Croatian English French German Italian Portuguese Russian Serbian Spanish

Ljekovita biljna ulja za ishranu



Naša ishrana ne bi bila mogu?a bez odgovaraju?ih masnih tvari. Ako u ishrani nebi bile sadržane nikakve masti, ne bi se moglo održavati niti obnavljanja miši?nog tkiva i tkiva organa, a posljedica bi bila atrofija i klonulost miši?a. Stalo bi novo stvaranje kostiju, a kao daljnja posljedica omekšanje kostiju u mladosti i krhkost kostiju u starosti. Kod pomanjkanja masti, osim toga, ne može se više obnavljati moždano i živ?ano tkivo, a me?u ostalim vidljivim znakovima takve pogreške u ishrani, bilo bi popuštanje sposobnosti pam?enja i gubitak pam?enja.

U našoj uobi?ajenoj ishrani crpimo potrebu za masti uglavnom iz životinjske masti, bilo u obliku svinjske masti ili maslaca. Na žalost je kod širokih masa stanovništva premalo poznato da životinjska mast, a prije svega svinjska mast, kod stalne potrošnje ?esto može biti uzrokom mnogih organskih oboljenja i da može prouzori?iti lakše ili teže dugotrajnije bolesti. Tako je ?itav niz u?enjaka nakon dugogodišnjih opažanja i nau?nih istraživanja dokazao, da je životinjska mast sastavljena od zasi?enih masnih kiselina koje pospješuju koronarnu sklerozu, tj. ovapnjenje sr?anih arterija, dok se ishranom s biljnim mastima, koje su bogate nezasi?enim kiselinama, može uspješno predusresti ovapnjenje žila.

Predaleko bi nas dovelo, u okviru tih izlaganja, opisivanje svih povezanosti izme?u neispravne ishrane i mnogih organskih oboljenja. U težnji za zdravljem, ?ovje?anstvo je ve? u?inilo veliki napredak što je izvršilo ograni?enje uživanja mesa i životinjske masti i, umjesto toga, na vidno mjesto naše ishrane uvrstilo biljke sa svojim mnogostranim i iznad svega prijatnim životnim namirnicama. Potreba za masti, za naše životne funkcije, u prvom se redu može osigurati biljnim uljem. U biljnim živežnim namirnicama sadržano je ulje i masne tvari, gdje bi se jedva dalo naslutiti. Ako se, na primjer, na ribežu fino izriba mrkva i, ako se tome doda malo vode, opazit ?e se da se na površini stvara tanki masni sloj. ?itav niz klorofilnih zrnaca, a i vitamina, vezan je na biljne masti, a te su biljne masti sadržane u svakom listu ili vlati.

Najbogatije nagomilavanje masti i ulja nalazimo u biljnom sjemenu i plodovima. Odre?eni biljni plodovi i sjemenje toliko su bogati uljem, da se uzgajaju, kultiviraju i žanju kao biljni nosioci ulja, a od velikog su zna?enja za ljudsku ishranu i održavanje zdravlja.

Od mnogih kulturnih biljaka, koje daju ulje, treba upoznati ?etiri najvažnije, koje nisu samo “isporu?ioci” masti, nego zaslužuju i predikat “ljekovito bilje”.

1) OLEA EUROPAEA L. — Maslina

Sinonimi: Olea sativa Hoffmg et Link

Narodni nazivi: maslica — maslinka — olika — oJjika — ulika — uljenika.

Opis biljke: u divljem stanju kao Olea Europaea oleaster L. maslina je grmolikog oblika s trnovitim vrhovima grana. Na Sredozemlju se uzgaja više od 1000 vrsti i tipova maslina, koje se vrlo teško daju odrediti, jer ?esto ista sorta u raznim zemljama nosi razna imena, a njihove se morfološke osobine mijenjaju pod utjecajem tla, klime i uzgoja. Uglavnom su kulturne sorte 6 do 8 metara visoka stabla bez trnovitih grana. Maslina u povoljnim prilikama razvija mnogobrojne cvjetove, ugodna mirisa, žu?kasto-bijele boje.

Vrijeme cvatnje: svibanj, lipanj.

Stanište: obalna podru?ja Sredozemlja.

Ljekovite i djelotvorne tvari: nalaze se u plodovima koji se sastoje od mesnatog dijela (perikarpij) i sjemenke, dugi su oko 4 cm, tamnoljubi?aste do crne boje. Sadrže oko 70 posto glicerid oleinske kiseline, oko 25 posto palmitinske, stearinske i arahinske kiseline te malo slobodne oleinske kiseline i holesterin.

Dobivanje maslinova ulja: za dobivanje finog maslinova ulja plodovi se nakon branja odmah moraju podvr?i tiještenju. Razlikuju se 3 vrste maslinova ulja: tzv. “djevi?ansko ulje”, najbolje je kvalitete, a dobiva se putem prvog laganog tiještenja, pri ?emu se koštica ploda ne smije zdrobiti. Pri ovom postupku tiještenja ne smije do?i do upotrebe topline, pa je dozvoljeno samo tzv. “hladno tiještenje”. “Djevi?anskom ulju” ne smiju se dodavati nikakve primjese.

“Provence” ulje (nazvano po jugoisto?nom podru?ju Francuske na ?ijem se primorskom dijelu uzgaja maslina) je ulje druge kvalitete, ?ije tiještenje može rasti sve do zgnje?enja koštice ploda, ali se ni kod ovog postupka tiještenja ne smije upotrijebiti toplina. Takozvano “drvno ulje” je maslinovo ulje najslabije kvalitete, a dobiva se ponovljenim tiještenjem ostatka nakon proizvodnje “provence” ulja i pod djelovanjem topline. Ovako dobiveno ulje upotrebljava se isklju?ivo za proizvodnju sapuna i za tehni?ka ulja. Miris i okus “provence” ulja je ugodan.

Maslinovo ulje (Oleum olivarum), kao “djevi?ansko ulje”, vrlo je vrijedno i sadrži u sebi vrijednosti potrebne zdravlju.

Ljekovito djelovanje: “djevi?ansko ulje” upotrebljava se u lije?enju kao vrlo dobro sredstvo kojim se podsti?e izlu?ivanje žu?i (cholagogum), u takozvanim kurama s uljem kao sredstvo za lakše izlu?ivanje žu?nih kamenaca, te kao sredstvo za klistiranje. Maslinovo ulje je sredstvo za rastvaranje otvorenih ?ireva, a upotrebljava se izvana kao lako ugrijan oblog. Ono vrijedi nadalje, primijenjeno iznutra, kao umiruju?e sredstvo kod upala crijeva i želuca, kao i kod otrovanja jetkim teku?inama i otopinama soli. Maslinovo ulje je lagano sredstvo za ?iš?enje koje ne prouzrokuje nadražaje te se može upotrijebiti za lije?enje hemeroida koji krvare. Maslinovo ulje je važan sastavni dio lijekova za trljanje, masti, a neophodno je i kod izrade kozmeti?kih preparata.

Pu?ka medicina upotrebljava kod prsnih i plu?nih bolesti takozvano “ljiljanovo ulje”. To je bijelo maslinovo ulje, koje je proizvedeno bijeljenjem životinjskim ugljenom ili bijeljenjem pomo?u sun?ane svjetlosti. Po shva?anju pu?ke medicine, maslinovo ulje tako?er poboljšava vid, ako se njime namažu o?ni kapci. Maslinovo ulje je lagano i bezbolno sredstvo za ?iš?enje kod djece i slabijih osoba.

Maslinovo ulje nije samo jako korisno u dijetnoj ishrani želu?anih i žu?nih bolesnika, nego i zdravi ljudi trebaju podmirivati svoju potrebu za masti ovim biljnim uljem, i to ne samo kao za?in kod pripreme salate.

2) SOJA HISPIDA MOENCH — Soja

Sinonimi: Dolichos soja Jacq. — Glycine soja Sieb. et. Zucc. — Glycine hispida (Mch.) Max.

Narodni nazivi: japanski bob.

Opis biljke: soja pripada porodici lepirnja?a, malog je rasta i malog sjemena. Biljka je jednogodišnja s uspravnom i razgranjenom stabljikom, s dosta velikim trodijelnim listovima i bijelim do ljubi?astim cvjetovima. Prvobitno je na?ena kao divlje rastu?a u Japanu, a udoma?ena je u Mandžuriji. Botani?ari su utvrdili ?itav niz vrsta i me?uvrsta, koje su se kroz uzgoj u još mnogobrojnijim varijantama prakti?ki raširili po ?itavoj Zemlji. Najvredniji dio biljke, sjeme, razlikuje se po vrstama od plosnato-duguljastog do bubrežastog, a kod nekih uzgojnih formi ovalnog i okruglog oblika. Sjeme je 5 do 12 mm veliko, boje žu?kaste, sme?e do crne. U Mandžuriji se razlikuju samo tri vrste i to sa žutim, crnim i zelenim sjemenkama.

Stanište: uz zemlje iz koje soja vu?e svoje porijeklo, danas se soja uzgaja u dalekim prostranstvima Zapadne Indije, Afrike i Južne i Sjeverne Amerike. Preko južnoazijskih zemalja uzgoj soje proširio se u novije vrijeme i u Sjevernu Ameriku, a u Evropi na mediteranske zemlje; ?ak je i u Njema?koj u uspjehom osnovana kultura te biljke. Sjeme je najljekovitiji i za dobivanje ulja najvažniji dio biljke (Semen Dolichos soja), specifi?nog, na grah nalik, mirisa i uljnatog okusa.

Od ljekovitih i djelotvornih tvari sjeme soje sadrži oko 37 posto bjelan?evina i oko 20 posto masnog ulja. Iz sojinog ulja izolirane su slijede?e supstance: linolna linoenska, arahinska i eruka kiselina, kampesterin ergosterin, sitosterolin, stigmasterin i dr. Od vitamina su uglavnom dokazani vitamini B6 i K1. Detaljnije analize utvrdile su još ?itav niz punovrijednih tvari, me?u ostalim i lecitin.

Primjena i ljekovito djelovanje vrlo je bogato. Ve? zelena biljka može biti upotrijebljena kao paša, zelena hrana, kao povr?e, medonosna biljka, kao nadomjestak za duhan i dr. Iz zrelog sojinog sjemena, koje se može pržiti, pe?i, kuhati ili podvr?i vrenju, dobije se sojino mlijeko, odnosno, sojino brašno iz kojeg se dalje prire?uje niz živežnih namirnica: sojin sir, vrste sojinog brašna i umaka od soje. Sojino ulje se upotrebljava u prvom redu kao ulje za kuhanje, kao važan sastavni dio u izradi margarina, kao ulje za salatu i dalje tehni?ki u fabrikaciji sapuna i za izradu firnisa i laka. Kao sporedan proizvod iz ostataka nakon tiještenja dobiva se, me?u ostalim i lecitin. Proizvodi od soje važne su životne namirnice bolesnih od še?erne bolesti. U trgovini dolazi sojino brašno, kojemu je oduzet sadržaj ulja, pod imenom “agua brašno”, koje nalazi uvijek veliku primjenu za vezivanje povr?a kod dijetne kuhinje, kao i škrob krumpira za pripremu dijetnih juha. Sojino ulje treba u kuhanju što više primjenjivati kao jestivo ulje, kao punovrijedan i zdraviji nadomjestak za životinjsku mast.

Takozvano sojino mlijeko - vrlo sli?no kravljem mlijeku - dolazi u trgovinu kondenzirano ili kao mlije?ni prah i važno je u prehrani osoba koje boluju na želucu, a ne podnose kravlje mlijeko. Iz sojinog mlijeka priprema se mekani sir (japanski “tofu”), nadasve zdravo jelo, koje putem vrenja daje tzv. sojin sir, poznat pod imenom budisti?ki sir. Soja služi kao vrlo te?an nadomjestak za meso u proizvodima koji se jedva razlikuju od mesnih prera?evina, prire?enih od govedskog ili svinjskog mesa. Lecitin iz soje mnogo se primjenjuje u farmaciji i kozmetici.

3) HELIANTHUS ANNUUS L. — Suncokret

Narodni nazivi: soln?ica — son?na roža — sunce — sun?ani cvijet — sun?anik — sun?enica — sun?enjak.

Opis biljke: suncokret simbol ljeta - toliko je i op?enito poznat da nije potreban pobliži opis te biljke. Suncokret raste u mnogobrojnim vrstama i podvrstama, koje se razlikuju po visini biljke, po veli?ini cvjetne glave, po veli?ini i boji plodova i po sadržaju ulja.

Vrijeme cvatnje: srpanj do kolovoza, a vrijeme sazrijevanja plodova, ve? prema staništu, od ljeta sve do kasne jeseni.

Stanište: kulturni suncokret je porijeklom iz Amerike te je po?etkom šesnaestog stolje?a prenesen u Španjolsku, odakle se dalje raširio. Danas se vrlo mnogo uzgaja kao jedna od važnih biljaka za dobivanje ulja, kao krmna biljka, a dobra je i paša za p?ele. U vrtovima se ?esto sadi kao ukrasna biljka, a podivljala dolazi uz željezni?ke nasipe, rubove putova, na krumpirištima, poljima, pustopoljinama i drugdje.

Ljekoviti dijelovi biljke: cvjetovi (Flores Helianthi) i sjeme, odnosno, plodovi (Fructiis Helianthi). Veliko zna?enje ima iz plodova dobiveno ulje (Oleum Helianthi). Miris je plodova slab, a okus uljnat.

Ljekovite i djelotvorne tvari: u cvjetovima je dokazan kvercimeritrin, jedan monoglikozid kvercetina, nadalje bartain, holin, ksantofil i dr. Glavni sastavni dio plodova je masno ulje, kojeg sadrže i do 40 posto. U masnom ulju nalazi se bogatstvo vitamina E, kao i fitohormoni, lecitin i mineralne tvari. Suncokretovo ulje dobiva sve ve?e zna?enje i jedva zaostaje za maslinovim uljem. Svijetložuto, bistro i žitko suncokretovo ulje odlikuje se dugom postojanoš?u, smije se upotrijebiti samo kao hladno tiješteno ulje, a od neograni?ene je koristi kao biljni izvor masti za zdrave i za bolesne ljude. Pomo?u topline tiješteno ulje služi samo u tehni?ke svrhe.

Ljekovito djelovanje: iz svježih cvjetova i svježe narezanih gornjih dijelova stabljike priprema se alkoholni ekstrakt, koji vrlo ljekovito djeluje kod oboljenja s groznicom. Taj alkoholni ekstrakt osobito je vrijedan preporuke kod malarije, jer on uzrokuje ozdravljenje gdje su i visoke doze kinina potpuno zatajile. Dozu odre?uje isklju?ivo lije?nik! Ovaj je alkoholni ekstrakt djelotvoran kod influence, oboljenja plu?a sa stalnom laganom temperaturom, bronhalnog katara, upale plu?a, a ne manje i kod plu?ne gangrene. Djelovanje se pripisuje fluorescenciji suncokretove tinkture. Suncokretovo ulje osobito se preporu?uje bolesnicima kojima je zabranjeno uživanje životinjskih masti, kod bolesti žu?i i jetre, kod ?ira na želucu i dr.

Uz maslinovo ulje prikladno je i ulje od suncokreta kao vrlo dobra temeljna materija ulja za masažu. Ako navedeno prirodno ?isto ulje, dopunjeno biljnim eteri?nim uljima, oboga?uje ulje koje služi za funkciju kože, tada je ono za mazanje i masažu prirodni lijek od važnog zna?enja.

Primjena u poljoprivredi: osušeno liš?e suncokreta je omiljena i nadasve zdrava sto?na hrana, jer sadrži dosta bjelan?evine. Dodatak suncokreta sto?noj hrani povišuje koli?inu mlijeka kod krava. Oljuštene sjemenke nisu samo omiljena hrana ptica, koje se drže u krletkama, nego i punovrijedna hrana za tovljenje peradi. Sjeme od suncokreta pospješuje nošenje jaja, ali isklju?iva ishrana ovim sjemenom prouzrokuje izro?enje jajnika kod peradi. Suncokret je i jedna od odli?nih paša za p?ele.

4) ARACHIS HYPOGAEA L. — Orašac

Narodni nazivi: arahis — arašidi — kikiriki — kitkiritki — zemno oraš?e.

Opis bljke: jednogodišnja biljka, visoka 30-70 cm, ubraja se u mahunarke pa ima izvjesnu sli?nost s graškom i le?om. Interesantno je da se, nakon oplodnje, cvjetne drške produžuju napadno prema zemlji, uguraju oko 5 cm u zemlju, da bi se tako razvili plodovi, koji su s pravom dobili ime zemni orasi.

Stanište: smatra se da su domovina orašca tropski krajevi Južne Amerike, no biljka se kultivira još u Indiji, Kini i zapadnoj Africi. Sve ve?a potreba za maš?u izazvala je pokusne uzgoje u Evropi, pa se danas kultivira u Španjolskoj, južnoj Francuskoj, Italiji i dr. Kod nas se uzgaja u Makedoniji. Orašac se danas javlja u mnogim sortama i varijantama.

Djelotvorne tvari: sjemenke sadrže 40-50 posto masnog ulja, 20-30 posto dušika, nadalje škroba, celuloze i dr. U masnom ulju utvr?ene su prije svega linolna, cerotinska i behenska kiselina, laurinska, miristinska i arahinska kiselina, vitamin E i mnoge nealkaloidne tvari.

Primjena: orašac je izvanredno jestivo ulje, vrlo sli?no maslinovu ulju po blagosti, kakvo?i i okusu. Kao visokovrijedno jestivo ulje trebalo bi se mnogo više upotrebljavati u ku?anstvu. Vrijedan je pažnje u ulju visoki sadržaj linolne kiseline, poznale kao jedne od najvažnijih masnih kiselina. Ulje orašca, križano s maslinovim uljem, prodaje se ?esto pod imenom “stolno ulje” u trgovinama živežnih namirnica. Ulje orašca upotrebljava se kod proizvodnje margarina, služi kao ulje u proizvodnji ribljih konzervi, u proizvodnji ?okolade, a sve ve?u primjenu nalazi u proizvodnji keksa i finog peciva. Sjeme orašca u prženom obliku daje nadomjestak za kavu.

 

VAŽNA NAPOMENA: Opisi bolesti i mogu?i na?ini lije?enja namijenjeni su isklju?ivo informiranju i zdravstvenom prosvje?ivanju op?e populacije, te nipošto ne zamjenjuju lije?ni?ku dijagnozu ili lije?enje. Za sve dodatne informacije vezane uz Vaše zdravlje obratite se svojem lije?niku. Ovdje navedene informacije sakupljene su iz raznih izvora, stru?nih knjiga, interneta, kao i ljudi koji se profesionalno bave lije?enjem. Ne odgovaramo za nikakve eventualne posljedice Vašeg lije?enja - Vi sami ste odgovorni za svoje zdravlje!!!