Sinonimi: Anthriscus chaerophvlla St. Lag. — Anthriscus salivus Endl. — Cerefolium cerefolium Brit. — Cerefolium sativum Bess. — Chaerophyllum cerefolium Crantz — Scandix cerefolium L. — Scandix tenuifolia Salisb. — Selinum cerefolium E. H. L. Krause.
Narodni nazivi: čerfol — krabulica — kračuljac — krbuljica baštenska — krvelj — krinfolj — krožulica — krosuljica — krofulica — vonjuša.
Opis biljke: krasuljica je jednogodišnja biljka s tankim, vretenastim i bjelkastim korijenom. Stabljika je okrugla 30 do 70 cm visoka, vrlo nježno uzdužno naborana, na člancima ima nježne pahuljaste bijele dlake, inače je gola. Listovi su svijetlozelene boje, dvostruko do četverostruko perasti, s gornje strane goli, a sa donje strane po nervaturi lista i lisnoj peteljci čekinjasto dlakavi. Donji listovi su s peteljkom dok su gornji sjedeći. Cvijet je štitastog oblika, gotovo sjedeći, a cvjetići u štitu su mali i bijeli.
Miris i okus: čitava biljka ima slatkasto-aromatičan miris koji se kod sušenja gotovo posve izgubi. Okus je mirisav i vrlo sličan anišu (br. 104).
Vrijeme cvatnje: od svibnja do kraja srpnja, što ovisi o staništu i vremenskim uvjetima.
Vrijeme sazrijevanja plodova: kolovoz - rujan.
Stanište: krasuljica potječe iz zapadne Azije i južne Evrope i voli sunčane položaje. To je biljka koja se odavno uzgaja pa se iz vrtova i uzgoja često preseli i u slobodnu prirodu.
Ljekoviti dijelovi biljke: sabire se čitava biljka u cvatu (Herba Cerefolii ili Herba Chaerophylli), a katkada i sjeme (Semina Cerefolii). I biljka i sjeme suše se u hladu, a nakon sušenja biljku treba izrezati i spremiti u dobro zatvorene staklene posude. Sjeme treba čuvati u tamnim posudama, ali ne u limenim.
Ljekovite i djelotvorne tvari: biljka i sjeme sadrže eterično ulje, glikozid apiin i jednu ne pobliže imenovanu gorku tvar. Krasuljica je bila ranije vrlo cijenjena ljekovita biljka u službenoj upotrebi, no pala je u zaborav još prije no što je moderna biokemija istražila njezine vrijednosti.
Ljekovito djelovanje: krasuljica djeluje lagano nadražujući, rastvarajući i potiče izlučivanje mokraće. Primjenjuje se samo u pučkoj medicini i kao začin.
Primjena u pučkoj medicini: svježe istiješteni sok krasuljice primjenjuje se u pučkoj medicini ili sam za sebe ili pomiješan sa sokom maslačka (br. 142) ili stolisnika (br. 1) za kure s biljnim sokom protiv početne tuberkuloze pluća, vodene bolesti i za čišćenje krvi, te kod ženskih bolesti. Taj se sok primjenjuje i protiv skrofuloze, ekcema, apscesa i čvorova nastalih kao posljedica gihta. Čaj od krasuljice priprema se od svježe ili osušene biljke ili iz sjemena, a uzima se 1 čajna žlica droge za pripremu jedne šalice čajnog oparka od kojeg se piju 1 do 2 šalice u gutljajima i nezaslađeno.
Napomena:
ANTHRISCUS SILVESTRIS (L.) HOFFM. — šumska krasuljica
Sinonimi: Cerefolium silvestris Bess. — Chaerefolium silvestris Schine - Thell. — Chaerophyllum silvestris L.
Narodni nazivi: krasuljica livadna — krasuljica obična — krbuljica velika — šumska krabuljica.
Šumska krasuljica ima slično, ali slabije ljekovito djelovanje, te ima neugodan aromatičan miris i gorko oštar okus. Često se susreće u većem mnoštvu na dobro gnojenim livadama. Korijen te biljke, ne smije se upotrebljavati kao povrće, jer uživanje tog korijena ili juhe od korijena uzrokuje glavobolju i osjećaj umora.