Sinonimi: Primula veris (L.) Huds. — Primula coronaria Salisb. — Primula odorata Gilib. — Primula montana Rent. — Primula suaveolens Desv.


Narodni nazivi: galčina — golčica — gospodična — grmulica — jaglac — jaglac rani — jaglika — jagorčevina — jeglič — krstasto jagliče — pramaliće — sunašce.


Opis biljke: jagorčika je trajna biljka s kratkim i smeđim korijenom. Jajoliko okrugli prizemni listovi složeni su u rozetu, valovito su nazubljeni i u stanju pupanja uvinuti unatrag. Iz sredine rozete izraste 10 do 20 cm visoka cvjetna stapka na čijem se kraju nalazi 5 do 12 žutih cvjetova, složenih u štitastu cvast. Cvjetovi su smješteni u zelenoj duguljastoj čaški.

Miris i okus: svježi cvjetovi imaju ugodan miris, nalik na med, i ugodan slatkast okus. Svježe iskopani korijen miriše poput aniša, a okus je sluzav. Osušeni listovi mirišu još sasvim slabo.

Vrijeme cvatnje: kraj ožujka do svibnja, što ovisi o položaju staništa.

Stanište: raste na sunčanim i suhim brdskim i planinskim livadama i pašnjacima, među grmljem, uz rubove šuma i u kamenjaru.

Ljekoviti dijelovi biljke: sabire se korijen (Radix Primulae) i cvjetovi (Flores Primulae) od ožujka do svibnja, već prema vremenu cvatnje. Cvjetovi se sabiru ili s čaškom (Flores Primulae cum cal.) ili bez čaške (Flores Primulae sine cal.). Korijenje se nakon čišćenja suši na prozračnom i sjenovitom mjestu, a sabrano u manjim količinama za kućne potrebe može se nanizali na konac i objesiti zbog sušenja. Cvjetovi se moraju brzo osušiti jer inače izgube svoju prirodnu žutu boju i postanu neugledni. Radi toga se često mijenja papirnata podloga na kojoj su cvjetovi rasprostrti u sasvim tankom sloju. Primijetit ćete da je papirnata podloga puna sitnih crnih kukaca koji se uz češće mijenjanje podloge mogu Iako ukloniti. U pučkoj medicini upotrebljavaju se i listovi. Kod sabiranja listova mora se paziti na donju stranu listova koju većinom napada gljivica. Napadnuti se listovi ni u kom slučaju ne smiju sabirati. Ako prilikom dodira s jagorčikom osjetite svrbež na koži, i ako nakon toga na koži dobijete lagan kožni osip, onda to dolazi od žljezdastih dlaka koje sadrže ulje što uzrokuje lagani nadražaj kože. Osjetljive osobe trebaju izbjegavati branje jaglaca.

Ljekovite i djelotvorne tvari: jagorčika sadrži čitav niz ljekovitih tvari, a u prvom redu saponin koji djeluje na smekšavanje i rastvaranje sluzi, te baš on čini jagorčiku tako vrijednom ljekovitom biljkom. Saponin je uglavnom sadržan u korijenu, ali su spojevi saponina sadržani i u zelenoj čaški cvijeta i u listovima, pa cvjetove treba brati zajedno s čaškom. Osim toga, zelena čaška sadrži vitamin C. U cvjetovima se nalazi uglavnom eterično ulje, gorke ekstraktivne tvari, primula kamfor, jedan glikozid, ciklamin i žuta boja, za koju pučka medicina stalno tvrdi da je ljekovita, ali to ne može pobliže obrazložiti. Korijen jagorčike je tako izvrstan lijek za rastvaranje i izbacivanje sluzi, da premašuje i uvoznu drogu Radix Senegae koja se dobiva od sjevemoameričke višegodišnje zeljaste biljke Polygala senega L. i koja se danas vrlo često upotrebljava za liječenje katara bronhija i pluća.

Ljekovito djelovanje: jagorčika ili jaglac je kao jedna od prvih proljetnih biljaka neobično značajna jer liječi sve katare, prekomjernu sluz, kašalj, gripozne pojave koje se pojavljuju krajem zime i što nadoknaduje u organizmu istrošeni vitamin C. Jaglac se preporučuje kao lijek kod teških bronhalnih katara, kod upale pluća ili kod hripavca. Osim toga, korijen, a i cvjetovi jaglaca, djeluju na čišćenje krvi i izlučuju sve one otrovne tvari koje utječu na stvaranje bolesti gihta i reumatizma.

Jaglac sam, ili zajedno s drugim proljetnim ljekovitim biljkama; s mladim listovima breze (br. 33), mladim listovima koprive (br. 150) itd., treba brati, pripremati kao čaj i marljivo piti u proljeće kao kuru za čišćenje krvi. Zimi, a naročito krajem zime, ishrana je često sasvim pogrešna jer se jede premalo voća i povrća. U krvi se nakupi previše taloga i otrovnih tvari pa je potrebno provesti kure za čišćenje krvi (vezane s kurom posta pod liječničkim nadzorom!). Upravo u tom kritičnom stanju za zdravlje rastu tako dragocjene proljetne ljekovite biljke, a prije svega jaglac.

Kneipp je bio veliki zagovornik jaglaca te je o tome pisao slijedeće: "Tko je sklon reumatizmu i gihtu ili od tih bolesti već pati, neka kroz dulje vrijeme pije dnevno 1 do 2 šalice čaja od cvjetova jaglaca pa će se jaki bolovi smanjiti i sasvim nestati!"

Čaj od cvjetova jaglaca izvanredno je sredstvo za okrepu živaca i za jačanje srca, ublažuje migrenu i živčane glavobolje, smanjuje navalu krvi u glavu, liječi drhtanje udova, jača kod srčanih slabosti, djeluje odlično kod upale srčanog mišića, kod srčane vodene bolesti, nervoznih srčanih teškoća i sklonosti udaru kapi. Čaj od jaglaca je vrlo djelotvorno sredstvo za spavanje, ali najneškodljivije, te mu treba dati prednost pred svim kemijskim sredstvima za spavanje.

Specijalni čaj kod nesanice:

100 g cvjetova jaglaca
50 g cvjetova despika (br. 79)
30 g šišarki od hmelja (br.69)
20 g gospine trave (br. 70)
10 g korijena odoljena (br. 153).

Od te mješavine uzme se 1,5 čajne žlice za 1 šalicu čajnog oparka, ostavi se 10 minuta da odstoji, a nakon što je čaj procijeđen i ohlađen do topline ugodne za piće, doda se 1 čajna žlica meda. Čaj se pije prije spavanja.

Primjena u pučkoj medicini: korijen jaglaca prokuhan kratko i pomiješan s medom sredstvo je za bubrege i za izlučivanje kamenaca u mjehuru.

Proljetni čaj za čišćenje krvi:

100 g cvjetova i listova jaglaca
100 g mladih izdanaka bazge (br. 133 a)
50 g mladih listova koprive (br. 150) i
50 g korijena maslačka (br. 142).

Od te se mješavine uzme 1 do 2 čajne žlice za 1 šalicu čajnog oparka, a piju se dnevno 2 šalice. Umjesto šećera u mlačni čaj stavlja se med. Svježe natrgani cvjetovi i listovi stavljeni kao oblog odstranjuju bolove oteklina i ublažuju bolove u rukama i nogama.

Cvjetovi jaglaca, namočeni u dobro vino, odlično su sredstvo za jačanje srca. Svježi se cvjetovi konzerviraju sa šećerom u prahu. U tu se svrhu stavlja u staklenu posudu naizmjenično sloj debljine palca cvjetova i sloj šećera dok posuda ne bude puna, a na kraju se stavi dvostruki sloj šećera i posuda sveže. To se sredstvo za jačanje srca uzima prema potrebi, 1 do 3 čajne žlice dnevno.

Napomena:

1) PRIMULA ELATIOR (L.) HILL — obični jaglac

Sinonimi: Primula genuina Pax. — Primula intricata Gren. Godr. — Primula veris v. elatior L.


Narodni nazivi: jaglac — jaglika — jagliče — jagorćevina — jagorčika.

Obični jaglac sa slabije mirisnim svjetložutim cvjetovima na vrlo visokim cvjetnim stapkama potpuno je istovjetan jagorčiki i na jednaki se način može upotrijebiti kao ljekovita biljka.

2) PRIMULA AURICULA L.

Sinonimi: Primula alpina Salisb. — Primula crenata Fuss. — Primula lutea Vill.


Narodni nazivi: avrikelj — cvijet od gospođe — gorka ljubav — jagorčika pitoma — lijepe gospođe — medviđe uho.

Ova vrsta jaglaca kao alpski oblik vrlo je cijenjena među alpskim stanovništvom te se u pučkoj medicini toga stanovništva puno upotrebljava kao čaj za pospješenje rada bubrega i za izlučivanje mokraćne kiseline. Uz runolist i rododendron ova je vrsta jaglaca toliko obljubljena alpska biljka, da je morala biti zaštićena kako nebi bila potpuno iskorijenjena.

3) PRIMULA FARINOSA L.


Kod ove vrste jaglaca naročito je sadržan tzv. jaglacov otrov koji može uzrokovati povećanu navalu krvi u koži, stvaranje mjehura, a na sluznici upalne i gnojne prištiće. Na očima mogu nastupiti otekline očnih kapaka. Sušenjem listova i cvjetova ne gubi se otrovno djelovanje žljezdanih izlučina pa se ta vrsta jaglaca ne upotrebljava kao ljekovita biljka. Razne vrste vrtnih jaglaca također se ne primjenjuju kao ljekovite biljke.