Croatian English French German Italian Portuguese Russian Serbian Spanish


Tifus, pošalina ili pjegavac

Trbušna pošalina nastupa s potpunim pomanjkanjem apetita, umorom, velikom glavoboljom, vrtoglavicom i groznicom. Bolesnik postaje apati?an spram svega, ?esto ga hvata drijem, a u snu i u vatri bulazni. Stolice ili nema ili mu je izmetina svijetložuta i sasvim rijetka. Uzrok toj bolesti ve?inom je loša, pokvarena voda, a dobiva se i zarazom.

Kod velike temperature treba bolesnika svakog sata oprati s pola hladne vode i pola octa, ili mu svaka dva sata dati hladnu polubanju s pranjem le?a, koja ne smije dulje trajati od 5 sekundi, a zatim ga brzo u krevet staviti i pokriti. To se ima ?initi dok znoj nastupi. Ako bolesnik nema temperature, onda ga treba za bolje izlu?ivanje loših sokova iz tijela 10 dana po jednom dnevno umotati u vru?u plahtu, umo?enu u odvar od trina i jako toplom ga previti da zrak do tijela ne može doprijeti, a oblog ostaviti 1 i pol do 2 sata. Kada se oblog skine, tijelo treba brzo octenom vodom oprati.

Uve?er mu se na odvaru od trina napari glava i noge, zatim mu se glava brzo obriše i umota, a nogama neka bolesnik 1 minutu po hladnoj vodi gazi. Nakon 10 dana nastaviti s oblozima i parenjem po 3 puta tjedno. Za ?aj mu kuhati i svakog sata po jednu žlicu pružiti: 30 g istucanih smreko- vih boba, 6 grama samljevenog sjemena od grahotuše i po 5 g gospina cvijeta, kunice i kadulje, s dvije desetine litre octa od trpkovine (ili jabukovog) i tri desetine litre vode. (Bolje djeluje ako se trave drže potopljene 12 sati s octom i vodom, a zatim kuhaju 5 minuta). Ako nema pri ruci nijednog od navedenog octa, neka se uzme pola vina i pola vode.
Osim ?aja, bolesniku treba dati dnevno 3-4 žlice maslinova ulja, a usta i grlo dnevno po 5-6 puta ispirati odvarom od kadulje. Prva dva do tri dana ne smije se bolesniku dati ništa jesti, a kasnije pomalo juhe od je?mene prekrupe ili od prženog raženog kruha, zelen s uljem, kiselo obrano mlijeko, mladi sir, i kuhano vo?e. Izmetinu treba raskužiti i odstraniti, nipošto u zahod sipati. (To se mora ?initi kod svih priljep?ivih bolesti).

Pjegavac je poznata opasna epidemija, koja se širi najviše u ratno doba, zbog ne?isto?e i gladi, a prenosi je bijela uš. Bolest se javlja s velikom temperaturom, osim toga, bolesnika hvata jeza, strahovanje i malaksalost, a zbog velike temperature ?esto gubi svijest. Lice mu je crveno i napuhano, usta i o?i otvorene, a zadah iz usta smrdljiv i neugodan. Bolesnik ima veliku glavobolju i drhtanje udova, a tre?eg ili ?etvrtog dana izbiju po tijelu crvene pjege.

Bolesnika treba dnevno 2-3 puta octenom vodom oprati i na srce mu staviti oblog s pola octa i pola vode, a kada se ugrije, promijeniti. Glavu, podušnice, ?elo i vrat treba ?eš?e octom istrti. (Najbolje je ocat od trpkovine ili jabukov). Osim toga, treba ga tjedno 2-3 puta umotati u hladnu plahtu umo?enu u odvar od trina ili omorikinih vrhova i ?ešera (vidi omorika). Prozor neka je u bolesnikovoj sobi uvijek otvoren (osim za vrijeme pranja) da do bolesnika dopire svjež zrak. Usta i grlo, a osobito jezik treba mu dnevno 6-8 puta isprati odvarom od kadulje (1 dag na litru vode). A za pi?e kuhati mu i davati svakog sata po jednu žlicu ?aja od: 30 g istucanih boba smrekovih, 50 g sitno isjeckane puzave pirike (Agropyrum repens) i po 6 g liš?a od kravojca, koprive, mati?njaka (Melissa officinalis L) i cvijeta od maline, s dvije žlice meda. Ove se trave drže potopljene od 12-16 sati u ?etvrt litre octa od trpkovine i pola litre vode, a zatim 15 minuta kuhaju. Na svakih ?etvrt litre ovog ?aja stavi se 60-80 kapi tinkture od moravke (vidi moravka). Osim ovog ?aja, treba dnevno davati 2-3 žlice ulja i 2-3 puta po 2-3 žlice ?aja od 10 grama gaveza kuhanog 15 minuta s ?etvrt litre vina. Hranu treba davati istu kao i kod tifusa. Kada ima bolesnik veliku temperaturu, mora se na njega osobito dobro paziti.


Paratifus

Paratifus nastupa s bolovima ?itavog tijela, nesanicom i velikom temperaturom koja traje 5-7 dana, zatim nestaje, pa se opet vra?a za 6-8 dana. Dolazi naj?eš?e nakon epidemije tifusa, dizenterije ili kolere, a ?esto i s pjegavcem zajedno. Prema ovim bolesnicima postupa se isto tako kao i prema oboljelima od pjegavca.

Osobe koje njeguju od tifusa oboljele neka dnevno dva puta operu tijelo octenom vodom, a grlo i usta dnevno neka 5-6 puta izgrgljaju odvarom od kadulje pomiješanim s malo octa od trpkovina. I dnevno neka popiju po 2-3 ?ašice rakije od pelina i pojedu dobro prožvakano 10-15 svježih smrekovih boba.


Trbobolja

Kod ove bolesti organizam jako oslabi, stoga se ne smije olako uzeti. Pogotovo ne u mladena?kim godinama, gdje je organizam još u razvitku. Trbobolja dolazi ili zbog nahlade ili kada se u crijevima nakupe ostaci jela koji vremenom ukisnu, stvaraju plinove i gone na izlu?ivanje. Ovakav proljev ne smije se nikad zadržavati. Naprotiv, kod svakog prolijeva treba uzeti najprije nešto za ?iš?enje da se iz crijeva i želuca što prije odstrane sve zle sastojine. Tek nakon toga uzima se kakvo sredstvo za zatvor. Da se bolovi ublaže, treba na trbuh i želudac stavljati jako tople obloge, od pola vinskog octa i pola vode ili obloge od trina.

Obloge treba mijenjati svakog sata, kasnije svaka dva sata.

Da se želudac dobro ugrije i da se oja?a bolesnik, treba mu davati svakog sata po jednu žlicu ovog ?aja: po 10 grama korijena od kravojca i korijena poljske steže, kuha se pola sata sasvim poistiha s ?etvrt litre vina i ?etvrt litre vode i kipu?e prelije na 1 dag samljevenog kumina, 6 g liš?a od kadulje i 3 g pelina. To sve još jednom proklju?a i ostavi se 10-15 minuta da se pari. Slabi ljudi neka uzmu preko dana 3-4 ?aše dobrog crnog vina, ili vina pomiješanog sa sirupom od trpkovine ili ribiza (na jednu ?ašu jednu žlicu sirupa). U ovo vino treba umakati i jesti prženi crni kruh od je?menog ili raženog brašna, izrezan na tanke kriške.

Tijelo treba dnevno octenom vodom brzo oprati i uve?er 3-4 sekunde po hladnoj vodi gaziti, a za hranu uzimati prekrupu od zobi kuhanu u vinu s cimetom. Dulje vremena nakon bolovanja treba nositi povez od flanela. Jesti više mlije?na jela, bijelo meso i kuhano vo?e.

Mato?ina (Melissa officinalis L) se rabi kao lijek za trbušne bolesti, kada živci u trbuhu oslabe, osobito kod djece. ?aj od mato?ine oja?a trbušne živce i bol popušta. Da se ?aj od mato?ine priredi, uzme se 10 grama mato?ine biljke i ukuha na pola do tri ?etvrtine litre vode. Za obloge se uzima po?evši od 8-10 grama do 20 grama. Ako se na?ini od te biljke izvadak, onda se uzima dnevno 3-4 puta, svaki put po jedna kavena žlica. Djeci je dovoljno dati polovinu toga.
?aj prire?en od korijena apte (Sambucus Ebulus L) vrlo je dobar lijek za razne trbušne bolesti jer ujedno s mokra?om odstranjuje sve škodljive sokove.

Lijek prire?en od borovnice (ploda vrisinje, Vaccinium Myrtillus L) uspješno se upotrebljava kod svih trbušnih bolesti. Lijek od ploda borovnice ili vrisinje prire?uje se na ovaj na?in: Dvije ili tri pune šake tih bobica usipaju se u staklenku, u koju se nalije dobre grož?enke ili finog alkohola. Što dulje takav lijek stoji dobro za?epljen, tim je bolji i tim sigurnije djeluje. Žestok proljev, kod kojeg se ?esto i krv pojavljuje, možemo bolesniku obustaviti ako mu dademo 1,25 decilitra tople vode pomiješane s jednom žlicom toga mlijeka. Kod manjeg proljeva dovoljno je ako bolesnik pojede samo nekoliko prosušenih bobica.


Kada djecu trbuš?i? boli

Napravi se kajgana od kukuruznog brašna te se kajgana namaže na krpicu, pospe s malo tucanog papra i djetetu onako mlaka na trbuš?i? privije.

U ljeto, kada ima svježeg pelina, uzme se pelinova liš?a i njime se trbuš?i? obavije.


Otekline na trbuhu

Kome otekne trbuh, neka iskopa korijena od crvenog gaveza (Symphytum officinale L) i malog gaveza (Cynoglossum officinale L), od omana (Inula Helenium L), od perunike (Iris germanica L) i od miloduha (Ligusticum Livisticum L) i iskriža pa kuha u vodi, tada dobro istu?e i s time smiješa jaje s korom da bude ?vrsto kao melem, to namaže po lanenoj krpi i privija na trbuh podmazuju?i nekuhanim maslacem.

Iskuhano laneno (Linum usitatissimum L) sjeme služi kao oblog na otekline na trbuhu i na vanjske upale, ublažuje i hladi bol.


Upala potrbušnice

U trbušnoj šupljini ve?ina probavnih organa obavita je, kao i stijenke te šupljine, sluzavom opnom koju zovemo potrbušnicom. Upala potrbušnice dolazi rijetko od nahlade. Ve?inom od ozljeda: zbog prignje?enosti, širenjem unutrašnjih ?ireva, upalom unutrašnjih organa kao: jetra, slezene, ženskih spolnih organa, nakupljenim naslagama izmeta ili zapletajem crijeva, a može do?i i zbog operacije. Upala potrbušnice kod žena u poro?aju dolazi od ozljeda sluznice maternice, zbog ?ega dopiru bakterije u upalno tkivo. Ova je bolest povezana s velikom temperaturom i jakim bolovima koji peku, režu i bodu. Dotakne li se samo bolno mjesto, bol je tim žeš?a. Bolesnik pati od povra?anja i ?estog mokrenja. Disanje je zbog potisnutog ošita otežano, stolica je zatvorena i trbuh nate?en.

Lije?i se stavljanjem hladnih obloga na želudac i trbuh. Za obloge se uzme pola vinskog octa i pola vode, ili s octenom vodom razmu?ena ilova?a ili mladi kravlji sir razmu?en sa sirutkom (oblog od sira izvanredno dobro djeluje). Oblozi se mijenjaju svakih 10-15 minuta, ?im se ugriju. Ako bolesnik ne podnosi hladne obloge na želucu i trbuhu, treba mu oblog skinuti i staviti uzduž ?itavih le?a, od vrata do bedara.

Ako je bolesnik uznemiren pa mu i ovaj oblog ne ?ini dobro, ne smije ga se patiti, ve? mu preko trbuha i želuca staviti topao oblog od kamilice ili trina. Ti ?e ga oblozi sigurno umiriti.
Svaki oblog suhim i toplim previti da zrak do tijela ne može doprijeti. Za pobijanje temperature 4-5 puta tijelo makar i djelomi?no prati octenom vodom jer bolesnik mora mirno ležati da ne bi nastupio zapletaj crijeva.

Protiv upale daje se svakog sata jedna mala žlica bademova ulja. Za jelo ništa, osim malo sluzave juhe od zobi ili je?ma. Za ublažavanje že?i daje se jedna žlica sirupa od meruzalke (ribiza, Ribes rubrum) na ?ašu vode ili sirupa od žutike trpke (Berberis vulgaris). Kada je temperatura prestala, dnevno bolesniku treba ?itavo tijelo octenom vodom oprati, dva puta tjedno umotati tijelo u vru?u plahtu umo?enu u odvar od tri- na ili slame od zobi i suhom i toplom dobro previti te tri puta tjedno davati mu hladne polubanje s pranjem le?a Od 10 sekundi. Hrana: mlije?na jela i kuhano vo?e i dnevno ?aša zdravog vina. Preko dana po dva puta treba uzeti po manju šalicu ?aja, ako se 10 grama kadulje i 5 grama pelina prelije s ?etvrt litre kipu?e vode i 1 žlicom meda 5 minuta se kuha. Bolesnik neka ostane u krevetu do potpunog ozdravljenja da ne do?e do teških posljedica.


Tuberkuloza

Naspi u jedan lonac dvije pregršti svježih pšeni?nih mekinja. Odozgo nalij 4 do 5 litara tople vode i dobro promiješaj. Iza toga dobro poklopi lonac poklopcem i ?istom krpom te ga stavi na umjereno toplo mjesto, može biti i blizu vatre. Tako treba ostati 24 sata, a iza toga ocijedi vodu svu do mekinja i prospi. Na ocije?ene mekinje stavi još šaku svježih mekinja, prelij s 3-4 litre tople vode i opet ostavi 24 sata da ostane kao i prije. Nakon toga ocijedi tu kiselicu u staklo i pij svakom zgodom umjesto vode.

Iste mekinje mogu se upotrebljavati sedam dana, samo treba svaki dan kada se kiselica odlije dodati šaku svježih. Nakon sedam dana treba mekinje baciti i po?eti opet iznova.

Taj lijek treba upotrebljavati tri mjeseca, a ako je mogu?e i dulje, usprkos tome i što se bolesnik ve? osje?a zdrav.

Nije na odmet i ovaj lijek koji je mnogima koristio. Naribaj dosta hrena te prelij crnim ?istim vinom i dobro zatvori u jednu jaku bocu. Grlo boce okreni spram dolje i zakopaj dosta duboko u zemlju ili pijesak i tako neka stoji dva tjedna. Od toga lijeka uzimaj tri puta dnevno po jednu malu šalicu, i to ujutro natašte, prije ru?ka i prije ve?ere.

Dobar je i sljede?i lijek: ?istu svinjsku mast treba uskuhati u dobrom mlijeku i dnevno jesti po nekoliko žlica s kruhom prekrupice (grahamov kruh). (Vidi bolesti plu?a).


Trakavica

Trakavica ima razli?itih, a vrlo su razli?iti i bolovi koje trakavica prouzrokuje. Mnogi je ljudi imaju godinama i mjesecima, a nemaju nikakvih poteško?a. Drugi imaju, naprotiv, gr?evite bolove i neki ?udan osje?aj u želucu i trbuhu, pate od omaglice, bljedobolje i povra?anja. U grlu ih ?esto guši, oko o?iju imaju modre koloture, trpe od neuredne probave, omršave i onemo?aju, jer im trakavica troši crijevne sokove za sebe. Dobiva se jedenjem prijesnog ili poluprijesnog gove?eg, svinjskog ili ov?jeg mesa. A ima i riba koje su zaražene. I na psu i na ovcama živi li?inka trakavice, stoga treba biti na oprezu jer lako dolazi i u ?ovjeka. Kada je u ?ovjeku, do?e s krvlju lako u jetra, rje?e u plu?a i srce. U jetri se stvara njezina ikrica, koja zna biti poput velike jabuke, pa može i smrt prouzrokovati. Stoga ne dopuštajte da vam pas liže ruke i lice i ne upotrebljavajte za sebe su?e iz kojeg pas jede.

Da se trakavica iz tijela odstrani, treba dva dana postiti. Uve?er drugog dana treba popiti jednu veliku šalicu jakog ?aja od 15 grama pelina na ?etvrt litre vode, 5 minuta kuhati. Tre?i dan ujutro uzme se 30 grama prženih sitno istucanih koštica od tikve (bundeve) i 10 grama u prah istucanog korijena od paprati (Aspidium felix mas.) i dobro promiješa s 30 grama ?istog maslinovog ulja i ?etvrt litre nekuhanog mlijeka s 1-2 žlice meda. Ovu smjesu treba odjednom popiti, u krevet le?i i mirno ležati. Nakon 2 sata treba uzeti ponovno 40 grama meda i 40 grama ulja sa sokom od jednog velikog limuna. Osim toga, uzeti klizmu od jedne litre mlake vode i jednu osminu litre zdravog vinskog octa. Kada se o?uti potreba za stolicu, sjesti na ve?u posudu, koja se do polovine napuni s jako toplom vodom. Kod izlu?ivanja izmetina dugo ostati sjediti. Trakavica se ne smije istjerivati ako ?ovjek nije posve siguran da je ima.

Ako netko misli da ima trakavicu, mora paziti ima li u izmetinama pojedinih njezinih ?lanaka ili više njih zajedno. I samo onda kada se osvjedo?i, neka poduzme što bilo da je iz tijela istjera.
Trudne žene, ljudi bolesni na plu?ima i ljudi koji trpe od kroni?nog zatvora ne smiju trakavice tjerati jer bi imalo vrlo loših posljedica. Nekoliko dana nakon toga što je trakavica otjerana mora se dijeta održati. Za jelo uzeti pomalo lagane sluzave juhe od je?mene kaše ili riže i pomalo mlije?nih jela, uz koju ?ašu zdravog crnog vina.

Najbolji lijek protiv trakavice je kora od mogranjevog (Corticis punica granatum) ili narovog korijena. Kora od mogranjevog (naravnog) korijena upotrebljava se ovako: uzmi 50-100 grama kore, nalij na nju 400-500 grama vode te ju ostavi da se kiseli 24 sata. Ovu vodu treba bolesnik ispiti u tri puta natašte. Ili neka korijen dotle u vodi kuha dok se voda na polovinu ukuha, pa neka je onako pije kao i onu što se je kiselila. Bolje je da pije bolesnik vodu od kuhana korijena jer ?e ga manje trbuh boljeti i ne?e ga tako na povra?anje siliti, a od ukuhane vode trakavica ?e sigurnije iza?i. Ako bolesnik dva-tri sata poslije lijeka nema stolice, treba mu se dati jedna žlica ricinusovog ulja.

Bolesnik koji ima trakavicu neka umjereno živi dva-tri dana prije uzimanja gornjeg lijeka protiv trakavice. Zatim neka uzme 2-3 žlice ricinusovog ulja za ?iš?enje. Za ova dva-tri dana, da se crijeva isprazne, neka se samo jede juhe, ?ešnjaka (Allium sativus L) i šunke, a mogu se jesti i kupine (Rubus fructicosus) ako ih baš u to vrijeme ima. Od zrnja tih bobica razboli se trakavica.

Uvarak od kore jasenove (Fraxinusornus L) tako?er izgoni trakavicu.

Korijen od paprati (Aspidium felix mas.) izvrstan je lijek protiv široke trakavice. Od praška koji se dobiva od kore papratovih žila neka bolesnik uzme 2-3 puta ujutro 2-4 grama. I pilule od papratovog korijena mogu se napraviti pa ih se treba uzeti 1-2 u težini od 1-2 grama. Nekoliko sati poslije lijeka uzmi jednu žlicu ricinusovog ulja.

30 dana uzimati natašte 9 pe?enih koštica iz tikve. Koštice se moraju dobro prožvakati. Ovim se lijekom uspješno potjera trakavica.

Dobar je i ovaj lijek: na ribež se naribaju tri žlice mrkve, tomu se pridoda jedna velika puna žlica tucanih koštica od tikve i dvije žlice finog ulja. To se pojede natašte. Tri sata nakon toga uzme se ili malo ricinusovog ulja ili jedna mala šalica francuskog ?aja, to se uzima svako pola sata i trakavica mora iza?i. Za vrijeme ?itave procedure mora se bolesnik toplo držati i ne smije ništa jesti.

Uspješan je i ovaj lijek: nave?er se nareže nekoliko haringa i pomiješaju se s uljem i ?ešnjakom i pojedu. Ujutro se bolesniku da klistir s mlakim mlijekom.


Bol u tabanima

Ukuhaj šaku duhana krupno rezanoga u pola litre vina i privij preko no?i na tabane. To treba nekoliko puta ponoviti.

Kozji loj s ?ešnjakom sitno istrven i izmiješan. Time se nataru tabani i ?itava donja noga do gležnja. To se ?ini uve?er prije spavanja. Izvla?i bol i umor.


Bolesti uha

Dobiju se kada se nahladi glava ili propuh olako uzme i ne izlije?i se potpuno. Isto i od preležanih bolesti kao što su šarlah, difterija, razne groznice i ozljede. A osobito od ozljeda, kada se za vrijeme hunjavice obje nosnice odjednom i sa snagom ?iste. Stoga treba biti osobito oprezan kod djece. Bolesti uha ne smiju se nipošto zanemariti jer nose sa sobom tešku posljedicu: slabost pam?enja.


Katar uha

Kod ove bolesti treba glavu s pola vode i pola vinskog octa oprati i ne obrisavši kosu ?istim ru?nikom previti, još jednim suhim rutavim preko njega i obaviti glavu vunenom toplom maramom. Kada se glava ugrije, što traje 1/2 -3/4 sata, ponoviti pranje, i to ?initi dok se bolesnik dobro uznoji. Kada je nastupio znoj, treba pustiti bolesnika u miru barem 1 sat, onda ga brzo za nekoliko sekundi mlakim octom dobro oprati. Poslije toga pranja neka ostane i dalje u krevetu 1-1.5 sat, a onda poduzeti polijevanje koljena, slabine i le?a ili uzeti polubanju s odstajalom vodom uz pranje le?a od 3-5 sek., pa opet natrag u krevet le?i, a na ?elo i vrat priviti podosta isjeckanog crvenog luka ili oblog od ilova?e, razrije?ene octom ili vodom. Kome je odviše teško pranje i polijevanje tijela ili tko ne može uzeti polubanju, ili bolje re?eno, tko se boji hladne vode, koja je naju?inkovitiji, najprobita?niji lijek jer radikalno lije?i, taj neka skuha krumpira, pa ga onako vru?eg izgnje?i, stavi izme?u dvije ?iste lanene krpe, pa privija onako vru?e što više može trpjeti na uho i iza ušiju. Ili neka sašije uske vre?ice, napuni kamilicom i prelije kipu?im vinskim octom pa onako vru?e previja na uho i iza ušiju. I kod krumpira i kod kamilice treba dobro suhim i toplim previti.


Kod zastarjelog ušnog katara

Treba svakog dana u drugo uho 7-8 kapi bademovog ulja kapnuti i uši dobro pamukom za?epiti. Tjedno 3-4 puta uši oprati odvarom od preslice, 80 g na 1 litru vode ili 1 dag mlade zdrave hrastove kore na 1 litru vode i 12 sati držati potopljeno. Ako se uzme preslica, kuha se 10 min., a hrastova kora 20 minuta, kroz krpicu procijedi, a tek onda se upotrebljava. Uz to treba tijeom tjedna prije lijeganja u krevet glavu na jednoj od ovih trava napariti: na bazgovom cvijetu, divljoj koprivi, sljezu, kopru, divizmi (Verbascum Thapsus L) mladom orahovom liš?u, kamilici, izgnje?enim bobama od smreke ili isitnjenom korijenu od ze?ine (šumska trta, Anacyklus officinarum Hayne). Ako su trave svježe, uzme se po 15 dag na 1.5 litru vode, vru?om vodom se prelije i kuha 5 min. Ako su trave sušene, uzme se 3 dag na 1 litru vode, ostave se 12-16 sati potopljene, kuhaju se 5 min. Od boba smrekovih uzme se 20 dag, a korijena ze?ine svježeg 25 dag, sušenog 5 dag. Bobe i korijen se potope 12 sati prije kuhanja. Kod parenja glave staviti onu stranu na paru gdje uho boli. Parenje neka traje 20-25 min. Nakon parenja glave, glavu dobro umotati i odmah poduzeti parenje nogu na odvaru od trina 25-30 min., a nakon parenja nogu, za 1 min. noge u hladnu vodu staviti i pokretati ih kao da gaze po vodi. Nakon toga treba u krevet le?i i dobro se pokriti.


Upala uha

Bolesnik treba svakih 20-25 min. grlo dobro izgrgljati hladnim odvarom od 3 dag kadulje na 1 litri vode (vru?om vodom preliti, 10 min. kuhati). Još je bolje ako se trava potopi 10-12 sati i samo 5 min. kuha. Na dan 5-6 puta ištrcavati bolesno uho odvarom od preslice, 80 g na 1 litru vode, kipu?om vodom preliti i 20 min. kuhati. Još je bolja preslica, 12 sati držati potopljenu i 10 min. kuhati. Ne gnoji li uho, onda treba dnevno 3-4 puta kapnuti po 7-8 kapi mladog bademovog ulja i uho dobro pamukom zatvoriti.


Kada curi iz ušiju

Treba 3-4 puta dnevno ištrcati odvarom od 40 g preslice i 40 g bokvice. Te se trave kuhaju na 1 litru vode. Ili se može uzeti 60 g pelina i 1 g pe?ene stipse (alaun). Pelin se kuha 1/2 sata, a stipsa se pridoda kada se pelin procijedi. Još je bolje ako se trave drže potopljene 12 sati, s istom vodom stave se kuhati i kuhaju 10 min. Za ištrcavanje uha uzme se 1/4 litre, a može i više, od bilo kojeg odvara. Osim ištrcavanja ušiju, treba i grlo istim odvarom 7-8 puta izgrgljati. Treba piti tri puta dnevno po 1 šalicu natašte, pola sata pred ru?ak i pola sata prije ve?ere ?aj od po 15 g jagor?ike jare (Primula officinalis Jacy), kiselice, nevena, kunice, mladog orahovog liš?a, kadulje i preslice s 2 žlice meda na pola litre bijelog vina. Po 15 g uzme se od svježih trava, a od suhih po 3 g. Svježe se trave preliju kipu?im vinom, pridoda se med i sasvim poistiha se kuhaju 5 min. i 10 min. pare se na toplom mjestu. Suhe trave treba 12 sati u vinu držati potopljene, a onda 10 min. kuhati, eventualno još 10 min. pariti. Uz taj ?aj treba uzeti tri puta dnevno na vrhu noža praška od korijena kravojca.

Tijekom tjedna treba tijelo tri puta umotati u vru?u plahtu umo?enu u odvar slame od zobi.
Ovaj oblog treba ostaviti 1-1.5 sat dok se bolesnik dobro ne oznoji. Tjedno uzeti 2-3 hladne polubanje s pranjem le?a i jednom polijevati gornje tijelo, a jednom donje. Polubanje i polijevanje od 5-10 sek. Uz to treba tjedno 2-3 puta napariti noge na odvaru od trina 20-25 min. i odmah nakon toga 1 min. noge u hladnu vodu staviti i pokrete ?initi kao da se gazi po vodi, pa odmah u krevet le?i i dobro se pokriti.


Reumati?ni bol u uhu

Uzme se ?etvrt kg je?menog brašna s mekinjama. Ako nema je?menog, što je bolje, može se uzeti i pšeni?nog s mekinjama i zakuha se poga?ica sa 7 dag kumina. Kada je ta poga?ica gotovo pe?ena, razreže se po sredini i koliko je god mogu?e vru?e privije na bolno uho, a glava dobro umota. Uz to se uzme vru?a banja za noge do koljena sa šakom-dvije soli ili pepela, za 10-15 min., pa le?i u krevet i popiti šalicu ?aja da se bolesnik dobro oznoji. Za ?aj uzeti 10 g bazgina cvijeta, 10 g lipe, 2 dag istucanih boba od smreke, 1 žlicu meda na ?etvrt litre vina, 10 min. kuhati i što toplije popiti. Osjetljivi ljudi neka stave pamuk u uši da im vjetar ne naškodi. Dobro je za ?iš?enje krvi 6 tjedana piti ?aj od korijena kravojca, korijena koprive, korijena ze?jeg trna (Ononis spinosa L), korijena bibernele (Pimpinella magna L), korijena ze?ine, zvane i šumska trta (Anacyklus officinarum Hayne), i korijena bazge, od svake vrste po 1 dag na 2 litre zdravog vina i ?etvrt kg meda. Korijenje isitniti, 12-16 sati u vinu držati potopljeno i pola sata poistiha kuhati. Uzeti po 1 malu šalicu natašte, pola sata pred ru?ak i pola sata prije ve?ere. Uz to se preporu?uju hladna pranja octom i vodom i hladna polijevanja.


Bol uha

Kad boli uho, a ne zna se zapravo od ?ega, onda treba glavu napariti ili na kamilici ili na cvijetu od bazge. Ako su trave svježe, uzme se po 15 dag, a ako su suhe, samo 3 dag na 1 litru vode, trave se vrelom vodom preliju i kuhaju 5 min. Istim mlakim odvarom 3-4 puta tijekom dana uši ištrcati, nakon ištrcavanja 7-8 kapi mlakog bademovog ulja kapnuti u uši i dobro pamukom za?epiti.

Nekoliko kapi soka od bokvice (Plantago lanceolata L) blaži bolove u uhu.

Uhobolja se lije?i kad se nakapa soka od ?uvarku?e (Sempervivum tectorum L) nekoliko kapi u uho i bol odmah umine.

Koga uši bole i ne ?uje, neka uzme jednu kitu ?uvarku?e i jednu kitu pelina (Artemisia Absinthum L) i to neka zajedno skuha u bijelom vinu te mlak pelin zavija na uši.

Kada te zabole uši, uzmi skrižaline (Cyclamen europaeus), stuci sa solju, pa lijevaj onaj sok u uši.


Bol uha kod djece

Kad dijete boli uho, najbolje je zagrijati (spariti) svježeg johinog (Ulmus glutinosa Gaert) liš?a na ognjištu, pa onako vru?e obložiti djetetu po ušima. Ako nema svježeg johinog liš?a, onda se uzme suhog. Dobro ga se satare, uzme se u tavu vode i malo maslaca, saspe se ono liš?e pa proklju?a. Pospe se na to malo kukuruzna brašna da postane gusto i da se može staviti na uši. Onda se ta topla smjesa stavlja na uši. Ako nema liš?a, natuci rese od johe, skuhaj i obloži po ušima.


Svrbež i zujanje u ušima

Za ove pojave treba tjedno 2-3 puta napariti glavu na odvaru od trina ili kamilice. Odmah nakon parenja treba ?itavo tijelo odstajalom vodom oprati za 1 min. Ako je osoba slaba, pranje postupno od 1.5-2 min. protegnuti, a ako je jaka, postupno do 3 min. Nakon pranja ne treba se brisati, ve? dobro zaogrnuti, le?i i dobro se pokriti. Svaki dan treba u drugo uho uliti 5 kapi slatkog bademovog ulja (vidi ulje) kapnuti i pamukom uho za?epiti. Dnevno tri puta popiti po 1 malu šalicu ovog ?aja: kantarije (Erythraea Centaurium), pelina (Artemisia Absinthum L) i moravke (Arnika montana L), od svake trave po 3 g i 2 žlice meda na pola litre vode. Trave treba 12 sati držati potopljene, u istoj vodi prokuhati i 10 min. ostaviti ih da se dobro poklopljene pare, a onda ih procijediti u ?isto staklo. To treba ?initi 6 tjedana.

Protiv zujanja u ušima dobro se je pariti toplim pravim vinskim octom ili se uzme nekoliko kapi iscije?enog soka od crvenog luka na pamuk i stavi se u uši.


Podušnice

Za podušnice uzme se mladog liš?a blitve (cikle, Beta vulgaris) i zelenog peršina na jednake dijelove, pa se s mladim nekuhanim maslacem u tavi dobro ugrije i što vru?e na podušnice privije.

Ili se ispe?e krumpir, razreže po pola i koliko je mogu?e trpjeti toplo privije na podušnice.


Trganje u uhu i gluho?a

Ako je trganju uzrok nazeb, onda je najbolji lijek parenje na kamilici, a nakon toga privije se ugrijani crijep umotan u krpu.

Prokušano je i sljede?e sredstvo: skuha se grah u loncu, na taj kuhani grah stavi se lijevak i uho prisloni na otvor lijevka, tako da sva para iz lonca prodire u uho. Za vrijeme parenja treba se pokriti preko glave da se od one pare bolesnik oznoji.

Vrlo dobro je sredstvo uštrcavanje ?aja od maka. Na deseti dio litre vode stavi se 5-6 zelenih makovih ?ešera. Kad se to dobro prokuha, 2-3 sata, onda se ostavi da se ohladi i ?aj je gotov.
Protiv gluho?e istisni vodu iz crvene djeteline (Trifolium pratense L), smiješaj meda i kada se po?inje pjeniti, zalijevaj u uho.


Odstranjenje uholaže iz uha

Kad se je u uho uvukla uholaža, kane se u isto uho nekoliko kapi ulja ili sapunice, od toga odmah ugine, a onda se ukosnicom odstrani.

Ili se uzme komadi? svježe orahove kore, najbolje zelene s gran?ice i drži pred uhom.
Uholaža smjesta izlazi ?im o?uti miris orahove kore.


Ulozi

Tko boluje od uloga, neka bolna mjesta 3-4 puta nažari svježim koprivama. Tada se treba ?uvati propuha. Najbolje je onda ne izlaziti iz sobe.

Izvrstan je i ovaj lijek: uzme se mladog ?istog brezovog ili jošikovog liš?a (Betula alba L). Bolna se mjesta svaku ve?er tim liš?em dobro oblože i previju. Ovim oblaganjem bolesnik se doskora oznoji, a taj se znoj mora pijenjem ?aja od bazginog cvijeta podržavati 2 do 2 i pol sata. ?aj od bazge treba 2-3 puta piti svakih 20-25 minuta, a dobije se ovako: 15 g bazginog cvijeta, 15 g lipe, 2 žlice meda i sok od limuna prelije se s pola litre vode i 5 minuta kuha.

Nakon znojenja tijelo treba brzo mlakim octom i vodom oprati. Preko dana popiti 2-3 šalice ?aja od brezovog liš?a uvijek po gutljaj. Na ?etiri pregršti suhog liš?a prelije se 1 i pol litre kipu?e vode, pusti 2 puta da provre i ostavi dobro poklopljeno pariti. Ovaj ?aj tjera kroz mokra?u loše sokove iz tijela.

Ulog i bolove u nogama kada se ne može na noge stati lije?i odli?no ovaj lijek: za lijepog toplog vremena i na zašti?enom mjestu od vjetra iskopa se u zemlji dosta duboka rupa, tolika da noge dopru bolesniku do koljena u zemlju, a onda se zemljom zatrpaju. Na ovu zemlju oko nogu bolesnikovih ulije se svakog sata pove?i lonac vrele vode. To se ima ?initi 10-12 sati
(Vidi reuma i kostobolja).


Uzetost ili obamrlost

Uzetost tijela ili pojedinih udova nastupi kada miši?i izgube pokretnu snagu, a više puta i osjetljivost. Dolazi od ozljeda, bolesti kralježnice i mozga, od udara kapi, slabokrvnosti i grušanja krvi.

Protiv te nevolje treba bolesniku dnevno prati tijelo s pola vinskog octa i pola vode i uzeta mjesta dobro trljati, a svakih 20 min. dati mu po gutljaj ovog ?aja: uzme se korijena bibernele (Pimpinella magma L) i ostavi u 3/10 litre vode 12 sati, u istoj vodi se kuha 1/2 sata, ocijedi i pridoda ?aju još i ovo: 6 g kadulje (Salvia officinalis L), kantarije 6 g (Erythraea Centaura Pers) i 2 g pelina (Artemisia Absinthum L) potopljeno se drži po 12 sati u pola litre bijelog vina, prokuha 10 min. i na toplome mjestu pari. Dnevno treba uzeti na vršku noža praška od korijena kravojca (Angelica sylvestris L). Tjedno 2 puta treba umotati bolesnika u vru?u plahtu, umo?enu u odvar od trina (na 6 litara vode 1/4 kg trina i pola sata kuhati). Oblog se samo tako dugo ostavi dok bolesnik ugodnu toplinu osje?a, a ?im prestane, oblog se skida i tijelo brzo opere octenom vodom. Tjedno treba uzeti 2 puta dobro toplu kupku za noge u odvaru od trina. Ta kupka mora bolesniku do koljena dosezati. Noge treba kupati do 20 minuta; nakon 10 minuta u vodu treba staviti jako vru? (ali ne prevru?) crijep da voda ostane topla. Tjedno dva puta polijevati gornje tijelo, ruke i vrat i 2 puta noge, koljena i bedra hladnom vodom. Krevet treba tako staviti da se s obje strane može pri?i bolesniku, a kod polijevanja držati bolesnika na rubu kreveta. Kada je poboljšica u toliko nastupila da se bolesnik može pomalo kretati, treba mu uz polijevanje i umatanje u plahtu davati i kupke za noge i dvije polukupelji u hladnoj vodi.

Polijevanje i kupelji neka traju od 10 sek. postupno do 2 min. Kada se je bolesnik ve? dobro oporavio, treba mu dati u jastuk za spavanje dobro osušenu paprat.


Umor, glad i studen

Korijen od vladisavke (Gentiona lutea L), koji je dobro namo?en u rakiju, osušen i izrezan jest od neprocjenjive vrijednosti kao okrepljuju?e sredstvo za lovce i putnike. Samo nekoliko kapi takve rakije odstranjuje svaki umor, glad i studen te ja?a plu?a i mišice. Isto tako služi povoljno kao prašak ako se uzima svaki dan po 1 g. ?aj od vladisavke možemo prirediti ako uzmemo 6 g korijena vladisavke i ukuhamo ga u 1/4 - 1/2 litre vode.


Zaudaranje iz usta

Hladan naljev od metvice s vodom uklanja neugodan zadah iz usta.

Pelin odstranjuje neugodan dah ako on iz želuca dolazi, kada se pije kao ?aj.

?aj od ljekovitog sporiša dobar je za ispiranje grkljana i usta, kad meso gnjili i iz usta zaudara.


Vodena bolest

Vodena bolest dolazi zbog grušanja krvi kao posljedica bolesti bubrega i bolesti srca, zbog loše krvi i loših sokova u tijelu, koji sprje?avaju izlu?ivanje plinova, rad srca i cirkulaciju krvi.

Predznaci vodene bolesti obi?no su: veliki umor i malaksalost ?itavog organizma, napuhano lice, prsti, ru?ni zglobovi i noge dalje od koljena. Bolesnik je vrlo neurozan, pati od nesanice, daha mu nestaje, jako omršavi, što se opaža na dijelovima tijela koji nisu ote?eni. Mokra?a se slabo odvaja, probavni organi ne funkcioniraju, a koža postaje siva i hladna. Pritisne li se prstom na ote?eno mjesto, otisak se vrlo polako gubi. Kod vodene bolesti ne smije se bolesnik služiti vru?im banjama, niti parenjem, ve? uvijek hladnom vodom.

Prvih 14-20 dana dnevno se ?itavo tijelo 3-4 puta opere s pola vinskog octa i pola vode. Ocat oživljuje živce, ja?a organizam, ?isti pore i pospješuje tim ja?e izlu?ivanje loših sokova iz tijela. Pranje blago podražuje živce, a time se postiže da ve? mlohavi organi po?inju obavljati svoje funkcije. Krv stane pravilnije cirkulirati i kroz tijelo struji ugodna toplina. Kada se nakon pranja i hladnih polubanja od 10 sek. do 1 min. prvi put znoj pojavi, znak je da je slomljena oštrica bolesti. Uz pranja i polubanje treba dnevno dobro prožvakati i pojesti 12-15 svježih boba smrekovih i tri puta dnevno uzeti na vrhu noža praška od kravojca i po 3 manje šalice ?aja od 10 žlica tucanog konopljinog sjemena. Konoplja se potopi 2-3 sata u 1 litru mlijeka, nakon toga se kuha 10 min. s 4 žlice meda.

Uz to treba dnevno piti po 2 ?aše vina od ružmarina ili brezova liš?a, uvijek samo po gutljaj.

Ovo vino ja?a srce i pospješuje ja?e izlu?ivanje mokra?e. 3-4 šake brezovog liš?a prelije se zdravim vinom i kuha poklopljeno s 1/4 kg meda 2.5 - 3 sata. Za vino od ružmarina uzme se 3/4 boce zdravog vina i napuni boca do grla suhim ili svježim gran?icama ružmarina. Nakon 5-6 dana rabi se za pi?e. Protiv že?i treba usta i grkljan po nekoliko puta izmu?kati i izgrgljati hladnom vodom. Voda se ne smije piti. Nakon 20 dana treba s pranjem prestati, polubanje dnevno i dalje uzimati. Tjedno do tri puta umotati tijelo u hladnu plahtu umo?enu u odvar slame od zobi, trine ili u pola vinskog octa i pola vode. Oblog mora dobro uz tijelo prionuti, i svaku nogu treba posebno umotati. Preko ovog obloga treba staviti suhu plahtu i jako toplu vunenu deku, da zrak ne može doprijeti. Oblog se ostavlja 1-1.5 sata. Uz te obloge treba polijevati koljena, le?a i bedra dva puta tjedno i dva puta gornje tijelo od 8-10 sek.

Uz to treba dati bolesniku svakog sata po jednu žlicu ?aja: po 10 grama liš?a od kravojca, zelenog peršina i vrhova mladih kopriva, 6 grama preslice, 4 grama pelina i 6 grama korijena i?irota. Korijen se preko no?i potopi u ?etvrt litre vode, a trave u tri ?etvrt litre vode. Trave se s 4 žlice meda kuhaju 5 minuta, a korijen 15 minuta, nakon toga ocijede se i zajedno pomiješaju. Dnevno treba svježi ?aj kuhati. To se ?ini dok se posve ne ozdravi. Bolesnik ne smije jesti mesa ili piti kave, ?aja i alkohola. Hrani se mlije?nim jelom, kuhanom pšenicom, je?mom, prekrupom od zobi, žgancima, zeleni s uljem i kuhanim jabukama. Dnevno treba uzimati ukuhane bobe od aptovine ili bazge po 2-3 mala tanjuri?a. Izvrsno djeluju za odvajanje mokra?e.


Trbušna vodena bolest

Kod ove je bolesti osobito trbuh napuhan. Dnevno se pere cijelo tijelo octenom vodom, tri puta tjedno umota ?itavo tijelo u hladnu plahtu umo?enu u odvar od trina, dva puta tjedno uzme se hladna polubanja uz pranje le?a, dva puta polijevaju se koljena i slabine i dva puta gornje tijelo. Banje i polijevanja neka traju 8-10 sek. Prije spavanja treba stavljati na želudac i trbuh hladan oblog s odvarom od trina i svaki oblog suho i toplo previti. Svakog sata daje se po jedna žlica ?aja: 15 g žila aptovine, 15 grama žila od koprive, 6 grama korijena i?irota, potopi se u tri ?etvrt litre vode preko no?i i kuha 15 minuta, procijedi se i pomiješa s ?ajem od 6 grama preslice i 4 grama pelina, potopljeno držati preko no?i u ?etvrt litre vina i kuhati 5 minuta sa šest žlica meda. Uz to treba dnevno do 2 ?aše vina od ružmarina popiti i 12-15 boba smrekovih pojesti.


Trbušna vodena bolest zbog trudno?e

Kod ove bolesti treba dnevno popiti po 2 ?aše vina od ružmarina i 3-4 ?aše ?aja od ožiljaka zelenog graha. Ožiljak je vlaknasta nit s obje strane komuške koja se kao neupotrebljiva baca kada se grah ?isti. Dvije do tri šake ožiljaka prelije se s 1 i pol litre kipu?e vode i kuha poistiha poklopljeno tri ?etvrt sata. Nakon toga se procijedi i 2-3 puta proklju?a sa 6 žlica meda. Ako su ožiljci suhi, onda ih treba 3 i pol do 4 sata kuhati s tri litre vode, dok voda uvre na jednu litru. Nakon toga se procijedi i s medom proklju?a. Ako nema ožiljaka, uzme se po 15 grama cvijeta od suru?ice (Spiraea ulmaria L), cvijeta ili mladog liš?a od bazge, cijele stabljike od krike (Anagalis arvensis L). Te trave se na ?etvrt litre zdravog vina i tri ?etvrt litre vode 12 sati potope i s 5 žlica meda 5 minuta kuhaju. Svaku ve?er treba staviti preko trbuha i želuca hladan oblog od pola vode i pola vinskog octa. Oblog se drži dok se bolesnik ne probudi. Ako se trudna žena preko dana ?uti nevoljno, neka stavi takav oblog za 1-1.5 sat. Obloge treba suhim i toplim previti. Za 3-4 tjedna nastupa olakšica.


Daljnji lijekovi protiv vodene bolesti

Naberi jednu žlicu bobica od zrele apte (Sambucus Ebulus L); kad postoji i po?ne vrenje, ispeci rakiju jaku, u tu rakiju nakvasi deku te umotaj tom dekom golog bolesnika svega dok se na njemu isuši, i tako, dok ne splasne, ?ini nekoliko dana.

?aj prire?en od korijena apte vrlo je dobar lijek protiv vodene bolesti jer brzo odstranjuje suvišnu vodu i ?isti bubrege.

Kad živo meso na ?ovjeku puca, a ispod kože pišti žuta vodurina, neka se uzme liš?a od aptovine, pa njim obloži bolno mjesto.

Debela bolest lije?i se avdikom. Cijela se avdika skuha pa se onako vru?a obloži gdje je bolesniku najve?i otok.

Kada se sok od bokvice (Plantago lanceolata L) pije kao unutarnji lijek, goni mokra?u pri vodenoj bolesti (debela nemo?).

Protiv vodene bolesti kuha se bršljan (Hedera helix L) i konopljine ku?ine (Linum usitatissimum L), pa se bolesni kima na pari.

?i?ak (Lappa major Gaert) se upotrebljava iznutra kad se pije kao ?aj protiv vodene bolesti.

Bobice ili borovice od smreke pospješuju izlu?ivanje mokra?e. Zato se od ploda smreke daje ?aj kad tko ima vodenu bolest, kroni?ni katar mokra?nog mjehura i mokra?ne cijevi. Pravi se od 10-15 grama zgnje?enih bobica na 200 grama vode. U istu svrhu daje se i ukuhani plod od smreke 30-50 grama dnevno.

Upotrebljava se isto s vrlo dobrim uspjehom i ?aj od suhih komuški od graha. Ako bolesnik ne bi mogao piti ?aj ve? bi povra?ao, treba mu dati klistir od toga ?aja s malom žlicom soli. Takav je klistir osobito spasonosan jer ve? za 10-20 sati stane se voda s mokra?om u velikoj mjeri odvajati.

Protiv vodene bolesti kuha se hmelj zajedno s lozom i u toj vodi kupa se bolesnik.

Protiv vodene bolesti kuha se sjeme od lubenice; voda se ocijedi i pije.

Ružmarin je osobito dobar lijek protiv vodene bolesti uop?e, a napose srca, ako se uzima svaki dan ujutro i nave?er 3-4 žlice ili najviše mala vinska ?ašica ovako prire?ena lijeka: uzme se šaka ružmarina i što sitnije izreže, stavi se u litrenu staklenku i zalije dobrim bijelim vinom.

Nakon 12 sati ve? je lijek za uporabu. Isto liš?e može se i po drugi put upotrijebiti ako smo iz njega prvo naliveno vino potrošili. Svaki koji boluje od vodene bolesti može se ovim lijekom izlije?iti.

Ružmarin je dobar lijek i za bubrežne bolesti jer je ta bolest obi?no po?etak i povod vodenoj bolesti. Divlji ?ubar kuha se pa se pije kad tko ima vodenu bolest. Vodena se bolest lije?i ako se cijelo tijelo topli i pije ?ubar trava. Divlji ?ubar iš?upa se sve do korijena. Opere se s njega ona zemlja pa se u vodi kuha. Onda bolesnik onu vodu mlaku pije mjesto obi?ne vode.

Nakon dulje vremena dade mu se po jedanput naravne (pitke) vode.

Kad se debela bolest na?e u zimi, natare se kupus-repe (Brassica repa L. var. rapifera) na ribež. U tavu ili u kotao stavi se maslaca, a onda repu onako izribanu u maslac da se u njoj ugrije i onda obloži po trbuhu i po životu, svuda gdje je najgori otok.


Vjetrovi i napuhavanjanje u trbuhu i želucu

Protiv ovih bolesti uzme se 10 grama pitome paprene metvice (Mentha piperita L) i metvice koja pokraj vode raste (Mentha aquatica L) u pola litre bijelog vina, 12 sati se drži potopljeno, prokuha se i još pola sata dobro se poklopljeno ostavi. Uzima se ujutro natašte jedna šalica i prije spavanja jedna šalica. Ovaj se ?aj preporu?uje osobito nervoznim ljudima.

Protiv vjetrova je isto izvrstan lijek sjeme od kopra mirisavog (Aneihum graveolens L), 25 grama sjemena potopljeno se drži 12 sati u pola litre bijelog vina, proklju?a i pola sata pari. Po jednu malu šalicu treba uzeti natašte i jednu šalicu prije spavanja. Ovaj se ?aj preporu?uje osobito ženama koje doje djecu radi boljeg i obilnijeg mlijeka.

Od ove bolesti pate slabi ljudi ili oslabljeni od teških bolesti. Ovim se preporu?a pijenje ?aja od 5 g mladog hrastovog liš?a, 3 grama kantarije i 2 grama pelina, jedne žlice meda i ?etvrt litre zdravog crnog vina. Preko no?i se potopi, ujutro 5 minuta kuha i preko dana uzima svako 1/2-1 sat po gutljaj. To treba ?initi 2-3 mjeseca.

Dobar je i ovaj lijek: uzme se 8 grama isitnjenog korijena od i?irota i kvasi preko no?i u ?etvrt litre vode. Ujutro se poistiha kuha dobro poklopljeno 15 minuta s jednom žlicom meda. Uzima se svakih 1/2-1 sat po gutljaj. Svakog dana ima se spremiti svježi ?aj.


Kad ?ovjek vene

Iva trava (Theucrium chamaepitys L; Ajuga iva) kuha se pa se pije kada boli u prsima. Ne veli se uzalud: »Trava iva od mrtva pravi živa«. Iva se trava pije i kad ?ovjek vene, a ne zna se što mu je. S ivom se travom pomiješa i sljez (Althaea officinalis L) i metvica (Menthapiperita L) pa se ona teku?ina pije. Uzima se od svake biljke po 20 grama na jednu litru vode.


Protiv vru?ice

Vru?ica se lije?i ako se unutrašnjost iz bundeve (Cucurbita pepo) i dra? bobovnik (Sedum telephium L) zajedno pomiješaju i stavljaju na ?elo i potiljak.

Ili se istuca liš?e od obi?ne kiselice (Rumex acetosa L) i pomiješa s malo izlupanim bjelanjkom od jajeta i na tabane privije.


Bolovi u vratnim žilama i potiljku

Nareže se nekoliko glavica crvenog luka i pomiješa s octom od ružice i uljem. Ova smjesa stavi se na lanenu krpu te se obaviju vratne žile i potiljak. Kad je ve? oblog stavljen, ulije se izme?u njega i kože ružinog octa da se oblog još bolje nakvasi, to se sve previje ?istim suhim ru?nikom.


Oteklina vrata

Kad vrat ote?e, treba sašiti od lanena platna duguljastu vre?icu. Ta se vre?ica napuni kamilicom (Matricaria Chamomilla L) i prelije kipu?im vinskim octom i privije oko vrata, suhim i toplim još jednom previje. Oblog nakon pola do tri ?etvrta sata, kada se ohladi, treba promijeniti.


Ljekovitost vode kod raznih bolesti

Ljudsko tijelo ima u svojoj gra?i tako?er mnogo vode. U krvi 65-70%, u mozgu 80%, u kostima 10%. Pa kada to znamo, onda ?emo i razumjeti koja je za nas blagodat voda.

Najbolje nam pomaže hladna voda jer osvježava tijelo, nadokna?uje izgubljenu snagu, izlu?uje loše sokove te daje pravilno kolanje krvi, a time spre?ava grušanje krvi, koje se ina?e uvijek u kasnijim godinama pojavljuje ovapnjenjem žila (arterioskleroza), bolesti srca i bubrega. Hladna pranja moraju se brzo obaviti, ina?e se odviše troši elektromagnetska snaga koju imamo u našem tijelu. Pranje treba poduzeti odmah ujutro, iz kreveta, kada je tijelo dobro ugrijano i odmoreno i neka traje 5-10 sekundi, ne dulje. Nakon pranja ne treba se obrisati, ve? brzo navu?i odje?u i brzo se kretati po ku?i ili izvan ku?e, ili tjelovježbu ?initi 15-20 minuta.
Ako je ?ovjek slab, neka ponovno legne na pola do tri ?etvrt sata u krevet i dobro se pokrije.

Slabunjavi ljudi neka po?inju pranja mlakom vodom, dok se postupno ne nau?e na hladnu vodu. Pranja treba poduzimati samo kad je dobro ugrijano tijelo, ina?e se može nahlada navu?i. Svako hladno pranje pospješuje rastvaranje i izlu?ivanje loših sokova, pomaže cirkulaciju krvi, time su opet unutarnji organi primorani na rad i izlu?ivanje plinova i loših sokova. Topla voda slabi i umara, rabi se utoliko da se postigne naknadnom uporabom hladne vode brže otvaranje pora, a time nastupa još ja?e djelovanje. Voda pomo?u biljaka, ali svježih i svježe sušenih, ima nedosežnu mo? jer obnavlja istrošene sokove, ja?a krv i sili unutarnje organe na ve?u djelatnost i izlu?ivanje.


Veneri?ne bolesti

Kod ovih bolesti treba dnevno prati tijelo hladnom ili octenom vodom te dnevno barem jednom, prije spavanja, gaziti po hladnoj vodi do koljena 1-4 minute. Noge ne obrisati ve? ih suhim ?istim ru?nikom umotati i toplom maramom ili dekom previti. Tjedno treba po tri puta uzeti hladnu polubanju s pranjem le?a od 10 sekundi do 1.5 minute, dva puta tjedno umotati ?itavo tijelo u vru?u plahtu umo?enu u odvar od trina, suhom plahtom i dekom previti. Da znoj što prije i obilnije nastupi, treba popiti jednu šalicu vru?eg ?aja od cvijeta od bazge 15 grama i svježih boba smrekovih 15 grama sa žlicom meda i ?etvrt litre zdravog vina 15 minuta kuhati. Kada je znoj nastupio, treba ostaviti bolesnika s mirom 2-2.5 sata, nakon toga ga brzo oprati octenom vodom, navu?i ugrijane haljine, ostaviti ga u krevetu i dobro pokriti.

Svakog dana natašte, pred ru?ak i pred ve?eru popiti po malu šalicu ?aja od 1 dag korijena od ?i?ka, 50 grama liš?a od nevena i 50 grama boba smrekovih s 4 žlice meda, što se sve na pola litre zdravog vina 12 sati kvasi, 10 min. kuha i 20 min. pari. Osim ovog ?aja treba uzeti preko dana svako 1/2-1 sat po gutljaj ?aja od 12 g mišjakinje (Stellaria medio, Vill.), preslice (Equisetum arvense L) i bokvice (Plantago lanceolata L) i 6 grama pelina (Artemisia Absinthum L) s 4 žlice meda na tri ?etvrt litre vode i ?etvrt litre vina, što se sve 12 sati drži potopljeno, 5 minuta kuha i 10 min. pari.

Rane, ?ireve i ?iri?e treba ispirati i oblagati (kod obloga uvijek suhim i toplim previti) odvarom od 2 dag korijena od ?i?ka, koji se na 1 litru vode 12 sati drži potopljen, 15 min. se kuha i kroz krpu procijedi. Istim odvarom treba grlo grgljati i usta ispirati. Kod izlu?ivanja treba ištrcati odvarom od liš?a nevena (1 dag na 1 litru vode, 15 min. kuhati i kroz krpu procijediti). Ako ima svježeg nevena, treba iz liš?a i cvijeta iscijediti 3-4 žlice soka i pomiješati ga s 1/4 litre kipu?e vode i ohla?eno upotrijebiti. A može se i samim sokom ištrcavati. Protiv spolnog nagona pomaže kada se 2-3 g u prah istucanog korijena lincure popije s ?ašom vode.

Upozorava se da korijen od ?i?ka mora biti svježe sušen. Ako je godinu dana stajao, neupotrebljiv je. Korijen od ?i?ka lije?i i zatrovanje živom. Još bolje od korijena lije?i u prah istucano sjeme kada se uzme tri puta dnevno na vrhu noža i zalijeva vodom. Za jelo treba kuhati pšenicu, je?am, prekrupu od zobi, kuhana tijesta, mesa vrlo malo, i to bijelog i dobro kuhanog. Uz koprivu, vodopiju, krstovnik, jagor?iku, dobri?icu i kiselicu preporu?uje se mlado liš?e ?i?kovo za juhu, variva i zeljanicu. Na stolicu osobito paziti, eventualno se klizmom pomagati. ?uvati se napora i nahlade. Alkohol i po mogu?nosti duhan odbaciti. To ?initi dok se posve ne ozdravi, ?eš?e traje dulje vremena, a više puta se izlije?i za nevjerojatno kratko vrijeme.


Razni lijekovi za ?iš?enje krvi kod veneri?nih bolesti

Kod veneri?nih bolesti rabi se lje?ura (milogled, Sanicula europaea L.). ?aj od lje?ure (60 g na 1 litru vode, 12 sati držati potopljeno, 5 min. kuhati i 20 min. pariti) uzima se svakog sata po 1 žlica. Za grgljanje grla i ispiranje usta upotrebljava se odvar od 3 dag na 2 litre vode, što se 12 sati drži potopljeno, 15 min. kuha i 20 min. pari. ?irevi, ?iri?i, rane i bubuljice ispiru se istim odvarom i njime ?ine oblozi. Ako su svježe biljke, onda se rane i ?iri?i oblože ?istom, svježom izgnje?enom biljkom i previju.

Za ?iš?enje i poboljšanje krvi kod veneri?nih bolesti rabi se i kiselica (Rumex acetosa L.). Tijekom 3-4 tjedna uzimaju se dnevno 1-2 žlice iscije?enog soka od kiselice. Na ?ašu vode sa še?erom ili ?ašu vina stavi se jedna žlica soka. Taj se lijek pije jutrom i ve?erom. Za grgljanje i ispiranje usta proklju?aju se 3-4 žlice soka i 1 žlica meda u 1/4 litre vode. Na upaljena mjesta stavljaju se oblozi od izgnje?enog liš?a kiselice, 1 sat kvašenog u vinskom octu. I ?aj od suhog liš?a (60 g na 1 litru vode) ja?a i ?isti krv.

Vrlo je dobar i ovaj lijek: uzme se šaka korijena od piskavice, zvane i poljska prženica (Succissa pratensis Moench ili Knautia arvensis), i pola šake liš?a, potopljeno se drži 12 sati, kuha se dobro poklopljeno 5 min. i pari 10 min. Toga ?aja uzima se svako 1/2-1 sat po žlicu. Ako se ima gnojnih rana, ?ireva, ?iri?a ili bobuljica, onda se iste ispiru odvarom od 1 dag isjeckanog korijena od paprati (Aspidum Felix-mas) 12 sati potopljenog u 1/2 litre vode i 1/2 litre vina i 20 minuta kuhanog, nakon toga ostavi da se pari dobro poklopljeno još 1/2 sata. Iza ispiranja pospu se rane ili ?irevi sa u prah istucanim korijenom od paprati. Ovaj lijek lije?i i stare zanemarene gnojne rane.

Protiv veneri?nih bolesti dobar je lijek i preslica (Equisetum arvense L.). Uzme se 25 g preslice, 25 g bogorodi?ine trave (Hypericum perioratum L) i 25 g kantarije (Erythraea Centaur. Pers.) na 1 litru vode, 12 sati se drži potopljeno, 5 min. kuha i 20 min. pari. Ovog ?aja treba svakog sata po 1 žlicu uzeti. Za obloge, grgljanje i ispiranje usta rabi se odvar od 1 dag preslice, koji se u 1 litri vode 12 sati drži potopljen i 10 min. kuha. Ovim odvarom ispiru se svake vrste rane, ranice, ?irevi i bubuljice. Ovaj odvar ?ini najbolje usluge u ispiranju i oblaganju živih rana.

Svaku ne?isto?u goni iz tijela i krvi ovaj lijek: uzme se po 12 g liš?a od kravojca (Angelica sylvestris L.), bazge, hrasta, cvijeta od kunice i istucanih boba smrekovih, na 1/2 litre zdravog vina i 1/2 litre vode, potopljeno se drži 12 sati, kuha 5 min. i još 20 min. pari. Taj ?aj uzimaj svako 1/2 -1 sat po gutljaj. Uz taj ?aj treba uzeti ujutro natašte, 1/2 sata pred ru?ak i 1/2 sata pred ve?eru na vrhu noža praška od kravojca.

Vrlo je dobar i ovaj lijek: uzme se 5 g korijena od aptovine (Sambucus Ebulus L.), 15 g korijena od bibernele velike (Pimpinella magma L.), 15 g korijena od bijelog sljeza (Althaea officinalis L.) i potopi se u 1 litri zdravog vina, 12 sati stoji, kuha 5 min. i kipu?e prelije preko 1 dag brezovog liš?a, 10 g kadulje, 10 g kantarije i 6 žlica meda, kuha još dalje 5 min. i pari 1/2 sata dobro poklopljeno. Svako 1/2-1 sat treba uzeti po gutljaj.

S dobrim uspjehom rabi se i ovaj lijek: uzme se po 10 g korijena od koprive, ?i?ka, željezanke (Verbena officinalis L.), lincure (Gentia lutea L.) i ze?jeg trna (Ononis spinosa L.), 12 sati drži potopljeno u 1 litru vina, 15 min. kuha i kipu?e prelije preko 5 g gorke trolistke (Menyanthes trifoliata L.), kadulje, kantarije, pelina, boba smrekovih i 6 žlica meda. Kuha još 5 min. i pari dobro poklopljeno 20 min. Uzima se svakog sata po 1 žlica.


Zubobolja

Kad koga zaboli zub, neka opere tri korijena od apte (Sambucus ebulus L), stavi u lonac da vrije, pa nakon toga neka jedan stavi na zub, a kad se ohladi, onda drugi, pa tre?i i zubobolja ?e pro?i.

U vinu kuhani list od bršljana (Hedera helix L) blaži zubobolju kada se njime obloži lice, ali se u isto vrijeme uvarak mora i u ustima držati.

Potopi i ostavi 3-4 sata 2 dag lista od kadulje u 1/2 litre bijelog vina, tim liš?em zube natrljaj, a vinom usta promu?kaj i grlo grgljaj.

Kad koga zaboli zub, neka nabere 20 lista bršljana (Hedera Helix L) i 20 lista petolista (Potentilla verna L), neka ih zajedno u loncu u dobrom vinu skuha te u ustima onu vru?u teku?inu na zubu drži.

Kad zaboli zub, odmah potraži pomo? u korijenu bokvice (Plantago major L). Uzmi svjež korijen i nareži po više trješ?ica po duljini korijena te oprezno stavi u uho.

Ako zubi bole i nate?e meso oko zuba, treba kuhati dobro poklopljeno 1 dag smilja (Helychrysum arenarium) u 1/2 litre bijelog vina dok ne uvrije peti dio. Tim vinom, ali jako toplim, usta treba izmu?kati svakih 8-10 min.


Slabi zubi

Slabe zube ja?a liš?e od kupine (Rubus fructicosus) skuhano u vinu. 20 grama kuha se u 1/2 litre vina 20 min. pa se time usta ispiru.

Od liš?a kaline (Viburnum lantana L) prire?eni uvarak s vodom ili s vinom u?vrš?uje klimave zube kada se time usta ispiru. Krijepi zubno meso i lije?i upalu ?eljusti.


Za zatvor

Za zatvor kod pre?este stolice izvrsno djeluje: jaka masna ne ukuhana juha od svinjetine.

Dobar je i ?aj od u hladu osušenog liš?a crvene ružice, 60 g liš?a prelije se s 1/2 litre kipu?eg vina, poklopi se i ostavi 2 sata da se pari. Svakih pola sata, a kasnije svakog sata po žlicu uzeti.


Zanoktica, gnojenje nokata

Kada koga zaboli pod noktom, neka ispire ranu toplim ?ajem od sljeza (Althaea officinalis L) i bazge (Sambucus nigra L). Po 15 g od svake trave prelije se s 1/2 litre vode i 5 min. kuha. ?ajem se ispire, a travom prst zavija.

Uzme se cvijet i liš?e bazge i liš?e bokvice (Plantago major L), sve najprije dobro opere, onda sasije?e i s malo ?iste smole napravi kao tijesto i taj melem na nokat se privija.


No?no znojenje

Kada pro?e 1/2 sata nakon toga što se bolesnik po?eo znojiti, treba mu s pola vode i pola vinskog octa ?itavo tijelo brzo oprati i neosušenog u ?ist krevet staviti i pokriti. ?aj treba od sljede?eg bilja spremiti: korijen od omana (Inula Helenium L), sasvim mladog hrastovog liš?a (Quercus pedunculata), mladih vrhova od omorike (Picea excelsa), podbijela (Tussilago Farfara), lanenog sjemena (Linum usitatissimum), islandskog lišaja (Cetraria islandica), kadulje, zvane kuš ili žalfija (Salvia officinalis), liš?a i cvijeta od ljubi?ice (Viola odorata), ?estoslavice (Veronika officinalis), od svake vrste po 3 g. Korijen od omana sasije?e se na male komadi?e i zajedno s lanenim sjemenom potopi u 1/4 litre vode. Sve druge trave zajedno se potope u 1/2 litre vode. Potopljene se moraju držati 12 sati. Korijen od omana i laneno sjeme u istoj se vodi u kojoj su potopljeni kuhaju 25 min. I druge trave se u vodi u kojoj su potopljene kuhaju 10 min. uz dodatak 2 žlice meda. Nakon toga sastave se obje smjese i ostave na toplom mjestu dobro poklopljene još 10 min. Toga ?aja pije bolesnik tri puta dnevno po 1 šalicu, i to natašte i 1 sat prije ru?ka i jedan sat prije ve?ere. Ovaj je lijek izvrstan i za obranu protiv tuberkuloze.


Znojenje ispod pazuha s neugodno teškim kiselim vonjem

Svaki ?ovjek ima svoj posebni vonj, koji se kod zdravih i ?istih ljudi i ne primje?uje. Teški vonj dolazi zbog slabog izlu?ivanja loših sokova i plinova iz tijela. Uzrok je nepravilna cirkulacija krvi, kakva unutarnja bolest ili nezdrave ?esti u krvi. Mnogi se trse da taj miris zatome kojekakvim mirisavim vodicama i ?ude se otkuda im zamorenost, nevoljkost, glavobolja i kojekakve druge boleštine. Me?utim, ne misle kako sebe i svoje tijelo bezumno obmanjuju i pate.

Kod ove bolesti treba najprije ustanoviti da nije kakva unutarnja bolest posrijedi koju treba, dakako, odmah lije?iti. Ako nema kakvih težih unutarnjih komplikacija, narav ?e brzo do svog prava do?i, i to uporabom hladne vode i pijenjem ?aja za ?iš?enje krvi.

Kod ove bolesti treba dnevno jednom gornje tijelo i jednom donje tijelo s pola octa i pola vode brzo oprati. Tjedno treba dva puta uzeti polubanju s pranjem le?a od 8 sek., postupno do 1 min. i dva puta staviti hladan oblog s odvarom od trina preko le?a, prsa, želuca i trbuha do polovice bedara te suhim i toplim dobro previti. Plahta koja se za oblog upotrebljava mora biti od grubog platna. Fino platno za ovu svrhu nema vrijednosti. Oblog na tijelu ostavi se 1.5-2 sata. Dva puta tjedno treba polijevati koljena, slabine i le?a i dva puta cijelo tijelo.

Dnevno treba popiti do 3 šalice ?aja, uvijek samo po gutljaj i tri puta uzeti na vrhu noža u prah istucanog korijena od kravojca. Za ?aj se uzme po 10 g mladog orahovog liš?a, kadulje, kiselice, bazge i bokvice, 6 g kantarije i 4 g pelina. Ove se trave stave potopljene 12-16 sati u 1 litru zdravog crnog vina, nakon toga se s 4 žlice meda 10 min. kuhaju i 10 min. pare. Uz to treba uzimati svježe bobe od smreke i dobro ih sažvakati. Po?inje se s 4 bobe i uzme se svaki dan za bobu više do 15 boba, od 15 boba svaki dan bobu manje do 4 bobe. Ovo treba 8 puta ponoviti.

Hraniti se treba kuhanom pšenicom i je?mom, meso samo tele?e, janje?e i pile?e, i to dobro kuhano i ne odviše slano. Dosta kuhanog vo?a. Na stolicu treba dobro paziti da je u redu.


Znojne ruke

Dnevno treba kupati ruke do 20 min. u odvaru od kadulje (Salvia officinalis L) 15 g i pelina (Artemisia Absinthum L) 15 g ili dobri?ice (Glechoma hederacea L) 30 g. Te se trave u 1/2 litre bijeloga vina 15 min. lagano kuhaju. Nakon toga rukama treba kretati na na?in tjelovježbe. Nave?er prije spavanja treba ruke pšeni?nim mekinjama obaviti. Dnevno pranje tijela octom i vodom, hladna polijevanja od 8 sek. do 1.5 min., dva puta gornje tijelo, dva puta noge, koljena i slabine, s kupanjem nogu do koljena tri puta tjedno u dobro toplom odvaru od trina, pospješuje ozdravljenje.


Žvale

Kada su okrajci usana ote?eni i puni pljuva?ke ili se pojave i krastice, narod to zove žvalama. Ta se bolest dobiva od infekcije, kada se pije iz ?aše iza nekog bolesnog, a da ?aša nije dobro oprana. Za tu bolest treba okrajke usana dnevno 5-6 puta posuti praškom od aloja (Aloe vulgaris Lam.) pomiješanog na jednake dijelove sa stipsom (alaunom). Dnevno treba 5-6 puta izmu?kati usta i oprati usne odvarom od liš?a od ?i?ka (Lappa officinalis All.), 40 g ovog liš?a potopi se 12 sati u 1/2 litre vode, 10 min. se kuha i još 10 min. dobro poklopljeno pari. Ujutro natašte i prije spavanja popije se po 1 šalica ?aja za izlu?ivanje loših sokova u tijelu, i to od 25 g korijena ?i?ka potopi se na 1/2 litre vode 12 sati, 10 min. kuha i još 10 min. poklopljeno pari. Korijen i liš?e od ?i?ka mora biti svježe sušeno jer korijen stariji od godine dana nema više ljekovitosti.

Dobar je i ovaj lijek: uzme se na vrhu noža pe?ene stipse, ?istog plavetnjaka (modre galice), 2-3 karanfila, istuca se u prah, pomiješa se s medom i time mažu žvale.

Ili se uzme laneno sjeme, istuca se u prah, pomiješa s medom i time se usta mažu.


Žuljeve (kurje o?i)

Kurje o?i i bradavice lije?i ovaj lijek: u 1/8 bijelog vina i 1/8 vinskog octa kuha se 10 min. 1 dag kore od bijele vrbe ili 1 žlica pepela od kore bijele vrbe. U ovaj odvar uma?e se pamuk i privija na kurje o?i ili bradavice. Za kurje o?i treba uzeti svaku ve?er dobro toplu kupelj za noge, u vodu staviti na 1 litru vode 1 žlicu sode i 4 g drvenog pepela. Nakon kupke treba staviti na noge oblog od odvara poljske preslice ili bršljanova liš?a (15 g na 1/2 litre vode i 1/2 sata kuhati). Preko dana treba staviti na kurje oko komadi? crvenog luka.


Proširenje žila

Proširenje žila u koljenici (gnjatu, Unterschenkel) s bolovima koji žežu i pale, posljedica je grušanja krvi u žilama. Bolest se zbog teškog rada i zbog težine tijela kod dugog stajanja znatno pogoršava. Zapusti li se ta bolest, žile postaju sve deblje, pa ?esto i puknu. Kada puknu, od velikog gubitka krvi mogu do?i vrlo teške i nepopravljive posljedice. Dok je još samo upala posrijedi, lije?enje iziskuje malo napora, upravo samo malo dobre volje i strpljivosti.

Svaku ve?er treba na obje noge pa i na zdravu nogu stavljati oblog od ilova?e, razmu?ene s odvarom od hrastove kore ili preslice (1 dag na 1 litru vode, 20-25 min. kuhati i hladnim odvarom ilova?u razmutiti). Ilova?u treba uzeti svježu i što dublje iz zemlje iskopanu. Ova se razmu?ena ilova?a tri prsta debelo na lanenu krpu namaže i suhim i toplim previje. Svaku nogu treba posebno umotati. Osim toga, treba tjedno dva puta ?itavo tijelo u hladnu grubu plahtu umo?enu u odvar od trina umotati, suhim i toplim dobro previti, 2 sata oblog na tijelu ostaviti, nakon toga tijelo brzo s pola octa i pola vode oprati. Uz to dnevno treba uzimati 1 šalicu ?aja natašte i svako 1-2 sata po žlicu. Za ?aj se uzme po 6 g kadulje, korijena od poljske steže i preslice. Trave se 12 sati drže potopljene u 1/2 litre vina, 10 min. s 2 žlice meda se kuhaju i 20 min. pare. Uz taj ?aj dnevno uzeti tri puta na vrhu noža praška od kravojca i 2-3 male ?ašice vina od ružmarina. Nakon tri tjedna, dva puta tjedno treba umotati tijelo u vru?u plahtu umo?enu u odvar od trina, oblog suhim i toplim previti i 1 sat ostaviti. Nakon toga brzo octenom vodom oprati. To treba ?initi tri tjedna. Uz to dva puta tjedno gornje tijelo polijevati i dva puta donje u vremenu od 10 sek. I ?aj promijeniti i tri tjedna piti od 6 g mladog liš?a od bazge, i?irota i preslice s 3/10 litre vina i 1 žlicom meda 15 min. kuhati. Svaku ve?er treba po hladnoj vodi gaziti 1 min. i obloge stavljati, dok noge sasvim ne splasnu. Dijetu držati i alkohol odbaciti.


Odstranjenje žu?nog kamenca bez bola

Kada bolesnik predosje?a da ?e napad nastupiti, treba uzeti šalicu jako vru?eg ovog ?aja: uzme se 75 g ploda ili samo sjemena od divlje ruže (Rosa canina L), 20 g korijena steže, (Potentilla Tormentilla Sibth), 25 g boba od smreke (Juniperus communis) po 10 g od lipe (Tilia grandifolia Ehrh.), solomonovog pe?ata (Polygonum aviculare L) i bazge (Sambucus nigra L) i 4 g pelina (Artemisia Absinthum L) u jednoj litri bijelog vina, pusti se da napola ukuha. Uz taj ?aj uzima se jako vru? oblog od odvara trina preko želuca i trbuha pa se legne u krevet. Na noge i po strani stavljaju se boce s vru?om vodom, a oblog ostane što dulje vru?. Ako se bolesnik nije za 1/2 sata oznojio, treba popiti još jedinu šalicu vru?eg ?aja. Nakon 1-1.5 sata, pošto se bolesnik dobro oznojio, skine se oblog i bolesnik ostane u krevetu leže?i na le?ima, a nakon 10-15 min. treba popiti jednu veliku ?ašu, barem od 3/10 litre, ako je mogu?e i više, ?istog maslinovog ulja i ostane 25-30 min. ležati na le?ima. Za to vrijeme dospije ulje iz želuca u dvanaesnik. Zatim treba bolesnik le?i na desnu stranu. Takvim položajem ulazi ulje u žu?ni mjehur i odvodi kamence bez bola u crijevni kanal. Najbolje je kada se bolesnik tome podvrgava ujutro natašte. Taj na?in, iako vrlo naporan, izvanredno djeluje i bolesnik se brzo oslobodi kamenaca bez daljnjih posljedica. To treba ?initi 3-4 tjedna uzastopce jednom tjedno. Još tri mjeseca pije se ?aj od ploda divlje ruže ili samo koštica, uzme se 80 g koštica na 1 litru mlijeka i poklopljeno kuha poistiha 2 sata, onda se procijedi i pridoda 2 žlice meda, pusti se još 3-4 puta da proklju?a. Taj ?aj pije se tri puta dnevno po šalicu, ujutro natašte, 1/2 sata pred ru?ak i prije lijeganja u krevet.


Žu?

?aj prire?en od vodopije oduzima suvišnu žu?. U tu svrhu pije se redovito 3-4 dana skuhan ?aj od vodopije, svaki dan tri ?aše, i to ujutro, prije ru?ka i uve?er.


Rastrojeni živci

Za umirenje rastrojenih živaca uzme se po 20 g osušene korice od naran?e, odoljena (Valeriana officinalis L), i?irota (Acorus Calamus L) i lincure (Gentiana lutea) i 40 g ružmarina, to se sve sitno izreže i stavi u 1 litru prave prepe?ene rakije te se ostavi na toplom mjestu ili vru?em suncu 2-3 tjedna. Od te rakije uzima se po 4-5 malih žli?ica ili po 25-30 kapi dnevno na kockici še?era.

I?irot (Acorus calamus) se upotrebljava kao vrlo dobar lijek i kod živ?anih bolesti. Kuha se od svježeg korijena i?irota ?aj, 5-8 g na ?etvrt litre vode, a od suhog u prašku 5-6 g u jelu ili sa še?erom.

Sjeme od božura s vodom ili s vinom lije?i bolesti živaca i moždana.

Sok iz stabljike i korijena vinove loze vrlo je dobar lijek za okrepljenje živaca.

Za ja?anje živaca uzme se 1 i pol dag osušene korice od limuna, 30 g karanfila, 30 g cimeta (tar?ine) i 30 g i?irota; ove se mirodije istuku u prah. Onda se uzme 40 dag žutog (kandis) še?era, prelije vodom i kuha. Kada se še?er po?eo zgušnjavati, prelije se preko toga 1 i pol dag macine trave, 10 g rute i 20 g maj?ine dušice, poklopi i ostavi da se ohladi. U jednu bocu poširokog grla stave se istucane mirodije i ohla?en še?er s travama, pa se prelije s 2 litre ?iste prepe?ene rakije i 1 litru ?istog alkohola od 75-80%; sve zajedno se dobro promu?ka i ostavi 4-6 tjedana na suncu ili toplome mjestu. Bocu treba ?eš?e promu?kati. Ove rakije uzima se tijekom 6 tjedana, 3-4 puta dnevno po 20-25 kapi na še?eru ili s malo vode. Zatim prestane 4-6 tjedana, pa se opet uzima 4-6 tjedana. Ako se i dulje uzima, ne škodi. Prestaje se s razloga da se narav odviše ne privikne na uzimanje lijekova. Uz to treba prati tijelo octenom vodom, hodati po vodi prije spavanja i uop?e blagom uporabom vode živce, krv i ?itavo tijelo krijepiti.


Protiv velike že?i

Kod svih vrsta groznica preporu?uje se ?aj od 40 grama isitnjenog korijena od gaveza (Symphytum officinale L) s pola litre vode i pola litre bijelog vina. Korijen se drži potopljen 12 sati u vodi i u vinu, a nakon toga kuha se poistiha 15 minuta. Svakih 1/2-1 sat po žli?icu. Izvrsno je sredstvo kod upale plu?a. ?isti od sluzi i gasi že? kod svake bolesti.


Protiv žgaravice

?aj od kantarije izvrstan je lijek protiv žgaravice. Uzima se dnevno ujutro natašte.

Prokušan je tako?er ovaj lijek: uzme se komadi? osušenog lipovog drveta, dobro ga se stu?e u prah, prosije i razmuti u vodi i uzme nekoliko puta uzastopce. Taj lijek potpuno uklanja žgaravicu.

Protiv žgaravice dobro je piti 4-6 tjedana svaki dan ujutro natašte, pola sata pred ru?ak i pola sata pred ve?eru po jednu ve?u malu šalicu ?aja od 8 grama kantarije i 4 grama pelina s 1 žlicom meda na ?etvrt litre vode, 5 minuta kuhati.

Dobro je tako?er 2-3 zrna pe?ene kave izgristi i progutati. To sredstvo pomaže odmah.


Razdraženost živaca

Lije?i se blagom uporabom vode. Dnevno treba ruke do lakata 2-3 puta u hladnu vodu staviti (od 10 sekundi do 1 minute). Tjedno treba dva puta polijevati ramena, dva puta koljena i dva puta uzeti polukupelj ili sjede?u kupelj. Kupelj i polijevanja od 10 sekundi do 1.5 minute. Uz te kupelji pije se jaki ?aj od kunice (Achillea Millefolium) 20 g na pola litre vode 1-2 puta potopi, proklju?a i još 10 min. pari. Nakon 8-10 dana treba promijeniti ?aj i uzeti bro?ike žute (Galium verum), cvijeta crnog trna (Prunus spinosa), betonike (Betonica officinalis L), pitome metvice (Mellisa officinalis L), omorikovih vrhova (Picea excelsa L) po 3 grama i sve te trave u pola litre vode i s dvije velike žlice meda, 12 sati držati potopljene, prokuhati i pariti još 10 minuta na vru?em mjestu. Osim toga, treba jesti bobe od smreke, od 4 zrna do 15, svaki dan zrno više i dobro prožvakati. Od 15 boba svaki dan boba manje do 4 bobe. To se mora 6 puta ponavljati.


Živ?ano trzanje

Lije?i se polijevanjem ramena, ruku i koljena tjedno dva do tri puta. Dva puta tjedno polijevati gornje tijelo i bedra te dva do tri puta uzeti sjede?u kupelj i polukupelj. Polijevanja i kupelj hladnom vodom traju postupno od 8 sekundi do 1-1.5 minute. Dnevno 2-3 puta stavljati ruke do lakata u hladnu vodu, i to od 10 sekundi postupno do 1 minute. Dnevno treba prati tijelo s pola vinskog octa i pola vode te uzimati ?aj od prženih i tucanih šipkovih koštica (divlje ruže), i to se 20 grama na tri ?etvrt litre vode dva sata lagano kuha dok se ukuha na ?etvrt litre, u taj ?aj se stavi še?era ili meda i poviše soka od li­muna (1/2-1 limun). Ili se kuha ?aj od rute (Ruta graveolens L), i to 1 gram, odoljena (Valeriana officinalis L) 1 gram, pitome metvice (Mellisa officinalis L) 5 grama i kantarije (Erythraea Centaur. Pers) 3 grama pa se sve te trave u ?etvrt litre vina 12 sati drže potopljene, provru i još 10 minuta pare. Osim toga, treba jesti bobe od smreke.


Upala živaca s bolovima

S pola vinskog octa i pola vode treba dnevno gornje tijelo oprati, tjedno dvije polukupelji ili sjede?e kupelji uzeti u odstajaloj vodi od 10 sek. do 1.5 min. Dalje treba tjedno ?etiri puta hodati po hladnoj vodi od 10 sek. postupno do 1.5 min. Mjesta koja bole treba polijevati hladnom vodom i stavljati ruke do lakata 2-3 puta dnevno u hladnu vodu. Na mjesta koja bole stavljaju se oblozi s octom i vodom ili još bolje ilova?om zemljom, razrije?enim vinskim octom ili odvarom od trina. Oblog treba ostati 1-1.5 sat. Kada se oblog skine, bolna mjesta natrljaju se uljem od kamfora, smreke, terpentina i ružmarina. Tijekom dana se uzimaju po 2 šalice ?aja natašte i prije spavanja, i to od ružmarina, rute (Ruta graveolens L), metvice (Mentha piperita L), mirisave jagor?ike (Primula officinalis Jacip) i bro?ike žute (Galium verum) od svake vrste po 3 g i od rute 1 g pa se sve to u 1/2 litre vode 12 sati drži potopljeno, prokuha i još 10 min. na vru?em mjestu pari. Treba držati strogu dijetu i odbaciti alkoholna pi?a, kavu i duhan.


Žutica

Kod žutice požute o?i i koža. Tijelo oslabi i svrbi, bolesnika ?as zima trese, ?as ga opet uz glavobolju temperatura spopada. Mokra?a je žuto-zelena, a izmet je svijetao i siv. Dolazi do upale bubrega, jetre ili ote?ene slezene. A posljedica je katara crijeva ili kada se kanal za izlu?ivanje žu?i za?epi kamen?i?ima. No, žuticu može prouzrokovati i veliko uzrujavanje, kojekakve razmirice, prepad ili strah. Ako je jetra još zdrava, ozdravi se brzo.

Kod ove bolesti treba ujutro natašte i prije lijeganja u krevet uzeti po 1 žlicu svježeg zrnja od bijele gorušice s ?ašom vode ili limunade. Preko dana svakih 1/2-1 sat uzeti žlicu ?aja od po 5 g istucanih boba smrekovih, preslice, masla?ka kadulje i pelina, što se sve u 1 litri vode preko no?i drži potopljeno i 10 min. kuha. Osim ovoga ?aja treba uzeti tri puta dnevno na vrhu noža na jednake dijelove pomiješanog i u prah istucanog korijena od kravojca i poljske steže.

Tijekom 10-14 dana osim toga treba uzeti još 2-3 ?aše zaše?erenog mlijeka s 1 žlicom praška od drvenog ugljena, kupljenog u ljekarni. Dnevno 5-6 puta ispirati usta i duboko grgljati da se grgljanje ne ?uje odvarom od kadulje (60 g na 1 litru vode, 20 min. kuhati). Tjedno treba 1-2 puta cijelo tijelo 5-6 sekundi s pola octa i pola vode oprati, a svaki drugi dan umotati tijelo u vru?u plahtu, umo?enu u odvar slame od zobi i oblog ostaviti 1-1.5 sat. Osim toga, treba svaki drugi dan uzeti toplu polubanju od 1/2 sata u odvaru od smrekovih ili omorikovih vrhova. Dijeta je stroga: samo mlije?na jela i puno kuhanog vo?a. Za že? pomalo uzimati u vodi razmu?en sirup od malina ili još bolje od bazginih boba. Ta kura se drži 6-8 tjedana dok se potpuno ne ozdravi. U prolje?e 4-6 tjedana nastaviti kuru uzimanja jagoda, dnevno 1/2-1 litre sa še?erom, limunom, vinom ili mlijekom. A u jesen s bobama od bazge 2-3 mala tanjuri?a dnevno sa še?erom, limunom ili vinom ili svježe ukuhanim s mlijekom ili še?erom.


Kroni?na žutica

Kod ove bolesti treba uzimati gore navedene banje i umatanja u plahtu. A osim toga, preko dana svakih 1/2-1 sat uzeti po 1 žlicu ?aja od konoplje i resa orahovih. Na 1 litru mlijeka stavi se 7 žlica tucanog sjemena od konoplje i kuha se 15 min. Zatim se procijedi i pomiješa s 1/2 litre ?aja od resa orahovih. Na 3/4 litre vode stavi se 20 g orahovih resa (cvijeta), preko no?i se potopi, ujutro 10 min. kuha, zatim pomiješa s ?ajem od konoplje. Ova porcija ?aja ima se dnevno piti i dnevno se mora svježi ?aj kuhati. Postane li mokra?a mutna, ne treba se prepasti; to je znak skorog ozdravljenja. To se ?ini tako dugo dok se ne ozdravi.


Daljnji lijekovi protiv žutice

Uzmi liš?e, cvijet i stabljike od ki?ice ili proljetne gor?ice (Erythraea Centarium L), Gentiana verna L. (kantarium), bogorodi?ine trave (Hypericum perforatum L) i sporiša ili hajdu?ke trave (Verbena officinalis L) pa sve smiješaj i kao ?aj kuhaj. Pije se po 1 šalica mjesec dana tri puta dnevno, i to ujutro, u podne i nave?er. Izvrstan je to lijek protiv žutice.

Uzmi ?ešnjaka (Allium sativus L), rosopasi (Chelidonium majus L) i komonike - divlji pelin (Artemisia vulgaris L) te skuhaj u bijelom vinu i pij natašte.

Naberi 5 g ljeskova liš?a (ali iz šume), pa ga stavi preko no?i u ?isto bijelo vino u zatvorenom. Vina neka bude samo toliko da se listovi mogu dobro nakvasiti. Ujutro natašte treba popiti to vino.

Osobito radikalan lijek je ?aj od jovove kore (jošike), kojim se žutica izlije?i za 3-4 dana. Uzmu se 2-3 šake jovove kore i dobro se ukuhaju u 1/2 litre vode. Toga ?aja treba piti tri puta dnevno po 1 ?ašu.

Kada ?ovjek požuti, neka uzme komonjike (Artemisia vulgaris L), kuha u vinu i pije.

Tko ima žuticu, neka uzme korijena od crnog trna (Prunus spinosa L) te neka ostruže gornju koru, a donju neka stu?e te kuha u vodi dok ne uvre tre?i dio, pa pije natašte ujutro, u podne i nave?er po 1 ?ašu.


Njega želuca

Tko ho?e dugo živjeti i sa?uvati tijelo snažno, a duh bistar i svjež, taj mora njegovati i ?uvati svoj želudac. Želudac je jedan od najvažnijih organa u našem tijelu. Kada želudac ne funkcionira kako treba, hrana postaje iluzorna, a klica bolestima je usa?ena. Želu?ane bolesti naj?eš?e nastaju zbog loše birane hrane ili prenatrpanosti želuca. ?esto želudac još nije probavio prvu hranu, a ve? dolazi druga. Prva hrana ili se izlu?i neprobavljena bez ikakve koristi za krv, ili ostaje u želucu, te uzrokuje podrigivanje, napuhavanje, glavobolju i otužnost. Stoga treba biti svakome pravilo da tek onda u sebe hranu prima kada doista osje?a glad, a ne od navike. I onda se želudac ne smije prenatrpati. Uz to se preporu?uje više suha hrana. Kod jela se ne smije mnogo piti jer pi?e razrje?uje želu?ane probavne sokove i onesposobljava ih za djelatnost. Vru?e jelo ne samo da škodi zubima ve? omlohavi (oslabi) želudac i uzrokuje ?ireve u želucu. Odviše hladna jela, kao sladoled, ?esto su uzrok katarima probavnih organa, stoga treba kod tih uživanja biti vrlo oprezan. Odrasli neka uzimaju dnevno hranu najviše u 3 obroka, a izme?u njih treba pro?i 4-7 sati dok se prva hrana potpuno probavi i želudac odmori. Nadalje, želudac kod pojedinih obroka, osobito uve?er, ne smije se odviše opteretiti teško probavljivim jelom. Svaki zalogaj treba dobro prožvakati, ne gutati što se ne može dobro izgristi, kao koštice ili lupine, jer se njima može ozlijediti sluznica probavnog kanala. I alkohol uništava sluznicu probavila. Želudac se ne smije stezati jer to smeta probavi. Trbuh treba uvijek toplo držati i na stolicu paziti da je redovita. Stolica je glavni uvjet dobre probave, a dobra probava glavni uvjet zdravlja.

Na probavu izvrsno djeluje ne pretjeran sport i kada se dnevno popiju 2-3 ?ašice vina od mati?njaka (Mellisa officinalis L). Na jednu dobru šaku svježeg ili dvije šake suhog liš?a naliju se 2 litre zdravog vina i ostavi se na umjereno toplom mjestu 48 sati. Ili se uzima po 1-2 šalice ?aja od niske metvice (Mentha aquatica ili Mentha piperita). Na 10 g 1/4 litre vode i 1 žlicu meda 5 min. kuhati. I druge razne gorke trave utje?u vrlo dobro na probavu.

Koga boli želudac i ne može probaviti, neka uzme trave stolisnika (kunice) i kuha u bijelom vinu te pije više puta tijekom dana.

Najbolji lijek za želu?ane bolesti je ?aj od vodopije (cikorije). Pije se dva puta dnevno, ujutro i uve?er.

Bolest želuca lije?i se crnom metvicom, konjskom metvicom i maj?inom dušicom. To se skuha i privije na želudac.

Stuci korijen od ovnike sirov ili suh, prah smiješaj s medom te jedi; dobro je za želudac i prsa.


Želu?ani katar

Uzmi bijelog sljeza (Althaea officinalisL), kadulje (Salvia officinalis L) i mente (Mentha piperita L) u jednakoj koli?ini, po 2 dag od svake, u litri vode i kuhaj do pola, isto?i u ?istu staklenku, dobro za?epi i pij po malu šalicu svaki dan ujutro. Osim toga, osobito uzimaj prah od 3 kg izgorenog (pougljenjenog) lipovog drveta, i to po jeda?u žlicu tri puta dnevno: ujutro natašte, u podne prije jela i nave?er prije ve?ere. Uz to uzimaj laku hranu, ne pij alkoholna pi?a i drži se dijete.


Gr?evi u želucu

Naribaj svježeg hrena i pokvasi ga u vinskom octu, položi na bolno mjesto. Oblog treba držati ?etvrt sata i dulje. Ako su gr?evi ?esti, treba dulje vremena jesti kuhanu pšenicu s mlijekom; dobro je uzimati 40 dana natašte po pola žlice zrna od sla?ice (Senfkorner) s ?ašom svježe vode.

Kod gr?eva koji iznenadno dolaze dobro je i ovo sredstvo: umo?i ru?nik u ?isti alkohol, pospi tucanim paprom i privij na bolno mjesto. Bol ?e doskora prestati. Vrlo je dobro sredstvo tako?er ?aj od metvice (menta), triput dnevno po jednu šalicu popiti.

Pomaže tako?er ?aj od šipka (divlja ružica) i suhih šljiva. Uzima se jutrom i ve?erom.

?aj od kadulje i pelina, koji se mora uzimati tri puta dnevno prije jela, oprobano je sredstvo protiv gr?eva i drugih želu?anih bolova.


Struna želuca

Struna je bolest kad želudac zazebe, pa bježi sad tamo, sad amo. Ili ?ovjek potegne da što digne, pa se struni. I jedna i druga struna su teška bolest trbuha, ali je ova druga još teža. Od prve nešto ga tišti, pa vene i sahne, a ne zna što mu je. Prva se lije?i ovako: ako nije zastarjela, neka se odmah uzme svježeg gove?eg mesa, koje se istu?e i pospe isijotom, tar?inom (cimetom), kalompirom (katmerom) i paprom. Zatim se meso polije dobrom rakijom ili rumom. To se stavi na pupak nekoliko puta.

Druga se lije?i ovako: isijot se posipa po svježem mesu, a meso se stavi na želudac i zavije platnenom krpom.

Kad tko želudac struni, neka nabere jednu rukovet drijemka trave (liš?a), stu?e, iscijedi jednu ?ašicu soka te popije.

 

Stranica 7 od 10 Sve stranice

VAŽNA NAPOMENA: Opisi bolesti i mogu?i na?ini lije?enja namijenjeni su isklju?ivo informiranju i zdravstvenom prosvje?ivanju op?e populacije, te nipošto ne zamjenjuju lije?ni?ku dijagnozu ili lije?enje. Za sve dodatne informacije vezane uz Vaše zdravlje obratite se svojem lije?niku. Ovdje navedene informacije sakupljene su iz raznih izvora, stru?nih knjiga, interneta, kao i ljudi koji se profesionalno bave lije?enjem. Ne odgovaramo za nikakve eventualne posljedice Vašeg lije?enja - Vi sami ste odgovorni za svoje zdravlje!!!