Sinonimi: Anthriscus chaerophvlla St. Lag. — Anthriscus salivus Endl. — Cerefolium cerefolium Brit. — Cerefolium sativum Bess. — Chaerophyllum cerefolium Crantz — Scandix cerefolium L. — Scandix tenuifolia Salisb. — Selinum cerefolium E. H. L. Krause.
Narodni nazivi: ?erfol — krabulica — kra?uljac — krbuljica baštenska — krvelj — krinfolj — krožulica — krosuljica — krofulica — vonjuša.
Opis biljke: krasuljica je jednogodišnja biljka s tankim, vretenastim i bjelkastim korijenom. Stabljika je okrugla 30 do 70 cm visoka, vrlo nježno uzdužno naborana, na ?lancima ima nježne pahuljaste bijele dlake, ina?e je gola. Listovi su svijetlozelene boje, dvostruko do ?etverostruko perasti, s gornje strane goli, a sa donje strane po nervaturi lista i lisnoj peteljci ?ekinjasto dlakavi. Donji listovi su s peteljkom dok su gornji sjede?i. Cvijet je štitastog oblika, gotovo sjede?i, a cvjeti?i u štitu su mali i bijeli.
Miris i okus: ?itava biljka ima slatkasto-aromati?an miris koji se kod sušenja gotovo posve izgubi. Okus je mirisav i vrlo sli?an anišu (br. 104).
Vrijeme cvatnje: od svibnja do kraja srpnja, što ovisi o staništu i vremenskim uvjetima.
Vrijeme sazrijevanja plodova: kolovoz - rujan.
Stanište: krasuljica potje?e iz zapadne Azije i južne Evrope i voli sun?ane položaje. To je biljka koja se odavno uzgaja pa se iz vrtova i uzgoja ?esto preseli i u slobodnu prirodu.
Ljekoviti dijelovi biljke: sabire se ?itava biljka u cvatu (Herba Cerefolii ili Herba Chaerophylli), a katkada i sjeme (Semina Cerefolii). I biljka i sjeme suše se u hladu, a nakon sušenja biljku treba izrezati i spremiti u dobro zatvorene staklene posude. Sjeme treba ?uvati u tamnim posudama, ali ne u limenim.
Ljekovite i djelotvorne tvari: biljka i sjeme sadrže eteri?no ulje, glikozid apiin i jednu ne pobliže imenovanu gorku tvar. Krasuljica je bila ranije vrlo cijenjena ljekovita biljka u službenoj upotrebi, no pala je u zaborav još prije no što je moderna biokemija istražila njezine vrijednosti.
Ljekovito djelovanje: krasuljica djeluje lagano nadražuju?i, rastvaraju?i i poti?e izlu?ivanje mokra?e. Primjenjuje se samo u pu?koj medicini i kao za?in.
Primjena u pu?koj medicini: svježe istiješteni sok krasuljice primjenjuje se u pu?koj medicini ili sam za sebe ili pomiješan sa sokom masla?ka (br. 142) ili stolisnika (br. 1) za kure s biljnim sokom protiv po?etne tuberkuloze plu?a, vodene bolesti i za ?iš?enje krvi, te kod ženskih bolesti. Taj se sok primjenjuje i protiv skrofuloze, ekcema, apscesa i ?vorova nastalih kao posljedica gihta. ?aj od krasuljice priprema se od svježe ili osušene biljke ili iz sjemena, a uzima se 1 ?ajna žlica droge za pripremu jedne šalice ?ajnog oparka od kojeg se piju 1 do 2 šalice u gutljajima i nezasla?eno.
Napomena:
ANTHRISCUS SILVESTRIS (L.) HOFFM. — šumska krasuljica
Sinonimi: Cerefolium silvestris Bess. — Chaerefolium silvestris Schine - Thell. — Chaerophyllum silvestris L.
Narodni nazivi: krasuljica livadna — krasuljica obi?na — krbuljica velika — šumska krabuljica.
Šumska krasuljica ima sli?no, ali slabije ljekovito djelovanje, te ima neugodan aromati?an miris i gorko oštar okus. ?esto se susre?e u ve?em mnoštvu na dobro gnojenim livadama. Korijen te biljke, ne smije se upotrebljavati kao povr?e, jer uživanje tog korijena ili juhe od korijena uzrokuje glavobolju i osje?aj umora.