Croatian English French German Italian Portuguese Russian Serbian Spanish

Rudolf Steiner - Evolucija Zemlje i ?ovjeka i utjecaj zvijezda - Evolucija Zemlje i ?ovjeka i utjecaj zvijezda - 11. dio



Evolucija Zemlje i ?ovjeka i utjecaj zvijezda 11/14
Vrijeme i njegovi uzroci
Dornach, 13.rujna 1924

Rudolf Steiner: Dobro jutro, gospodo! Ima li netko pitanje?

Pitanje: Ima li neposredna blizina Marsa Zemlji neke veze s vremenom? Ljeto je bilo tako nevjerojatno loe! Imaju li planetarni utjecaji op?enito bilo kakav utjecaj na vrijeme?

Dr. Steiner: Vremenski uvjeti koji pokazuju takve nepravilnosti tijekom godina, posebno nedavnih godina, imaju neto sa stanjima na nebesima, ali ne posebno s Marsom. Kada se promatraju te nepravilnosti moramo veoma ozbiljno uzeti u razmatranje fenomen o kojem se obi?no malo vodi ra?una, premda se govorilo mnogo. Mislim na fenomen sun?evih pjega. Sun?eve pjege su tamne mrlje, razli?ite veli?ine i trajanja, koje se javljaju na povrini Sunca u intervalima od oko deset ili jedanaest ili dvanaest godina. Naravno, te tamne mrlje ometaju sun?evo zra?enje, jer, kao to pretpostavljate, na mjestima gdje je povrina tamna, Sunce ne zra?i. Ako se u nekoj godini broj ovakvih mrlja pove?a, to utje?e na sun?evo zra?enje. I s obzirom na ogroman zna?aj koje Sunce ima za Zemlju, ta je stvar zna?ajna.

I s obzirom na jo jednu stvar ovaj fenomen sun?evih pjega je vrijedan panje. Tijekom stolje?a njihov broj se pove?ao, i broj iz godine u godinu varira. To je zbog ?injenice da se poloaj nebeskih tijela mijenja kako se okre?u, i aspekt koji predstavljaju se prema tome uvijek mijenja. Sun?eve pjege se ne pojavljuju svaku godinu na istom mjestu, ali sukladno sun?evu okretanju tijekom godina pojave se na istoj to?ci. Kroz stolje?a njihov broj se enormno pove?ao i to svakako ima zna?aja za odnos Zemlje sa Suncem.

Tisu?ama godina ranije nije bilo pjega na Suncu. Po?ele su se pojavljivati, broj im se pove?ao, i nastavit ?e se pove?avati. Time ?e do?i vrijeme kada ?e Sunce zra?iti sve slabije i slabije, i kona?no, kada ?e postati potpuno tamno, prekinuti ?e zra?iti ikakvu svijetlost. Prema tome trebamo ra?unati s ?injenicom da ?e tijekom vremena, relativno dugo vremena, izvor svijetla i ivota koji sada emitira sa Sunca za Zemlju biti fizi?ki uniten. I tako fenomen sun?evih pjega izme?u ostalih stvari jasno pokazuje da se moe re?i da Zemlja ide prema kraju. Sve na Zemlji to je duhovno tada ?e preuzeti druga?iji oblik, ba kao to sam rekao da je u starijim vremenima imalo druga?iji oblik. Ba kao to ljudska bi?a stare i mijenjaju se, tako i Sunce i cijeli planetarni sustav stari i mijenja se.

Planet Mars, kao to sam rekao, nije tako jako povezan s vremenskim uvjetima; Mars je vie povezan s fenomenom koji pripada oblasti ivota, kao to je pojava i razvoj gusjenica i hruteva svake ?etiri godine. I molim vas nemojte ovo krivo shvatiti. Ne smijete to direktno usporediti s onim to astronomija ra?una da je period revolucije Marsa, jer tu se razmatra stvarni poloaj Marsa. Mars stoji u istom relativnom poloaju prema Zemlji i Suncu svake ?etiri godine, tako da su i gusjenice koje za razvoj u hruteve trebaju ?etiri godine tako?er s tim povezane. Ako uzmete dvije revolucije Marsa za to treba ?etiri godine i tri mjeseca dobijete period izme?u hruteva i gusjenica, ili obrnuto, izme?u gusjenica i hruteva. U vezi s manjim nebeskim tijelima trebate misliti o manjim promjenama u zemljinim fenomenima, dok su Sunce i Mjesec povezani s grubljim, opipljivijim fenomenima kao to je vrijeme, i tako dalje.

Dobra ili loa godina berbe, na primjer, povezana je s fenomenom kao to su sun?eve pjege, tako?er i s pojavom kometa. Tek kada se promatraju u vezi s pojavama na nebesima doga?aji na Zemlji se mogu ispravno prou?avati.

Naravno da jo neke stvari treba razmatrati ako traimo razloge za nenormalno vrijeme. Jer naravno vremenski uvjeti koji su nam vani jer zdravlje i mnogo toga drugog ovisi o njima zavise od mnogo ?imbenika. Promislite o slijede?em. Idu?i natrag u evoluciji Zemlje dolazimo u vrijeme od prije oko est do deset tisu?a godina. Prije est do deset tisu?a godina nije bilo planina u oblasti gdje sada ivimo. Tada se ne bi mogli penjati na vicarske alpe, jer ih ne biste imali ovakve kakve ih imate sada. Ne biste mogli ivjeti ovdje ili na drugom europskom kopnu jer su u to vrijeme ove oblasti bile prekrivene ledom. Bilo je to takozvano Ledeno doba. To Ledeno doba je bilo odgovorno za ?injenicu da je najve?i dio populacije koji je tada ivio u Europi ili nestao ili se moramo premjestiti u druge oblasti. Ti uvjeti Ledenog doba ?e se ponoviti, u poneto promijenjenom obliku, za oko pet ili est ili sedam tisu?a godina ne to?no u istim oblastima na Zemlji kao ranije, ali opet ?e biti Ledeno doba.

Ne smije se misliti da evolucija te?e po neprekinutoj liniji. Da bi razumjeli kako Zemlja evoluira treba shvatiti da se prijekidi kao to je Ledeno doba zaista doga?aju u ispravnom procesu evolucije. Koji je razlog za to? Razlog je da se zemljina povrina stalno uzdie i tone. Ako idete na planinu koja uop?e ne mora biti vrlo visoka, jo ?ete na?i Ledeno doba, ?ak i danas, jer je vrh stalno prekriven snijegom i ledom. Ako je planina dovoljno visoka, na njoj ima snijega i leda. Ali tek kada se, kroz dugo vremena, povrina Zemlje bude uzdigla na visinu planine stvarno moemo govoriti o snijegu i ledu u velikom obimu. Tako je to, gospodo! Doga?a se. Povrina Zemlje uzdie se i tone. Prije nekih est ili vie tisu?a godina nivo regije gdje sada ivimo je bio visok; zatim je potonuo, ali sada se ve? ponovno uzdie, jer je najnia to?ka dosegnuta oko godine 1250. To je bila najnia to?ka. Tada je temperatura ovdje bila iznimno ugodna, bilo je mnogo toplije nego je danas. Zemljina povrina se sada lagano podie, tako ?e nakon pet ili est tisu?a godina ovdje opet biti vrsta Ledenog doba.

Iz ovoga vidite da kada se promatraju vremenski uvjeti tijekom perioda od deset godina, oni nisu isti; vrijeme se stalno mijenja.
Ako u nekoj godini, u skladu s visinom zemljine povrine odre?ena temperatura prevladava u oblastima na Zemlji, postoji jo faktora koje treba uzeti u obzir. Recimo da gledate Zemlju. Na ekvatoru je vru?e; iznad i ispod, na polovima je hladno. U srednjoj zoni, Zemlja je topla. Kada ljudi putuju u Afriku ili Indiju, putuju u vru?inu; kada putuju na Sjeverni pol ili na Juni pol, putuju u hladno?u. Zasigurno to znate iz izvje?a polarnih ekspedicija.

Mislite o distribuciji topline i hladno?e kada po?nete zagrijavati sobu. Ne zagrije se odmah cijela. Ako bi mogli uzeti ljestve i popeti se na vrh, vidjeli bi da je dolje moda jo hladno dok je pri plafonu ve? toplo. Zato je tako? Zato jer topao zrak, i svaka plinovita supstanca kada je zagrijana, postaje rje?a i uzdie se; hladni zrak ostaje dolje jer je tei. Toplina uvijek uzlazi. Tako se i u srednjoj zoni Zemlje topao zrak uvijek uzdie. Ali kada je gore struji prema Sjevernom polu: vjetrovi puu od srednje zone na Zemlji prema Sjevernom polu. To su topli vjetrovi, topao zrak. Ali hladan zrak na Sjevernom polu pokuava se zagrijati i struji dolje prema praznom prostoru u srednjoj zoni. Hladni zrak stalno struji od Sjevernog pola prema ekvatoru, a topao zrak u suprotnom smjeru, od ekvatora prema Sjevernom polu. Te su struje nazvane pasati. U oblasti kakva je naa nisu mnogo primjetni, ali su vrlo mnogo primjetni u drugima.

Ne samo zrak, ve? i morska voda, tako?er, struji od srednje zone Zemlje prema Sjevernom polu i ponovno natrag. Taj fenomen je, naravno, distribuiran na najrazli?itije na?ine, ali je ipak tu.

Ali u univerzumu postoje tako?er i elektri?ne struje; jer kada na Zemlji generiramo bei?nu elektri?nu struju samo imitiramo ono to je na neki na?in ve? prisutno u univerzumu. Pretpostavimo da je struja iz univerzuma prisutna, recimo, ovdje u vicarskoj, gdje imamo odre?enu temperaturu. Ako struja takvog tipa do?e na takav na?in da sa sobom nosi toplinu, temperatura se ovdje malo pove?a. Dakle toplina na Zemlji je tako?er preraspodijeljena od struja iz univerzuma. One tako?er utje?u na vrijeme.

K tome, me?utim, morate uzeti u obzir da na takve elektromagnetske struje u univerzumu tako?er utje?u sun?eve pjege. Gdje god da Sunce ima mrlje, postoje struje koje utje?u na vrijeme. Ovi posebni utjecaji su od velike vanosti.

Sada s obzirom na podjelu godinjih doba prolje?e, ljeto, jesen, zime postoji izvjesna pravilnost u univerzumu. Moemo ozna?iti u naem kalendaru da ?e prolje?e po?eti u odre?eno vrijeme, i tako dalje. To je regulirano o?iglednijim odnosima u kojima nebeska tijela stoje jedno prema drugom. Ali utjecaja koji iz toga proizlaze je malo. Ne moe se re?i za mnogo zvijezda da imaju utjecaja; ve?ina ih je daleko i njihov utjecaj je jedino visoko duhovnog karaktera.

Ali s obzirom na vremenske uvjete moe se re?i slijede?e. Pretpostavimo da imate plo?u s, recimo, ?etiri boje na njoj crvenu, utu, zelenu, plavu. Ako polagano rotirate plo?u, lako razlikujete sve ?etiri boje. Ako ih rotirate bre, boje je teko ali jo uvijek mogu?e razlikovati. Ali ako plo?u rotirate zaista brzo, boje prelaze jedna u drugu i ne moete ih razlikovati. Sli?no, doba prolje?a, ljeta, jeseni i zime mogu se razlikovati jer su faktori koji ih odre?uju vie ili manje o?iti. Ali vrijeme zavisi od toliko mnogo okolnosti da ih um ne moe sve dohvatiti; nije mogu?e, prema tome, s obzirom na to ozna?iti bilo to u kalendaru dok je o?ito sasvim mogu?e s obzirom na godinja doba. Vrijeme je sloena stvar jer je toliko mnogo faktora uklju?eno.

Ali u starom folkloru neto se o ovim stvarima znalo. Stari folklor ne bi trebali potpuno odbaciti. Kada su uvjeti ivota bili jednostavniji, ljudi su se vie zanimali za stvari nego danas. Danas na interes za temu traje 24 sata ... zatim izlazi slijede?a novina i donosi novi interes! Mi zaboravimo to se doga?a stvarno je tako! Uvjeti naeg ivota su strano komplicirani. ivoti naih djedova, da ne govorimo o naim pradjedovima i prapradjedovima, bili su skroz razli?iti. Oni bi sjeli zajedno iza pe?i i pri?ali pri?e, ?esto o starim vremenima. I znali su kakvo je davno bilo vrijeme, jer su znali da je bilo povezano s zvijezdama; promatrali su odre?ene pravilnosti kod vremena. I me?u ovim pradjedovima mogao je biti jedan ili dvojica sveznalica, kako su ih zvali. Sa sveznalica misli se na nekog tko je bio malo mudriji od ostalih, nekog tko je imao odre?enu bistro?u. Takva osoba bi govorila na zanimljiv na?in. Sveznalica je mogao re?i unuku ili praunuku: Gledaj, ono je Mjesec Mjesec, zna, ima utjecaja na vrijeme. To je ljudima tada bilo o?ito, i tako?er su znali da je za pranje odje?e kinica bolja od vode sa izvora. Tako su vani postavljali vedra da bi sakupili kinicu za pranje odje?e moja vlastita majka je to radila. Kinica ima druga?ije osobine, u njoj ima vie ivota nego u obi?noj vodi; daleko bolje apsorbira plavilo i druge aditive. I ne bi bila loa ideja kada bi mi sami napravili isto, jer pranje s tvrdom vodom moe, kao to znate, otetiti odje?u.

Dakle vidite, ove stvari su bile poznate; znanost 19 stolje?a je prva prouzro?ila da ljudi druga?ije gledaju. Neki od vas ve? znaju pri?u koju sam jednom pri?ao o dvojici profesora na sveu?ilitu u Leipzigu: jedan se zvao Schleiden a drugi Fechner. Fechner je objavio da Mjesec ima utjecaja na zemaljsko vrijeme. To je promatrao i sastavio statistiku o tome. Drugi profesor, Schleiden, bio je vrlo pametan ?ovjek. Rekao je: To je ?ista glupost i praznovjerje; ne postoji takav utjecaj. Kada su profesori u sporu, time se mnogo ne postie a to je uglavnom slu?aj i s drugim ljudima kada su u zavadi! Ali oba profesora su bila oenjena; postojala je gospo?a profesor Schleiden i gospo?a profesor Fechner. U Leipzigu su u to vrijeme ljudi jo skupljali kinicu za pranje odje?e. Tako je profesor Fechner rekao svojoj eni: Taj ?ovjek Schleiden inzistira da se za vrijeme mladog Mjeseca moe sakupiti isto vode kao i za punog Mjeseca; dakle neka gospo?a profesor Schleiden izvadi vani svoje vedro i sakuplja kinicu u vrijeme sljede?eg mladog Mjeseca, a ti ?e sakupiti u vrijeme punog Mjeseca, kada ja drim da ?e dobiti vie kinice. Dakle, gospo?a profesor Schleiden je ?ula prijedlog i rekla: O ne! Ja ?u izvaditi vjedra kada je pun Mjesec a gospo?a profesor Fechner neka ih izvadi za vrijeme mladog Mjeseca! Vidite, ene dvojice profesora su stvarno trebale vodu! Muevi se mogu teoretski prepirati, ali ene odlu?uju u skladu s prakti?nim potrebama.

Nai pradjedovi su znali ove stvari i rekli bi unucima: Mjesec ima utjecaja na kinicu. Ali zapamtite ovo: sve povezano s Mjesecom ponavlja se svakih 18 ili 19 godina. Na primjer, odre?ene godine, na odre?eni dan, tada je pomr?ina Sunca i drugog je dana pomr?ina Mjeseca; to se doga?a redovito svakih 18 do 19 godina. Svi fenomeni povezani s poloajem zvijezda na nebesima redovito se ponavljaju. Zato se, onda, vremenski uvjeti ne bi ponavljali, ako zavise od Mjeseca? Nakon 18 ili 19 godina mora kod vremena biti neto sli?no onom to se dogodilo prije 18 ili 19 godina. Kako se sve ponavlja, ti ljudi su promatrali i druga ponavljanja, i ozna?avali na kalendaru odre?ene osobitosti o tome kakvo je vrijeme bilo prije 18 or 19 godina, i sada su o?ekivali istu vrstu vremena nakon isteka tog perioda. Jedini razlog zato je kalendar zvan Stogodinji kalendar je da je 100 broj koji je lako pamtiti; ostale brojke su tako?er bile uklju?ene u kalendar zavisno o tome kakve su prognoze ra?ene o vremenu. Naravno, ovakve stvari ne trebaju biti egzaktne, jer su uvjeti komplicirani. Ipak, prognoze su bile korisne, jer su ljudi djelovali u skladu s tim i zaista uspijevali stvarati bolje uvjete rasta. Preko ovakvih promatranja neto se sigurno moe napraviti za plodnost tla. Vremenski uvjeti zavise od Sunca i Mjeseca, jer ponavljanje poloaja Mjeseca mora imati veze s odnosom ova dva nebeska tijela.

U slu?aju drugih zvijezda i njihovih relativnih poloaja, postoje razli?iti periodi ponavljanja. Jedno takvo ponavljanje je ono od Venere, jutarnje i ve?ernje zvijezde. Pretpostavimo da je Sunce ovdje a Zemlja ovamo prijeko. izme?u njih je Venera. Venera se giba prema ovoj to?ci ili onoj, i tako se moe vidjeti; ali kada je Venera ovdje, stoji ispred sunca i prekriva ga dio. To se zove tranzit Venere. (Venera, naravno, izgleda mnogo manja od Mjeseca, premda je, u stvari, ve?a.) Ovaj tranzit Venere je veoma zanimljiv jer je jedna stvar da se odvija svakih stotinu godina ili tako neto, a druga stvar, vrlo zna?ajne stvari se mogu promatrati kada Venera prolazi ispred Sunca. Moe se vidjeli kako izgleda sun?ev oreol kada Venera stoji ispred Sunca. Taj doga?aj donosi velike promjene. Njegovi opisi su veoma zanimljivi. I kako se ovaj tranzit Venere doga?a samo jednom u oko stotinu godina, to je primjer fenomena o kojem znanost mora re?i da vjeruje neke stvari koje u stvari nisu percipirane! Ako su znanstvenici objavili da vjeruju stvarima koje vide, astronom koji se rodio, recimo, godine 1890 danas ne bi mogao predavati o tranzitu Venere, jer se u me?uvremenu nije dogodio, a vjerojatno ?e umrijeti prije slijede?eg tranzita Venere, koji ?e se o?ito dogoditi godine 2004. Dakle, ?ak je i znanstvenik obvezan vjerovati u neto to ne vidi!

Tu opet, kada Venera ima poseban efekt na Sunce jer zaklanja svijetlo, utjecaj je izvren na vremenske uvjete koji se javljaju samo jednom svakih stotinu godina. Postoji neto izvanredno u vezi ovih tranzita Venere i u ranijim vremenima se na njih gledalo kao na iznimno zanimljive.

Kada je Mjesec pun, na nebu vidite sjaje?u sferu; ostalo vrijeme vidite svijetle?i dio sfere. Ali kada je mladi Mjesec, ako malo vjebate o?i ne znam da li to znate moete ?ak vidjeti i ostatak mladog Mjeseca. Ako paljivo gledate dok Mjesec raste, moete tako?er vidjeti drugi dio Mjeseca izgleda plavkasto crni. ?ak i pri mladom Mjesecu plavi?asto crni disk moe se vidjeti izvjebanim pogledom; u pravilu se to ne primje?uje, ali moe se vidjeti. Zato je disk uop?e vidljiv? Zato jer je dio Mjeseca koji je ina?e taman jo osvijetljen od Zemlje. Mjesec je oko 240,000 milja od Zemlje i nje, ispravno govore?i, osvijetljen od nje; ali si?una koli?ina svijetla koja na Mjesec pada od Zemlje ?ini taj dio Mjeseca vidljivim.

Ali uop?e nikakvo svjetlo ne zra?i od Zemlje do Venere. Venera se mora osloniti na svjetlo Sunca; nikakvo svjetlo ne struji do nje sa Zemlje. Venera je jutarnja i ve?ernja zvijezda. Mijenja se kao to se mijenja i Mjesec ali ne unutar istog perioda. Samo to se promjene ne vide jer je Venera veoma udaljena i sve to se vidi je svjetlucava zvijezda. Gledana kroz zatamnjeni teleskop moe se vidjeti da se Venera mijenja, ba kao to se i Mjesec mijenja. Ali unato? ?injenici da Venera ne moe biti osvijetljena sa Zemlje, dio nje je uvijek vidljiv kao tupo plavi?asto svjetlo. Sun?evo svjetlo se vidi kao polukrug iznad ali to nije cijela Venera; gdje Venera nije osvijetljena od Sunca, vidi se plavkasto svjetlo.

Sada, gospodo, postoje odre?eni minerali na primjer, u Bologni koji sadre smjese barija. Barij je element metala. Ako se dopusti da na te minerale izvjesno vrijeme pada svjetlo, i soba je zatamnjena, vidite plavi?asto svjetlo ba?eno od njih.

Kae se da je mineral, nakon to je osvijetljen, postao fosforoscentan. Uhvatio je svijetlo, pojeo neto svjetla, i sada ga ponovno ispljune kada se soba zatamni. To se naravno doga?a prije nego je soba tamna, ali svjetlo tada nije oku vidljivo. Mineral uzima neto unutra i neto daje natrag. Kako ne moe uzeti mnogo, ono to vra?a tako?er nije mnogo, i ne vidi se dok je soba osvijetljena, kao to se slabo svijetlo svije?e ne vidi pri jakom sun?evu svijetlu. Ali mineral je fosforoscentan i ako je soba zatamnjena, vidi se svijetlo koje zra?i.

Iz ovog ?ete sigurno mo?i razumjeti odakle dolazi svjetlo Venere. Dok sa ove strane ne prima nikakvo svijetlo, Venera je osvijetljena s druge strane od Sunca, i jede sun?evu svijetlost, takore?i. Onda, kada ju vidite u tamnoj no?i, ona izbacuje svijetlo, postaje fosforoscentna. U danima kada su ljudi imali bolje o?i nego to sada imaju, vidjeli su fosforoscenciju Venere. Njihove o?i su u tim danima stvarno bile bolje; bilo je to u esnaestom stolje?u kada su se po?ele koristiti nao?ale, i zasigurno bi bile dole prije da su ih ljudi trebali! Izumi i otkri?a uvijek do?u kada ljudskim bi?ima trebaju. I tako su se u ranijim vremenima promjene do kojih je dolo kada je fosforoscentna Venera u tranzitu nasuprot Sunca tako?er vidjele. I u jo ranija vremena izvu?en je zaklju?ak da zbog toga to na sun?evo svijetlo u to vrijeme utje?e Venera, taj isti utjecaj ?e opet biti tamo nakon otprilike stotinu godina; i dakle biti ?e ponovno sli?ni vremenski uvjeti u oblasti gdje je vi?eno da se odvija tranzit Venere. (Kao to znate, pomr?ine Sunca se ne vide od svugdje, ve? samo u odre?enim oblastima.) Kroz stotinu godina, prema tome, tamo ?e biti isti vremenski uvjeti tako su ljudi zaklju?ili i u skladu s time izvla?ili su stogodinji kalendar.

Kasnije, ljudi koji uop?e nisu razumjeli stvari, pravili su stogodinji kalendar svake godine, zatim su nali da se detalji dani u kalendaru ne podudaraju sa stvarnim ?injenicama. Moglo bi se jednako tako re?i: Ako pijetao kukuri?e na gomili ?ubra, vrijeme se mijenja, ili ostaje kakvo je! Ali izvorno, na?elo je bilo savreno korektno. Ljudi su opazili da kada je Venera u tranzitu sa Suncem, to daje vremenske uvjete koji se ponavljaju otprilike nakon stotinu godina.

Poto to utje?e na vrijeme cijele godine, tada utjecaji nisu samo par dana kada je Venera u tranzitu nasuprot Suncu ve? traju due vremena. Dakle iz ovog to sam rekao vidite da za upoznati zakone kojima je upravljano vrijeme tijekom par tjedana ili dana, trebali bi postaviti mnoga pitanja: Prije koliko godina je bio tranzit Venere? Prije koliko godina je bila pomr?ina Sunca? U kojoj je sada fazi Mjesec? Spomenuo sam samo par to?aka. Trebali bi znati kako na pasate utje?e magnetizam i elektricitet, i tako dalje. Na sva ta pitanja treba odgovoriti ako se eli odrediti pravilnost vremenskih uvjeta. To je tema koja vodi u beskona?nost! Ljudi bi napokon odustali pokuavaju?i napraviti vremensku prognozu. Premda ?ujemo o pravilnosti svih fenomena kojima se bavi astronomija astronomija je, kao to znate, znanost o zvijezdama znanost koja se bavi faktorima koji utje?u na vrijeme (meteorologija, kako se zove) nikako nije kona?na ni sigurna. Ako bi se drali knjige o meteorologiji, bili bi ogor?eni. Uzvikivali bi da je beskorisna, jer svatko govori neto razli?ito. Nije takav slu?aj s astronomijom.

Sada sam vam dao kratki pregled zakona koji utje?u na vrijeme i sli?no. Ali ipak treba dodati da sile koje se javljaju u atmosferi i same imaju ogroman utjecaj na vrijeme. Pomislite na veoma vru?e ljeto kada iz oblaka konstantno sijevaju munje i stalno rei grmljavina: tu imate utjecaje na vrijeme koji dolaze od neposredne blizine Zemlje. Moderna znanost na to ?udno gleda. Kae da je elektricitet ono to uzrokuje sijevanje iz oblaka. Vjerojatno znate da se djeci u koli elektricitet objanjava trljaju?i stakleni tap s komadom tkanine premazanim s nekom vrstom amalgama; nakon to se neko vrijeme trlja, tap po?inje privla?iti male komadi?e papira, a nakon jo trljanja, emitiraju se iskre, i tako dalje. Takvi eksperimenti s elektricitetom se rade u koli, ali treba paziti da prethodno sve bude dobro isueno, jer objekt koji ?e se elektrizirati ne smije biti niti navlaen; mora biti apsolutno suh, ?ak topao i suh, jer se ina?e nita ne?e dobiti od staklenog tapa ili od ipke pe?atnog voska. Iz ovoga moete zaklju?iti da je elektricitet odveden od vode ili fluida. To svatko zna, i naravno to znaju znanstvenici, jer oni rade eksperimente. Unato? tome, me?utim, proglaavaju da sijevanje dolazi iz oblaka a oblaci su zasigurno vlani!

Ako bi bila istina da munja dolazi iz oblaka, netko bi ih trebao dovoljno dugo trljati s ogromnim ubrusom da postanu sasvim suhi! Ali stvar nije tako jednostavna. tap pe?atnog voska je natrljan i iz njega dolazi elektricitet; i tako se oblaci trljaju jedni o druge i od njih dolazi elektricitet! Ali ako je pe?atni vosak samo malo navlaen, iz njega elektricitet ne izlazi. A ipak elektricitet navodno dolazi iz oblaka koji su potpuno vlani! To vam pokazuje kakve se gluposti danas pri?aju. Stvari stoje ovako: Moete zagrijavati zrak i on postaje sve topliji. Recimo da taj zrak imate u zatvorenoj posudi. to je zrak topliji, ve?i je pritisak koji radi na zidove posude. to ga vie zagrijete, prije ?e do?i trenutak, ako zidovi posude nisu dovoljno jaki, gdje ?e ih vru?i zrak razdvojiti. Koji je obi?no razlog da dje?ji balon pukne? Zato jer zrak hita iz njega vani. Kada zrak postane topao on stje?e gusto?u, snagu naleta. Sijevanje ima ishodite u blizini Zemlje; kada zrak postaje sve topliji, postane dovoljno snaan za prasak. Na vrlo visokim nivoima zrak iz nekog razloga moe postati veoma topao to se moe dogoditi, na primjer, kao rezultat odre?enih utjecaja zimi kada je zrak negdje bio veoma komprimiran. Ova velika vru?ina ?e pritiskati u svim smjerovima, ba kao to ?e topao zrak pritiskati sve strane posude. Ali recimo da imate sloj toplog zraka, i postoji struja vjetra koja raznosi zrak. Vru?i zrak struji prema podru?ju gdje je zrak najrje?i.
Munja je toplina generirana u samom zraku koja nalazi svoj put ondje gdje je neka vrsta upljine u okolnom zraku, jer je u toj to?ci zrak najrje?i. Tako moramo re?i: Munju ne uzrokuje elektricitet, ve? ?injenica da se zrak rjeava, ili prazni od, vlastite vru?ine.
Samo zbog ovoga veoma silovitog kretanja, elektri?ne struje koje su uvijek prisutne u zraku dobiju poticaj. Munja je ono to poti?e elektricitet; sama munja nije elektricitet.

Sve ovo vam pokazuje da je toplina u zraku razli?ito distribuirana; to opet utje?e na vrijeme. To su utjecaji koji dolaze zbog blizine Zemlje i tamo djeluju.

Shvatiti ?ete koliko mnogo stvari utje?e na vrijeme i da danas jo nema ispravnih razmiljanja o tim utjecajima Rekao sam vam potpuno izokrenuta gledanja kakva se ima o munji. U ovom podru?ju treba do?i do promjene, jer duhovna znanost, antropozofija, gleda mnogo ire podru?je i miljenje ?ini pokretljivijim.

Ne moemo, naravno, o?ekivati da slijede?e bude verificirano obdukcijama, ali ako se istrauje metodama duhovne znanosti, nalazimo da su u zadnjih stotinu godina ljudski mozgovi postali mnogo kru?i, upozoravaju?e kru?i, nego su to bili prije. Nalazimo, na primjer, da su drevni Egip?ani mislili sasvim razli?ite stvari, u vezi kojih su bili sigurni jednako kao to smo i mi danas sigurni o stvarima o kojima mislimo. Ali danas smo manje sposobni razumjeti stvari zimi nego ljeti. Ljudi na takve stvari ne obra?aju panju.
Kada bi se uskladili prema zakonima koji prevladavaju u svijetu, stvari bi uredili razli?ito. U kolama, na primjer, razli?ite teme bi se prou?avale zimi nego ljeti. (To je u izvjesnoj mjeri ve? napravljeno u Waldorfskoj koli.) Nije to jednostavno stvar u?enja botanike ljeti jer biljke tada cvjetaju, ve? neke predmete koji su laki trebalo bi premjestiti zimi, a neke tee u prolje?e ili jesen, jer o tome zavisi mo? razumijevanja. To je zato jer je na mozak tvr?i nego ljudski mozak u ranijim vremenima. Ono to moemo u stvarnom smislu promiljati samo ljeti, drevni Egip?ani su mogli cijele godine. Ovakve stvari se mogu otkriti kada se promatraju razne stvari povezane s godinjim dobima i vremenom.

Ima li neto da nije jasno? Da li ste zadovoljni s onim to je re?eno? Odgovorio sam na pitanje do neke granice. Svijet je iva cjelina i objanjavaju?i jednu stvar prirodno do?emo do druge, poto je sve povezano.

Pitanje: G. Burle kae da ?e se njegov prijatelj moda smijati na njegovo pitanje spomenuo je temu prije dvije ili tri godine. elio bi znati ima li ikakve istine u kazivanju da kada se e?er stavi u alicu kave i pravilno rastvori, biti ?e lijepo vrijeme, a ako se ne rastvori pravilno biti ?e loe vrijeme.

Dr. Steiner: Nikada nisam napravio taj pokus, tako da ne znam ima li u tome ne?eg ili nema. Ali ?injenica da se e?er rastvara jednoli?no ili nejednoli?no moe neto zna?iti ako, uop?e, ima ne?eg u toj izjavi. Govorim sasvim hipotetski, poto ne znam ima li ikakvog temelja za tu izjavu, ali pretpostavit ?emo da ima.

Postoji neto drugo to sigurno ima zna?enje, jer sam to sam promatrao. Kakvo ?e vrijeme vjerojatno biti moe se otkriti promatraju?i umske abe, zelene umske abe. Napravio sam si?une ljestve i promatrao da li su ile gore ili dolje. umske abe su veoma osjetljive na to kakvo ?e biti vrijeme. To vas ne treba iznenaditi, jer se na nekim mjestima doga?alo da ivotinje u njihovim talama odjednom postanu nemirne i pokuaju iza?i vani; one koje nisu bile privezane brzo bi otile. Ljudska bi?a su ostala gdje su i bila. I zatim je doao potres! ivotinje su znale unaprijed, jer se neto ve? unaprijed doga?alo u prirodi. Ljudska bi?a s njihovim grubim nosovima i drugim grubim osjetilima nisu osjetila nita, ali ivotinje jesu. Tako naravno i umska aba, tako?er, ima nedvosmislen nos za ono to dolazi. Rije? Witterung (vrijeme) je koritena u vezi toga jer zna?i mirisanje vremena koje dolazi.

Postoje mnoge stvari u ljudskom bi?u koje on sam niti ne nazire. Jednostavno ih ne promatra. Kada iza?emo iz kreveta na lijep ljetni dan i pogledamo kroz prozor, i sasvim smo u druga?ijem raspoloenju neko kada bijesni oluja. Ne primje?ujemo da taj osje?aj prodire do vrhova naih prstiju. Ono to ?uti ivotinja, ?utimo tako?er i mi; jedino to mi to ne dovodimo u svijest.

Dakle samo pretpostavite, G. Burle, da premda vi ne znate nita o tome, vrhovi vaih prstiju, kao kod umske abe, imaju delikatan osje?aj za vrijeme koje dolazi. Na dan kada ?e vrijeme o?ito biti lijepo i vi ste prema tome u dobrom raspoloenju, vi stavljate e?er u kavu ja?im pokretima nego ostalih dana. Tako na?in na koji se e?er rastvara ne zavisi neophodno o kavi ili e?eru, ve? o sili koja je u vama. Sila o kojoj govorim lei u samim vaim prstima; to nije sila koja je svjesno povezana s vaim bacanjem e?era u kavu. Lei u vrhovima vaih prstiju, i nije jednaka na dan kada ?e vrijeme biti lijepo kao kada ?e vrijeme biti loe. Dakle razgradnja e?era ne zavisi od na?ina na koji ga svjesno stavljate u vau kavu ve? od osje?aja u vrhovima vaih prstiju, o tome kako vrhovi vaih prstiju osje?aju vrijeme. Ta sila u vrhovima vaih prstiju nije ista kao i sila koju svjesno primjenjujete kada u kavu stavljate e?er. To je razli?ita sila, razli?it pokret.

Promislite na slijede?e: Grupa ljudi sjedi oko stola; sentimentalna glazba, ili moda pjevanje himne, dovodi ih u odgovaraju?e raspoloenje. Zatim se u njima po?inju buditi delikatne vibracije. Glazba nastavlja. Ljudi po?inju prenositi svoje vibracije na stol, i stol po?inje plesati. To se moe dogoditi na spiritualisti?koj seansi. Do pokreta dolazi kao efekt na delikatne vibracije proizvedene glazbom i pjevanjem. Na sli?an na?in vrijeme tako?er moe prouzro?iti veoma suptilne pokrete, a oni mogu utjecati na ono to se doga?a s e?erom u kavi. Ali govorim sasvim hipotetski jer, kao to sam rekao, ne znam da li je to sasvim to?no u slu?aju o kojem govorite. To je vjerojatnije da utje?e na e?er nego sam predosje?aj koji osoba ima o vremenu iako ni to nije vrlo vjerojatno. Sve ovo govorim kao ?istu hipotezu.

Duhovni znanstvenik treba odbaciti ovaj fenomen ukoliko ne posjeduje ?vrst dokaz njegove valjanosti. Ako bi vam stvari koje vam govorim govorio na nemaran na?in, vi u stvari ne biste nita vjerovali. Vjerujete mi jedino zato jer znate da duhovna znanost ne prihva?a stvari koje se ne mogu dokazati. A tako i ja kao duhovni znanstvenik pri?u o kavi mogu prihvatiti jedino ako je nedvosmisleno dokazana. U me?uvremenu mogu dati komentar kakav se zna, na primjer, o delikatnim vibracijama nerva, tako?er i kako ivotinje unaprijed znaju za neki doga?aj koji se nadvio kako ?ak i umske abe po?inju podrhtavati a zatim i li?e na kojem sjede tako?er po?inje podrhtavati. Tako moe tako?er biti ne kaem da je, ali moe biti da kada dolazi loe vrijeme, kava se po?ne ponaati razli?ito od na?ina na koji se ponaa kada je vrijeme dobro.

Dakle na?imo se slijede?e srijede. Nakon toga, mislim da ?emo opet mo?i imati sastanak redovno.

 

Stranica 11 od 14 Sve stranice