Tehnologija i elektrosmog

O TEHNOLOGIJI, NEURONIMA, ELEKTROSMOGU I METRONOMIMA


NAPREDAK?

Naša planeta Zemlja je po procijeni znanstvenika otprilike 4,6 milijardi godina stara. A mi? Po teoriji evolucije mi smo relativno mlada vrsta, postojimo po nalazima arheologa otprilike 160 000 godina.

Dinosauri su živjeli na Zemlji 170 milijuna godina dugo, izumrli su prije 65 milijuna godina. Mi smo samo 160 tisuća godina na Zemlji. Mi smo dakle ovdje gosti u usporedbi s njima. Još do prije 100 godina bilo nas je oko dvije, a danas nas ima oko sedam milijardi na Zemlji.

U zemlji se milijune godina skupljala fosilna energija u obliku nafte, ugljena, itd., koji su nastali od mrtvih biljaka i životinja. Naši prvi pronalasci bili su alat i vatra. Trebalo nam je otprilike 158 000 godina da počnemo vjerovati u jednoga Boga.

Iako je žena bila radoznala i ubrala jabuku sa stabla mudrosti, a muškarac jeo od te jabuke samo zato, jer mu ju je ona ponudila, a žena tek smije birati na izborima od 1920. godine. Krasno! Pojam „država" postoji zadnjih 500 godina i ima puno nejasnih definicija te "države". Baterija postoji već 200 godina. Elektromagnetizam je otkriven prije 191 godinu. Radio je star nekih 90 godina, dolazi od latinske riječi „radius", što znači „zraka". Kompjutor, koji se može slobodno programirati i čip postoje nekih 50 godina. Čipova ima dvije vrste: jedan izvršava operacije, npr. računa, drugi memorizira podatke. Prije su čipovi bili mjereni u milimetrima, danas u nanometrima. Jedan nanometar je jedan dio metra, koji je podjeljen na milijardu dijelova. Dakle ti čipovi su danas toliko maleni, da ih golim okom ne vidimo. Sateliti postoje već oko 50 godina. Danas se testiraju avioni koji lete bez pilota, dakle na daljinsko upravljanje i automobili bez vozača. Od 2010 će se prodavati na tržištu roboti humanoidi.

Ti roboti bi u budućnosti trebali moći obavljati kućne poslove i pomagati u staračkim domovima i bolnicama.

U zadnjih 100 godina smo iskopali gotovo sve fosilne energetike, koji su trebali milijune godina da nastanu. Produciramo preko 240 milijuna tona godišnje plastike, koja treba 200-500 godina da se razgradi, imamo je u međuvremenu čak i u krvi. A naša draga Zemlja i nije toliko velika: Opseg Zemlje je samo nekih 40 000 km. 800 milijardi € godišnje zaradi industrija plastike. Detaljnije o tome: U dokumentarnom filmu „Plastic Planet", kojeg je režirao Werner Boote.

1989. kada je nastao www (vrsta aplikacije na internetu, druge aplikacije interneta su naprimjer: E-Mail, FTP, Chat, itd.), onda se na početku "išlo na internet preko modema" i za vrijeme tog pristupa na internet nismo mogli istovremeno telefonirati na kućni telefon. U međuvremenu imamo ADSL-pristup (asymetric digital subscriber line). Asimetrično je samo to, da skidamo s interneta puno više podataka nego što ih šaljemo. Tako da je više kapaciteta tog pristupa određeno za skidanje podataka (download) nego za slanje tj. objavljivanje podataka na internetu (upload).

Zanimljivo je da mi, evropljani imamo preko telefonskih kabala digitalnu mrežu (i digitalni prijenos), a amerikanci imaju preko kabala analognu mrežu (i digitalni prijenos). Ako još nemamo, onda ćemo imati: u Hrvatskoj se uvodi isključivo digitalna mreža. Onda taj takozvani modem modulira i demodulira (analogne u digitalne, a digitalne u analogne) signale.

Prije su se koristile žice u kablu od bakra, danas od stakla (vodiči svjetlosnih valova). Tako da sve ide brže i brže. Mobiteli su bili komunicirali preko GPS mreže, pa preko UMTS. Budućnost pripada skraćenicama, koje većina od nas ne razumije!

Telekomunikacijske kompanije zanemaruju znanje potrošača, važno im je da njihovi proizvodi budu na što većem tehničkom stupnju. Njihovi novi proizvodi su već u prodaji, već se primjenjuju, dok se još prave studije o mogućem negativnom utjecaju na naše zdravlje. Znanstvenici ili autorizirani, koji sprovode te studije rade za telekomunikacijske kompanije, dakle nisu nezavisni.

Na fantom-lutkama se testira zračenja mobitela, a ne na ljudskim tijelima, u kojima ima puno više faktora koji međusobno utječu jedni na druge. Naše tijelo je puno kompliciranije od fantom-lutke.

Te studije obično traju prekratko. Ako u prvih 5 godina svakodnevne upotrebe mobitela nije bilo nikakvih simptoma nekih bolesti, to ne znači da ih neće biti ni poslije. Osim toga, ne trebamo mi sami telefonirati mobitelom, dovoljno je da netko u blizini nas telefonira i mi smo pod utjecajem zračenja. Osim toga mobitel zrači i kada se ne telefonira njime.

Bolest kao što je alzheimer (gubljenje pamćenja), tek se otkrije kada je već 80 % moždanih stanica uništeno. A onda je prekasno. Sve više i više ljudi postaju alergični na elektrosmog. Ne od danas na sutra. Poznati su slučajevi u Finskoj. Simptomi su zaboravljanje, problemi s koncentracijom, drhtanje, grčevi, zujanje u glavi, besanica, osim toga moždani udar nastupa sve ranije. Te osobe su mjerile na određenim mjestima opterećenost elektromagnetnim zrakama i dokumentirali svoje simptome koji su uvijek bili veći i drastičniji sukladno s večim izmjerenim vrijednostima elektromagnetnog zračenja.

Ljudska tijela absorbiraju visokofrekventna valna područja. Ljudsko tkivo pri tome poprima toplinu. Poprimljena energije se označava kao specifični stupanj absorbiranja (SAR) i mjeri se u Wattu po kilogramu (W/kg). Osobe koje su osjetljive na elektrosmog, kada konsultiraju liječnika, budu dijagnosticirane kao psihički bolesne. Profit od toga onda ima farmacijska industrija.


ELEKTROMAGNETNE ZRAKE

Evo nekoliko primjera iz svakodnevnog života:

Sunčeva svjetlost je ljudima vidljivo (prirodno) elektromagnetno zračenje, koje zrači u infracrvenom valnom području.
Kako reagira jedna svjetlosna zraka kada se usmjeri na jedan predmet? Odbije se i rasprši (refleksija), lomi se (refrakcija) ili se „upije" (apsorbira se), kao naprimjer ultraljubičaste zrake (UV) u slučaju da su usmjerene na ljudsko tijelo.

Mikrovalovi se koriste osim u mikrovalnim pećima i u bežičnim komunikacijama, na primjer u WLAN-u. Informacije se prenose elektromagnetnim valovima između mobilnog telefona i bazne stanice (BTS - Base Transceiver Station).

Kako nastaju radiovalovi? Struja uzrokuje naizmjeničnu promjenu magnetnog i električnog polja kod antene.

Prikaz elektromagnetnog zračenja:

Najveće zračenje dolazi od visokonaponske mreže u frekvencijskom području od 50-60 Hz. Radarski sustavi i sustavi mobilne komunikacije (mobiteli) zrače do 2000 MHz.

U Hrvatskoj je još niska opterećenost frekvencijom od 900 MHz, na kojoj radi GSM mreža, dok je u Americi 1900 MHz, u Njemačkoj 1900 MHz za GSM mrežu, za WLAN 2,4-5,8 GHz, za UMTS mrežu 1900-2200 MHz. U WLAN-u se daje svakih 10 sekundi takt od 5 GHz (frekvencije).

Tijela, koja su izložena tim zračenjem se zagrijavaju: biljke, životinje i ljudi. Ioni u tijelu brže titraju zbog frekvencije, to ubrzano titranje prouzrokuje zagrijavanje. Elektromagnetna polja utječu osim toga na propusnost hranjivih tvari membrane živih stanica, na DNA (na genetski materijal) djeluje štetno i na tijek električkog prijenosa informacija živčanih stanica. Neplodnost raste, problemi s koncentracijom isto tako pogotovo kod djece, itd. Prostora potpuno slobodnog od zračenja NEMA. Ima isključivo prostora gdje je zračenje manje ili veće.

Osim toga svaki puta kada ulazimo u velike robne kuće budemo ozračeni ili od prometne policije radarskim sustavom na frekvenciji od oko 34 GHz.


ŽIVČANE STANICE

Živčane stanice (neuroni) su najkompliciranije stanice u našem tjelu. Njihova funkcija je: primanje, obrada i odašiljanje informacija, takva jedna stanica je npr. neuropeptid. One najvećim dijelom čine mozak, produciraju energiju, imaju "sjećanje" i reproduciraju se. Prenose signale na druge stanice (organe) pomoću električnog naboja ili strujanja.


ELEKTROSMOG

Jedno poduzeće, u kojem računala međusobno razmjenjuju podatke s ciljem da dijele npr. jedan skupocjeni uređaj za tiskanje (printer), povezanost računala realizira u lokalnoj mreži (LAN) . Kada uklonimo žice (npr. između printera i kompjutora), instaliramo antene (i ostale komponente), onda dobijemo takozvanu "bežićnu lokalnu mrežu" (WLAN). Taj atribut baš fino zvuči, međutim on samo kaže što nemamo! Nemamo žice (wireless). A što još imamo osim mobilnosti?

Možemo primjerice dati nalog pomoću laptopa iz jedne prostorije da se printa dokument na printeru u drugoj prostoriji, printer će isprintati taj dokument, iako nisu povezani kablovima: dakle te zrake prodiru kroz zidove. Imamo dakle elektromagnetno zračenje u svom stanu ili na poslu u uredu.

No, na koji način opravdavamo tu našu mobilnost i udobnost? Znamo li uopće koliko satelita trenutno našu dragu planetu skeniraju? Da, pomoću zračenja! Mislili ste da je laser jedna riječ? Laser je jedna skraćenica i stoji za light amplification by stimulated emission of radiation. Budućnost pripada skraćenicama.

Razvoj tehnologije neumorno hrli naprijed. Toliko brzo, da se naši zakoni uopće ne stignu uskladiti toj upotrebi tehnologije. Što se ne smije, što je štetno za vodu, zrak, zemlju, biljke, životinje i ljude, a što se smije i u kolikoj mjeri, to su pitanja, koja će nam u budućnosti biti sve češće postavljena.

Na primjer u Švicarskoj je opterećenost elektromagnetnim zračenjem puno manja nego u Njemačkoj. Zašto su švicarci toliko oprezni? U Finskoj nije uspio pokušaj telekomucikacijske kompanije Sonera da se posve eliminira kućni telefon, te da se telefonira isključivo još mobitelom. Alarmantno je da je takav pokušaj uopće postojao.

Navodno je 2006. godine bilo 800 aktivnih satelita, a nejasno se 2009. spominju 18500 "od ljudi napravljena, umjetna nebeska tijela". Kakvi su to sateliti? Za promatranje zemlje, za prijenos vijesti, za televizijsko emitiranje, za astronomiju, zatim sateliti koji druge satellite ubijaju, takozvani "Killersateliti", pa sateliti za istraživanje i za špijunažu (a njih koriste tajne službe, kojih ima jaako puno). Ukratko za komercijalne, militarne i znanstvene svrhe. Žalosno je samo da gotovo svi znanstvenici rade za industrijske ili komercijalne svrhe.

Što se tiče mobitela, 2007. godine su potrošači kupili 990 milijuna, 2008 su bile već 1,2, milijarde i tendencija raste (danas naravno smartphones). Svi oni imaju male antene i prže nam dok pričamo preko njih naš potrošački mozak.

Preporučuju se mobiteli s niskim SAR-faktorima (specifična rata absorbiranja), iz tog razloga, jer živčane stanice u mozgu informacije prenose pomoću električnog strujanja i napona, tako da zračenje iz mobitela negativno utječe na prerađivanje informacija u mozgu. Moderni mobiteli obično imaju SAR-faktore od 0,20 do 2,00 W/kg. Rizik za naše zdravlje je još veći, kada imamo loš prijem. Za djecu uopće nije preporučljivo telefonirati mobitelom, jer se njihov mozak još nije potpuno razvio.



KAKO FUNKCIONIRA NAŠ MOZAK?

U trenutku kada pomislimo na nešto ili kada napravimo neko iskustvo, mozak (stanice u mozgu) producira neuropeptide, npr. za bijes ili za strah. Upravo iz toga razloga je naša percepcija neizmjerno važna. Percepcija je definirana kao primanje informacija kroz naša osjetila, ali nesvjesno, dakle bez razmišljanja (slikovito).

Da se vratimo na neuropeptide: Mozak dakle producira živčane stanice, koje prenose informacije. One odlaze kroz krv u sve organe, na kraju i u sve stanice tijela. Stanice imaju svoj određeni kanal za primanje informacija, taj kanal je usporediv s jednom bravom (receptor), po toj analogiji bi neuropeptid bio ključ za tu bravu. Nakon što su se spojili, stanica prima signal, koji prouzrokuje promjene u njoj. Iz perspektive stanice, ona se osjeća kao najmanja jedinica naše svijesti. Naši osjećaji, koji se mogu manipulirati mislima ili iskustvima utjeću na mehanizme naših stanica. Naš mozak ne pravi veliku razliku između stvarnog iskustva i jednog zamišljenog iskustva. Limun nudi dobar primjer. Kada samo zatvorimo oči i predano se dovoljno dugo posvetimo pomisli da režemo limun i da potom zagrizemo u njega, kada zamislimo kakav ima okus i miris, naš mozak reagira kao da smo to i stvarno uradili: šalje određene signale u naše stanice, što rezultira time da nakraju produciramo slinu u ustima.

Dakle naš mozak ne zna razlikovati između stvarnog i imaginarnog akta: reagira jednako. Što je najinteresantnije, mi lagano postajemo ovisni o onim neuropeptidima, koje mozak najviše producira. Ako se postavimo tako, da smo svaki dan mrzovoljni i bezvoljni ili da se stalno bojimo, onda ćemo konstantno bombardirati svoje stanice s neuropeptidima za mrzovolju ili strah, te stanice će onda čak producirati nove stanice koje će imati još više brava (receptora) za takve ključeve (neuropeptide), a manje onih za pozitivne emocije. Tako utječemo na svoje tijelo. Kao i ljudi, tako i električni impulsi u mozgu masivno idu dobro utabanim stazama od jedne stanice do druge. Kod njih se ti putovi zovu sinapse. To objašnjava pojam „navike". Kod nekih ljudi ima manje, a kod nekih više sinapsi u mozgu. Oni koji nisu proveli puno vremena ispred ekrana u svojem djetinjstvu, već doživljavali svoju okolinu svim svojim osjetilima (a ne samo vidom i sluhom), oni naravno imaju više izgrađenih sinapsi u mozgu, imaju bolji „temelj". To isto objašnjava, zašto se neki ljudi ponašaju, kao da nemaju emocija Ili kao da nemaju zdravog razuma.

Možda će većina ljudi na našem podneblju reći da im je glavni cilj zdravlje, jesti puno vitamina, a što to vrijedi, ako imamo premalo receptora za te vitamine? Što nam vrijedi još više opeka, ako imamo premalo zidara i ako su oni još uz to i bolesni? Očigledno je da pravimo grešku u razmišljanju.

Štetno djelovanje elektromagnetnog zračenja je već poznato ljudima, dok se informacije o promjenama ljudske svijesti još čuvaju od javnosti, iako se istraživanja na ovom području već godinama prakticiraju. Sustavi nadzora kao što su "elektronički sustav zatvora" su prioritet na tom području istraživanja. Harlan Girard, osnivač ICOMW (International Committee on offensive Microwave Weapons) je izjavio da tajna služba NSA (National Security Agency) skenira ECHELON-sistemom globalno telefonske razgovore, E-Mails i faks selektivno po važnim pojmovima, te da je moguće utjecati na ljude pomoću elektromagnetnog zračenja. Više o toj temi na:

http://www.icomw.org/archives/index.asp

Kako se možemo braniti od zračenja, ako ga ni ne vidimo? Kako se mogu braniti djeca, biljke i životinje? Imajte na umu, da vaša potražnja predestinira ponudu na tržištu, a pri tome vi ne samo da trošite novac, nego njime podupirete naprimjer telekomunikacijske kompanije ili farmacijsku industriju. Kada bi postojala altenativa, ona bi se samo jako teško mogla realizirati, jer smo našim novcem dosada previše podupirali ta dva moćna sektora, i njima naravno nije u interesu da im netko drugi oduzme udio na tržištu. Bilo bi dobro kada bi ljudi češće ugasili mobitele onda kada im ne trebaju ili kada ih barem ne bi stavljali pokraj svoje glave dok spavaju.

Oni koji još ne znaju konkretno odrediti što hoće, trebaju barem znati što neće.


METRONOMI

Što će se desiti, ako prepustimo drugima da misle za nas?

Ovaj eksperiment iz fizike će nam pomoći kod razmišljanja o odgovoru na to pitanje:

Zamislimo dva metronoma, koji glasno tikaju pomičući mehanički svoje velike kazaljke i davajući takt. Kod prvoga metronoma kazaljka tika lijevo-desno, lijevo-desno, itd., a kod drugoga obratno: desno-lijevo, desno-lijevo, itd. Svaki „po svome". Ako primjenimo neku "vanjsku silu", u ovom slučaju jednu malu njihaljku, te postavimo ta dva metronoma na nju, i lagano ju zanjišemo, nakon nekog vremena će kazaljke oba metronoma tikati istovremeno i u istom pravcu.