Krasuljica - ANTHRISCUS CEREFOLIUM (L.) HOFFM.

Sinonimi: Anthriscus chaerophvlla St. Lag. — Anthriscus salivus Endl. — Cerefolium cerefolium Brit. — Cerefolium sativum Bess. — Chaerophyllum cerefolium Crantz — Scandix cerefolium L. — Scandix tenuifolia Salisb. — Selinum cerefolium E. H. L. Krause.

Narodni nazivi: ?erfol — krabulica — kra?uljac — krbuljica baštenska — krvelj — krinfolj — krožulica — krosuljica — krofulica — vonjuša.

Opis biljke: krasuljica je jednogodišnja biljka s tankim, vretenastim i bjelka­stim korijenom. Stabljika je okrugla 30 do 70 cm visoka, vrlo nježno uz­dužno naborana, na ?lancima ima nježne pahuljaste bijele dlake, ina?e je gola. Listovi su svijetlozelene boje, dvostruko do ?etverostruko perasti, s gornje strane goli, a sa donje strane po nervaturi lista i lisnoj peteljci ?ekinjasto dlakavi. Donji listovi su s peteljkom dok su gornji sjede?i. Cvijet je štitastog oblika, gotovo sjede?i, a cvjeti?i u štitu su mali i bijeli.

 

Miris i okus: ?itava biljka ima slatkasto-aromati?an miris koji se kod sušenja gotovo posve izgubi. Okus je mirisav i vrlo sli?an anišu (br. 104).

Vrijeme cvatnje: od svibnja do kraja srpnja, što ovisi o staništu i vremen­skim uvjetima.

Vrijeme sazrijevanja plodova: kolovoz - rujan.

Stanište: krasuljica potje?e iz zapadne Azije i južne Evrope i voli sun?ane po­ložaje. To je biljka koja se odavno uzgaja pa se iz vrtova i uzgoja ?esto preseli i u slobodnu prirodu.

Ljekoviti dijelovi biljke: sabire se ?ita­va biljka u cvatu (Herba Cerefolii ili Herba Chaerophylli), a katkada i sjeme (Semina Cerefolii). I biljka i sjeme suše se u hladu, a nakon sušenja biljku treba izrezati i spremiti u dobro zatvo­rene staklene posude. Sjeme treba ?uvati u tamnim posudama, ali ne u lime­nim.

Ljekovite i djelotvorne tvari: biljka i sjeme sadrže eteri?no ulje, glikozid apiin i jednu ne pobliže imenovanu gorku tvar. Krasuljica je bila ranije vrlo cije­njena ljekovita biljka u službenoj upotrebi, no pala je u zaborav još prije no što je moderna biokemija istražila njezine vrijednosti.

Ljekovito djelovanje: krasuljica djeluje lagano nadražuju?i, rastvaraju?i i poti?e izlu?ivanje mokra?e. Primjenjuje se samo u pu?koj medicini i kao za?in.

Primjena u pu?koj medicini: svježe istiješteni sok krasuljice primjenjuje se u pu?koj medicini ili sam za sebe ili pomiješan sa sokom masla?ka (br. 142) ili stolisnika (br. 1) za kure s biljnim sokom protiv po?etne tuberkuloze plu?a, vodene bolesti i za ?iš?enje krvi, te kod ženskih bolesti. Taj se sok primjenjuje i protiv skrofuloze, ekcema, apscesa i ?vorova nastalih kao posljedica gihta. ?aj od krasuljice priprema se od svježe ili osušene biljke ili iz sjemena, a uzima se 1 ?ajna žlica droge za pripremu jedne šalice ?ajnog oparka od kojeg se piju 1 do 2 šalice u gutljajima i nezasla?eno.

Napomena:

ANTHRISCUS SILVESTRIS (L.) HOFFM. — šumska krasuljica

Sinonimi: Cerefolium silvestris Bess. — Chaerefolium silvestris Schine - Thell. — Chaerophyllum silvestris L.

Narodni nazivi: krasuljica livadna — krasuljica obi?na — krbuljica velika — šumska krabuljica.

Šumska krasuljica ima sli?no, ali slabije ljekovito djelovanje, te ima neugodan aromati?an miris i gorko oštar okus. ?esto se susre?e u ve?em mnoštvu na dobro gnojenim livadama. Korijen te biljke, ne smije se upotrebljavati kao povr?e, jer uživanje tog korijena ili juhe od korijena uzrokuje glavobolju i osje?aj umora.