojim zvanjem vezani na sjedenje i zatvorene prostorije, uz duševno i tjelesno naporan rad, bez dovoljnog pokretanja zglobova i mišića, pogotovo u loše zračenim i duhanom okuženim prostorijama. Ovakvi se ljudi osjete nakon rada slomljeni, utučeni i umorni, s nekim teškim osjećajem u glavi sličnim mamurluku. Takvima se ne može dosta preporučiti gimnastika i hladna voda. To vrijedi isto i za žene koje kod svog kućnog posla i sjedenja ne dovode mišiće dovoljno u pokretanje, zbog čega i jesu većinom slabokrvne. Ljudi na srcu bolesni i oni koji imaju bilo kakve gnojne rane, čireve ili gute, čireve u želucu ili crijevima, groznicu i trudne žene, neka ne čine gimnastiku jer bi im naškodila.


Zračne banje

Djelovanje svježeg zraka na naše golo tijelo čini da na površinu u kožne žilice pritječe više krvi, zbog čega je čovjek primoran duboko disati, a time dovodi u pluća više zraka i kisika, a kroz pore se jače odvaja otrovna ugljična kiselina. Nadalje, utvrđuje se organizam i jača izlučivanje i ishlapljivanje loših plinova i sokova iz tijela, koje čovjek osobito kroz kožu izlučuje, što ne može postići izlučivanje kroz pluća, bubrege ili crijeva. Koža kroz pore na svojoj površini izlučuje ugljičnu kiselinu, a znojenjem vodenu paru. To djelovanje zovemo disanjem kože jer ima sličnu zadaću kao i pluća. Kod sunčane i zračne banje oporavlja se i razvija koža, a s time u vezi i čitav organizam jer je pritok krvi u sve žilice jači i življi, zbog čega se oporavlja, čisti i množi krv, a time se opet otklanjaju bolesti srca i bubrega. Zračne banje jačaju i cjelokupan živčani ustroj, koji milijune svojih živčanih vlakanaca dovodi do u gornje slojeve kože. Stoga se zračne banje osobito preporučuju živčano rastrojenim ljudima, na koje odviše razdražljivo djeluje uporaba hladne vode, nadalje slabokrvnim i na plućima bolesnima jer srce i pluća živahnije rade, a time se pojačava izmjena tvari i obnova krvi.
Zračne se banje čine postupno, najprije u sobi kod otvorenog prozora, a kasnije u prirodi, najbolje u šumi na svježem zraku uz gimnastiku, isprva 2-6 minuta, postupno do najdulje pola sata, ali tijelo ne treba umarati.


Sunčane banje

Izložimo li svoje tijelo sunčanim zrakama, krvotok postaje življi i u kožne žilice pritječe mnogo više krvi, čime se pospješuje jače isparavanje otrovnih plinova kroz pore. Zbog dubokog disanja, na koje smo primorani, dovodi se kisik i svjež zrak u pluća. Sunčane banje ne samo da nas griju i kroz znojenje spašavaju od teških bolesti, uzbuđuju nas, podražuju i povoljno djeluju na duševno raspoloženje i uništavaju kožne gljivice i štetne bakterije te pomažu čovjeku da suzbije zarazne bolesti. Suncem se uspješno liječe bolesti dišnih organa i pluća, loša probava te se osobito preporučuje ljudima odviše pretilima, na jetra i od šećerne bolesti oboljelima i onima koji boluju od gihta, reume, neuralgije i raznih bolesti žlijezda i škrofula. Sunčane banje neka ne uzimaju ljudi rastrojenih živaca, odviše slabi, rekonvalescenti ili odviše slabokrvni, a niti oni koji pate od navale krvi u glavu i od nesanice. Dok se kod zračnih banja mora gimnasticirati, dotle se na suncu mora ležati, a glavu i vrat od sunčanih zraka zakloniti da se ne dobije sunčanica. Tijelo se pusti da blagotvorne sunčane zrake na njega djeluju. Svakih 5 minuta mora se drugi dio tijela suncu izložiti, nakon 20-30 minuta nastupa znoj. Jaki ljudi i bez ikakve srčane mane neka se onda umotaju u plahtu i još jedan pokrivač i neka se još i dalje znoje 15-30 minuta. Zatim se treba oprati mlakom, na suncu ugrijanom vodom, ali samo tijelo, glavu ne, a nakon toga hladnom vodom. Iza toga treba u hladu još malo gimnasticirati da se tijelo postupno ohladi. Ovakvo znojenje radikalno liječi, ali se može samo jakim ljudima preporučiti. Slabi ljudi neka se nakon znojenja najprije mlakom, a onda hladnom vodom operu i u hladu još gimnasticiraju. U slučaju da se dobije lupanje srca ili ako je kome vrućina nesnosna, treba staviti na srce i glavu hladan oblog. Sunčati se mora postupno od 5 minuta najdulje do 20-30 minuta i uvijek se mora biti na oprezu jer što god se čini previše, može naškoditi. Ako je koga sunce jako opeklo, pa je dobio plikove, neka stavlja obloge od razmućene ilovače, bol će naskoro uminuti, a svaka upala se time otkloni.


Liječenje voćem

Liječenje voćem od velike je važnosti jer izravno djeluje na cjelokupan organizam čišćenjem i jačanjem krvi. Zbog hranjenja mesom i drugom hranom koja sadržava mnogo bjelančevine kao: leća, masni sir i jaja te jelima s jakim mirodijama i uživanjem alkohola, uz nedovoljno kretanje po svježem zraku, osobito kod ljudi koji su svojim zvanjem vezani za sjedenje, zgusne se krv i postane odveć ljepljiva. Zbog toga se srce odveć opterećuje jer je kroz kapilare onemogućeno pravilno kolanje krvi, pa nastupa grušanje krvi, neprirodna debljina, neuredna probava, nadutost, zatvor i mnogo drugih vrlo teških bolesti. Ako hoćemo krv očistiti od loših tvari i da opet postane normalna suspenzija te da otklonimo pogibelj od raznih bolesti, treba se služiti blagodatima voća. U zimu i proljeće treba jesti dosta ukuhanog i južnog voća, datulja i smokava. Liječenje voćem, ljeti i u jesen, suzbija razne kataralne pojave pluća i probavnih sluznica, čiste se bubrezi i mokraćni mjehur, osvježavaju se živci, čisti se i jača krv i povoljno se djeluje na srce. Liječenje voćem spaja se s blagom uporabom hladne vode, zračnim i sunčanim banjama. Voće je najbolje jesti s ljuskom, ali mora biti vrlo dobro oprano i treba paziti da je zdravo i zrelo. Za liječenje voćem upotrebljavaju se: naranče, datule, jabuke, grožđe, ribiz, trešnje, višnje, jagode, bobe od bazge, kupine i limun. Prvih dana počinje se s četvrt kilograma voća, dok se postupno ne dođe na dva do dva i pol kilograma. Kiselo voće, ribiz i višnje počnu se uzimati na manje obroke postupno do pola kilograma, isto i kupine i jagode od pola do jednog kilograma, bobe od bazge do četvrt litre. Uz voće se uzima malo raženog ili kruha od prekrupe. Kod liječenja voćem ne smije se piti nikakvo piće, niti vode, da se ne prouzrokuje nepravilno kuhanje u želucu i crijevima. Za vrijeme liječenja voćem mora se uzimati suha hrana, kao: kuhana tjestenina, kuhana pšenica, riža, kaša od kukuruzne ili pšenične krupice (griz), grahamov kruh. Od mesa: teleće, pileće, janjeće. Treba odbaciti kavu, juhu, čaj, kakao, leću, zelen koja napuhuje te sva mesna i kisela jela, a i alkohol. Naprotiv, kada se jedu jagode, trešnje, bobe od bazge i kupine, samo onda treba dnevno popiti 1-1.5 litre mlijeka, najbolje kozjeg. Voće se jede izjutra natašte te uvečer za večeru samo voće s nešto kruha. U podne neka se ne jede voća. Tko ne može toliku količinu voća u dva obroka pojesti, neka razdijeli u više obroka. Liječenje grožđem preporučuje se slabokrvnim, nervoznim i slabim osobama i rekonvalescentima. Grožđe se može jesti i uz drugo jelo. Tko može i koga ne umara neka dobro prožvače i pojede i ljuske i koštice, jer u njima ima najviše ljekovitosti. Tko ne može dobro izgristi ljuske i koštice, neka samo sok isiše i jede kruh uz to. Tko boluje od grušanja krvi, hemoroida, zatvora, gihta, neuralgije, bolesti mokraćnog mjehura, kamenca u mjehuru, ženske bolesti, katara u crijevima i želucu, navale krvi u glavu, bolesti slezene, jetra, čamotinje, histerije, šuljeva i škrofula, neka produlji jedenje grožđa na 2.5-3 mjeseca. Grožđe mora biti svježe, vrlo dobro oprano, zdravo i probrano. Kod uloga, gihta i bolesti živaca uzima se sok od limuna, počinje se s jednim limunom, svaki dan limun više do devet, zatim svaki dan limun manje do jednoga. To se ima obnoviti 2-3 puta. Slabokrvni ljudi i oni koji pate na želucu ne smiju liječenje limunom poduzimati. Trešnje i višnje moraju se jesti s više kruha nego drugo voće, a izvrsno su sredstvo protiv uloga i gihta.

Stranica 9 od 10 Sve stranice