Krasuljica - ANTHRISCUS CEREFOLIUM (L.) HOFFM.

Sinonimi: Anthriscus chaerophvlla St. Lag. — Anthriscus salivus Endl. — Cerefolium cerefolium Brit. — Cerefolium sativum Bess. — Chaerophyllum cerefolium Crantz — Scandix cerefolium L. — Scandix tenuifolia Salisb. — Selinum cerefolium E. H. L. Krause.

Narodni nazivi: čerfol — krabulica — kračuljac — krbuljica baštenska — krvelj — krinfolj — krožulica — krosuljica — krofulica — vonjuša.

Opis biljke: krasuljica je jednogodišnja biljka s tankim, vretenastim i bjelka­stim korijenom. Stabljika je okrugla 30 do 70 cm visoka, vrlo nježno uz­dužno naborana, na člancima ima nježne pahuljaste bijele dlake, inače je gola. Listovi su svijetlozelene boje, dvostruko do četverostruko perasti, s gornje strane goli, a sa donje strane po nervaturi lista i lisnoj peteljci čekinjasto dlakavi. Donji listovi su s peteljkom dok su gornji sjedeći. Cvijet je štitastog oblika, gotovo sjedeći, a cvjetići u štitu su mali i bijeli.

 

Miris i okus: čitava biljka ima slatkasto-aromatičan miris koji se kod sušenja gotovo posve izgubi. Okus je mirisav i vrlo sličan anišu (br. 104).

Vrijeme cvatnje: od svibnja do kraja srpnja, što ovisi o staništu i vremen­skim uvjetima.

Vrijeme sazrijevanja plodova: kolovoz - rujan.

Stanište: krasuljica potječe iz zapadne Azije i južne Evrope i voli sunčane po­ložaje. To je biljka koja se odavno uzgaja pa se iz vrtova i uzgoja često preseli i u slobodnu prirodu.

Ljekoviti dijelovi biljke: sabire se čita­va biljka u cvatu (Herba Cerefolii ili Herba Chaerophylli), a katkada i sjeme (Semina Cerefolii). I biljka i sjeme suše se u hladu, a nakon sušenja biljku treba izrezati i spremiti u dobro zatvo­rene staklene posude. Sjeme treba čuvati u tamnim posudama, ali ne u lime­nim.

Ljekovite i djelotvorne tvari: biljka i sjeme sadrže eterično ulje, glikozid apiin i jednu ne pobliže imenovanu gorku tvar. Krasuljica je bila ranije vrlo cije­njena ljekovita biljka u službenoj upotrebi, no pala je u zaborav još prije no što je moderna biokemija istražila njezine vrijednosti.

Ljekovito djelovanje: krasuljica djeluje lagano nadražujući, rastvarajući i potiče izlučivanje mokraće. Primjenjuje se samo u pučkoj medicini i kao začin.

Primjena u pučkoj medicini: svježe istiješteni sok krasuljice primjenjuje se u pučkoj medicini ili sam za sebe ili pomiješan sa sokom maslačka (br. 142) ili stolisnika (br. 1) za kure s biljnim sokom protiv početne tuberkuloze pluća, vodene bolesti i za čišćenje krvi, te kod ženskih bolesti. Taj se sok primjenjuje i protiv skrofuloze, ekcema, apscesa i čvorova nastalih kao posljedica gihta. Čaj od krasuljice priprema se od svježe ili osušene biljke ili iz sjemena, a uzima se 1 čajna žlica droge za pripremu jedne šalice čajnog oparka od kojeg se piju 1 do 2 šalice u gutljajima i nezaslađeno.

Napomena:

ANTHRISCUS SILVESTRIS (L.) HOFFM. — šumska krasuljica

Sinonimi: Cerefolium silvestris Bess. — Chaerefolium silvestris Schine - Thell. — Chaerophyllum silvestris L.

Narodni nazivi: krasuljica livadna — krasuljica obična — krbuljica velika — šumska krabuljica.

Šumska krasuljica ima slično, ali slabije ljekovito djelovanje, te ima neugodan aromatičan miris i gorko oštar okus. Često se susreće u većem mnoštvu na dobro gnojenim livadama. Korijen te biljke, ne smije se upotrebljavati kao povrće, jer uživanje tog korijena ili juhe od korijena uzrokuje glavobolju i osjećaj umora.