Croatian English French German Italian Portuguese Russian Serbian Spanish

Rudolf Steiner - 9 predavanja o p?elama - Poglavlje



PREDAVANJE V
Dornach, 5. 12. 1923.


G. ERBSMEHL je nazna?io da je u modernom p?elarstvu p?elar primarno zaokupljen pravljenjem profita: to je materijalna strana koju treba uzeti u obzir. U Bienenzeitung (Br. 10) kae se: Med je najve?im dijelom luksuz, i oni koji ga mogu priutiti mogu platiti dobru cijenu za njega. Onda je dan primjer kako je izvjesni Balmesberger koji je putovao panjolskom, naao brojnu vrlo zdravu djecu u domu p?elara, i kako je na pitanje gdje prodaje med, odgovorio: Ovdje su moji kupci. Ovdje u Srednjoj Europi mi elimo napraviti to je mogu?e ve?i profit od naeg meda. Poslodavac mora izvu?i to je mogu?e vie od radnika, a ista je stvar i s p?elama.

Pod brojem jedanaest, dalje je pitano da li ima ita istine u tome kada ljudi misle da mjese?ina ima utjecaja na proizvodnju meda ili nektara u cvije?u.

G. MLLER je odgovorio:

1. Taj g. Erbsmehl moe izvu?i iz ?asopisa da p?elar o kojem se radi, radi samo s malim koli?inama, i ne prodaje njegov med. Erbsmehl o?ito nije svjestan to je danas p?elarstvo, i sve to je povezano s njim tako da smo obvezni voditi knjige. Ako se ne ra?una s profitom iz toga, kao i kod drugih stvari, moe se samo odustati.
Med nikada ne bi bio dostupan u potrebnim koli?inama ako ne bi pribjegli umjetnim metodama. Dobije se moda 48 funti meda i moe trebati neto vie od toga da zaliha bude u dobrom stanju. Tada do?e loa godina i nema dovoljno da traje do travnja ili svibnja. Treba pomo?i zalihi da ima dovoljnu vitalnost sa umjetnom ishranom s e?erom, kamilicom, maj?inom duicom i malim dodatkom soli.

Zatim, sati koje p?elar provede u radu biljee se u modernom p?elinjaku prili?no to?no koliko mu vremena p?elar posveti i tako dalje. Recimo pet i pol sati; (sat se ra?una u omjeru jednog franka ili jednog i po franka) dakle funta meda kota sedam franaka. Onda se mora ra?unati amortizacija; ?eljevi se istroe i treba ih zamijeniti. Cijelo gospodarstvo mora sigurno biti profitabilno. Ali ako p?elar stane na starim stajalitima, on ne ide ukorak. G. Erbsmehl moda moe tako, ali ako imam veliki lager, tada moram izra?unati i sebi re?i ve? sam na teti ako prodajem med po est franaka. Ameri?ki p?elari gledaju upravo ovako.
2. Ja sam, ne mogu razumjeti da ?e kroz slijede?ih osamdeset do sto godina cijeli lager p?ela izumrijeti. Stvarno ne mogu razumjeti to dr. Steiner misli kada govori da ?e za osamdeset do sto godina cijelo p?elarstvo biti ugroeno.
3. Kao i kod druge to?ke t.j., kako je obznana smrti p?elara p?elama povezana s p?elarom, ve? sam izjavio da ve?i dio lagera umre nakon smrti osobe koja je odgovorna. Kako do toga dolazi, nisam sposoban razumjeti.
4. S obzirom na ne?isti med u hotelima elio bih re?i da prvoklasni hoteli ?esto kupuju ameri?ki med. Kada se p?ele hrane ovim medom, one umru a ipak je proizveden od p?ela.
5. O ubadanju, slatko je najgora stvar; kada ?ujete piskutavo zujanje, preporu?a se stajati mirno.
6. O pitanju koliko ubod p?ele utje?e na ?ovjeka, Poznat mi je slu?aj koji bi elio spomenuti. Jaki ?ovjek je bio uboden od p?ele. Vikao je: Drite me, uboden sam! Bio je iznimno osjetljiv na to. Bio je ?ovjek s malim sr?anim problemom. Moda ?e nam dr. Steiner re?i u kojoj mjeri ubod p?ele moe stvarno biti opasan.

Na primjer, re?eno je da ?e tri uboda strljena ubiti konja. Prije neto malo vremena naao sam gnijezdo strljena u mom p?elinjaku. Uklanjao sam leglo. Strljeni su bili tolike kukavice da me nisu uboli u mraku; moda bi to napravili vani.

DR. STEINER:

Vratimo se na prepoznavanje gospodara od strane p?ela. elio bih dodati par opaski tako da ove stvari moemo raspravljati na razuman na?in.

Formirali ste miljenje da je potpuno opravdano ako stvari razmatrate intelektualno. Ali elio bih vam re?i ovo: zamislite da imate prijatelja, upoznali ste ga, recimo, godine 1915. Ovaj prijatelj ostaje ovdje u Europi a vi idete u Ameriku, vrativi se godine 1925. Va prijatelj je, pretpostavimo, u Arlesheim-u. Vi do?ete u Arlesheim, sretnete prijatelja i prepoznate ga. Ali to se u me?uvremenu dogodilo? Ve? sam vam opisao kako se tvar, supstanca ljudskog tijela potpuno promijeni nakon sedam ili osam godina. Tada vie nita ne ostane od nje; tako da va prijatelj kada ga ponovno vidite nakon perioda od deset godina, nema nita od starog, stvarno nita, od supstance koju ste u njemu vidjeli prije deset godina. Ipak ste ga prepoznali! Kada pogledate na ?ovjeka izvana, on zasigurno izgleda kao koherentna masa, ali ako biste ga pogledali kroz dovoljno veliko pove?alo, tada biste vidjeli krv kako te?e njegovom glavom. Dakle dobro, ova krv kada je vidite golim okom, ili malim pove?alom ova krv izgleda kao krv. Ali ako zamislite ogromno pove?alo tada ono to te?e tamo kao krv ne pojavljuje se vie na isti na?in; tada izgleda da se sastoji od malih "to?aka" koje su kao male ivotinjice. Ali ove male to?kice ne miruju, one stalno vibriraju. I kada gledate kako se to odvija to ima naj?udniju sli?nost s masom p?ela. Kada se dovoljno pove?aju supstance, ?ovjek izgleda upravo kao masa p?ela.

Ako temeljito ispitamo cijelu stvar mora izgledati neshvatljivo da bi jedan ?ovjek mogao prepoznati drugog poslije deset godina (jer niti jedna od ovih malih vibriraju?ih to?kica nije vie tamo). Njegove o?i su sasvim razli?ite to?ke, tamo su sasvim razli?ite male kreature, a ipak jedan ?ovjek ponovno prepoznaje drugog.

Dakle vidite, potpuno je nepotrebno da bi to bilo zbog ovih malih stvorenja i biljaka od kojih se sastojimo, da smo sposobni prepoznati jedan drugog, jer to je cijeli ?ovjek, koji nas ponovno prepoznaje. Kolonija nije samo toliko i toliko tisu?a p?ela, cijelo doma?instvo je cjelina i potpuno bi?e koje ?ovjeka prepoznaje ili ga ne prepoznaje. Kada bi imali umanjuju?e staklo umjesto pove?ala mogli bi sakupiti sve ove p?ele zajedno; mogli bi ih vidjeti ujedinjene na isti na?in kao ljudski mii?. Upravo tu ?injenicu treba imati na umu kod p?ela da nemamo posla s pojedinom individualnom p?elom ve? ih moramo uzeti u obzir kao cjelinu, kao da su zajedno jedna cjelina.

Samo s intelektom do ovoga se ne moe do?i; treba to mo?i vizualizirati kao cjelinu. To je razlog zato je kolonija p?ela tako duboko pou?na; to potpuno pobija sve nae uobi?ajene ideje. Nae ideje nam stvarno govore da bi stvari trebale biti druga?ije. Ali u konici se doga?aju veli?anstvene stvari; uop?e ne takve kakve mislimo s naim razumom.

To da mora biti izvjesnog utjecaja na p?ele kada, na primjer, kroz smrt jednog p?elara drugi treba do?i na njegovo mjesto, neporecivo je. Iskustvo pokazuje da je to to?no. Oni koji imaju posla s vie p?elinjaka, a ne samo s jednim, znaju to dobro.
Mogu vam re?i da me p?elarstvo na razne na?ine iznimno zanimalo kada sam bio dje?ak, premda me ekonomska strana, financijski problem p?elarstva tada nije toliko zanimao kao kasnije, ili danas poto je med i u to vrijeme bio vrlo skup i moji roditelji si nisu mogli priutiti da ga kupuju. Sav na med smo dobili od naih susjeda kao poklon, za Boi? ili u drugo vrijeme, zaista nam je toliko davano da smo imali meda kroz cijelu godinu. Tada se med poklanjao.

Vidite da me ekonomski problem nije toliko zanimao poto sam, kao dje?ak jeo strano puno meda, koliko sam god htio od meda kojeg smo dobivali.

Kako je to mogu?e? U dananje vrijeme, pod istim okolnostima ne moe se dobiti toliko meda kao poklon, ali tada su p?elari u susjedstvu mojih roditelja bili uglavnom farmeri, a med je bio samo dio proizvoda. To je sasvim druga stvar, gospodo, od zapo?injanja p?elarstva kao neki od vas koji ivite od dnevnica koje zaradite. Na farmi, p?elarstvo ide bez prevelike panje. Vrijeme koje oduzima se ne uzima u obzir, ne ulazi u ra?un. Na farmi je uvijek bilo tako, to je bilo vrijeme koje je ostalo iza. Vrijeme bi se negdje utedjelo, ili bi se rad odgodio do slijede?eg puta i tako dalje. Kod svih zbivanja na med se pazilo u me?uvremenu, i mislilo se da je med neto toliko vrijedno da ga se u stvari ne moe ni platiti.

U izvjesnom smislu to je to?no, ali u sadanje vrijeme uvjeti su takvi da su svi nivoi cijena sasvim pogreni. Danas je fundamentalno nemogu?e raspravljati o cijenama, jer cijelu stvar treba raspraviti na irim osnovama, na osnovama ekonomije. Nema mnogo rezultata ako netko raspravlja o cijeni odvojenih stvari za prehranu, a med je stvar za prehranu, ne samo luksuz ili zadovoljstvo. U zdravom socijalnom ure?enju zdrava cijena za med bi se nala; to je bez sumnje.

Ali poto mi u sadanje vrijeme ne ivimo pod zdravim socijalnim uvjetima, svi nai problemi su smjeteni u nezdrav poloaj. Kada danas posjetite velike farme i ?ujete to upravitelj ima za re?i (u pravilu to nije seljak, ve? upravitelj) kada vam kae koliko mlijeka on dobiva od svojih krava, to je strano! Dobiva toliko mnogo galona mlijeka dnevno da svatko tko poznaje prirodu krave shva?a da je prili?no neprirodno da se od krave dobije toliko mlijeka. Ali one srede da to dobiju! Sasvim sigurno gospodo, oni srede da to dobiju! Neki od njih po mom miljenju, dobivaju dvostruku koli?inu nego to krava moe stvarno dati. Na ovaj na?in farme postaju iznimno profitabilne. Ne moe se ?ak niti re?i da je to jo vrlo primjetno, alimlijeko nema istu snagu kao ono proizvedeno pod normalnim okolnostima; ne moe se odmah dokazati teta koja se time nanosi.

Moda vam mogu re?i slijede?e. Radili smo eksperimente sa lijekom za bolest stopala i usta kod stoke; napravili smo mnogo eksperimenata zadnjih par godina. Oni su vreni na velikim farmama kao i na manjim gdje proizvodnja mlijeka nije toliko forsirana kao na velikim farmama. Ovako se moe mnogo nau?iti jer treba testirati kako je lijek djelovao kod bolesti stopala i usta.
Stvar me?utim, nije dovedena do zaklju?ka, jer se odgovorni slubenici nisu slagali, a danas je toliko mnogo ustupaka i tako dalje, neophodno. Ali lijek je bio uspjean, a sa malim promjenama, tako?er je imao vrlo dobre rezultate kod poreme?aja kod pasa, pod imenom Distempo.

Kada se rade ovi eksperimenti otkrije se slijede?e: Nalazimo kako je telad od krava sa prekomjernom proizvodnjom mlijeka, zna?ajno slabija. To vidite na na?inu na koji na njih djeluje lijek. Djelovanje ili ne djelovanje lijeka, takore?i, moe biti veoma pove?ano u ovakvim slu?ajevima. Tele raste ako ne ugine od bolesti, ali tele koje je od krave koja je stimulirana na prekomjernu produkciju mlijeka, tele iz takvog rasploda je slabije od teleta od krava koje nisu bile tako forsirane. Ova promjena moe biti promatrana kroz prvu, drugu, tre?u ili ?etvrtu generaciju, ali je onda tako tanka da promatranje nije lako. Ovaj uzgoj za proizvodnju mlijeka je jo kratkotrajan, ali znam vrlo dobro da ako se nastavi, ako se krava forsira da daje est galona mlijeka dnevno, ako je nastavite ovako maltretirati, sav uzgoj krava ?e nakon nekog vremena biti potpuno u rasulu. Nita se ne moe napraviti.

Dobro, u izvjeta?enom p?elarstvu stvari nisu, naravno toliko fundamentalno loe, jer je p?ela stvorenje koje opet moe sebi pomo?i, jer je zaista, izvanredno sposobna pomo?i sebi poto p?ela ivi mnogo blie s Prirodom nego krava koja je uzgajana na ovaj na?in. To ?ak i nije toliko loe ako se krave ovako maltretirane za proizvodnju mlijeka povremeno izvode vani na panjak. Ali na velikim mljekarskim farmama to se vie ne radi. Ove farme nemaju nita osim stajske prehrane; krava je potpuno odvojena od prirodnih uvjeta.

Kod p?elarstva ovo se ne moe priutiti. Zahvaljuju?i svojoj prirodi p?ela ostaje ujedinjena s vanjskom Prirodom; ponovno sebi pomae. I vidite, gospodo, ova samo-pomo? u p?elinjem gnijezdu neto je predivno.

Sada dolazimo do onog to je g. Mller rekao o bumbarima i strljenima koje ponekad nalazi u konici, koji ga nisu uboli, poto ponekad sresti strljena moe biti katastrofa.

Ovdje bi vam elio re?i neto drugo. Ne znam da li su oni koji su od vas p?elari ve? ovo doivjeli; moe se dogoditi da imate praznu konicu, i jednom sam vidio neto ?udno u praznoj konici, neto kao grumen. Ispo?etka se nije moglo shvatiti to je to bilo. Izgledalo je da su p?ele, o?igledno bez ikakvog razloga, napravile grumen iz svojih uobi?ajenih proizvoda, iz svakakvih stvari. Grumen kao ve?i kamen i okruen svakakvim smolama, ljepljivim supstancama, voskom i tako dalje; stvarima kakve p?ele tako?er skupljaju. Bio sam znatieljan i razbio grumen na komadi?e, i gledajte, unutra je bio mrtvi mi.

Vidite, mi je uao u konicu i tamo uginuo, a sada zamislite kakva je strana stvar za p?ele bila miris mrtvog mia. U ovom hitnom slu?aju cijela kolonija ima instinkt da okrui mrtvog mia s ljuskom. Kada se razbije ova ljuska na komadi?e strano smrdi, ali smrad je ostao sasvim zatvoren unutar ljuske.

Vidite, gospodo, unutar konice nije samo instinkt za gradnju ?elija, za ishranu legla, ve?, u hitnom slu?aju, instinkt za neto neobi?no, za ono to treba napraviti kada je u konici mrtvi mi! Poto ga p?ele ne mogu iznijeti vani, one su se snale; napravile su ljusku oko njega.

?uo sam od drugih da su puevi koji uginu unutar gnijezda tako?er prekriveni. U konici ne ive samo uobi?ajeni instinkti, ve? istinski iscjeljuju?i instinkti; oni su vrlo aktivni u konici.

Dakle ako je u konici gnijezdo strljena p?ele ga ne zatvore u tvrdu ljusku, ve? neprestano okruuju gnijezdo izlu?ivanjem otrova, tako da strljeni gube svu energiju, svu snagu za napad. Ba kao i mi, mrtvi mi vie ne moe iriti smrad u svim smjerovima, tako i strljen, iako ne tako ?vrsto zatvoren, stalno je izloen izdisanju s kojim ga p?ele okruuju, i time postaje toliko oslabljen da ne moe napraviti nita. Strljen gubi svoju snagu, i vie ne moe koristiti svoj alac da se obrani kada kruite blizu njega.
To je zaista tako, da smo pravedni prema p?elama samo ako idemo iza samog intelekta i stvarno slijedimo ?injenice sa izvjesnom unutarnjom vizijom. To je stvarno predivno, ta slika. Mora se prema tome re?i, kolonija p?ela je sveukupnost. Mora se gledati kao sveukupnost. Ali u sveukupnosti teta se ne pojavljuje sva u trenutku.

Vidite, ako se dobro poznaje ?ovjeka, moe se re?i na primjer, slijede?e: ?ovjek je postoji takav ?ovjek sasvim zdrav i jak u dobi od 65 ili 66; drugi ?ovjek nije tako svje jer iznutra pati od previe vapna u arterijama, itd. To promatrati, i dovesti to u vezu s onim to je bilo u njegovom djetinjstvu, iznimno je zanimljivo.

Na primjer, netko moe davati djetetu mlijeko koje dolazi od krava koje dobivaju previe krmnog bilja sa vapnena?kog tla. ?ak i u mlijeku s kojim se hrani dijete, dijete dobiva neke elemente ovog vapnena?kog tla. To se moda odmah ne primje?uje. Doktor kakve danas imamo, moe vam pokazati dijete hranjeno na mlijeku izvedenom od vapnena?kog tla, i drugo dijete hranjeno na maj?inom mlijeku i re?i, Tu uop?e nema razlike, i tako dalje. Ali dijete hranjeno na maj?inom mlijeku jo je svjee i u dobi od 65 ili 66, a dijete hranjeno na kravljem mlijeku u istoj dobi ima previe vapna u krvnim sudovima. To je zbog toga to je ?ovjek cjelina, i to je na djelu u jednom vremenskom periodu nastavlja biti aktivno i u mnogo kasnijem periodu. Stvar moe biti potpuno zdrava u jednom trenutku, a ipak radi i kasnije.

Na to sam mislio kada sam rekao da prema uvjetima, dananjeg p?elarstva, ne moete vu?i zaklju?ke kao o tome to umjetne metode p?elarstva zna?e, ili to ne zna?e. Dakle treba misliti kako ?e to biti za 50, 60 ili 100 godina! Sasvim je razumljivo da ?e netko danas re?i Ne razumijem kako ?e to biti sasvim razli?ito za 50, 60 ili 100 godina to je sasvim razumljivo.

Jednom mi se na farmi dogodilo, sasvim dobronamjerno, da sam bio skoro ubijen kada sam po?eo pri?ati da ne treba teiti da se dobije toliko mlijeka, jer ?e patiti rasplod krava, i bit ?e upropaten unutar ?etvrt stolje?a. Jo se ne moe danas govoriti protiv ovih umjetnih metoda u p?elarstvu, jer sada ivimo u uvjetima u kojima se ne moe u socijalnoj domeni napraviti nita.

Ali treba biti prepoznato da postoji velika razlika da li doputamo Prirodi da slobodno ima svoj tijek, ili uvodimo umjetne metode u stvar. Ne elim protestirati protiv onog to je g. Mller rekao. To je sasvim to?no. Danas se ne mogu potvrditi ove stvari; za to treba ?ekati. To ?emo zajedno raspraviti za 100 godina, g. Mller, i onda vidjeti kakvo je vae miljenje! To se ne moe odlu?iti sada.
(G. ERBSMHEL je jo jednom naglasio da je moderno p?elarstvo potpuno stvar toga da bude profitabilno).

DR. STEINER:

to se vie ?ovjek bavi p?elarstvom kao hobijem, to ?e vie biti u suglasju s Spaniard-om kojeg ste upravo spominjali. Ovaj farmer ne ra?una mnogo s profitom; to danas op?enito nije slu?aj, ali prije 50 ili 60 godina farmer nije mnogo ra?unao s tim to moe izvu?i iz p?ela; teko da se to uzimalo u obzir. On je ili med davao, ili ako bi ga prodao, stavljao je novac u dje?ju kasicu ili neto sli?no. Danas, uvjeti su sasvim razli?iti. Ne moe se zamisliti da se ?ovjek pla?en po satu, ili u bilo kojem smislu zavisan o vremenu za svoju isplatu, ne?e osje?ati obvezan da profit uzme u obzir. Jednostavno ga na to vode okolnosti. Danas ima p?elara koji kao radnici, moraju povremeno ostaviti svoj posao, moraju biti odsutni ako ele nastaviti s p?elarstvom na pravi na?in tako je zar ne? (Naravno.) Tada, sasvim prirodno, oni zara?unaju ono to nisu dobili od drugog posla.

Razmislite na trenutak; p?elarstvo je tako drevno da danas nitko ne moe re?i od bilo kojeg vanjskog dokaza to je p?elarstvo zaista bilo dok jo nije bilo udoma?eno. Ljudi uglavnom znaju nae p?ele, mislim europske p?ele medarice, i znaju samo doma?e p?elarstvo. Prirodoslovne knjige piu uglavnom o p?eli koja je rairena svugdje po Europi, kao o uobi?ajenoj p?eli-konice. Tako je poznato samo doma?e p?elarstvo. To je sasvim vrijedno panje, gospodo, to da je poznato samo doma?e p?elarstvo; nismo svjesni kako je to izgledalo kada je samo Priroda bila na djelu. P?elarstvo je veoma drevno. A kada su stvari tako stare kao ovo cijene trebaju biti utvr?ene na sasvim drugim osnovama od onih koje su danas uobi?ajene. Iz tog razloga stvarno moramo re?i da ?e i ovdje ?ovjek polako shvatiti da trebaju do?i bolji socijalni uvjeti. Vjerujem da bi se tada manje pri?alo da li su stvari profitabilne ili ne. Ove takmi?arske ideje, iako ne sadre u sebi nadmetanje unutar onih uklju?enih u proizvodnju sli?nih dobara, u svakom slu?aju se odnose na one koji proizvode razli?ita dobra.

Sada ?u odgovoriti na bilo koje pitanje koje se odnosi na ovo to je ve? re?eno.

PITANJE:

Postoje ljudi koji uop?e ne mogu probaviti med. Odmah dobiju probavne smetnje. Postoji li na?in za sprje?avanje ovih loih efekata kod jedenja meda?

DR. STEINER:

Ljudi koji ne mogu uzimati med su, u pravilu, oni koji su u ranijoj dobi imali tendenciju ka sklerozi, stvrdnjavanju cijelog tijela, tako da je cijeli probavni proces prespor. Zato ne mogu probaviti med koji tei ubrzati metaboli?ki proces. Poto ove osobe presporo probavljaju, med to eli ubrzati, i to je u sukobu s njihovom vlastitom probavom, a rezultat je da imaju bolove u stomaku.
Svatko bi trebao teiti da moe uivati malo meda to jest, ne samo uivati, ve? i imati unutarnju sposobnost za to. Kada netko ne moe probaviti med, treba prvo pogledati stvarni razlog. Ne smijete misliti da ima op?eniti lijek, univerzalni lijek, ve? netko moe koristiti ovaj ili onaj lijek, zavisno od uzroka koji su rezultirali ovim stvrdnjavanjem tijela. Na primjer, uzrok moe biti slijede?i: recimo, ?ovjek ne moe uzeti med; ima lou probavu. Pitamo se: Dali ovaj ?ovjek ima lou probavu zbog, kako smo rekli, toga to ima tendenciju sklerozi njegove glave, kako se to naziva, kalcifikaciji vena i arterija, krvnih sudova glave? Moe se dogoditi, u tom slu?aju, da u odre?enoj dobi on ne moe probaviti med. Za lije?iti takvog ?ovjeka moramo pripremiti fosfor, i ako ga to izlije?i onda ?e mo?i uzimati med. Ili se moe dogoditi da netko ima problema s plu?ima. Tada ne smije uzeti fosfor, ve? preparat sumpora. Tako je odgovor na pitanje da se ne moe op?enito re?i kada ?ovjek ima probavne smetnje kada jede med, kako ga moemo lije?iti? Ali treba re?i: Ako ?ovjek u odre?enoj dobi ne moe jesti med, to je bolest. Zdrav ?ovjek moe jesti med. Ako ga ne moe probaviti on je bolestan, i treba na?i to nije u redu i izlije?iti ga. Ne mo?i probaviti med je, me?utim, manje vano nego ne mo?i uzeti e?er, kao, na primjer, kada ?ovjek ima diabetes mellitus, ili e?ernu bolest. Ovo je, naravno, gore, tada je stvarno bolestan, mnogo vie nego kada ne moe probaviti med. Ali ?ak i u ovom slu?aju on je nekako bolestan i bolest treba lije?iti.

PITANJE:

Kao i ve?ina drugih insekata, u mraku, p?ela leti prema svije?i ili arulji. ?esto su mi iskusni p?elari potvr?ivali da p?ele mnogo manje privla?i elektri?no svijetlo. Kada se ide kod njih s depnom elektri?nom svjetiljkom one ostaju prili?no mirne, kao da svijetlo uop?e ne primje?uju. Tek nakon nekog vremena one postaju nemirne. Lampa ili svije?a utje?u na njih mnogo bre, i u ve?oj mjeri. Ima li neko objanjenje za ovakvo ponaanje? G. Mller kae da je i on primijetio istu stvar.

DR. STEINER:

Vjerojatno ste vidjeli, gospodo, u starom Goetheanum-u, da su kupole iznutra bile obojane razli?itim bojama, bojama napravljenim od ?istih povrtnih supstanci. Ali to pravljenje boja od razli?itih biljnih supstanci kona?no je dokazalo da bi one potpuno izblijedjele kada bi Sunce sijalo u kupolu. Ako bi ih izloili neko kra?e vrijeme, trajale bi moda par mjeseci, moda par godina, ali izlaganjem direktnoj sun?evom svjetlosti one bi toliko izblijedjele da se ne bi vidjelo nita od slika koje su tamo bile.

Ali izloene elektri?nom svjetlu, one ostaju. Mi smo prema tome, koristili ove boje na na?in na koji se uop?e ne bi mogle za slikanje na sun?evu svjetlu. Na sun?evu svjetlu potpuno bi izblijedjele, dok pri elektri?nom svjetlu ostaju.

Dakle vidite, sun?eva svjetlost ima kemijska svojstva (a vi ste rekli da su p?ele toga svjesne) ?iji efekti su sasvim razli?iti od onih elektri?ne svjetlosti. Elektri?no svijetlo radi na svim tvarima na na?in da ih u?vr?uje, ne rastvara ih. Zato p?ele osje?aju neto kao vrlo mali gr? koji ne osje?aju pri sun?evoj svjetlosti, premda se naravno, one ponovno oporave.

PITANJE:

S obzirom na utjecaje znakova Zodijaka na proizvodnju meda, seljaci pridaju veliku panju na sijanje sjemena kada je Mjesec u znaku Blizanaca, i tako dalje. Pitanje je da li je ova ideja o znacima Zodijaka temeljena na vanjskim podacima, ili tu ima jo ne?eg?

DR STEINER:

Vidite, gospodo, danas se ovakve stvari ne gledaju znanstveno. Ali one se mogu znanstveno gledati. Na cijelu koloniju p?ela, kao takvu, postoji kako sam rekao, utjecaj. P?ela je, a iznad svega Kraljica, u izvjesnom smislu, sun?evo stvorenje, i sve to Sunce doivljava u tome to prolazi kroz Zodijak, ima veliki utjecaj. Ali p?ele prirodno, zavise o biljkama, a ovdje zaista, sijanje, posipanje sjemena, moe vrlo mnogo biti pod utjecajem prolaska Mjeseca kroz znak Zodijaka; to se ti?e pripremnih supstanci koje p?ela moe na?i u biljkama.

Ove stvari nikako nisu nestvarne, ali u pravilu se predstavljaju vrlo povrno; treba ih mnogo dublje prou?avati.
Sada smo doli do kraja. Ono to jo treba re?i raspravljati ?emo slijede?e subote u 9 sati. Mislim da mnogi od vas imaju u srcu pitanja. P?elarstvo je toliko divno i tolike vrijednosti da se ne moe dovoljno pitati o tome. Pitajte jedan drugog, ili g. Mllera, ili mene. Vjerujem da ?emo na?i ravnoteu naih suprotnih miljenja. Ne trebamo spremati nae alce kao p?ele ve? sve mirno raspraviti. Ali pitanja moraju biti potena i bez zadrke.
 

Stranica 5 od 9 Sve stranice