Croatian English French German Italian Portuguese Russian Serbian Spanish

Broska - PEUCEDANUM OSTRUTHIUM (L.) KOCH

Sinonimi: Imperatoria major Lam. — Imperatoria ostruthium L. — Selinum imperatoria Crantz. — Selinum ostruthium Wallr.

Narodni nazivi: boskva — broskva — cesarski koren — kravalj — kravojac — kravočac — planinska broska — pukavica — siljevina — smudnjak.

Broska

Opis biljke: broska je trajna biljka s jako razgranjenim podankom, koji je izvana prljavožute do smeđe boje, a iznutra bijele i mliječne. Stabljika je šuplja, cjevasta, do 1,3 m visoka. Listovi su bogati oblikom, no najčešće su dvostruko i trostruko trodijelni. Granica kod pazuha lista izgleda često kao napuhnuta. Cvjetovi su mali, bijeli do crvenkasti, sastavljeni u veliki štitac. Kao biljka iz porodice štitarki broska se vrlo lako zamjenjuje s mnogim sličnim biljkama iz te porodice.

Broska

Miris i okus: miris je jak i podsjeća na anđeliku (br. 15a). Okus je vrlo aromatičan, dugotrajan, peče, a često čak i jako grize.

Vrijeme cvatnje: srpanj, kolovoz, a vrijeme sazrijevanja plodova koncem srpnja do rujna, ovisno o položaju staništa.

Stanište: broska je prvotno bila udomaćena u sjevernim vapnenačkim Alpama, no danas se susreće gotovo u svim planinskim područjima Evrope i to na vapnenoj podlozi i na planinskim travnjacima, vlažnim sipinama i gušticima, dajući prednost sjenovitim staništima s kratkim vremenom vegetacije radi dugog ležanja snijega. Broska se zbog velike cijene u pučkoj medicini u alpskim područjima često uzgaja u povrtnjacima i kućnim vrtovima i to u sjenovitom rubu bazge.

Ljekoviti dijelovi biljke: to je u prvom redu podanak, očišćen od debljih dijelova i vriježa (Rhizoma ili Radix Imperatoriae). Ta se droga vodi i pod farmakološkim imenima Radix Astrantiae, Radix Imperatoriae albae, Radix magistralis, odnosno, Radix Ostruthii. Katkad se sabire i čitava biljka (Herba Imperatoriae). Podanak se kopa u proljeće (ožujak, travanj) ili u jesen (rujan, listopad). Sušenje se vrši na sjenovitom mjestu, a najbolje je korijenje nanizati i objesiti na prozračno i sjenovito mjesto, a veće se korijenje razreže na manje komade. Dobro prosušeno korijenje se razreže i čuva u tamnim staklenim posudama. Zamjene su moguće s korijenjem sličnog izgleda, npr. s korijenom bijele čemerike (br. 191) ili s korijenom srčanika (br. 63), odnosno, s gomoljastim korijenom jedića (br. 161). Opasnost zamjene je tim veća što se sve to korijenje, odnosno gomolji, sabiru ili rano u proljeće ili u jesen, kada biljke ili još nisu potpuno razvijene ili su već jako uvenule.

Zanimljivo je da se ni u staroj, a ni u novoj literaturi ne spominju nikakvi oblici liječenja aromatsko-mirisnim plodovima broske.

Ljekovite i djelotvorne tvari: podanak sadrži eterično ulje, tanin, gorke tvari imperatorin, ostin i ostrutin. Nadalje je dokazana guma, a čitav niz djelotvornih tvari nije još do kraja objašnjen.

Ljekovito djelovanje: u sjevernim zemljama Evrope broska je od davnine vrlo poznata i cijenjena kao ljekovita biljka dok je liječnici starog vijeka nisu uopće poznavali. Prvi opis te biljke nalazimo u djelima bilinarke Hildegarde, ali nije posve jasno, je li mislila na brosku ili je njezina "astrancia" u stvari veliki lisjak (Astrantia major L.).

Broska se u srednjem vijeku naveliko upotrebljavala, te je kako u humanoj tako i veterinarskoj medicini važila kao najbolje sredstvo protiv zaraznih bolesti. Ona je bila univerzalno sredstvo "korijen svih korijena", ona je bila "remedium divinum", "božansko sredstvo" glasovitog liječnika Friedricha Hoffmanna (1660-1742) proizvođača Hoffmannovih kapi (Spiritus Aetheris). Nakon što je početkom novog vijeka prilično izgubila od svog visokog ugleda - vjerojatno zbog stalne zamjene s drugim sličnim biljkama iz porodice štitarki - ugled joj je ponovo porastao. Paracelsus je savjetovao "Ako netko pati od žeđi i, ako mu je jezik sasvim suh, neka namoči brosku u vino i neka to pije. Neka zakuha korijen broske kod kroničnog tumora na slezeni, izraslina na maternici ili u trbušnoj šupljini ili, ako ga muči kamenac u mjehuru ili peludna groznica."

Moderno prirodno liječništvo preporuča podanak broske kao sredstvo protiv groznice i sredstvo za umirenje. Kod kataralnih teškoća i probavnih smetnji kod tumora na slezeni i jetri, kod grčeva u maternici i menstruacijskim smetnjama, kod trbobolje, naklonosti napadima kapi i uzetosti jezika, a i kod suvišne sluzi, gihta i reume vrlo je uspješan lagani čajni uvarak broskinog podanka.

Za 1 šalicu čaja uzima se 1 čajna žlica sitno izrezanog podanka - svježeg ili dobro osušenog - za lagani čajni uvarak, čaj se ostavi oko 3 minute, ocijedi se i pije nezaslađen i polagano u gutljajima. Prema potrebi pije se 1-2 šalice.

Primjena u pučkoj medicini: pučka medicina hvali podanak broske kao mnogostrani lijek. U alpskim područjima, gdje se broska i najčešće pojavljuje, stavlja se sitno izrezani podanak u rakiju, te se mnogo upotrebljava iznutra protiv bolova u utrobi, a izvana kao lijek za rane.

Kod otrovanja želuca pokvarenom ili otrovnom hranom (gljive!) treba podanak broske prokuhati u vinu i svakih četvrt sata uzimati po 2 pune jedaće žlice. Izvana se mnogo upotrebljava oblog od čaja ili oblog od još jačeg djelovanja, od podanka namočenog u jaku rakiju, za smanjenje, odnosno, sazrijevanje oteklina i čireva, za liječenje gnojnih rana, divljeg mesa i izraslina. U alpskim područjima mnogo se upotrebljava podanak broske i majčine dušice (br. 143) protiv kroničnog alkoholizma.

Primjena u liječenju životinja: podanak broske upotrebljava se na selu kao čajni uvarak kod otrovanja krvi, gnojenja i živčane groznice domaćih životinja. Autor navodi brojne slučajeve gdje su postignuti dobri uspjesi u liječenju slinavke i šapa pranjem oboljelih mjesta uvarkom podanka broske i istovremenom unutarnjom primjenom.

Nešto iz pučkog vjerovanja o broski. Broska je u narodnim običajima igrala određenu ulogu naročito u alpskim područjima. Još se danas tu i tamo nađe pričvršćen podanak broske na kućnim vratima ili na ulazu u staju kao obrambeno sredstvo protiv bolesti, a u božičnim danima dimili su se stanovi i staje sušenim i zapaljenim podankom broske. Još je mnogo takvih upotreba broske u narodu no sve su one dokaz da je broska u narodu od davnine uživala veliki ugled i da je toj biljci pripisivana čak i tajna moć.

Napomena: sličnog su sastava, a i djelovanja i druge vrste roda Peucedanum pa ih pučka medicina upotrebljava gotovo u iste svrhe kao i opisanu brosku. Tako se na nekim našim područjima pojavljuje broski slična biljka:

PEUCEDANUM OFFICINALE L. — devesilje

s jako razvijenim podankom, jako i usko izrezanim listovima i žutim cvjetovima.

Devesilje

Pojavljuje se na suhim livadama, uz rubove šuma, po suhim obroncima među grmljem i dr.

Ta je biljka bila poznata još u starom vijeku te se kao droga upotrebljavao podanak (Rhizoma Peucedani) - neugodna mirisa i okusa, a upotrebljavali su se i plodovi (Fructus Peucedani).


VAŽNA NAPOMENA: Opisi bolesti i mogući načini liječenja namijenjeni su isključivo informiranju i zdravstvenom prosvjećivanju opće populacije, te nipošto ne zamjenjuju liječničku dijagnozu ili liječenje. Za sve dodatne informacije vezane uz Vaše zdravlje obratite se svojem liječniku. Ovdje navedene informacije sakupljene su iz raznih izvora, stručnih knjiga, interneta, kao i ljudi koji se profesionalno bave liječenjem. Ne odgovaramo za nikakve eventualne posljedice Vašeg liječenja - Vi sami ste odgovorni za svoje zdravlje!!!