Croatian English French German Italian Portuguese Russian Serbian Spanish


Religijske tradicije i filozofske rasprave ve? tisu?lje?ima pokušavaju objasniti što se doga?a nakon smrti, smrti koja se definira kao prestanak svih bioloških funkcija živog organizma. No, svi se slažu oko jednog – da ?e svatko od nas jednom umrijeti. Nova znanstvena teorija i tu ?injenicu dovodi u pitanje.

Znanstvenici navode da smrt nije kona?na kao što mislimo, a dr. Robert Lanza, glavni znanstvenik te direktor tvrtke “Advanced Cell Technology” (ACT) i docent na Institutu za regenerativnu medicinu na Medicinskoj školi Sveu?ilišta Wake Forest, na svojoj web stranici objašnjava zašto je to tako.

Jedno od na?ela kvantne fizike jest da se odre?eni doga?aji ne mogu previdjeti sa sto postotnom sigurnoš?u. Naprotiv, postoji niz mogu?ih doga?aja od kojih svaki ima razli?itu vjerojatnost pojavljivanja. Prema takozvanoj interpretaciji brojnih svjetova (“many-worlds” interpretation) svaki od ovih doga?aja zapravo predstavlja po jedan svemir, odnosno svijet. Takvo gledište podupire i nova znanstvena teorija biocentrizma, koju uvodi sam Lanza, a prema kojoj postoji beskona?an broj paralelnih svjetova. Sve što se ikad moglo dogoditi odvija se u nekom od tih svjetova. Primjerice, ako smo pri biranju fakulteta imali ?etiri mogu?a izbora, iako mislimo da smo odabrali samo jedan, sva su se ?etiri scenarija zapravo odvijala, ali svaki u jednom od paralelnih svjetova.

Svi ti svjetovi postoje istodobno, bez obzira što se doga?a u njima, no smrt ne postoji ni u jednom od tih scenarija. Lanza zaklju?uje da, iako su naša tijela osu?ena na samo-uništenje, onaj subjektivni osje?aj življenja “Tko sam ja?” tek je energija od 20 vati koja izvire iz mozga. S obzirom na to da je jedan od najsigurnijih znanstvenih zakona da se energija nikad ne gubi, ne može se uništiti ni stvoriti, zna?i da ni energija osje?aja življenja ne odlazi sa smr?u. Pitanje je prelazi li iz jednog oblika u drugi?

Lanza, jedan od vode?ih svjetskih znanstvenika, navodi rezultate poznatog eksperimenta s dvostrukim prorezom. Znanstvenici promatraju ?esticu koja prolazi kroz dva proreza u barijeri i tada ?estica mora “odabrati” ho?e li pro?i kroz jedan ili kroz drugi prorez. Me?utim kad znanstvenici ne promatraju ?esticu, one se ponašaju poput vala i mogu istovremeno pro?i kroz oba proreza. Dakle, ?estica mijenja svoje ponašanje ovisno o tome da li je netko promatra? Budu?i da je to nemogu?e, odgovor je jasan: stvarnost ovisi o našoj percepciji, ona nije objektivna.

U novijem istraživanju objavljenom u ?asopisu Science dokazano je kako znanstvenici mogu retroaktivno promijeniti nešto što se dogodilo u prošlosti. Korištena je druga?ija verzija prethodno opisanog eksperimenta, s tim da su eksperimentatori odlu?ivali ho?e li upaliti ili ugasiti sklopku koja otvara jedan prorez (a time su i odlu?ivali ho?e li se ?estica ponašati kao val ili kao ?estica), ali tek nakon što je ?estica prošla barijeru. Pokazalo se da je ono što je eksperimentator odlu?io u tom trenutku utjecalo na to kako se ?estica ponašala u prošlosti, kao da je ?estica “pro?itala misli” eksperimentatora.

Ovo je dokaz kako vrijeme nije linearno kao što mislimo. “Sve što trenutno vidimo i doživljavamo zapravo je vrtlog informacija proizvedenih u našem mozgu, a vrijeme i prostor samo su sredstva pomo?u kojih ujedinjujemo sve te informacije unutar istog okvira”, isti?e Lanza. Zna?i da zapravo živimo u bezvremenskom i besprostornom svijetu, a u takvom svijetu smrt ne postoji. ?ak je i Albert Einstein priznao kako je njegov stari prijatelj “otišao s ovog ?udnog svijeta malo prije mene. To ne zna?i ništa. Ljudi poput nas… shva?aju da je razlika izme?u prošlosti, sadašnjosti i budu?nosti zapravo samo jedna tvrdoglavo uporna iluzija”.

Besmrtnost ne zna?i stalno postojanje u svijetu bez kraja, ve? ona živi izvan vremena.

Izvor: RobertLanza





Preneseno sa: http://znanost.geek.hr/clanak/da-li-smrt-postoji-znanstvenici-navode-da-smrt-nije-konacna-kao-sto-mislimo