Croatian English French German Italian Portuguese Russian Serbian Spanish

Broska - PEUCEDANUM OSTRUTHIUM (L.) KOCH

Sinonimi: Imperatoria major Lam. — Imperatoria ostruthium L. — Selinum imperatoria Crantz. — Selinum ostruthium Wallr.

Narodni nazivi: boskva — broskva — cesarski koren — kravalj — kravojac — kravo?ac — planinska broska — pukavica — siljevina — smudnjak.

Broska

Opis biljke: broska je trajna biljka s jako razgranjenim podankom, koji je izvana prljavožute do sme?e boje, a iznutra bijele i mlije?ne. Stabljika je šuplja, cjevasta, do 1,3 m visoka. Listovi su bogati oblikom, no naj?eš?e su dvostruko i trostruko trodijelni. Granica kod pazuha lista izgleda ?esto kao napuhnuta. Cvjetovi su mali, bijeli do crvenkasti, sastavljeni u veliki štitac. Kao biljka iz porodice štitarki broska se vrlo lako zamjenjuje s mnogim sli?nim biljkama iz te porodice.

Broska

Miris i okus: miris je jak i podsje?a na an?eliku (br. 15a). Okus je vrlo aromati?an, dugotrajan, pe?e, a ?esto ?ak i jako grize.

Vrijeme cvatnje: srpanj, kolovoz, a vrijeme sazrijevanja plodova koncem srpnja do rujna, ovisno o položaju staništa.

Stanište: broska je prvotno bila udoma?ena u sjevernim vapnena?kim Alpama, no danas se susre?e gotovo u svim planinskim podru?jima Evrope i to na vapnenoj podlozi i na planinskim travnjacima, vlažnim sipinama i gušticima, daju?i prednost sjenovitim staništima s kratkim vremenom vegetacije radi dugog ležanja snijega. Broska se zbog velike cijene u pu?koj medicini u alpskim podru?jima ?esto uzgaja u povrtnjacima i ku?nim vrtovima i to u sjenovitom rubu bazge.

Ljekoviti dijelovi biljke: to je u prvom redu podanak, o?iš?en od debljih dijelova i vriježa (Rhizoma ili Radix Imperatoriae). Ta se droga vodi i pod farmakološkim imenima Radix Astrantiae, Radix Imperatoriae albae, Radix magistralis, odnosno, Radix Ostruthii. Katkad se sabire i ?itava biljka (Herba Imperatoriae). Podanak se kopa u prolje?e (ožujak, travanj) ili u jesen (rujan, listopad). Sušenje se vrši na sjenovitom mjestu, a najbolje je korijenje nanizati i objesiti na prozra?no i sjenovito mjesto, a ve?e se korijenje razreže na manje komade. Dobro prosušeno korijenje se razreže i ?uva u tamnim staklenim posudama. Zamjene su mogu?e s korijenjem sli?nog izgleda, npr. s korijenom bijele ?emerike (br. 191) ili s korijenom sr?anika (br. 63), odnosno, s gomoljastim korijenom jedi?a (br. 161). Opasnost zamjene je tim ve?a što se sve to korijenje, odnosno gomolji, sabiru ili rano u prolje?e ili u jesen, kada biljke ili još nisu potpuno razvijene ili su ve? jako uvenule.

Zanimljivo je da se ni u staroj, a ni u novoj literaturi ne spominju nikakvi oblici lije?enja aromatsko-mirisnim plodovima broske.

Ljekovite i djelotvorne tvari: podanak sadrži eteri?no ulje, tanin, gorke tvari imperatorin, ostin i ostrutin. Nadalje je dokazana guma, a ?itav niz djelotvornih tvari nije još do kraja objašnjen.

Ljekovito djelovanje: u sjevernim zemljama Evrope broska je od davnine vrlo poznata i cijenjena kao ljekovita biljka dok je lije?nici starog vijeka nisu uop?e poznavali. Prvi opis te biljke nalazimo u djelima bilinarke Hildegarde, ali nije posve jasno, je li mislila na brosku ili je njezina "astrancia" u stvari veliki lisjak (Astrantia major L.).

Broska se u srednjem vijeku naveliko upotrebljavala, te je kako u humanoj tako i veterinarskoj medicini važila kao najbolje sredstvo protiv zaraznih bolesti. Ona je bila univerzalno sredstvo "korijen svih korijena", ona je bila "remedium divinum", "božansko sredstvo" glasovitog lije?nika Friedricha Hoffmanna (1660-1742) proizvo?a?a Hoffmannovih kapi (Spiritus Aetheris). Nakon što je po?etkom novog vijeka prili?no izgubila od svog visokog ugleda - vjerojatno zbog stalne zamjene s drugim sli?nim biljkama iz porodice štitarki - ugled joj je ponovo porastao. Paracelsus je savjetovao "Ako netko pati od že?i i, ako mu je jezik sasvim suh, neka namo?i brosku u vino i neka to pije. Neka zakuha korijen broske kod kroni?nog tumora na slezeni, izraslina na maternici ili u trbušnoj šupljini ili, ako ga mu?i kamenac u mjehuru ili peludna groznica."

Moderno prirodno lije?ništvo preporu?a podanak broske kao sredstvo protiv groznice i sredstvo za umirenje. Kod kataralnih teško?a i probavnih smetnji kod tumora na slezeni i jetri, kod gr?eva u maternici i menstruacijskim smetnjama, kod trbobolje, naklonosti napadima kapi i uzetosti jezika, a i kod suvišne sluzi, gihta i reume vrlo je uspješan lagani ?ajni uvarak broskinog podanka.

Za 1 šalicu ?aja uzima se 1 ?ajna žlica sitno izrezanog podanka - svježeg ili dobro osušenog - za lagani ?ajni uvarak, ?aj se ostavi oko 3 minute, ocijedi se i pije nezasla?en i polagano u gutljajima. Prema potrebi pije se 1-2 šalice.

Primjena u pu?koj medicini: pu?ka medicina hvali podanak broske kao mnogostrani lijek. U alpskim podru?jima, gdje se broska i naj?eš?e pojavljuje, stavlja se sitno izrezani podanak u rakiju, te se mnogo upotrebljava iznutra protiv bolova u utrobi, a izvana kao lijek za rane.

Kod otrovanja želuca pokvarenom ili otrovnom hranom (gljive!) treba podanak broske prokuhati u vinu i svakih ?etvrt sata uzimati po 2 pune jeda?e žlice. Izvana se mnogo upotrebljava oblog od ?aja ili oblog od još ja?eg djelovanja, od podanka namo?enog u jaku rakiju, za smanjenje, odnosno, sazrijevanje oteklina i ?ireva, za lije?enje gnojnih rana, divljeg mesa i izraslina. U alpskim podru?jima mnogo se upotrebljava podanak broske i maj?ine dušice (br. 143) protiv kroni?nog alkoholizma.

Primjena u lije?enju životinja: podanak broske upotrebljava se na selu kao ?ajni uvarak kod otrovanja krvi, gnojenja i živ?ane groznice doma?ih životinja. Autor navodi brojne slu?ajeve gdje su postignuti dobri uspjesi u lije?enju slinavke i šapa pranjem oboljelih mjesta uvarkom podanka broske i istovremenom unutarnjom primjenom.

Nešto iz pu?kog vjerovanja o broski. Broska je u narodnim obi?ajima igrala odre?enu ulogu naro?ito u alpskim podru?jima. Još se danas tu i tamo na?e pri?vrš?en podanak broske na ku?nim vratima ili na ulazu u staju kao obrambeno sredstvo protiv bolesti, a u boži?nim danima dimili su se stanovi i staje sušenim i zapaljenim podankom broske. Još je mnogo takvih upotreba broske u narodu no sve su one dokaz da je broska u narodu od davnine uživala veliki ugled i da je toj biljci pripisivana ?ak i tajna mo?.

Napomena: sli?nog su sastava, a i djelovanja i druge vrste roda Peucedanum pa ih pu?ka medicina upotrebljava gotovo u iste svrhe kao i opisanu brosku. Tako se na nekim našim podru?jima pojavljuje broski sli?na biljka:

PEUCEDANUM OFFICINALE L. — devesilje

s jako razvijenim podankom, jako i usko izrezanim listovima i žutim cvjetovima.

Devesilje

Pojavljuje se na suhim livadama, uz rubove šuma, po suhim obroncima me?u grmljem i dr.

Ta je biljka bila poznata još u starom vijeku te se kao droga upotrebljavao podanak (Rhizoma Peucedani) - neugodna mirisa i okusa, a upotrebljavali su se i plodovi (Fructus Peucedani).


VAŽNA NAPOMENA: Opisi bolesti i mogu?i na?ini lije?enja namijenjeni su isklju?ivo informiranju i zdravstvenom prosvje?ivanju op?e populacije, te nipošto ne zamjenjuju lije?ni?ku dijagnozu ili lije?enje. Za sve dodatne informacije vezane uz Vaše zdravlje obratite se svojem lije?niku. Ovdje navedene informacije sakupljene su iz raznih izvora, stru?nih knjiga, interneta, kao i ljudi koji se profesionalno bave lije?enjem. Ne odgovaramo za nikakve eventualne posljedice Vašeg lije?enja - Vi sami ste odgovorni za svoje zdravlje!!!