Croatian English French German Italian Portuguese Russian Serbian Spanish

Narodno zdravlje - recepti narodnih lijekova - A - D



Astma (zaduha) i pomanjkanje daha

Poteko?e u disanju znaci su razli?itih bolesti, kao: drijela, lijezde titnja?e, dunika, plu?a, srca ili grudnog koa. Odraava se u napadima kao da ?e se bolesnik uguiti, strahovanjem, te kratkom ili tekom disanju. Uzroci su suavanje i gr?evito stezanje trepeljika u duniku, ote?ena sluznica i proirenje plu?nih mjehuri?a.

Kada napad nastupi, treba ruke do ramena staviti u dobro toplu vodu i bolesniku dati da popije odmah jednu alicu vru?e crne kave. Nakon toga treba uzeti jako vru?u kupku od 15-20 minuta za noge i umo?iti ih do koljena. ?im se noge iz vru?e vode izvade, treba ih staviti 1 minutu u hladnu vodu i pokretati ih kao da se gazi po vodi. Zatim treba bolesniku pruiti 1 alicu jako toplog ?aja od 6 g petoliste stee (Potentilla anserina L), kadulje i istucanih smrikovih boba, te 2 g pelina, s 3 lice meda i pola litre vode. Sve to treba kuhati petnaest minuta, zatim preliti na 6 g kamilice, pomijeati, poklopiti i 5 minuta ostaviti poklopljeno, nakon toga procijediti.

Preko prsiju, a kod e?ih bolova i preko eluca i trbuha, stave se bolesniku estostruki vru?i oblozi s odvarom od tri- na, ili s pola vinskog octa i pola vode. Suhim i toplim previti. Obloge treba svakih ?etvrt sata obnavljati.

Dnevno treba uzeti 3-4 lice bademovoga ulja i po 2 alice ?aja, svako pola sata po gutljaj od 5 dag je?mene kae, 1 i pol dag islandskog liaja i 25 g korijena od sladia. Je?- mena kaa, liaj i sladi kuhaju se u 2 i pol litre vode, dobro poklopljeno, tri sata, nakon toga se procijedi kroz sitno cjedilo. Bolesniku se daje dnevno i 2-3 ?aice vina od rumarina, a 3 tjedna 2 puta dnevno na vrhu noa u prah istucanog korijena od odoljena (Valeriana officinalis L.). Osim toga, treba svako jutro kod umivanja pola minute polijevati vrat hladnom vodom, a 3 tjedna dnevno uzimati hladnu polu- kupku, i to postupno od 10 sekundi do jedne i pol minute s pranjem le?a. Svaku ve?er prije lijeganja u krevet treba hodati 1 minutu po hladnoj vodi.

Kasnije je dovoljno uzeti polukupku 1-2 puta tjedno, i to jednom gornje, a jednom donje tijelo polijevati vodom. Glavno je kretati se po svje- em zraku i duboko disati, osobito po umama crnogorice. Dalje treba uzimati i zra?ne banje, isprva 3-4 tjedna, dok se tijelo ne privikne, praviti te kupelji u sobi kod otvorenih prozora, 2-6 minuta, kasnije u prirodi, najbolje na svjeem umskom zraku. Pri tome se odje?a polako skida i ispruenom rukom se ?itavo tijelo lagano trlja i duboko die. Zatim treba tjelovjebu ?initi, brzo hodati i kretati se, ali pri tome gledati da se tijelo ne umori. Zra?ne kupke po?inju s 5 minuta i svaki se dan produljuju za 5 minuta, dok se ne dostigne ?etvrt sata.

Sipnja ili zaduha te kaalj i muka u prsima lije?i se tako?er ostrugovinom. Skuha se ostrugovina ili malinjak crveni (Rubus caesius L.), bokvica (za muke muka bokvica, za enske enska bokvica) i cvijet ili list bazge. Sve se to zajedno skuha, pa se ta voda (?aj) malo ohladi i pije. Pije se i nezasla?ena, i to izjutra, u podne i nave?er po 1-2 alice. Tako neka radi svatko tko ima sipnju, kaalj ili ga stee u prsima dok ne osjeti da mu je bolje.

Za slabost u prsima uzme se je?am, kad po?ne pucati i iopa trava, pa se zajedno s je?mom prokuha, procijedi i ta voda pije.

Tko ima zaduhu i teko die ili ima kaalj hripavac, moe se izlije?iti ?ajem ljekovitog sporia (kunica, stolisnik). I praak od ljekovitog sporia isto tako povoljno djeluje ako se dnevno dva puta na vrhu noa uzima u vodi ili u hrani.

Sipljivost se lije?i, tako?er, ako se zimski je?am s borovim korijenjem kuha i pije.

Istu?i ?enjaka, pa kroz krpicu procijedi, i onog soka sa e?erom nekoliko kapi popij po nekoliko jutara natate, pa ?e nestati zaduhe, sipnje ili astme.

Bolesnik treba jesti ?etrdeset dana svaki dan po jednu naran?u, i to ?itavu, skupa s korom ili est tjedana dvije kile meda pomijeanog s jednim kilogramom prave i sitno tucane kave. Ovaj lijek je mnogima pomogao. Preporu?a se i ovaj lijek: Istu?e se ?etvrt litre bobica od smrike (borovice) i stavi s 1 litrom vinovice na toplo mjesto da odstoji ?etiri tjedna. Toga se uzimaju tri lice dnevno.

Mnogima je pomogao i natrveni hren pomijean s pravim medom. Toga se uzima po tri male lice tri puta dnevno.

Dobar je i ovaj ?aj: Uzme se 1 velika lica samljevenog sjemena od komora?a i kuha s 3 desetine litre mlijeka i 1 licom meda 15 minuta, zatim se prelije preko 6 g kamilice i ostavi 5 minuta poklopljeno.

Kod suhe astme (zaduhe) uzima se svakog sata po 1 mala lica od: 6 g samljevenog ania (despika, Pimpinella Anisum L.), 6 g osuenog cvije?a od divizme i 12 dag zdravog meda. Med se kuha 5 minuta s 1/4 litre vinskog octa i ?etvrt litre vode, pa se kipu?e prelije preko ania i divizme, dobro poklopi i ostavi 10 minuta poklopljeno. Tjedno se treba 1-2 puta napariti na odvaru od trine ili kamilice. Nakon parenja treba se brzo s pola vode i pola octa oprati, u krevet le?i pola do 1 sat i dobro pokriti, ili tjelovjebu ?initi i brzo se kretati. Iza parenja ne smije se izlaziti na zrak barem pola sata.

Kod mu?nog i tekog disanja treba uzeti dnevno 2-3 alice, uvijek samo po gutljaj ?aja napravljena od 15 g omanova korijena (Inula Helenium L.), 15 g eljezanke ili verbene (Verbena officinalis L.) s pola litre vina i 10 dag meda. Takav se ?aj kuha 30 minuta. Jo je bolje ako se 12 sati potopi i 15 minuta kuha.

Drugi je lijek: Uzme se po 4 g cvijeta od divizme i divlje koprive, podbjela, sljeza i li?a od ljubi?ice i kuha se 15 minuta s tri lice meda i pola litre mlijeka. Ovog lijeka uzima se svako pola sata po 1 lica. Njime se izvanredno ?iste dunik i plu?a.

Protiv zaduhe, kalja i svake bolesti zbog koje se kalje, uzmi rukovet rosopasi (Chelidonium majus L.), pola litre bijeloga vina i licu meda, pa kuhaj u loncu dok ne iskuha tre?ina, ocijedi i ulij u posudu, a onu rasopas istu?i, pa umijesi u malene kola?i?e kao nov?i? velik i pri na tavi, pa onu vodu pij i jedi po tri kola?i?a. To je izvrstan lijek protiv svih ovih bolesti.


Bijeli cvijet kod ena

Bijeli cvijet je velika nevolja za ene. Spre?ava oplo?ivanje i uasno slabi tijelo. Znaci su: bijela, u?kasta, zelenkasta, a i gnojna sluz iz spolnih organa. Dolazi zbog spolnih veneri?nih bolesti, bludne samookaljanosti, raznih upala, crvi u elucu i crijevima, slabokrvnosti, gruanja krvi u maternici, kao posljedica sr?anih i plu?nih bolesti te nepravilnog poloaja maternice.

Za lijek treba uzeti dnevno 2-3 ?aice vina od rumarina. Dnevno natate, pred ru?ak i nave?er prije spavanja treba uzeti po alicu ?aja napravljena od 15 grama cvijeta od divlje ruice (Rosa Canina), mladog orahovog li?a (Juglans regia L.), metvice to uz vodu raste (Mentha aquatica), preslice (Equisetum ar- vense L.), solomunova pe?ata uglastog (Polygonum aviculare L.), bijelog sljeza (Althaea officinalis), cvijeta bijele djeteline (Trifolium pratense alba), li?a od kravojca (Angelica silvestris L.).

Te biljke se u 1 litru bijelog vina 12 sati potope, zatim prokuhaju i pola sata dobro poklopljene pare. Osim toga, treba jo uzeti 3 komada zelenih iarica od omorike (Picea excelsa L. K.), sitno ih izrezati i s pola litre vina dobro poklopljeno kuhati pola sata, a nakon toga ?aju pridodati. Zatim se ispiru dnevno 2 puta spolni organi s 1 dag mlade hrastove kore iskuhane pola sata u 1 i pol litri vode. Nakon 15 dana ispiranje se nastavlja teku?inom koja se dobiva ako se 15 g rusoma?e (Capsella bursa pastoris L.), 15 g kunice ili stolisnika (AchilleaMillefolium) i 15 g divlje koprive s bijelim cvijetom (Lemium album L) kuha pola sata u 1 i pol litri vode. Poslije se opet ispire 15 dana hrastovom korom, a zatim 15 dana opet travama. Tijelo se dnevno pere octenom vodom, 3 puta tjedno hladno polijevanje i 3 puta se uzima hladna polu-kupelj postupno od 10 sekundi do 1 i pol minute.

Svjeeg vo?a treba dosta jesti, osobito jabuka, jagoda, treanja, gro?a, raj?ice, kuhane penice, bijelog mesa koje nije masno te zeljanicu od vrhova mladih kopriva, mlade koprive i masla?ka kao pinat, kiselog mlijeka bez vrhnja, kravljeg sira i kruha od prekrupe.

Bijeli cvijet kod ena lije?i se ako se bradaju?ak (Sedum sexangulare) posui, fino istu?e na pe?ena jaja, posoli i jede; ili ako se dra? rodnjak i smokvine gran?ice (veje) skuhaju i ona voda pije i njom pere.

Kad ena strada i dobije mjesto crvena cvijeta bijelo pranje, kuha se loza od pepeljuge (Chenopodium) i pije ta voda, te jedu pepeljuge dok jo nisu posve zrele.

Kuha se i loza od bijele vinjage (Vitis silvestris Gmel) i u toj se vodi kupa.

Kad ena strada i dobije mjesto crvena cvijeta bijelo pranje, neka kuha cvijet od boura (Paeonia officinalis R) u crnom vinu i neka ga pije.


Bljedobolja

Tu bolest dobivaju djevoj?ice kada su u razvitku. Kod najmanjeg napora jako se umore, mii?i im klonu, daha im nestaje, nastupi lupanje srca uz vrtoglavicu i glavobolju. Lice im postane uto, nemaju teka za jelo, pojavljuju se i bolovi u elucu, noge im oko glenjeva oteknu, dobiju bijeli cvijet i modrim podo?njacima zasjenjene o?i. Uzroci su toj bolesti loa krv prouzrokovana slabom, nedostatnom ili loe biranom hranom ( kada se djeca hrane slatkiima, a ne zelenilom i mlijekom ), premalo kretanja po suncu i svjeem zraku ili kada su preoptere?ena u?enjem. Vie puta dobiju tu bolest naslje?em, a i onda kada cvijet prerano dobiju.

Kao siguran lijek vai kopriva. Dva mjeseca treba piti ?aj od mladih kopriva, ?itavog stabla s korijenom, ako se pola kg kopriva do upola ukuha s 4 litre vode, kave ili ?aja. Dnevno se daje 3 puta na vrhu noa istucanog korijena od kravojca (Ange- lica silvestris). Dnevno se uzima i 1-2 tanjura juhe od mladih vrhova koprive s vrhnjem, mladim maslacem, s kojim umanjkom i kruhom od prekrupe. Za juhu treba koprive malo osuiti i po 1 licu na 1 litru vode do pola ukuhati, dobro poklopljeno. I zeljanicu od kopriva treba ?e?e uzimati i po 3 lice dnevno ?aja od pelina (6 g na ?etvrt litre kipu?e vode 2 minute kuhati).

Ovim na?inom dijete ?e se za 6 do 7 tjedana preporoditi svjeinom i bojom u licu. Za potpuno ozdravljenje treba barem godinu dana daljnjeg lije?enja, dakako, ne tako strogog.

Svakih 10-14 dana neka se promijeni ?aj, i to 10 g mato?ine (Marrubium vulgare L), 8 g komoljike (Artemisia vulgaris L) i 20 g koprive na 3/4 litre vina do pola ukuhati i 4 lice meda staviti. Dnevno se uzima 2 male ili 1 ve?a alica tog ?aja. Nakon toga od macine trave 8 g (Melissa officinalis L), mladog orahovog li?a 6 g (Juglans regia L) i 20 g korijena koprive na 3/4 litre vina i 4 lice meda. Za promjenu opet treba uzeti svjeeg korijenja vodopije (Cichorium Ontybus L) ili korijena masla?ka (Taraxakuum officinale L), isitniti ga i sok iscijediti na alicu mlijeka 3-4 lice toga soka i 1 licu meda. Li?e mladog masla?ka i krstovnika ili draguca (Nasturtium officinale R. Br.) s limunom jede se kao salata s kruhom od prekrupe. Taj kruh se jede s mladim maslacem i medom.

Hrana neka je krepka i vie suha. Slatkie treba odbaciti. Iz po?etka treba dnevno 2 puta gornje tijelo prati s pola vinskog octa i pola vode, isprva mlakom, a kada se tijelo privikne na pranje, hladnom. Prije spavanja treba po hladnoj vodi hodati i koljena polijevati postupno od 10 sekundi do 1 minute, a nakon toga stavljati na trbuh i eludac vru? oblog iz odvara od trina. Jednom tjedno treba ?itavo tijelo umotati u vru?u plahtu umo?enu u odvar od trina. Puno po suncu i svjeem zraku se kretati i duboko disati. Dosta mlijeka piti, najbolje kozjeg.


Bubuljice po bradi, obrvama i ?elu

Osam dana treba dnevno glavu pariti ili na kamilici ili trinama ili preslici. Drugi i tre?i tjedan jo po 2-3 puta tjedno napariti. Za odvar se uzme po 3 dag kamilice ili preslice, a trina 10 dag na 1 i pol litre vode. Pola sata se poistiha kuha. 6-8 tjedana treba dnevno natate ujutro, pola sata pred ru?ak i pola sata pred ve?eru popiti po manju alicu ?aja od po 25 g mladog li?a od oraha, bazge, masla?ka, bokvice, metvice niske to uz vodu raste (Mentha aquatica), kadulje, vrhova od koprive, vrhova smreke, 10 g kantarije, 6 g pelina, 2 dag izgnje?enih svjeih boba od smrike, ?etvrt kg meda na 2 litre zdravog vina. To se 12 sati potopi i 15 minuta poistiha kuha te pola sata pari. 3 puta dnevno uzima se praak od kravojca. Osobito se preporu?uju hladna pranja, polijevanja i polukupke.


Kada bradavice ispucaju na prsima

Uzme se svjee kunice trave, zvane i stolisnik ili hajdu?ka trava (Achillea Millefolium). Trava se dobro opere da ne bi bila pranjava, ocijedi, istu?e i pomijea s ?istim maslinovim uljem i time se bradavice oblau.

Na jednu licu istucanog sjemena od bosiljka (Ocimum basilicum L) i aku li?a od crvene ruice prelije se ?etvrt litre kipu?e vode i ostavi se 5-6 sati dobro poklopljeno. Ovim se odvarom stavljaju oblozi na bradavice i brzo se izlije?e.


Bradavice na ruci ili licu

Tko ima bradavice po ruci ili licu, neka uzme sirovog drveta od jasena i neka ga stavi na vatru da gori. Onim sokom koji izlazi iz drveta neka mae bradavice.

Izgnje?i i iscijedi sok iz svjeeg lista kiselice ili brljana ili preslice. U ovu teku?inu umo?i malo pamuka i privijaj na bradavice. Iscije?en sok iz crvenog luka tako?er je dobar lijek protiv bradavica.


Bubrene bolesti

Kod bolesnih bubrega prvi su znaci bolovi u le?ima i slabinama, glavobolja, lupanje srca, ote?ene noge, ?esto krvarenje iz nosa, bol u o?ima, dunik bude pun sluzi, u mokra?i ima bjelan?evine boje zelenkasto-ute, a koa je uvijek suha.

Bubrena je bolest jedna od naj?e?ih i najopasnijih bolesti. Dolazi od gruanja krvi u bubrezima ili oboljelih mokra?nih organa, teih nahlada i zbog pijenja alkohola. Rijetko napada sama, naj?e?e nastupa s drugim bolestima i treba na oprezu biti jer nosi teke posljedice. Temperatura se mora odmah pobijati hladnim oblozima preko le?a i prsiju, koje treba suhim i dobro toplim previti. Na izdanu stolicu i izlu?ivanje loih sokova iz tijela kroz mokra?u mora se velika panja obratiti. Bolesnik treba ostati u krevetu i svako jutro treba ga brzo i lagano s pola octa i pola vode oprati, a nakon toga dati mu da se dobro oznoji alicu vru?eg ?aja od po 6 g lipe, cvijeta od bazge, preslice, solomunova pe?ata uglastog (Polygonum aviculare L), 10 g tucanih boba od smrike, 3 g pelina, 3 lice meda na pola litre zdravog crnog vina. Ovo treba 10 minuta kuhati. Na stopala i ile ispod koljena stave se vru?e boce. Ako znoj ne nastupi za pola sata, doda se jo 1 alica ?aja. Kada se bolesnik oznojio, treba ga ostaviti na miru 1 i pol do 2 sata, a onda ga mlakim octom i vodom brzo oprati i suhu toplu koulju mu presvu?i, pa pustiti ga opet s mirom 3 sata. Nakon toga dati mu hladnu polukupku s pranjem le?a 5-6 sekundi, pa opet natrag u krevet.

Za odvajanje loih sokova iz tijela kroz mokra?u, treba bolesniku dati svakih pola sata do 1 sat po 1 lica ?aja od po 6 g preslice, krike (Anagalis arvensis L), bosiljka, 10 g izgnje?enih svjeih boba od smrike, 20 g koprive li?a i 20 g koprive korijena. Takve trave potopiti u pola litre vode, a korijen isitniti u pola litre vode i potopiti 12 sati. Korijen treba kuhati poistiha pola sata, a trave samo 10 minuta, a onda procijediti i pomijeati. ?aj za znojenje, kupke i pranje treba uzimati 7-8 dana, dok bolesnik vie nikakve bolove ne osje?a, pa moe i ustati. Ovaj drugi ?aj neka pije 4-6 tjedana 3 puta dnevno. Pranje octom i polukupke 2-3 puta tjedno koristit ?e tim vie zdravlju. Treba drati strogu dijetu, mlije?no jesti.

Plod (bobe, trine, trunle) od crnog trna namo?en u rumu daje izvrstan lijek za one koji boluju na bubrezima i mjehuru.

Ako kadulju kuhamo u vodi i vinu i taj uvarak pijemo, ?iste se jetra i bubrezi. Jo bolji je lijek i ja?e djeluje protiv bolesti bubrega ako kadulju pomijeamo s pelinom u jednakim dijelovima i onda taj uvarak pijemo.

?aj prire?en od vodopije odstranjuje sluz iz eluca i oduzima suvinu u?, ?isti bubrege, jetra i slezenu i odvodi kodljive i bolesne sokove kroz mokra?u. U tu svrhu pije se redomice 3-4 dana skuhan ?aj od vodopije, svaki dan dvije ?ae, i to ujutro, prije ru?ka i nave?er.


Upala bubrega

Kod ove teke i opasne bolesti treba bolesniku obloiti le?a, kria, trbuh i eludac mladim, ?istim i svjeim li?em od breze. Treba mu dati dnevno 3-4 puta, svakih 20-25 minuta jednu alicu dobrog vru?eg ?aja od 1 dag bazgina cvijeta, 7-8 zrna sirove istucane kave, koja se prije dobro opere, i 2 lice meda u pola litre zdravog vina i pola litre vode. To neka se dobro poklopljeno kuha 15 minuta. Pijenjem ovog ?aja bolesnik ?e se oznojiti, to je najpotrebnije, a onda ga se pusti da se znoji 2 do 2 i pol sata. Nakon toga brzo se mlakim octom i vodom ?itavo tijelo opere i svakog mu se sata daje po 1 lica ?aja od suenog brezovog li?a. Na ?etiri pregrti suhog li?a brezovog prelije se 1 i pol litre kipu?e vode i pusti da li?e proklju?a 1-2 puta, a onda ga se dobro poklopljenog ostavi na vru?em mjestu da se pari dva sata.

Ako nema brezovog li?a, onda treba bolesniku stavljati da temperatura spadne preko ?itavih le?a hladan oblog od s vodom i octom razmu?ene ilova?e, a na trbuh i eludac stavi se jednostruk oblog od octa i vode svako pola sata, te se suhim i toplim previje. Da se bolesnik dobro oznoji, daje mu se 3-4 puta svakih 20-25 minuta ?aj od bazge. Kada se dobro oznojio, ostavi ga se na miru 1 i pol do dva sata, nakon toga treba ga brzo mlakim octom i vodom oprati, a obloge treba mu i dalje stavljati te ga dobro pokriti. Svakog sata treba davati po jednu licu ?aja od slame zobi 50 g, ipka 25 g, dvije male gran?ice rumarina, korijena od puzave pirike (Agropyrum repens) 4 g, korijena aptovine u prah istucanog, pelina 3 g i 4 lice meda s ?etvrt litre zdravog vina i pola litre vode. To se kuha pet minuta i 1 i pol do 2 sata dobro poklopljeno na vru?em mjestu pari. Jesti ne treba nita osim mlijeka i u mlijeku kuhane rie, griza i je?mene prekrupe ili prekrupe od zobi.

Upalu bubrega, kroni?ne bolesti bubrega, bubreno krvarenje, oboljenja bubrene zdjelice, mokra?njaka i mokra?nog mjehura, kao i vodenu bolest lije?i uspjeno ?aj od mahuna od graha. Za taj slu?aj uzme se dnevno 30-50 g mahuna na 1 litru vode, kao ?aj. Tog ?aja pije se tri puta dnevno po alica.


Bubreni katar

Za ovu bolest treba piti tri mjeseca ?aj od po 50 g korijena koprive, korijena bijelog sljeza, korijena bazge, korijena kravojca (zvanog jo i pirevina, iviz, zubaca, troskot) (Angelica sylvestris L) i korijena od pirike puzave (Agropyrum repens L) na 1 i pol litru zdravog vina. To se 12 sati potopi i pola sata sasvim poistiha kuha te jo dva sata na istom mjestu pari i procijedi u ?iste boce i dnevno po 3 male alice popije, jedan natate, drugi pred ru?ak i tre?i pred ve?eru. Preko dana mjesto svakog drugog pi?a za e? i bez e?i treba piti svaki sat po 1 licu ?aja od 20 g li?a od koprive, 20 g istucanih boba od smrike, po 10 g od ma?uhice, bogorodi?ine trave dobri?ice, krike, kunice i li?a od bazge na 1 litru vode, 12 sati se potopi, 5 minuta kuha i 10 minuta pari. Kada bolovi nastupe, napariti se 20 do 25 minuta na 5 dag preslice koja se ?etvrt sata kuha s tri litre vode. Posuda se stavi u dje?ji stalak ili dubak, bolesnik sjedne i dobro se pokrije, nakon toga treba odmah u krevet le?i i gledati da se dobro oznoji. Za znoj neka se popije 1 alica dobro toplog ?aja od kore crnog ribiza, zvanog i svib (Ribes nigrum L), 10 g ove kore kuha se s ?etvrt litre crnog vina 15 minuta i kipu?om vodom prelije preko 10 g cvijeta od bazge i ostavi na vru?em mjestu jo 10 minuta poklopljeno. Kada nastupi znoj, treba bolesnika s mirom pustiti 2 do dva i pol sata, a nakon toga mlakim octom i vodom brzo oprati. Tjedno uzeti 2 do 3 hladne polukupke s pranjem le?a 8-10 sekundi.
Dnevno treba tijelo prati octom i vodom, a 1 do 2 sata kasnije uzeti polukupke od 10 sekundi, s pranjem le?a octom i vodom te ponovno jedan sat u krevet le?i.

Prije spavanja po vodi hodati jednu minutu. Treba osobito paziti da je stolica uredna. Jesti treba vie mlije?na jela, kuhanu penicu, je?am, prekrupu od zobi, kiselo mlijeko, mesa vrlo malo, i to samo pile?eg ili kuhanog janje?eg. Vo?e: jabuke, jagode, trenje, borovnicu, brusnice.


Kad spadne bubreg

Ova bolest dolazi ve?inom kod starijih ena ili kod vrlo mravih osoba zbog tekog dizanja. Svaku ve?er treba na le?a, slabine i bokove stavljati oblog od ilova?e razmu?ene s pola vinskog octa i pola vode, suhim i toplim previti. Tjedno treba uzeti 2 do 3 hladne polukupke s pranjem le?a 8 do 10 sekundi i 2 do 3 puta treba polijevati koljena, bedra i le?a 6 do 8 sekundi. Nakon polukupke ili polijevanja ide se odmah u krevet i dobro se pokrije 1 do 1 i pol sat.

Tjedno neka se uzima dva puta topla kupka u velikoj kadi od 28C s odvarom od trina ili slame od zobi, 3 kg na 10 litara vode. Ovo treba tri sata kuhati i vodi za kupku pridodati.
Svako jutro se treba potpasavati ili nositi poseban povoj. Na stolicu neka se osobito pazi. Hrana treba biti vie lagana, ali krepka. Meso janje?e, pile?e ili tele?e, pa kuhana penica, ra, je?am i zob prekrupa, puno mlijeka, oraha i vo?a.


Bubreni kamenac

Kada se stanu kamen?i?i iz bubrega odvajati, nastupe uasni bolovi. U tom slu?aju treba odmah uzeti pomijeanog bademovog i orahovog ulja do 100 g. Istodobno sjede?i se napariti 20-25 min. na 5 dag preslice, koja je ?etvrt sata kuhana u tri litre vode. Posudu s kuhanom preslicom staviti u stalak, pa sjesti i dobro se pokriti. Nakon parenja treba le?i u krevet, staviti elektri?ni jastuk pod le?a ili se obloiti vru?im bocama. Uz to treba prije parenja uzeti mlaku klizmu od kamilice (1 dag na 1 i pol litru vode, vru?om vodom preliti, nikako kuhati, 5 min. pariti i procijediti, a u cijev staviti 50-100 g ?istog maslinovog ulja). Svaka 2-3 sata treba klizmu ponoviti.

Najbolji je ?aj od tucanih prenih kotica od ipka (divlje rue). Na 2 litre vode stavi 2 dag kotica, potopi se 12 sati i dobro poklopljeno kuha 3 sata, dok uvrije toliko da ostane 3/4 litre ?aja. Ujutro natate uzme se 1 alica toga ?aja toplog, prokuhanog s 1 licom meda i limunovog soka, pola sata pred ru?ak druga alica, i tre?a pola sata pred ve?eru. U pomanjkanju ipkovih kotica uzme se na pola litre zdravog crnog vina po 10 g korijena koprive, bibernele, slame od zobi i 2 g korijena od sladi?a. Potopi se 12 sati i nakon toga poistiha kuha dobro poklopljeno pola sata. Na drugih pola litre vina stavi se po 10 g bogorodi?ine trave, ma?uhice, zvane i arena ljubi?ica, i carevo oko (Viola tricolor L), preslice, solomonovog pe?ata uglastog (Polygon aviculare L), istucanih boba od smrike i po 3 g maj?ine duice morocvijetne (Thu- mus vulgarie L), kantarije pelina, sa 6 lica meda. Potopi se 12 sati, kuha 5 minuta dobro poklopljeno i pari jo 10 minuta, procijedi i pomijea s vinom, gdje je korijenje kuhano. Ovaj ili ?aj od ipka treba piti dnevno 6-8 tjedana.

Kod ove bolesti treba osobito paziti na stolicu. Kada se osjete bolovi, stave se topli oblozi od preslice ili slame od zobi, preko le?a, eluca i trbuha. Svakog dana 1 do 2 minute treba po vodi hodati i tjedno uzeti 2 do 3 hladne polukupke s pranjem le?a. Neka se jede mlijeko slatko i kiselo, kuhana penica, je?am i dva puta dnevno juha od prekrupe od zobi s koprivom, salata s limunom uljem od krstovnika, jagor?ike, masla?ka i vodopije. Od vo?a osobito su dobre jabuke, jagode, trenje i brusnice.


Crveni vjetar

Crveni vjetar, zvan i napretak, poarac, poganac ili vrbanac lije?i se ovako: kod ove bolesti treba bolesniku prva 3-4 dana po nekoliko puta dnevno, a kasnije jedanput dnevno stavljati dobro tople obloge s odvarom od trine, previje se suhim i toplim. 3-4 lice trine prelije se kipu?om vodom i kuha poklopljeno poistiha 20-30 minuta. Prva 3-4 dana kasnije tjedno dva puta uz te obloge svaku ve?er treba uzeti dobro toplu kupku za noge do koljena u odvaru od trina. Odmah iza vru?e kupke uzme se hladna kupka jednu minutu, do polovine listova i pokre?u se noge kao da se gazi po vodi. Oko vrata stavi se hladan oblog s pola octa i pola vode, suhim i toplim se previje i svako pola sata mijenja. Tijelo treba 3-4 puta dnevno isprva mlakim octom i vodom oprati, a kada se tijelo privikne na pranje, hladnim. Lice se umije dnevno 3-4 puta svjeim nekuhanim mlijekom, a nakon toga stavlja se svjee li?e od podbijela, a nali?je namae ili svinjskom ili gu?jom masti.

Kada nema podbijela (Tussilago Farfara L), uzme se ?uvarku?e (Sempervivum tectorum L) ili mijakinje trave zvane i crijevac (Stellaris medio, Vill). Iz jedne ili druge iscijedi se sok, pa koliko lica ima soka, toliko se lica pridoda ?istog 40-50% alkohola i tom se smjesom lice 3-4 puta dnevno namae. Preko no?i treba stavljati oblog od svjeeg kravljeg sira. Sir se prst debelo razmae po lanenoj krpi, koja se tako izree da na o?ima i ustima ima otvor da bolesniku ne smeta. Tri puta dnevno treba uzeti po jednu licu ?istog maslinovog ulja.

Za e? svako pola sata do jedan sat uzima se gutljaj limunade, jo bolje hladan ?aj od 30 g korijena od gaveza (Sumphytum officinale L) na jednu litru vode 30 minuta kuhati. Uzima se tri puta dnevno po alica dobro toplog ?aja od 50 g mladog li?a i cvijeta od maline (Rubus Idaeus L) na jednu litru vode i 8 lica meda. Kipu?om vodom se prelije i 15 minuta kuha. Bolje je ako se korijen gaveza, li?e i cvijet maline preko no?i potopi, korijen kuha 15 minuta, a ?aj 7-8 minuta. Na stolicu treba paziti i eventualno klizmom pomagati.

Ako je crveni vjetar unutra udario, treba ga izvu?i van dobro toplim oblozima od trine ili samljevenog sjemena grahotue (Trigonella Foenumgraecum L) zakuhane s trinama, a onda dalje stavljati obloge od mladog sira. ?im se oblog ugrije, treba ga promijeniti. Ne moe li se dobiti ?aja od maline, neka se pije ?aj od i?irota (Acorus Calamus L) na ?etvrt litre vode s dvije lice meda. Taj se ?aj popije u tri puta.

Za crveni vjetar dobar je ovaj lijek: Nastrue se donje zelene kore od bazge, (Sambucus nigra L) pa se kozjim lojem dobro istu?e, zatim u tavi ugrije, namae prikladna lanena krpa i na lice privije.

Crveni vjetar ili poganac lije?i se i ovim: lice se namae medom i pospe u prah istucanom pogan?evom travom ili tucanim bobicama od te trave. Pogan?eva trava zove se jo i ljoskavac skrletni, mahunice ili vu?ja jabu?ina (Physalis Alkekengi L).

Dobar je i ovaj lijek: uzme se soli, ?istog katrana, loja, zdravog meda, voska i pogan?eve trave, jednaki dijelovi. To se sve zajedno istopi, time namae lanena krpica i jo mlako na lice previje.

Dobro je lice namazati gu?jom ili svinjskom masti, pa dobro posuti branom od bijelog graha ili prenim bijelim jelenom (stipsom, alaunom).

Koji se god lijek upotrijebi, kod svakog treba uzimati obloge da se znojenjem i pijenjem ?aja odvajaju loi sokovi iz tijela i krvi. Ina?e, znaju ostati loe posljedice ili oteknu noge ili navale kojekakve guke. Stoga je dobro, kada je bolesnik izvan svake pogibelji i temperature, da uzme bilo kakvo sredstvo za pro?i?enje eluca i crijeva.


Neuredan cvijet kod ena

Popravlja se kada se osam dana prije vremena pije ?aj od po 4 g gospina cvijeta (bogorodi?ina trava, strano zelje, Hypericum perforatum), kantarije i kunice, s ?etvrt litre vode, 12 sati stoji potopljeno, 10 minuta kuha. Pola ovog ?aja popije se natate, a pola prije lijeganja u krevet. Uz ovaj ?aj treba uzeti tjedno 2-3 hladne polubanje.


Kad je cvijet kod ena odvie slab

Da se to stanje popravi, treba tri mjeseca dnevno tri puta popiti po jednu alicu ?aja od 4 g li?a od trolisnjaka (pakujac, Aquilegia vulgaris L), mato?ine (divlja macina trava, Marubium vulgare), komonjike (divlji pelin, metljika, Artemisia vulgaris L), kantarije, kunice, i?irota, samljevenog sjemena od ania (despika, Pimpinella anisum L), 1 malu licu samljevenog sjemena od iopa (miloduh, ljup?ac, Livisticum officinale Koch). Ove se trave s pola litre vina 12 sati potope, s 2 lice meda 5 minuta kuhaju, 20 minuta pare. Uz taj ?aj treba dnevno popiti 2-3 male ?aice vina od rumarina i tjedno se uzmu 2-3 hladne polukupke od 8-10 sekundi. Za vrijeme cvijeta preko eluca i trbuha treba stavljati dobro tople obloge od pola vinskog octa i pola vode.


Veliki cvijet u ene

Kada ena ima preobilno mjese?no pranje, neka uzme kiselice (Rumex Acetosa L) ili divlje kiselice (tira), od toga kuha ?aj i pije (20 grama na pola litre vode).

Ili neka kuha ile od koprive i pije taj ?aj 3 puta dnevno (1 dag ila na pola litre vina, pola sata treba kuhati, prije toga 12 sati drati potopljeno).


Kada se za vrijeme cvijeta osje?a mu?nina

Treba svako pola sata uzeti po 1 licu ?aja od 20 g pelina na pola litre vode i 3 lice meda. Pelin se prelije kipu?om vodom, koja je 5 minuta kuhala s medom i ostavi poklopljeno 20 minuta. Uz to se uzima dnevno po 2 ?ae dobrog zdravog crnog vina, u koje treba umakati i jesti na tanko rezane preprene krike kruha od raenog ili je?menog brana. Imaju li se pokraj povra?anja jo i bolovi, onda treba tijekom dana popiti 2-3 alice ?aja od 25 g preslice, 20 minuta kuhane s pola litre vode.


Kada se cvijet zaustavi

Zbog nahlade, straha ili uzrujanosti, treba uzeti 3 puta dnevno po alicu toplog ?aja od 15 g kunice s 1 licom meda na osminu litre vina i 1 osminu litre vode, vrelim vinom preliti i 8 do 10 minuta kuhati. Na trbuh i eludac treba stavljati dobro tople obloge s odvarom od trina ili omorikinih vrhova ili zelenih iarica.


Protiv izgubljenog mjese?nog cvijeta

Treba se hraniti kuhanom penicom i piti svaku ve?er jednu alicu ?aja od kamilice te uzeti vru?u kupku za noge sa solju. To se ?ini tako dugo dok se stanje ne popravi. Dobro je piti tako?er tri puta dnevno ?aj od maj?ine duice.

Koja ena nema pranja (cvijeta), neka kuha djetelinu (Trifolium repens) pa je pije s vodom.

Kad ena nema pranja (cvijeta), a ne ra?a i ne doji dijete, niti je u drugom stanju, onda neka trai lijeka. Lije?i se ovako: neka nabere u?kastoga cvijeta od djeteline (Trifolium agrarium L). Taj cvijet neka skuha i topao pije 40 dana izjutra natate. Ili neka kuha crno vino s tar?inom (cimetom) pa pije toplo. A vrlo je dobro piti i macinu travu (Melissa officinalis L).

Ako ena nema cvijeta, neka nariba hrena (Armoracia rusticana) u crno vino i pusti da preno?i, ujutro ocijedi vino i pije po dva decilitra naiskap.

Ako ena nema cvijeta, neka pije cvijet od trandofilja (Athaea rosea), osui ga, zdrobi, uve?er potopi u hladnoj vodi, a ujutro pije tu vodu natate u ono doba kada se nadala cvijetu.

Ako ena nema cvijeta, neka pije u vodi snijet s kukuruza (Zea Mays).

Ako ena nema cvijeta, a nije trudna, neka uzme rese od oraha, dobro osui i pije ?aj od toga praka: jedna mala lica na ?etvrt litre vode i jedna lica meda. Vrelom vodom preliti i pet minuta kuhati. ?aj piti ujutro i nave?er.

Ili ako ena nema cvijeta, neka uzme osam dana po komadi? kamfora velik kao zrno rie s ?aicom rakije.


Bolest crijeva s krvarenjem

Pojavljuje se s bolovima u glavi, klonulosti, bolovima u elucu, utrobi, odvratno?u prema jelu, bijelom naslagom na jeziku, loom ili nikakvom probavom, a gdjekada i proljevom. Toj bolesti su ponajvie uzrok svakovrsni ?irevi na elucu i crijevima.

Oni mogu do?i naslije?eni od predaka koji su bolovali na elucu, ali isto tako od neumjerenog uivanja u jelu, od neoprana vo?a, kada je ?ovjek ugrijan pa se napije hladnog pi?a, a i onda kada zanemari i za vremena ne uredi lou probavu.

Kada proljev s krvi nastupi, treba dnevno uzeti po 3-4 mlake klizme od po 2 litre s odvarom zdrave mlade hrastove kore od 1 i pol dag na 2 i pol litre vode. 20 minuta poistiha kuhati, jo bolje 12-16 sati potopiti i 10 minuta kuhati. Dnevno treba uzeti toplu sjede?u kupku od 20 minuta u odvaru hrastove kore, ?etvrt kg na 5-6 litara vode, 12-16 sati potopiti i pola sata kuhati, procijediti kroz krpu i vodi za kupelj pridodati, a nakon 1 do 1 i pol sat tijelo s pola octa i pola vode brzo oprati (hladno). Svakog sata treba uzeti po licu ?aja od po 6 grama mladog hrastovog li?a (Quercus pedunculata Ehrh), rusoma- ?e (Capsella bursa -pastoria L), ljubi?ice, li?a i korijena (Viola odorata L), preslice (Equisetum arvense L) i islandskog liaja (Cetraria islandica Acharus) s 2 lice meda, 12 sati potopiti, 5 minuta kuhati i 10 minuta pariti. Svakog jutra natate i prije spavanja uzima se po 1 alica toplog ?aja od 6 g usitnjenog korijena od kravojca (Angelica silvestris L), 6 g korijena od ?i?ka (Lappa officinalis All) s pola litre vode, 12 sati potopiti, 10 minuta kuhati i kipu?e preliti na dva grama pelina (Artemisia Absunthum L) i 6 grama oblog solomonovog pe?ata (Polygonum Persicaria L), jo pet minuta dobro poklopljeno kuhati i 10 minuta pariti.

( Napomenuti se mora da trave koje stoje vie od godinu dana nemaju toliku ljekovitost kao svjee suene, a korijen od ?i?ka nakon jedne godine nema vie nikakve ljekovite snage ).


Proljev i druge bolesti u crijevima

Uzima se klizma od 15 grama samljevenog sjemena od utilovke svinjdue (Trigonella Foenum graecum L) i 125 grama li?a od divizme (Verbascum Thapsus L) i prelije s pola litre pitke vode te ostavi pola sata poklopljeno pariti. Nakon toga pridoda se dobro izmu?eni umanjak. Ova se klizma moe i 3 puta dnevno uzeti. Za klizmu koja treba u crijevima ostati uzme se ?etvrt litre hladne vode.


Kolika crijeva

Komora? (Foeniculum officinale All.) je vrlo dobar lijek za bolesti koje nas ?esto poha?aju kao kolika (gr?evi u crijevima) i njoj sli?ne bolesti. U slu?aju takve bolesti uzme se brzo jedna lica komora?a i prokuha u mlijeku 5 do 10 ?asaka, pa se onda daje bolesniku tako vru?e da pije koliko najvie vru?e moe podnijeti.

Cvatu?a biljka maj?ina duica (Thymus serpyllum L) s li?em upotrebljava se kao dobar lijek protiv kolike i gr?eva, a osobito dobro ?ini kada se ta biljka stavi u vodu u kojoj se kupamo.


Bolest crijeva

Kada se ima bolest crijeva, uzme se 10 g mladog hrastovog li?a, 10 g bokvice (Plantago major L), 6 g komonjike (Artemisia vulgaris L), 6 g ?eljuge (Cnicus benedictus L), 6 g kunice (Achillea Millefolium), 6 g kantarije (Erytraea Centaur. Pers), 4 lice meda na tri ?etvrt litre vina, 12 sati potopiti, 10 minuta kuhati i 10 minuta dobro poklopljeno pariti. Ujutro natate uzme se mala alica tog ?aja i nave?er prije spavanja jedna mala alica toplog, a preko dana svakog sata po lica hladnog. Svaku ve?er na trbuh i eludac stavljaju se dobro topli oblozi od octa i odvara od trine po pola ili s odvarom zelenih omorikinih ?eera.

Za dugotrajnu bolest u crijevima treba uzeti: 10 g mladog hrastovog li?a, 6 g bokvice (Plantago lanceolata), 10 g ?eljuge (Cnicus benedictus L), 10 g slatkog ania (Pimpinella anisum) i dvije lice meda s 1 i pol litre vode. Ostaviti 12 sati potopljeno, u istoj vodi prokuhati i ostaviti jo 10 minuta na toplom mjestu. Ovog ?aja treba svaku ve?er po jednu alicu dobro mlakog popiti, a tijekom dana svaki sat po jednu licu. Svaku ve?er na trbuh staviti dobro topao oblog od pola vinskog octa i pola vode ili od odvara iz trina. Hladno pi?e ne treba piti, jesti dobro kuhanu penicu, ria na mlijeku, je?menu kau, gance, od mesa piletinu, teletinu, janjetinu, i to dobro kuhano i nemasno. Od vo?a treba jesti kuhane, suhe ljive, kruke i jabuke kuhane i pe?ene. To se ?ini tri mjeseca.


Katar u crijevima

Kod ove bolesti treba preko eluca i trbuha stavljati dobro tople obloge od pola vinskog octa i pola vode. Suhim i toplim previti. Tijekom 1-2 dana treba ove obloge mijenjati svaki sat, kasnije dnevno 5-6 puta. Uz ove obloge treba jednom dnevno ?itavo tijelo hladnom octenom vodom oprati i dnevno uzeti hladnu polukupku od 5 sekundi, ne dulje; uve?er 3-4 sekunde po hladnoj vodi gaziti. Za ?aj neka se kuha po 3 grama komora?e, kadulje, gospina cvijeta, kan- tarije, istucanih boba od smrike, pelina i komoljike (divlji pelin, Artemisia vulgaris L). S ?etvrt litre vode i ?etvrt litre vina, kipu?e preliti, 15 minuta kuhati i 20 minuta dobro poklopljeno pariti.
Ovog ?aja odmah 1 alicu dobro toplog uzeti, kasnije svakog sata, pa svaka 2 sata po 1 licu. Uz taj ?aj treba uzeti 1-2 lice tinkture od borovnice. Jedan do dva dana najbolje je gladovati, a kasnije za hranu uzimati 1-2 alice kave od ira, na 1 alicu mlijeka, 1 malu licu prenog ira, u mlijeku kuhanu prekrupu od zobi, ria ili griz. Uz to treba piti 1-2 ?aice zdravog crnog vina ili s vinom pomijeanog po 1 licu sirupa od ribizla (meruzal- ke, Ribes rubrum L) ili trpkovine (Berberis vulgaris). U ovo vino potope se i jedu tanko rezane preprene krike crnog je?menog ili raenog kruha.

9 tjedana dnevno natate i uve?er prije spavanja treba uzeti po jednu alicu ?aja od metvice. U ?etvrt litre vode i ?etvrt litre vina potopljeno se dri 12 sati 25-30 g metvice i kuha s jednom licom meda pet minuta, pa se pari 15-20 minuta. U ?aj koji se uzme uve?er, prije spavanja, stavi se da ostane tri tjedna, ne dulje, po 10 kapi tinkture od odoljena. Daljnja tri tjedna piti ?isti ?aj, a zadnja tri tjedna opet stavljati po 10 kapi tinkture od odoljena (Za ovaj ?aj se uzme Mentha piperita ili Mentha aquatica).

U pola litre vina potopljeno se dri 12 sati po 10 g isjeckanog korijena od koprive, bokvice i podbjela i kuha se s dvije lice meda 10 minuta i pari 20 minuta. Ovog ?aja uzme se jedna alica natate, druga pred ru?ak i tre?a nave?er prije spavanja i pije dva mjeseca.

Crveni luk sitno se izree i sok iscijedi. Na desetinu litre ovog soka stave se dvije desetine prepe?ene rakije ili ?istog alkohola 50-60%. Ovog soka uzima se tri puta dnevno 12 do 15 kapi na jednu malu licu meda. Uzima se dva mjeseca.

Isto je dobro ako se uzme dnevno po 3-4 lice na jednake dijelove pomijeanog soka od limuna s medom.

Nastupi li katar eluca i crijeva s bolom u prsima, treba i preko prsiju stavljati dobro tople obloge s octenom vodom. Suhim i toplim treba previti.

Protiv katara u crijevima uzme se klizma, koja vrlo povoljno djeluje; jedna lica lanenog sjemena i kuha se s pola litre vode. Nakon toga procijedi se i pomijea s ?ajem od kamilice.


Katar crijeva kod ljudi bolesnih na plu?ima

Na 2 umanjka stave se 2 lice e?era i muti dok smjesa ne postane pjenuava, onda se pridoda 2 lice ?istog maslinovog ulja i 2 lice vinovice (Franzbrantwein) i ponovno se muti dok se ne zapjeni. Ove smjese daje se bolesniku svako pola sata po 1 velika lica.

Katar eluca i crijeva lije?i se kada se 3 mjeseca dnevno natate popije alica dobro toplog kuhanog bijelog vina. Na ?etvrt litre vina stavi se 8 dag utog e?era, zajedno se kuha i pri tome se pjena skida. U alici se muti 1 svjee umance s 2 lice vode, zatim dolije se kuhanim vinom. (vino treba kuhati dok se e?er rastopi).

Nakon pretrpljene bolesti treba dulje vremena nositi pojas od flanela i na hranu paziti. Vie mlije?na jela jesti, zelen s uljem, bijelo meso i kuhano vo?e.


Upala slijepog crijeva

Kod upale slijepog crijeva osje?a se bodac s desne strane u trbuhu, osobito kada se desnom nogom makne; dalje se pati od mu?nine. Dolazi od neuredne stolice, naslaga tvrde izmetine, ili kada se proguta kotica od naran?e, limuna, trenje, iljaste kotice, a i dlaka od ?etkice za zube, te zbog neopreznog stavljanja igle u usta i nahlade zbog ?ega dolazi do upale i gnojenja sluznice u crijevima.

Kada se o?uti takva bol, treba odmah uzeti do ?etvrt litre ?istog ulja. Tko ne moe piti ulje, neka rukom stisne nos, lako ?e ga uzeti i odmah neka proguta licu soka od limuna da o?isti usta. Bolesniku treba dati i 2-3 klizme uzastopce s mlakom vodom i malo sapuna. Ako nema temperature, treba na trbuh stavljati tople obloge od octa i vode, ili kuhanog lanenog sjemena i mijenjati ih svakih 20 minuta, dok bol ne umine. Ne prijaju li bolesniku topli oblozi, stavljaju mu se hladni od ilova?e razmu?ene s octom i vodom. Ti hladni oblozi stavljaju se bolesniku i onda kada temperaturu ima. Isprva, dan-dva, mijenjaju se ?im postanu vru?i, a kasnije se po 2 sata ostavljaju. Svaki dan dati bolesniku 4-6 lica ulja i svaki sat po licu ?aja od 6 grama cvijeta od crnog trna (Prunus spinosa L), 6 grama krkavine (Rhamnus frangula L), 6 g kantarije (Erythraea Centaur Pers.), kadulje 6 grama (Salvia officinalis L) i 4 mala lica samljevenog kumina (Carum carvi) u litru vode, kipu?om vodom preliti i 10 minuta kuhati, procijediti i pridodati 3 lice meda i ponovno dobro prokuhati. Nakon 3 dana promijeniti ?aj, i to uzeti 10 g li?a od kupine (Rubus fruticocus) i pola grama praka od aloja (Aloe vulgaris Lam) na pola litre vode, vru?om vodom preliti i prokuhati. Toga ?aja daje se svako dva sata po jedna lica, i to toplog, dva dana, a onda se opet uzima prvi ?aj. Na noge treba stavljati tople obloge, vru? crijep ili vru?e boce (boce se napune vru?om vodom).

Prva 3-4 dana osim ulja i ?aja ne treba nita za jelo dati, a poslije pomalo mlijeka i pasirane juhe od je?ma ili rie. Bolesnik mora mirno leati osam do ?etrnaest dana i strogu dijetu drati.


Gr?evi na ?maru

Gr? na ?maru vie puta je povezan s velikim bolom. Uzrok su ozljede na sluznici koje dolaze od velikog naprezanja kod tvrde stolice. Ljudi koji naginju kapi (infarktu) moraju se toga kloniti. Protiv toga treba uzeti dnevno tri puta topao klistir od odvara hrastove kore i preslice (Equisetum arvense L), od svake vrste po 15 g na pola litre vode i 20 minuta kuhati. Za klizmu treba uzeti i po litru odvara. Dnevno treba uzeti toplu polukupku, s naknadnim hladnim pranjem le?a s pola octa i pola vode. Kod lijeganja u krevet neka se na le?a stavljaju hladni oblozi. Nakon 8 dana iza tople klizme uzima se od pola litre vode hladna klizma. Imaju li se pokraj gr?eva jo i bolovi, treba 5-6 puta dnevno u ?mar staviti odmah nakon klizme, a i izme?u, male ?epove od jednakih dijelova ?iste svinjske masti i ue?erenog meda i to dublje ih gurnuti. Nave?er, prije spavanja, treba na ?mar staviti glavicu dobro i poistiha pe?enog crvenog luka, koji se izgnje?i, na njega, jo vru?eg, stavi se mala li?ica ?iste svinjske masti i privije na ?mar. To izvrsno djeluje i na bol i na ozljede. Ror (vrh cijevi) za klizmu i ?mar moraju se prije klizme ili uljiti ili ma?u namazati. Bobe od smrike treba jesti od 4 do 15 i od 15 na 4 bobe, est puta ponoviti. Pije se dnevno 6 puta ovaj ?aj: uzme se kantarije (Erytraea Centaur. Pers.), crnog trna cvijeta (Prunus spinosa L), kadulje (Salvia officinalis L), bazge (Sambucus nigra L), po 4 g pelina (Artemisia Absinthum L), 2 g na pola litre vode, 12 sati se dri potopljeno, prokuha i 10 minuta pari. Dnevno pranje tijela s pola octa i pola vode i polijevanje hladnom vodom.


?irevi u elucu

?ireve na elucu lije?i sljede?i lijek: uzme se zdrave kore od sasvim mladih hrastova, 15 do 20 g na pola litre vode, kora se dri potopljena 12 sati, s istom vodom kuha se dobro poklopljeno 20 minuta, procijedi i pomijea s ?ajem od po 8 g ljeure (Sanicula europea L) i ?uvarku?e (Sempervivum tectorum L) i po 3 g od kadulje (Salvia officinalis L), bokvice (Plantago lanceolata L) i pelina (Arthemisia Absinthum L) na pola litre vode, 12 sati se dri potopljeno, prokuha i jo 10 minuta ostavi se na toplom mjestu. Ovoga ?aja treba uzeti 6 do 8 malih alica dnevno. Svakog sata neka se uzme po jedna lica razrije?enog rasola od kiselog kupusa, jednu licu rasola razrijediti sa est lica vode. Izme?u toga svaka dva sata treba pojesti po licu svjeeg kravljeg sira. Dalje, to vie piti stepke od mladog masla, a za hranu neka se uzima mnogo kisela mlijeka. Treba jesti smrikove bobe i dobro vakati: po?eti s ?etiri bobe, svaki dan bobu vie do petnaest, od petnaest na ?etiri bobe. To se ponavlja osam puta.
Dok trave ne nabavite, kuhajte i pijte samo mladu hrastovu koru. Jesti smijete samo zelen s uljem i mlije?na jela.

Od velike je vanosti dnevno polijevati ?itavo tijelo odstajalom vodom, 10 sekundi do 1 i pol minute. To treba ?initi ujutro kada je tijelo odmoreno i ugrijano.

Dnevno prije lijeganja u krevet po hladnoj vodi prohodati jednu minutu, a kada se ide u krevet, staviti dobro topao oblog na eludac i trbuh od odvara od trina i omorikinih vrhova. Dnevno treba uzeti tri od ?etiri puta topao klistir od 15 g preslice (Equisetum arvense L) i 15 g hrastovog li?a na pola litre vode, 12 sati drati potopljeno i 20 minuta kuhati.

Moe se uzeti i klistir sa samom hrastovom korom, 40 g na pola litre vode. Za klizmu neka se uzme do dvije litre odvara. Tjedno treba ?itavo tijelo s pola octa i pola vode oprati, dva puta uzeti hladnu polukupelj s pranjem le?a i dva puta toplu kupku za noge do koljena u odvaru od trina. Nakon tri tjedna prestane se piti prvi ?aj i rasol, a mjesto njega uzima se svakog sata po jedna lica ovog ?aja: uzme se vrhova od koprive (Urtica dioica L), ?i?ka (Lappa officinalis All.), nevena (Calendula officinalis L), solomonov pe?at obli (Polygonum Persicaria L) i solomonov pe?at uglasti (Polygonum aviculare L), od svake vrste po 8 g, s ?etiri lice meda, 12 sati dri potopljeno, prokuha, 10 minuta pari, procijedi i na svaku ?etvrt litre toga ?aja 60 kapi tinkture od moravke dodati. Tinktura od moravke pravi se ovako: u jednu bocu irokog grla stavi se osuenog cvijeta od moravke i nadolije ?istom prepe?enom rakijom, za?epi te ostavi na toplom mjestu 2-3 tjedna. Vie puta mora se promu?kati.

Alkohol i duhan treba odbaciti.


?irevi u crijevima

Lije?e se i pijenjem ?aja od islandskog liaja (Certraria islandica, Acharus), jedan dag, i solomonov pe?at obli (Polygonum Persicaria L) jedan dag, s ?etvrt kilograma meda na dvije litre vode, 12 sati dri potopljeno i pola sata poistiha kuha. Svakog sata preko dana uzeti po licu, a ujutro i nave?er po jednu alicu toplog ?aja. Tijekom dana uzeti 2-3 mlake klizme od dvije litre odvara od 30 g mlade zdrave hrastove kore i 30 g preslice na 2 i pol litre vode, 12 sati drati pripijeno i pola sata kuhati. Svakog dana treba uzeti toplu sjede?u kupku od 20 minuta s odvarom od trina i slame od zobi, pola kilograma na 5-6 litara vode, dobro poklopljeno 1 i pol do 2 sata poistiha kuhati. (Jo je bolje ako se prije toga 12 do 16 sati slama ili trina potope.) Dnevno neka se da bolesniku hladan oblog od pola vinskog octa i pola vode. Taj se oblog ostavi 1 i pol do 2 sata.

?ireve u crijevima lije?i i ?aj od kopriva. Na 3 dag suhe koprive i korijena i li?a stavi se 5 dag istucanih smrikovih boba i ?etvrt kilograma meda (najbolje kaduljinog) na dvije litre vode, 12 sati dri se potopljeno i poistiha 2-3 sata dobro poklopljeno kuha. Ujutro, natate, i prije spavanja popije se po alica mlakog ?aja, a preko dana svako pola sata po gutljaj. Uz taj ?aj treba isto uzimati klizmu, kupke i obloge.


?iri?i ili fistule

Na zubnom mesu odstrane se mu?kanjem i ispiranjem usta ?ajem od 5 g li?a od crvenog malinjaka (Rutus Idaeus L), 10 g vrijea od kupine obi?ne (Rubus fructicosus L), 10 g kadulje, 6 g cvijeta od li?njaka (Cochlearia officinalis L), 6 g preslice (Equisetum arvense L) i dvije male lice na pola litre bijelog vina, 12 sati drati potopljeno, 5 minuta kuhati i jo 10 minuta pariti i mlakim usta i grlo ispirati.

Isto je dobro tinkturom od i?irota (Acorus Calamus L) jednu malu licu na ?au vode uzeti i usta time mu?kati i ispirati. I?irot odstranjuje trule u ustima i u?vr?uje zube.


Protiv ?ireva

U octu kuhano bobovo brano (Vida faba L) upotrebljava se kao vru? kaast oblog za dozrijevanje gnoja u ?irevima. Kad se kome pravi ?ir ili kakva guta na zdravo, uzme se borove (Pinus silvestris L) smole pa se rastopi kod temperature i razmae na plavi pak-papir i privije na bolno mjesto, gdje ostane dok samo ne otpadne.


Da ?ir ili guta ?im prije sazrije

Uzme se lanenog ulja ili ulja od repice i pomijea se s malo neprosijanog brana i umanjkom od jajeta, pa se privije kao flaster na bolno mjesto.

Ili se iscijedi sok iz cvijeta i svjee stabljike od nevena, 1 lica soka prokuha se s 2 lice svinjske masti ili s 2 lice kozjeg loja. Ova se mast stavlja kao flaster na ?ir ili gute i toplo privije.

Da se ublae bolovi, treba bolna mjesta banjati u toplom odvaru od trina ili preslice, ili se ovim odvarom stavljaju topli oblozi.

Nadalje vidi divizma, lan, grahotua (utilovka, svinjdua), ?uvarku?a, med i ulje. Kada se ?irevi ili potkonjaci lije?e, treba uzimati sredstvo za ?i?enje utrobe.


Za ?i?enje utrobe

Kao izvrstan su lijek bobice (jagode) od pasdrijena za ?i?enje utrobe, kada je zatvorena ili kada je izmet u ?ovjeku zape?en. Ovaj lijek djeluje povoljno i bezbolno. U tu svrhu prire?uje se lijek na ovaj na?in: uzme se 600 grama svjeih i potpuno zrelih bobica, uz to 1 kilogram e?era i to se zajedno kuha tako dugo dok bude od toga posve gusta teku?ina (sirup) koja ?e imati ljubi?asto-crvenu boju.

Ili na ovaj na?in: uzmu se sasvim zrele jagode, koje se po?etkom listopada naberu i upola zgnje?e. Ovako zgnje?ene stave se u lonac, koji se dobro pokrije i stavi na toplo mjesto osam dana. Poslije toga vremena izdvoje se jagode (bobice), a sok procijedi kroz kakvu ?istu krpu, zatim ga se pomijea sa e?erom ili vrcanim medom, doda mu se neto malo cimeta, karanfila ili kakve druge mirodije i kuha tako dugo dok bude gusta teku?ina (sirup). Ta teku?ina izvrsno je sredstvo za ?i?enje utrobe i tjera na mokra?u (vodu). Za malenu djecu dovoljno je da uzmu malu kavenu licu tog lijeka.

I na ovaj na?in propisuje se uzimanje toga lijeka: u 150 do 180 grama vode razmuti se za odrasle 30 grama te teku?ine, a za djecu dovoljno je 8-12 grama razmutiti u 90-100 grama vode, i toga lijeka uzima bolesnik svaki sat po dvije lice.

Isto tako dobar je lijek za pro?i?enje utrobe i ovaj: uzme se 60 g teku?ine od pasdrijena, 60 g teku?ine od boba smrikovih (Juniperus communis L) i 50 g bazgova (Sambucus nigra L) soka. Sve ovo dobro se promijea i bolesnik uzima tog lijeka svako pola sata po pola lice. Naposljetku bobice od pasdrijena ukuhane u e?eru upotrebljavaju se kao proljetni lijek koji ?e nas pro?istiti od svih kodljivih sokova i plinova to su se tijekom zime u naoj utrobi nagomilali.

Jaka sredstva za ?i?enje utrobe su: pasdrijen, raved (rabarbara) 3-4 puta uzeti, svaki put po pola grama, praka od aloja pola grama (malo na vrhu noa) prokuhan sa licom meda i 3-4 lice vode 3-4 puta uzeti. Ili kada se natate popije mlaka ?aa vode, prokuhane s jednom malom licom soli.

Blaga sredstva za ?i?enje utrobe jesu: crni trn, krkavina (kruina, bazga, raved u manjim obrocima, kiseli kupus, gorka troliska, kantarija i preslica).

Ili neka se popije svakog dana po jedna ?aa vina od bosiljka. U staklo od jedne litre stavi se aka li?a od bosiljka, nadolije se zdravim vinom i ostavi 10-12 sati potopljeno, nakon toga dobro je za pi?e.

Ili neka se uzme ?etvrt litre vina i ?etvrt litre vode, 15 g sjemena od kopra mirisavog (Anethum graveolens L), potopljeno se dri 12 sati i kuha 5 minuta sa licom meda. Ovog ?aja treba 1-2 alice popiti svakih 1-2 sata po jednu licu.


Da dojilji mlijeko obilnije nadolazi

Treba uzeti 6 g sitnog e?era, po 3 g u prah istucanih isuenih korica od naran?e i sjemena od komora?a (Foeniculum officinale All.) i 25 g magnezija iz ljekarne. To se zajedno dobro pomijea i razdijeli na sedam jednakih dijelova. Svaki dan sedam dana uzme se s vodom ili mlijekom jedan dio ovog praka. Prsa neka se oblau u vinu kuhanom pitomom metvicom (mati?njak, Melissa officinalis L). Na jednu litru vina stavi se 80 g mati?njaka, potopljen se dri 12-16 sati i kuha dobro poklopljeno i poistiha jedan sat. Oblog svakih 1 i pol do 2 sata promijeniti. Nadalje neka se uzima tri tjedna tri puta dnevno na vrhu noa sjemena od koprive i s mlijekom ili vodom neka se popije.

Ili neka se popije svakog dana 1-2 alice svakih 1-2 sata u mlijeku kuhanog sjemena od ania i komora?a. Od svakog po pola male lice na jednu alicu mlijeka, kuhati treba 10 minuta s jednom licom meda.

U jelo neka se stavlja osuenog li?a ili svjeeg li?a od krosuljice, krabuljice (Anthriscus Cerofolium Hoffm.), koje je vrlo ugodnog mirisa i okusa u jelu. Ako se ima podosta ove biljke, vrlo je dobro dnevno popiti po 1 do 2 male lice iz svjee biljke iscije?enog soka pomijeanog s mlijekom uz pridodatak male lice meda.

Ako ena nema mlijeka, neka jede le?u (Ervum lens).


Kad se dojiljama mlijeko zape?e, prsa zapale i prokinu

Treba na prsa privijati melem od sjemena grahotue (piskavica, boja trava) (Trigonella Foenumgraecum L). Sjeme se samelje i zakuha kipu?om vodom i vinskim octom. Na mokru lanenu krpu, na 3 cm debelo, premae se i jo toplo privija na prsa. Suhim i toplim preko. Ovi su oblozi prava blagodat, jer ne daju rani zamladiti prije dok ne izvuku sav gnoj i ne?isto?u iz rane. Osim ovih obloga, treba piti svakog sata po jednu licu ?aja. Za ?aj se uzme osam g korijena bibernele (Pimpinella magna L) i kuha se s jednom litrom vina poistiha pola sata. Onda se jo kipu?e prelije na 6 g kadulje (Salvia officinalis L), 6 g maj?ine duice (Thymus Serpyllum L), 4 g kantarije (Eryathrea Centaur. Pers.), 3 g pelina (Artemisia Absinthum L) i 6 lica meda, kuha se jo 5 minuta i 10 minuta dobro poklopljeno pari.

Ako se prsa prokinu zbog zape?enja mlijeka, treba staviti na prsa list cikle (Brasicca vulgaris var. Cicla) da izvla?i to je zape?eno.

Ako se prsa prokinu zbog zape?enja mlijeka, dobro ih je obloiti listom ljiljana (Lilium candidum L), pa ?e odlaknuti.


Kad prsa otvrdnu i lijezde se upale

Uzme se 1 dag li?a od koprive i kuha u 1 litri vode 10 minuta. Ovim odvarom zakuha se je?meno brano s mekinjama zajedno i na prsa privija.

Jednako je dobro prsa oblagati li?em od bokvice (Plantago major L), stolisnikom ili kunicom (Achillea Millefolium), li?em ljubice (Viola odorata L), a i mladim orahovim li?em. Li?e se dobro opere i dri u hladnoj vodi. Prije uporabe malo se istuca. Mijenja se ?im postane vru?e i rani vie ne godi.

Slabe mlije?ne lijezde

Treba tijelo dnevno octenom vodom oprati, a uve?er, prije lijeganja u krevet, na prsa priviti lanenu medom namazanu krpu i toplim previti.


Dalak (slezenobolja)

Dalak je bol slezene s ve?im ili manjim bolom na gornjoj lijevoj strani u trbuhu i iza zadnjeg rebra. Dolazi od dugotrajnog tr?anja, tekog rada i teke stolice. A moe nastupiti s oboljenjem srca i jetra, a ostaje i kao posljedica nakon tifusa, kozica, velikih groznica (malarije) i drugih tekih bolesti. Na oteklinu se stavljaju topli oblozi od je?menog brana zajedno s mekinjama, zakuhanim vrelim odvarom od slame od zobi ili odvarom od trina, po tri ake na jednu litru vode i pola sata kuhati. Ili se je?meno brano zakuha kipu?im vinskim octom.

Isproban je i ovaj lijek: zakuha se poga?a od jara je?mena brana s jednom licom kumina (Carum carvi). Kada je napola pe?ena, razree se po sredini, namae pravim medom, pospe sitno tucanim tamjanom i jo vru?a prelije na dalak. Za ?aj treba kuhati i piti po 3 g lepezastog pakujca (Aquilegia vulgaris L), koprive, eljezanke (Verbena officinalis L), kadulje (Salvia officinalis L) i vodopije (Cichorium Intybus L) na pola litre vode, 12 sati drati potopljeno, prokuhati i jo 10 minuta dobro poklopljeno na toplom mjestu pariti. Po tri alice dnevno piti uvijek po gutljaj.


Damari pod koljenom

U koga se pod koljenom pohvataju damari pa ne moe o pruiti nogu, neka uzme, dok nije kasno, pa neka raskuha trine, i neka tim toplim trinama pari nogu odozgor po koljenu i ispod koljena, svuda gdje su se pohvatali damari. Tako neka pari, a sve pomalo rukom neka razmazuje svaka 24 sata. Moe se mazati lovorikinim uljem. To se isto radi kad je u koga svinuta ruka.


Difterija

Difterija je jedna od novijih bolesti, koja se u prijanje vrijeme nije poznavala, a danas spopada i staro i mlado, a kod djece osobito kao poast hara.

Bolest po?inje glavoboljom, bolovima iza uiju, umorom (jezik dobije bijelu naslagu) i tekim gutanjem. Sjedite bolesti su krajnici. Kada djetetu vrhom lice jezik malo pritisnemo i velimo da kae A, onda se vide svuda naokolo bijele i ute to?kice. To je opasna gljivica difterije, koja se rapidno iri i djetetu ivot ugroava. Kod tih simptoma nuno je odmah lije?nika pozvati. Ako se na njega mora ?ekati, a bolest se iri i ne ?eka, uputno je do dolaska lije?nika djetetu koliko-toliko pomo?i.

Poto mravlja kiselina u medu razara tu opasnu gljivicu, to je potrebno svakih 5 min. djetetu dati malu koli?inu dobrog pravog meda i svakih 20 minuta grlo sokom od limuna popricati ili pomazati. U isto vrijeme treba djetetu za otvor dati ricinusova ulja ili to je manje poznato kao sredstvo za ?i?enje, a vrlo dobro slui, to je u mlijeku kuhana bazga (zova, Sambucus nigra).
Dalje treba oko vrata stavljati obloge od ilova?e zemlje i octa i mijenjati svakih 6-8 minuta. (Ilova?a se za oblog razmuti s octom da bude kao kaica, koja se na mokro platno za oblog namae 3 cm debelo i time vrat previje).

To bi bili savjeti do dolaska lije?nika i njegovih daljnjih odredbi.

Gdje nema lije?nika u blizini te treba dugo ?ekati dok on stigne, dobro je upotrebljavati ?okoladu sa sumpornim cvijetom. ?okolada mora biti svjea i masna, a sumporni cvijet isto svje. Na 2 lice nastrugane ?okolade da se jedna lica sumpornog cvijeta, dobro promijea i daje djetetu po jedna lica svaka 3 sata. Za otvor treba isto odmah neto dati. Ako dijete ima vru?icu, treba na glavu hladne obloge stavljati, a oko vrata obloge s toplim ?istim maslinovim uljem. Ulje se ugrije u zemljanoj posudi, oblog stavi ?etverostruko, a da dulje dri toplinu i ne kaplje, previje se jo i muemom. Taj oblog treba preko dana nekoliko puta promijeniti. Sobu treba ?istim katranom i terpentinom nakaditi. Na drvenu eravicu pospe se katrana i terpentina i time se soba nakadi da ogrezne u dimu.

Taj dim bolesniku vrlo prija i pomae, nadalje raskuuje i titi ostale uku?ane od zaraze. Ali katran mora biti pravi i ?ist, a ne umjetni kolomaz.


Divlje meso

Divlje meso obloi krpom umo?enom u ocat ili zamijesi octom peni?ne mekinje ili jara brana, pa time obloi po divljem mesu.

Ili se uzme praka od suhog alojevog lista, pa se pospe po rani, a onda privije s melemom od meda. Melem: uzme se na vrhu noa praka od aloja i proklju?a u 2 dcl vode. Na jednake dijelove uzme se meda i brana te zakuha u melem s odvarom od alojevog praka i to se onda na ranu privije.

Istu?i trave prene (Scabiosa arvensis L), cvijeta od crnog trna (Prunus spinosa L), malo soli i meda, napraviti kao melem i preko divljeg mesa previti.


Drhtanje ruku i nogu

Praak od osuene kadulje (Salvia officinalis L) s mesnom juhom lije?i nervno drhtanje ruku i nogu. Kome drhte ruke i trese se, neka uzme soka od komoljike (Artemisia vulgaris L) i neka izmijea s uljem i mae griju?i uda koja se tresu.

Drhtanje udova lije?i se tako?er trljanjem sa, na jednake dijelove pomijeanim alkoholom s mravljom kiselinom, alkoholom od maj?ine duice (vidi: maj?ina duica) i uljem s glistama (vidi: ulje) uz pridodatak kamfora i nekoliko kapi salmijaka iz ljekarne (Salmiakgeist).


Katar dunika

Nastupa sa marcima i potpunom klonulo?u, kaljem s tekim izbacivanjem sluzi, poja?anim pulsom, lupanjem srca, tekim disanjem, strahovanjem, napadima kao da ?e se bolesnik uguiti, navalom krvi u glavu, slabim apetitom, vie puta i povra?anjem. Uzrok su upala sluznice u duniku, zbog nahlade ili hladnog pi?a, zadravanje u pregrijanim, neprozra?enim i pranim prostorijama, udisanje kodljivih plinova i pare. Nijedan se katar ne smije zanemariti i ?ekati da sam od sebe pro?e. Kod katara mora se odmah pristupiti lije?enju, jer zastarjeli i zanemareni katar vodi tuberkulozi.

Kod ove bolesti treba dnevno glavu i usta dva puta 15-20 minuta pariti na odvaru od kamilice ili trina. Nakon parenja glavu povezati, a tijelo brzo octenom vodom oprati. Oko vrata treba staviti oblog od pola vode i pola octa ili ilova?e s octom i vodom razmu?ene. Ako bolesnik ima i povienu temperaturu, onda treba u krevet le?i i staviti oblog preko le?a, ramena i prsiju od pola octa i pola vode. Oblog se suhim i toplim previje i ostavi 1 i pol do 2 sata, 2-3 obloga dnevno. Ako nema temperature, onda uve?er prije lijeganja u krevet jednu minutu po vodi hodati i 3-4 ve?eri oblog od octa i vode preko le?a, ramena i prsiju stavljati. Ako bolesnika trese groznica (studen), onda mu treba staviti vru?i oblog s odvarom od trina.

Dnevno treba uzeti 2-3 lice ?istog maslinova ulja i popiti 3-4 alice ?aja u manjim obrocima svako pola do jedan sat.

Za ?aj se uzme po 5 g divizme, cvijeta i li?a od podbijela, bokvice, kadulje, sljeza i korijena od gaveza (Symphytum officinale) na pola litre zdravog vina i ?etvrt litre vode i tri lice meda, 15 minuta kuhati i 20 minuta pariti.

Treba uzimati hranu laganu, vie mlije?nu. Meso pile?e, janje?e i tele?e i dosta kuhanog vo?a. Na stolicu treba paziti da je u redu, eventualno klizmom se pomo?i.

 

Stranica 2 od 10 Sve stranice

VANA NAPOMENA: Opisi bolesti i mogu?i na?ini lije?enja namijenjeni su isklju?ivo informiranju i zdravstvenom prosvje?ivanju op?e populacije, te nipoto ne zamjenjuju lije?ni?ku dijagnozu ili lije?enje. Za sve dodatne informacije vezane uz Vae zdravlje obratite se svojem lije?niku. Ovdje navedene informacije sakupljene su iz raznih izvora, stru?nih knjiga, interneta, kao i ljudi koji se profesionalno bave lije?enjem. Ne odgovaramo za nikakve eventualne posljedice Vaeg lije?enja - Vi sami ste odgovorni za svoje zdravlje!!!