VAL - ZNANJE
Portal za razvoj svijesti

- stranice za sporije modemske internet veze -


Početna stranica za sporije modemske veze

Metafizika ( Tekstovi, Val serija Kasiopejci, Kasiopejske transkripte, Pledijski materijal, Ra materijal )

Manipulacije ljudima ( Tekstovi )

Zdravlje i liječenje ( Tekstovi, Ljekovite biljke )

Znanost ( Tekstovi )




Narodno zdravlje - recepti narodnih lijekova


Najstariji kućni lijekovi


Mlijeko


Prva ljudska hrana je mlijeko. U mlijeku se nalaze svi hranjivi sastojci koji su ljudskom tijelu potrebni. Mlijeko se upotrebljava ne samo za hranu već i za lijek. Mnogi se tuže da ga ne podnose, osobito gradska djeca, kojoj u većini slučajeva nedostaje kretanje po svježem zraku i suncu. Nije razlog u tome da mlijeko ne prija, već što je kuhano mlijeko teže probavljivo od nekuhanog i što se treba uzimati u manjoj količini, a ne mnogo odjednom. Kod ljudi koji ne podnose mlijeko, a u većoj ga količini odjednom uzmu, usiri se i teško leži u želucu, pa se zbog toga pogotovo teško probavlja. Stoga treba znati kako se mlijeko uzima. Nekuhano mlijeko ima svoju potpunu vrijednost i hranljivost i lakše je probavljivo od kuhanoga. Stoga ga je bolje prijesnog, tek malo ugrijanog uzimati. Mišljenje da se kuhanjem mlijeka uništavaju bakterije nije točno jer je ustanovljeno da se u obično kuhanom mlijeku, koje kuhanjem dostigne temperaturu do 72°, nalaze još uvijek žive bakterije. Kod mlijeka se mora paziti jedino na to da je od zdrave životinje i da se drži u vrlo čistom sudu. Mlijeko treba uzimati u što manjoj količini da se želudac odjednom odviše ne optereti, pogotovo kod ljudi koji ga dobro ne podnose. Njima se preporučuje da mlijeko miješaju s čajem od samljevenog komorača (1 veliku žlicu na 1/4 litre vode, 10 min. kuhati) ili neka ga miješaju s odvarom osušene korice od limuna i komadom čitavog cimeta, a uz mlijeko neka uzmu po zalogaj raženog kruha ili kruha od prekrupe. Svježe nekuhano tek pomuzeno mlijeko (do 2 litre dnevno) nenadoknadiva je hrana za slabokrvne, bljedobolne, tuberkulozne osobe, kao i za one bolesne na bubrezima, šarlahu, vratnim bolestima i rastrojenim živcima. Mlijeko uz hranjivost hladi i pospješuje lagano rastvaranje i izlučivanje loših sokova iz tijela. Ljeti ništa toliko ne osvježava kao kiselo mlijeko. Nekuhano kiselo mlijeko (kada se vrhnje skine) vrlo je lako probavljivo, rasterećuje želudac jer je već prokislo i prelazi ravno u krv. Kiselo mlijeko s malo šećera i cimeta i komadićem raženog kruha osobito je omiljena i dobra hrana za djecu.

Kiselo mlijeko sprječava grušanje krvi, stoga se osobito preporučuje kod bolesti s visokom temperaturom, kao kod gripe, difterije, tifusa, groznice i šećerne bolesti. Mladi sir, rabljen kao oblog, izvlači temperaturu i upotrebljava se kod upale pluća, porebrice, crvenog vjetra (vrbanca), vrućih oteklina i čireva, upaljenih očiju i svih ostalih upala. Kada se stavljaju oblozi na oči, nakon skidanja obloga, ne smije se barem 1/2 sata izaći na jako svjetlo. Oblozi se mijenjaju čim postanu vrući, svakih 3/4-1 sat. Izvrsna hrana protiv želučanih bolesti je mladi sir, pomiješan s 1-2 žlice samljevenog komorača, kima, malo lišća od rute, crvenog luka, vlakanaca (Schnittlauch) i malo soli, s raženim ili kruhom od prekrupe. Kao lijek uzima se svakog sata po 1 žlica ovako pripravljenog sira sa zalogajom kruha i kod raka i čireva u želucu i svih drugih želučanih bolesti. Pijenje sirutke, 2-3 čaše dnevno, čisti krv i izvrsno djeluje protiv čireva u želucu. Kada osa, pčela ili koji drugi kukac ubode, namaže se ubod vrhnjem i brzo prolazi. Ili kad se djeci od vrućine izaspu bubuljice ili krastice po čelu i licu, namažu se vrhnjem i brzo prolaze. Kozje mlijeko sprečava ovapnjenje žila i šećernu bolest ako ga se dnevno dvije do tri litre pije. Svaki bi čovjek trebao, ako želi biti zdrav, a osobito onaj koji je svojim zvanjem primoran na sjedenje, prije spavanja popiti 1/2-1 litru kiselog, slatkog, a najbolje kozjeg mlijeka.

Kozje mlijeko s medom svakih pola sata po žlicu liječi i najteži krvavi kašalj.


Med

Med je od starine poznat i vrlo omiljen narodni lijek koji loše sokove u tijelu rastapa i izlučuje, a ujedno krijepi organizam, jača i čisti krv. Na čireve, razne rane i ranice stavlja se med pomiješan na jednake dijelove sa pšeničnim brašnom i s malo vode razmućen. Ovaj lijek blaži bol, iz rana izvlači nečisti, brzo ih zamlađuje. Kada nateknu zglobovi zbog reume, namaže se lanena krpa i previje na otečena mjesta, zatim se suhom krpom i toplom vunenom maramom zavije. Med rastapa oteklinu i izvlači bol. Ovi se oblozi i kod gihta s vrlo dobrim uspjehom rabe. Uz ovo oblaganje treba dnevno po 2-3 velike žlice meda pojesti, u manjim obrocima, i kakvo sredstvo za otvor uzeti.

Manji čirevi u želucu liječe se jedenjem meda 3-4 žlice dnevno. Med ih okuplja, sazrijeva, izlučuje i zamlađuje zarazna mjesta. Nervozni ljudi neka za umirenje živaca prije lijeganja u krevet uzmu 1 malu žlicu meda. Djeci za jačanje treba dnevno dati popiti 1 čašu ohlađene, s medom prokuhane vode. Zbog plućnih i drugih bolesti oslabljeni i stari ljudi neka dnevno popiju za jačanje 2-3 čaše s medom prokuhane vode (jedna velika žlica meda kuha se 5 min. s 1/4 litre vode). Kod upaljenog grla, teškog gutanja ili upaljenih vratnih žlijezda rabi se ova medovina za grgljanje. Za jačanje i bistrenje mutnih očiju rabi se ova medovina za ispiranje i oblaganje očiju. Kada se oblog osuši, treba ga promijeniti. Kome rad iziskuje naprezanje očiju, neka svaku večer stavi ovakav oblog na oči. Kada se oblog s očiju skine, ne smije se barem 1/2 sata na jako svjetlo izaći.

Da se osvjedočimo je li med čisti pčelinji, stavi se u staklo 2 žlice meda i 6 žlica čistog alkohola, dobro u vrućoj vodi ugrije i promućka. Pravi pčelinji med rastopit će se sasvim, naprotiv, umjetno pravljen ostavlja na dnu bijeli talog.


Ocat

Pranje octom i vodom čisti kožu, otvara pore, jača i osnažuje oslabljeni organizam i, osim toga, čuva nas od zaraznih i drugih raznih bolesti koje nas rado posjećuju zbog nagle promjene vremena, a bolesnike štiti da zbog dugog ležanja ne navuku posljedice. Oblozi s pola vode i pola octa izvrsno su sredstvo za odvajanje loših sokova iz tijela pa se rabe kod šarlaha, ospica i drugih kožnih bolesti. Mijenjaju se svako 3/4-1.5 sat. Kod bolesti živaca jačaju živce i blaže bolove. Kod navale krvi u glavu stavljaju se topli oblozi s octenom vodom na tabane i listove, a na čelo, potiljak i vrat stavljaju se hladni oblozi i mijenjaju svakih 10 minuta. Kod grčeva rabe se većinom topli oblozi s octenom vodom. Kod nepravilnog kolanja krvi uzima se vruća banja u velikoj kadi, a nakon banje opere se tijelo hladnim octom i vodom. Kod nesvjestice trljaju se sljepoočnice, čelo i zaušnice samim octom i stavlja se pod nos ocat. Kod udara kapi i uzetosti udova trljaju se oduzeta mjesta 3-4 puta dnevno po 1-2 min. jabukovim octom, pomiješanim s uljem od matičnjaka, kojemu je pridodano malo kamforovog alkohola. Kada se kod podagre i gihta bolna mjesta oblažu lišćem i korijenom od ljubičice u octu kuhanim, nedostižno je sredstvo za olakšanje boli. Povraćanje krvi obustavlja kada se bolesniku daje svako 1/4 -1/2 sata po 1 mala žlica čaja od pola octa, najbolje je trpkovine, i pola vode, u kojoj je kuhana metvica (Metvica koja pokraj vode raste, Mentha aquatica, 20 g na 1/4 litre). Kod otrovanja rabi se ocat s crnom kavom. Dalak (oteklina ispod rebra) izliječi se oblaganjem ječmenog brašna zakuhanog u tijesto s jakim octom. Kada se po vrelom željezu, cigli ili crijepu prelije octa (osobito je dobro ocat od ružice) raskužuje se i čisti zrak u sobi. Naš narod vrlo cijeni kao lijek ocat od ružice, osobito kod glavobolje i nesvjestice. Upotrebljava se za oblog na vratu, čelu i povrh glave, prema tome kakve je vrste glavobolja. Ružin ocat pravi se ovako: napuni se staklo s malo u hladu provenutom ružicom (crvene ruže ili nakalemljene svibanjske ružice). Zatim se prelije jakim vinskim, jabukovim ili octom od trpkovine. Dobro se začepi i ostavi na suncu ili toplome mjestu 6-8 tjedana. Ako je potrebno, može se i prije rabiti.

Dobar, zdrav i jeftin ocat, koji je za lijek osobito prikladan možemo i sami napraviti ovako: uzme se staklo poširokog grla od 5-6 litara i napuni se do 3/4 u hladu provenutim, mladim i sočnim koprivama te se pridoda 4-5 komada drvenog ugljena. Zatim se prelije s 2 litre vina i nadolije toliko prokuhane vode da u staklu ostane prazan prostor za 3-4 prsta, poveže se papirom i ostavi 3-4 tjedna na suncu ili toplome mjestu. Nakon toga uzme se korica kruha (15 dag), preprži i onako topla ostavi 8 dana u vinski ocat, nakon 8 dana izvadi se iz octa i ostavi opet 8-12 dana u octu koje smo s koprivom i vinom sami napravili. Zatim se ocijedi ocat u čiste staklene posude i dobro začepi. Ovaj je ocat još bolji ako se ima ljusaka od jabuka ili kada se stavi po šaku-dvije boba od trpkovine. Slabokrvni ljudi i oni koji naginju na tuberkulozu neka ne jedu jela pripravljena s octom.


Ulje

Od najstarijih vremena, pa još i danas, upotrebljava se ulje za lijek. Kod svih mogućih bolova u leđima, križima, prsima, želucu, trbuhu i otečenoj slezeni rabi se toplo ulje za trljanje. Upalu prsiju i svaku gušobolju liječe oblozi s vrućim uljem. Kile se oblažu sa u pepelu ili na štednjaku pečenim lukom, koji treba izgnječiti pa vrelim uljem preliti i na otok priviti. Kod velike temperature i raznih upala kao: pluća, porebrice, slijepog crijeva i drugih, uzima se isprva svako 1/2-1 sat po jedna mala žlica ulja, kasnije po 5-6 žlica, a kada temperatura popusti, 2-3 žlice dnevno. Tko ne može sam ulje uzimati, neka ga uzme s malo limunova soka, sirupa od jagoda, malina, konjaka, mlijeka ili crne kave (bez cikorije). Za odvajanje kamenja iz žuči ili bubrega pije se ulja od 100-300 g s limunovim sokom ili kojim sirupom. Ulje s ljiljanovim lišćem ili korijenom uzima se kod otrovanja krvi, svakog sata po 1 mala žlica. Ozljede od prignječenosti, čireva, uboda osa ili pčela, nažuljala mjesta od ležanja ili jahanja namažu se ljiljanovim uljem i brzo zamlađuju. Na ozljede od prignječenosti ili čireve stavljaju se, osim toga, svakih 1/2 sata oblozi od pola octa i pola vode. Ulje s bademom uzima se dnevno 3-4 puta po 1 žlica kod upale sluznica u prsima, dužniku i crijevima.

Pijenjem ovog ulja popravlja se probava, otklanja se napuhavanje, vjetrovi i nejelost. Kada uši zabole, lijeva se u bolesno uho 7-8 kapi bademovog ulja. Ožegline lakše naravi namažu se kojim god uljem i pospu se solju. Ulje s glistama i mravljim alkoholom liječi bol u člancima, kralježnici, križima, bedrima, zgrčene i modre žile po listovima, razne vrste otoka i reuma. S pola ulja i pola alkohola istrljaju se bolna mjesta 2-3 puta i dobro toplo previju. Uz ovo trljanje mora se piti kakav čaj za čišćenje krvi i uzeti kakvo sredstvo za čišćenje.

Alkohol s mravljom kiselinom: u jednu staklenu posudu stavi se malo meda, zatim se stavi do grla u mravinjak. Za kratko vrijeme napuni se staklo mravima, koji se preliju s 50-60% čistim alkoholom. Posuda se zatim dobro zatvori i ostavi 12-14 dana na toplom mjestu.

Ulje od ljiljana: na šaku izrezanog lišća ili korijena od ljiljana (krina, Lilium candidum) stavi se 3/4 litre čistog maslinovog ulja, lagano se začepi pamukom i ostavi 4-6 tjedana.

Ulje s bademom: na 3/4 litre čistog maslinovog ulja stavi se 18 dag u posudu istucanih očišćenih badema. Boca se lagano začepi pamukom i ostavi 4-6 tjedana (Bademi se stave u kipuću vodu i puste da jednom provru da im se ljuska može lagano skinuti).


Luk (crveni)

Poznat je kao staro kućno sredstvo. Protiv bolova u maternici, trbuhu i želucu kuha se luk u mlijeku i jako toplo pije po 2-3 šalice dnevno. Kod upaljenih, suznih i krmeljavih očiju s nabuhlim vjeđama treba 5-6 puta dnevno oči ispirati crvenim lukom u mlijeku (kuhanim uz dodatak 1 žlice meda na 1 šalicu mlijeka). Kada se kuha luk u mlijeku i djeci daje natašte i navečer prije spavanja 4-5 žlica, izgoni gliste. Kada stane mokraća, kuha se luk u vodi s dosta meda i pije se svako 2 sata po 3-4 žlice. Protiv vodene bolesti izvrsno je sredstvo kada se kuha crveni luk s 1-2 male grančice ružmarina u pola vina i pola vode i od ovog vina pije se svakog sata po 1 žlica. Protiv vjetra i zatvora jede se pečeni luk ili se cijedi sok iz luka i pomiješa se s jednakim dijelom rakije i ove rakije dnevno se popije po 2-3 čašice. Iscijeđeni sok iz luka blaži bol i rastapa, pa se tim sokom mažu i zavijaju rane od prignječenosti i vrući otoci. Gnojne rane i čirevi najprije se operu jakim odvarom luka, zatim se pamukom osuše, a na njih se privije dobro mekano pečen crveni luk pomiješan s čistom svinjskom mašću. Crveni luk isjeckan i pomiješan sa solju i uljem stavlja se na stopala i vrat kod velike temperature i mijenja se čim se ugrije. Kod glavobolje stavlja se na čelo i sljepoočnice. Iscijeđeni sok s medom u sirup ukuhan lijek je od upale grla, promuklosti, kašlja i prsobolje. Uzima se svako 2 sata po 1 mala žlica.


Češnjak (bijeli luk)

Kada se dnevno pojede po 2-3 češnja bijelog luka sa slaninom i kruhom od prekrupe, preventiva je od tuberkuloze, a preporučuje se i nervno rastrojenim ljudima. Jedenje češnjaka samo s kruhom goni na mokrenje, lijek je od vodene bolesti, trbobolje, proljeva i sredstvo za jačanje želuca. Protiv kašlja, neuredne stolice te za jačanje želuca i crijeva jede se bijeli luk istucan i pomiješan s medom. Protiv mokraćnog kamena treba piti vina 1-3 čaše u kojem je kuhan češnjak. Protiv trulosti u ustima kuha se češnjak u octu i ovim se octom grgota i usta ispiru po 5-6 puta dnevno. Tucan i s octom pomiješan češnjak privija se na crni prišt.

Iscijeđen sok s uljem pomiješan liječi šugu i kraste kada se time dnevno po 3-4 puta mažu. Kada se u 1 litru octa, najbolje jabukovog, kuhaju 2-3 poveće glavice češnjaka sa 6 žlica meda, liječi se bol prsiju, leđa, živčana glavobolja i živčana rastrojenost, pije se svakih 1-2 sata po 1 žlica.


Kupus (zelje)

Kupus slatki i kiseli, prijesan i kuhan, ne samo da je vrlo zdrava hrana već se rabi i kao lijek protiv mnogih bolesti. Svježe istucano lišće kupusa hladi kada se njime oblažu upaljene otekline, otečene noge, čirevi i razne druge upale. Kiseli kupus rastapa i odvaja loše sokove iz tijela te čisti i jača krv. Slabokrvni ljudi neka češće jedu prijesan kiseli kupus s crvenim lukom, kimom (kuminom), uljem i kruhom od prekrupe. Ovim jelom neka se služe i ljudi rastrojenih živaca te oni koji boluju od želuca, kroničnog zatvora, od bolesti grudnog koša, skorbuta, reume, gihta i uloga. Kod ovih bolesti treba jesti natašte dulje vremena i probava će se urediti. Za čišćenje i za zastarjeli kašalj pije se rasol svako 1/2 sata po 1 žlica, a ako je odviše slan, treba ga dobro vodom razrijediti. Protiv kašlja treba ga piti 4-6 tjedan. Kod nagluhosti zbog zapaljenja u ušima ili skrutnute usne masti, uštrcava se rasol u uho i time se postizavaju gotovo nevjerojatni uspjesi. Na upale zbog uboda pčele, ose ili kojeg drugog kukca, i kod rana i čireva stavljaju se oblozi od kiselog kupusa; čim se ugrije, svakih 1/2-3/4 sata, treba ih promijeniti. Ako oblozi jako grizu, razblažuje se vodom. Pijenjem 1-2 čaše rasola razbija se mamurluk.

Protiv čireva u želucu i crijevima pije se svakih 1/2-1 sat po žlica dobro razrijeđenog rasola. Kada se kupus kiseli, neka se stavlja između kupusa red lišća vinove loze, grožđa, na kriške narezane dunje, jabuke, kukuruza, boba smrekovih, kumina i komorača, a soliti ga se ne smije odviše. Ovako kiseli kupus odgovara i za jelo i za lijek, kojim se i vrlo napredni narodi kao Englezi i Rusi mnogo služe. Kupus se ne smije kuhati u bakrenim posudama.


Ilovača

Ilovača je jedan od najstarijih prirodnih lijekova koji je iz zaborava na površinu iznio župnik Kneipp. Liječenjem ilovačom služe se u zadnje vrijeme i mnogi liječnici i postižu uspjehe. Ilovača sadrži mnogo elektrine i otuda joj tolika ljekovita moć. Ilovaču, koja se za lijek upotrebljava, treba što dublje iz zemlje (1 metar, a za otvorene rane iz 1.5 metra dubine) iskopati. Iz zemlje se najprije odstrane kamenčići, zatim se brzo osuši na štednjaku ili na suncu i istare u prah. Kada se upotrebljava za obloge, onda se razmuti s 1/2 litre zdravog vinskog, jabučnog ili octa od trpkovine i pola vode ili s odvarom od preslice ili poljske steže.

Razmućena ilovača treba izgledati kao kakav namaz. U nuždi može se uzeti i svježa neprosušena zemlja. Zaliha zemlje koju smo za lijek spremili zatvori se u čist, bijelim pergament-papirom obložen sandučić i ostavi 1 metar duboko pod zemljom. Oblozi od ilovače odmah ublažuju bol, izvlače temperaturu, rastapaju i izlučuju loše i bolesne sokove i čestice iz tijela. Upotrebljava se kod svih vrsta unutarnjih i vanjskih upala, kao: upale pluća, porebrice, bolova u križima, upaljenih čeljusti, zubnih fistula, proširenja žila, gihta, reume u zglobovima, guta na koljenima, bolova u stopalu, raznih osipa (lišajeva) i raznih rana od uboda, prignječenosti, iščašenosti, zadanih nožem, metkom (prostrijeljenim) ili inače zadobivenih rastrganih rana. Kod svake vrste vratobolje s velikom temperaturom stavljaju se oblozi oko vrata. Kod bolova u želucu s povraćanjem, na želudac, pri odviše jakom krvarenju kod žena, osobito za vrijeme menopauze, na donji trbuh. Oblozi se moraju, gdje god se stavljaju, suhim i toplim previti da zrak ni s jedne strane do tijela ne može doprijeti. Samo takvim oblaganjem postižu se željeni uspjesi. Oblog se mijenja prema visini temperature, svakih 2-3-4 sata ili dva puta dnevno, ne prije dok se ne osuši, što bolesnik osjeti jer kad je oblog suh, nesnosan je. Kada se stavlja oblog na mjesta koja su dlakom obrasla, stavi se preko ilovače u istu tekućinu kojom je ilovača razmućena komadić sasvim rijetkog platna, mula ili gaza, pa se tek onda privije na bolno mjesto. Inače se razmaže razmućena ilovača prstom debelo po vlažnoj krpi, najbolje lanenoj, koja se prije toga namoči u tekućinu kojom je ilovača razmućena i stavi na bolno mjesto. Svećenik Kneipp zabilježio je izvanredne uspjehe oblozima od ilovače razmućene s jakim odvarom od preslice, čička, podbjela i hrastove kore kod užasnih rak-rana i lupusa. Kod vlažnog lišaja i otvorenih rana na nozi postignuti su vrlo dobri uspjesi i primjenom praška ilovače. Lišajeva mjesta ili rane isperu se kojim jakim odvarom od čička, preslice ili poljske steže, zatim se čistim pamukom osuše i opet drugim čistim pamukom premažu ljiljanovim ili s maslinovim uljem, ili čistom svinjskom masti i dobro pospu prašinom ilovače, a zatim se zaviju. Dnevno se moraju rane ili lišajevi prati i nanovo namazati i previti. Ilovača je sredstvo koje se ne može ničim zamijeniti i tko je jednom oprobao njenu ljekovitu moć, uvijek će se u nevolji ilovačom služiti.