Croatian English French German Italian Portuguese Russian Serbian Spanish

Ana Karlovi? - kolumna - dio

PreskoÄŤi sadrĹľaj

SadrĹľaj:

  1. Ana Karlovi? - kolumna
  2. dio (trenutno prikazana)
  3. dio
  4. dio
  5. dio
  6. dio



Uzalud nam sva ljubav svijeta, ako ljubavi sami za sebe nemamo. Ljubav prema sebi osloba?a, donosi samopoštovanje i samopouzdanje, unosi svjetlo u mrak naše duše. Ona kreira unutarnji mir i usredoto?enost, a iznad svega hrabrost za autenti?ni izražaj, bez ovisnosti o mišljenju drugih, bez njihovog odobrenja i bez želje da ih impresioniramo.

?esto se pišem i razgovaram sa dobrom prijateljicom. Posebno smo u bliskom kontaktu zadnjih godina, od kada joj se obitelj raselila, a ona ostala sama. Bez imalo ljubavi i suosje?anja prema sebi, u?inila je svoj život nepodnošljivim, uništavaju?i se krivnjom. A kada je shvatila da ju je takav stav opustošio, na fizi?koj i psihi?koj razini, krenula je u samo razvoj. Izme?u ostalog je trenirala pozitivne misli i afirmacije, što joj je jako pomoglo da se lakše nosi sa svojim problemima. Neizmjerno se trudila da se ne saplete i upadne u zamku negativnih razmišljanja. Na dnevnoj razini su stvari bile relativno pod kontrolom, ali no?u bi je snovi vra?ali u stare „šprance“, budila bi se pla?u?i i vi?u?i, ustajala umorna i nesretna. I bilo je tako sve dok nije odlu?ila i nau?ila voljeti sebe, upravo onakvu kakva jest, sa svom svojom prtljagom.

Ljubav prema sebi je otapalo negativnih stanja poput straha, bezvrijednosti, krivnje, boli, ljutnje, nedostojnosti, svega što negativno utje?e na našu stvarnost. Što više volimo i poštujemo sebe, više ?emo imati pozitivnih doživljaja, jer nam se otvara mogu?nost da doživimo pravog sebe u svoj svojoj ?udesnoj prirodi, da doživimo nevjerojatno svjetlo svog bi?a, svojstvenu vrijednost i zaslužnost za darove, ljubav i ljepotu.

„Možete nau?iti više putem radosti, ljepote, ?u?enja i smijeha, uzbu?enja, ljubavi i znatiželje nego kroz bol, jer problemi mogu sakriti darove i uvide, kao i pozitivne promjene, ako se utopimo u njima. Iz takve perspektive, uz bol i trpljenje rijetko možemo vidjeti ve?u sliku ili saznati puni opseg naše duše."- Lazaris

Lazaris to lijepo kaže, no, borba, patnja i bol se ipak doga?aju i to upravo da bi rasli. Treba ih proživjeti, ali ih ne uzimati osobno, ne vezivati se i ne poistovje?ivati se s njima, nego ih pustiti da pro?u. Tako nam ostaje nauk, bez prijekora i krivnje, slobodni da se volimo. Osnaženi prirodnim povjerenjem i optimizmom, lako ?emo razoružati naš ego i napustiti stare obrasce ponašanja.

"Ako postoji panaceja, lijek za sve u životu, to je ljubav prema sebi. "
- Paul Solomon -

"Najvažnija stvar koju sam ikada mogao podijeliti s vama u odnosu na maksimalno zdravlje, sklad i sre?u u svom životu može se sažeti u samo dvije rije?i: 'voljeti sebe'."
- Mike Dooley -

Nažalost kada smo u najve?oj potrebi, ta ljubav nam najviše izmi?e.

Budimo oprezni i ne dopustimo da nam naš unutarnji kriti?ar gasi ljubav i suosje?anje, a sije sjeme ograni?avaju?ih uvjerenja, kao „nitko me ne voli“, „ja ne zaslužujem“, „nedostojan sam“ i tako dalje. Uvjerenja o sebi su temeljna u oblikovanju stvarnosti. Ako smatramo da nismo dovoljno dobri ili da ne zaslužujemo da nam bude dobro, možda ?emo zaista, uz bolne prate?e emocije, doživjeti realnost koja to i odražava. Život nam je ogledalo onog što se doga?a unutar nas, odražava naš unutarnji krajolik, obrasce u našoj svijesti.

Što god da smo iskusili u životu, jedna velika istina uvijek ostaje: božanska smo iskra ljubavi, potpuno i bezuvjetno voljeni, uvijek i zauvijek. Ne postoji ništa što trebamo u?initi da bi tu ljubav osvojili, niti ?emo radi i?ega što smo u?inili tu ljubav izgubiti.

U potrazi za sre?om i samo ostvarenjem, svatko prelazi svoj put sa manje ili više bolnim odlukama i doga?anjima, svatko ?ini ono što smatra potrebnim u danom momentu u?initi, ali treba znati da se s tim treba nositi, oprostiti…

„U po?etku puta nam se ?ini da nismo dovoljno dopadljivi, niti dovoljno dobri, niti dostojni, da dobijemo ono najbolje što nam život može ponuditi. Otkrivaju?i izvor svojih navodnih nedostataka, možemo druga?ije interpretirati svoju prošlost, povratiti samopoštovanje i dizajnirati kvalitetniju budu?nost sa snažnom namjernom“.- Dr. Joe Rubino

Shvatila sam nakon svega veliku mudrost; da bi bili sretni i radosni, moramo biti sretni i radosni. Po?eti se dobro osje?ati u svim sferama našeg života. Jer ako šaljemo negativne emocionalne signale, kako možemo, u zamjenu, o?ekivati nešto pozitivno?!

Dakle, svjesno emitirati sre?u i radost, što nije jednostavno niti lako. Dobro je u tom pravcu, biti svjestan osje?aja u svakom trenutku, držati ih pod kontrolom, izbjegavati negativne misli, baviti se stvarima koje nas vesele…., a najvažnije je da budemo ljubazni i nježni prema sebi, da budemo svoj vlastiti najbolji prijatelj.

Potrebno je, samo radi razmišljanja u tom pravcu, spomenuti još nešto; naše tijelo je sustav koji, kao posljedicu naše ljubavi prema sebi, uživa svu dobrobit i blagostanje, ili obrnuto. Isto tako se ponašaju i svi ostali sustavi, obitelj, zajednica, država…..

Uz pozdrav nešto zaista lijepo; Mike Dooley iz predgovora njegovoj prvoj knjizi:

„Kada bih ti rekao da ništa nije bilo pogrešno,

da razumijem svaku tvoju odluku,

i da si se s izazovima s kojima si se suo?io,

suo?io za sve nas, bi li me slušao?

Kada bih ti rekao da ono što sanjaš, ja sanjam za tebe,

da su jedine stvari, koje se moraju dogoditi, one koje sam odabireš,

i da jedina stvar koja stoji izme?u tebe i života tvojih snova

su misli koje odabireš, bi li me probao razumjeti?

I kada bih ti rekao da nikada nisi sam,

da su tu an?eli koji pjevaju tvoje ime i slave ga,

i da nikako ne mogu biti ponosniji na tebe

nego što ve? jesam, bi li mi vjerovao?

Bi li? I kada bih te potegnuo za nogu i natjerao te da se zacrveniš,

namignuo ti izme?u redaka...

Onda i ho?u...

Stvoritelj, Svemir ili kako god me ve? zoveš“


Ana



Krizu svjetske ekonomije 2008.g., menadžeri su nazvali "Savršena oluja", prema knjizi Sebastiana Jungera, u kojoj se opisuje snažan uragan koji je pogodio Novu Englesku. Za razliku od tog uragana, koji se mogao predvidjeti, stru?njaci kažu da su bili nemo?ni predvidjeti ovu ekonomsku savršenu oluju. Opisana je kao jedan od rijetkih doga?aja koji su doveli do najgore recesije u posljednjih 100 godina.

Teško se, kažu ekonomski analiti?ari, još uvijek išta može napraviti, da bi se pokrenule stvari u boljem smjeru, a i sami vidimo da se aktivnosti, na globalnoj razini, svode na prelijevanja iz šupljeg u prazno, što po tko zna koji put potvr?uje pravilo, da se problem ne može riješiti sa iste razine na kojoj je nastao.

Svjedoci smo ovog vremena i trebamo biti informirani, no ništa zna?ajno ne?emo u?initi mu?e?i se detaljima ekonomske i drugih svjetskih kriza. Umjesto toga pogledajmo stvari na osobnoj razini i razmislimo što nam je ?initi.

Ho?emo li se pritajiti i ?ekati neka bolja vremena? Do kada? Do kada ?e trajati ova loša i ho?e li, kad pro?u, samo na kratko biti bolja, a onda još lošija? Jesmo li paralizirani strahom od ovoga što vidimo i od onoga što nas može zadesiti, pa najradije ne poduzimamo ništa? Je li nam odugovla?enje postala navika, pa ?emo se zadržati samo na promatra?kim komentarima koji nikuda ne vode?

Povijest je puna ovakvih i još gorih turbulentnih momenata. Razlika je u percepciji, razini svijesti i informiranosti, što uvjetuje da se stvari druga?ije vide, prihva?aju i doživljavaju.

U intervjuu o 2012.g., na pitanje o velikim nevoljama i velikom zlu koje je zahvatilo svijet, Sai Baba kaže.... „Na svijetu nema sve više zla..."više je svjetlosti", i upravo o tome govorim u svojoj poruci. Zamislite da imate neku prostoriju ili skladište u kojem godinama pohranjujete svoje stvari, a da je prostor osvijetljen žaruljom od 40 wata. Promijenite li žarulju i stavite onu od 100 wata, vidjet ?ete mnoge dotad nevidljive detalje. Primijetit ?ete nered i prljavštinu za koju niste ni pomislili da postoje.“

Živimo u vremenu dostupnosti i ?udesnih mogu?nosti. Bolje uo?avamo i sve nas se doti?e. I upravo radi toga nam se, sada više nego ikada, postavlja pitanje kako reagirati na ove gromoglasne poticaje, što oni za nas zna?e, jesu li naši neobavezni osvrti maksimum koji možemo dati, ho?e li nam od toga život biti smisleniji i bolji?

Naravno da ne?emo gurati glavu u pijesak, zanemariti trenutne ekonomske i druge životne turbulencije i krenuti „grlom u jagode“. Prije svega nam je potrebna spoznaja da se stvari ne doga?aju da nas straše, nego da nas pokrenu, te da se iz položaja promatra?a i kriti?ara premjestimo u položaj aktera, stvaratelja vlastitih prilika.

Mislite da bi bilo bolje, kad bi bili u mogu?nosti, zaustaviti naš kota?i? prolaznosti, pa negdje u zape?ku sa?ekati da huka oluje pro?e, a onda se protegnuti i nastaviti dalje…., ali to je nemogu?e i dobro je da je nemogu?e.

Naravno da se bojimo promjena, bojimo se ve?e odgovornosti i nepoznatih situacija koje nam se mogu dogoditi. Straši nas i to što novo obi?no podrazumijeva razgradnju starih navika i tko zna ?ega još s ?im smo ?vrsto vezani.

Treba vjerovati prirodi i prirodnom tijeku, pa ?ak i onda kad nam se ?ini da idemo u krivom smjeru, kad je put stjenovit i naporan. Sjetimo se ra?anja leptira.

"Svim velikim promjenama prethodi kaos." ~ E Deepak Chopra

Mnogi ljudi ostaju bez posla, me?utim, više od gubitka posla i gubitka financijske sigurnosti je osje?aj poniženja radi ?injenice nepotrebnosti. ?ovjek bi sasvim druga?ije doživljavao ovakvu situaciju, da je navikao na promjene, ?ak ih i sam prakticirao, imaju?i vjeru i povjerenje u svoje ?udesne mogu?nosti, jer dano mu je da bira i sam kontrolira svoju sudbinu.

"Okolnost ne ?ini ?ovjeka, nego ga otkriva njemu samome."… James Allen

Ovim teškim ljudskim krizama je doprinijela i kategorija „sigurnost zaposlenja“, što je, dokazano je, potpuna glupost. Mnogi su „orlovi“ upravo radi „sigurnog posla“ proživjeli život kao „kokoši“, rade?i jedno, a s dubokom ?ežnjom i nostalgijom, razmišljaju?i o drugom poslu, o drugom životu. Tako, u procjepu izme?u stvarnosti i želje, izme?u onog što radi i onoga što misli, ostaje ono što je mogao dati, ali i sve ono što je trebao primiti, radi ?ega je prazan i nesretan.

Osobno poznam ove ljude; ?ovjeka koji je gubitkom posla, na kojem je proveo 25 godina, dobio priliku da zapo?ne svoj davno željeni san, ukrcao se na brod. Ženu koja se strašno mu?ila na poslu, davala sve od sebe, ali kroni?no nezadovoljna. Dogodila joj se teška bolest, a potom i gubitak posla. Strahota! Nakon po?etnog samo sažaljenja, uhvatila se u koštac sa svojom bolesti i izborila se za svoje zdravlje, a onda i za novi bolji posao. Inženjera elektrotehnike, sa aktivnim znanjem ?etiri svjetska jezika, dvadesetak godina radio, a onda poduze?e propalo i on ostao bez posla. Organizirao je obiteljsko gospodarstvo, uzgoj vo?a i povr?a. Sada su aktivni proljetni radovi. Vidim ga prije nekoliko dana i pitam jeli umoran. Nikada, kaže. Cijeli dan radimo i kad do?em nave?er doma mogu još par sati ?itati. Trenutno ?itam memoare Villy Brandta, naravno na njema?kom.

Ovih bar primjera, koji sigurno nisu usamljeni, potvr?uju da i najcrnji scenarij nudi priliku, koju ?emo uo?iti ako smo koncentrirani na misli i ?ini, ako živimo pomno.

Kroz pomnost vidimo sve stvari i sve prirodne fenomene onakvima kakvi stvarno jesu. Pomnost nam omogu?ava da ?ujemo našu intuiciju, da uo?avamo detalje koji se doga?aju u nama i oko nas, da vidimo i ispravno tuma?imo smjerokaze.

S pomnoš?u nau?imo da nesre?u ili stres, koji nam eventualno lebdi nad glavom, ne trebamo uzimati osobno. Tretiramo ih kao crne oblake na nebu, promatraju?i ih prijateljski i znatiželjno kako ?e uskoro nestati.

Uz pomnost lakše organiziramo um, a organizirani um je jednako organizirani život.

Mark Williams i Danny Penman su autori knjige „ Pomnost, osmo-tjedni plan za pronalazak mira u podivljalom svijetu“, program temeljen na bu?enju svjesnosti, za ublažavanje anksioznosti, stresa, iscrpljenosti i depresije.

„Memorija je poboljšana, kreativnost pove?ana, vrijeme reakcije postaje brže. Sve je to rezultat pomnosti, svjesnog pra?enja misli i trenutnih doga?anja.

Fokusiraju?i se na svaki dah omogu?ujemo sebi da uo?imo i promatramo naše misli ?im se pojave u našem umu i malo po malo se s njima zbližimo i nau?imo prestati se s njima boriti. Tako dolazimo do dubokog razumijevanja prolaznosti, stalnog tijeka misli i osje?aja, bilo pozitivnih ili negativnih. One dolaze i odlaze, a mi imamo izbor o tome treba li na njih djelovati“.

Moramo posebno naglasiti svjesno jedenje, pomnost pri jelu, jer ono smo što jedemo, a možemo tome dodati i kako jedemo.

Ako nismo koncentrirani na ono što stavljamo u usta, nego razmišljamo na primjer o problemima koji ?ekaju da ih riješimo, hranu samo trpamo u usta, pa što su nam misli grozni?avije, to nam je žvakanje i gutanje sve brže i brže. Hrana se osje?a užasno, a naše tijelo se osje?a nevoljeno, bez pažnje i naravno da ne obradi to što smo mu dali kako treba, pa tako nakon izvjesnog vremena postanemo debeli i bolesni.

Kad jedemo, trebali bi samo jesti. Isklju?iti televiziju, radio..., usredoto?iti se na hranu. Izbjegavati tih 30 minuta lupetati o koje?emu, što ?e u po?etku možda biti nemogu?e, a pogotovo u obiteljima s malom djecom, ali imajmo bar kratka razdoblja tihog jedenja.

Na po?etku jela bar 5 minuta žva?imo hranu i razmišljajmo o tome što jedemo, osjetimo okuse svega pojedina?no. Tijelo ?e prepoznati što dobiva i pripremiti enzime koji su potrebni. Žvakati strpljivo. To nije lako, ali pokušajmo usporiti, s ciljem da svaki zalogaj polako žva?emo 30 do 35 puta. U po?etku trebamo brojiti, a nakon nekog vremena nam to postane rutina.

Kada jedemo bez razmišljanja, propustit ?emo prekrasne okuse i teksture, možda ubaciti u sebe lošu hranu i u nepotrebnim koli?inama. Tijelo treba znati razlog zašto jedemo, je li zato što ono treba upravo tu hranu i upravo u toj koli?ini ili samo zato što smo, na primjer, jako tužni ili pod stresom.

Sama svjesnost o hrani koju jedemo je njoj zahvala, a ona nas tada ?ini zdravijima i tako održavamo željenu težinu.
U o?ima nekih stru?njaka, kao što je Paula Deen, svjesno jedenje se ?ini kao najjednostavnija dijeta.

„Jesti polako i iskreno uživati u svakom zalogaju, mogla bi biti najbolja dijeta u beskrajnoj paradi neu?inkovitih novih dijeta. Rije? je o intenzivnom doživljavanju hrane i posebnog zadovoljstvo od toga. Tako pomno možete jesti i cheeseburger, ako želite. Možda ?ete uživati ili ?ete se, nakon razmišljanja o tome što jedete, odlu?iti prestati jer vam je dovoljno ili pojesti još samo salatu“. – Paula Deen

Dragi ljudi, radimo na tome da se na sve na?ine vra?amo sebi. No, ne smijemo biti previše strogi. U jednostavnim uvjetima sve na ovom svijetu ima prirodni tijek. Važno je prihvatiti ?injenicu da je dobro, kad god je to mogu?e, usmjeriti se na ono što se upravo doga?a. Imajmo povjerenja u sebe i prestanimo sa iscrpljuju?im, besciljnim tr?anjem. Zastanimo i prepoznajmo priliku. Možda se ne možemo potpuno vratiti i po?eti novi po?etak, ali možemo zapo?eti sada i napraviti novi kraj.


Lijep dan!

Ana



Iz svake škrape, procjepa u stijeni, ?ak iz propuklog asfalta, proviruje zeleno. Buja svuda okolo u tisu?u nijansi, stapa se sa mnoštvom drugih boja, poklanjaju?i nam neponovljiv prizor za o?i i dušu. Toliko svjetla i posebna svježina u zraku, a sve se mi?e, cvrku?e, zuji, leti, puže, tr?i. Nova energija pršti, preta?e se i puni nas, pa poti?e na razmišljanje o novim mogu?nostima.

Prolje?e je. Priroda drži svoj ritam. Ipak, puninu doživljaja, svjesno ili nesvjesno, remeti ?injenica da se nismo baš pretrgli u doprinosu održanju ovog ritma. Doduše, izgradili smo i poslali u Svemir satelite, koji do u najsitnije detalje bilježe rezultate našeg neprijateljskog ponašanja, brižno vodimo razne statistike o tome, ali malo radimo na promjeni istoga.

No, sve smo svjesniji te ?injenice i ona sve više pritiš?e naš duh, što zna?i da je krajnje vrijeme za promjenu. Ostavimo se velikih globalnih projekata. Radimo na onome što sami možemo dati, ne sutra, ne dogodine, nego sada, ovaj i svaki slijede?i trenutak. A sve nam je poznato. Trebamo samo, prakticiraju?i to što znamo, promijeniti stare navike i stvoriti nove. Podsjetit ?u nas na samo nekoliko malih stvari s kojima ?inimo veliki posao;

- Odba?ene plasti?ne vre?ice su svugdje oko nas, pa ako nai?emo na neku, podignimo je i bacimo u sme?e. Naravno da ne?emo smanjiti koli?inu sme?a, bit je u ?inu koji oplemenjuje i stvara odluku, a dugoro?no, tko zna, tko zna.

- Lijepa platnena vre?ica u našoj torbi, neka bude dio našeg imidža. Ima ih stvarno vrlo lijepih. Prije par dana sam dobila jednu prekrasnu zelenu.

- Suludo je u ovim uvjetima krize i zaga?enja, vidjeti ljude, po jedan u svakom automobilu, kako kre?u sa istog odredišta i voze prema istom cilju. Prilike nas neprestano guraju u prisnije odnose. Udružimo se, vozimo se zajedno, imat ?emo višestruku korist, ili koristimo više javni prijevoz, ili biciklarimo, sada je to zaista užitak ili nešto tre?e od mnoštva raznih mogu?nosti.

- Tako?er je suludo, potrošiti i jednu kunu, a kamoli tisu?u, na cigarete koje uništavaju naš budžet, naše zdravlje, zdravlje naše djece i našu Zemlju.

- Razmislimo o mesnoj prehrani. Dokazano je da su životinjske farme veliki zaga?iva?i, da toksini iz mesa konzumacijom dolaze u naš organizam ?ine?i nam veliku štetu, da bi površine na kojima je hrana za farme, mogle nahraniti stanovništvo i tako dalje. Ako se ne želimo potpuno odre?i mesa, odredimo jedan ili možda dva ili tri dana u tjednu, neka budu bezmesni i napravit ?emo ogromnu uslugu nama samima i svem životu na našoj Zemlji.

Mnoštvo prijepora je na ovu temu i svatko treba odlu?iti prema vlastitoj savjesti, bez nagovora i zamjerke, ali evo jedna od stotinu ispri?anih pri?a:

Mike Maybury, 77 g . kaže: „Nemojte o?ekivati ??da vam pružim to?ne datume, imena i sl. velikih sportaša i body bildera koji su slijedili vegansku i vegetarijansku prehranu, me?utim, sada u dobi od 77 godina, a vegetarijanac sam ve? 60 godina, sje?am se s vremena na vrijeme rasprava vegetarijanskih i veganskih sportaša i drugih.

Jednog imena se posebno sje?am, Murray Rose, australska pliva?ica koja je osvojila 5 zlatnih medalja, mislim 1960. Od tada su, s vremena na vrijeme, imena mnogih vegetarijanaca sportaša dolazila u moju pozornost, ne sje?am se imena ve?ine, ali se sve može provjeriti. Znam da je naslov sprintera na 100 metara dugo držao vegan.

U školi, kao klinac, sam bio jako dobar sprinter i preponaš. Poslije, zbog zahtjevnog studija arhitekture, nisam mogao trenirati i prestao sam dalje sudjelovati u atletici. Me?utim, cjelovitu vegetarijanska prehranu, a vegansku gotovo 30 godina, sam po?eo konzumirati od moje 17-te godine, pa sve do danas. To mi još uvijek daje silnu energiju tako da, u mojoj dobi od 77 godina, mogu plesati 20 sati tjedno, i hodati 2-6 sati dnevno. Nisam probao tr?ati maraton, ali sam siguran da bi i to bilo mogu?e.

Moj cilj je znatno utjecati na obi?an puk, od kojih mnogi zanemaruju svoje zdravlje lošom prehranom, ali i u cijelosti, uklju?uju?i i pušenje, konzumaciju alkohola i droge. Želja mi je da za promjenu po?nu mijenjati loše navike i po?nu živjeti bolje…. Mike Maybury, arhitekta, 77 godina.

Veliki izazov našeg vremena je stvoriti održivu, mirnu, zdravu i prosperitetnu kulturu življenja. Jasnim osobnim stavom ?emo biti u?inkovitiji nego stotinu proglasa i zakona. Posebno je važno da djeca, mladi ljudi, shvate svoj zna?aj i uop?e zna?aj ?ovjeka u cijelom procesu, pa im od samog po?etka treba ukazivati na to koliko su važni, pametni i nadasve mo?ni.

Nakon što smo opremljeni sa svim potrebnim za donošenje dobrih odluka, postizanje iznimnog zdravlja i blagostanja, sve je prepušteno nama na brigu. Gledaju?i nas što radimo, naš Stvaratelj se sigurno pita zašto ne koristimo sve te mogu?nosti koje su nam dane. Ne samo da ne brinemo o stvarima oko nas, nego ne brinemo ni o našoj djeci, a niti o nama samima. I vjerojatno je ta ne briga o nama samima razlog što ne brinemo o svemu drugome i drugima.

Priroda nam je pripremila sve potrebno, travu, bilje, vo?e, povr?e, da održavamo dobro zdravlje i snažan duh i sigurno je ve? prili?no uzrujana što sve to zanemarujemo. K tome, ona zna da imamo mozak unutar kojeg leži više snage i mudrosti nego možemo i zamisliti i u ?udu je zašto se ne pokrenemo, nego usprkos svemu, velika ve?ina nas misli da je jedini na?in održavanja dobrog zdravlja uzeti neki lijek ili pro?i kroz neku vrstu kirurškog zahvata.

Rezultat našeg aljkavog odnosa su razne zdravstvene tegobe, od pretilosti pa do najtežih bolesti. Teško je biti svjedokom ovolike pretilost kod djece. Stotine, tisu?e lije?ni?kih timova, nam se obra?aju na razne na?ine, ukazuju?i na štetnost ovakve dje?je prehrane i ovolike fizi?ke neaktivnosti. Usprkos tome svakim danom je sve više pretilih malih ljudi, kojima radi toga tek predstoje problemi.

Zar baš ne možemo ništa u?initi? Je li nas strah da ?emo izgubiti dje?ju ljubav ako budemo uporni u zahtjevu druga?ijeg ponašanja? Kakav smo primjer?

Naravno, briga o dje?joj prehrani i zdravlju ?e krenuti u dobrom smjeru kada i sami budemo dio tog procesa.

Zdravlje nam je važno, bez obzira koliko smo stari. Nemojmo prihvatiti pri?u da vrijeme nosi svoje i da ?emo se s godinama „raspasti“. Dokazano je da, kvalitetnim preuzimanjem brige o svom zdravlju, možemo sa 50, 60, 70 ili više godina, izgledati i osje?ati se mladi i imati jasne i oštre misli, a ne kao ve?ina ljudi zadnje godine svog života proživjeti uz bol i bolest, što se na žalost smatra normalnim.

Starenje je najmanje rezultat vremena. Glavni uzrok starenja je loše funkcioniranje na stani?noj razini, jer su stanice otrovane toksinima i ne dobivaju dovoljno hrane. Svaki dan su na udaru slobodnih radikala, toksina iz obra?ene hrane, nezdravih masno?a, zaga?enja, svakodnevnih ku?anskih kemikalija, stresa. Polako se truju i umiru, što ubrzava starenje i bolest.

Osje?amo li se umorno i nikako ne možemo vratiti energiju, znak je da nastupila stani?na glad. Gladno tijelo i dalje traži hranu, mi ga ponovo trpamo sa onom istom siromašnom i toksi?nom hranom iz koje ono nema što iskoristi, pa odlaže u masne naslage. I tako pretili, umiremo od gladi. Rješenje se uvijek krije u otklanjanju uzroka, a ne posljedice.

Odnekud mi ova pri?a:

Jednog dana su, mladi lije?nik i njegov profesor, šetali pored rijeke. Odjednom su ?uli povike iz vode. Netko se utapao. Mladi lije?nik je brzo skinuo cipele, sko?io u rijeku i spasio ?ovjeka. Malo kasnije dalje uz rijeku, ugledaju drugu osobu kako se utapa i on ponovo sko?i i spasi ga. Zatim još jedan. Nakon nekog vremena bio je ve? vrlo iscrpljeni spašavaju?i ljude, pa frustrirano zamoli svog profesora da mu pomogne. "Ah", mudro re?e stariji lije?nik: "Možda bi bilo dobro oti?i gore uzvodno i saznati tko ih baca u rijeku." A onda se zna?ajno okrene prema njemu savjetuju?i ga da mu ovaj primjer bude na pameti dok postavlja dijagnozu i propisuje lijek.

Dragi ljudi, ako se ikada susretnete sa razmišljanjima da morate u?initi nešto za sebe, u?inite to odmah, taj ?as. Po?nite upravo tamo gdje ste. Ne postoji bolji po?etak od tog trenutka, jer ništa nije slu?ajno.

?ak i jedan mali pomak u izboru danas, može promijeniti život i dovesti do daleko svjetlije budu?nosti, otvaraju?i nove svjetove, nove mogu?nosti, nove horizonte, nove razine ljubavi, radosti i uspjeha. Nema prave ili pogrešne odluke kao takve, ali postoje mogu?nosti da više ili manje služimo sebi i drugima u odre?enom trenutku.

Uživajmo u prolje?u! Usprkos svim negativnostima koje vidimo, osje?amo, ?inimo, život je lijep, ?ak ljepši nego možemo i zamisliti.

Neka nam zdravlja i radosti.

Ana




Najve?i uzro?nih kroni?nih bolesti, posebno u drugoj polovini života, je stani?na glad. Ubrzava starenje, intoksikaciju, opstipaciju, gojaznost, alergije, upale, degeneracije tkiva i dr. Svakodnevno smo na udaru slobodnih radikala, toksina iz obra?ene hrane, nezdravih masno?a, zaga?enja, ku?anskih i drugih kemikalija, stresa.

Koliko god da pojedemo,u ovakvim uvjetima, stanice ostaju gladne, bilo da je razlog prazna hrana ili toksi?an probavni sustav. Tijelo i dalje žudi za hranom, a mi ga, ne razmišljaju?i, ponovo trpamo sa istim praznim namirnicama, koje ono kao sme?e odlaže u masne naslage. Rezultat je loša me?ustani?na komunikacija, neravnoteža svih sustava, stanice polako umiru što ubrzava starenje i bolest. Mi pretili, a tijelo nam umire od gladi.

Dr. Jadranka Komadina-Ga?i?… Malo ljudi razmišlja o problemima stani?nog gladovanja tj. malo pažnje se posve?uje kvaliteti onoga što se jede, dok se više gleda na kvantitetu. Iskreno se nadam da se situacija, u tom pogledu, mijenja.

Naime, pošast današnjice postaje gojaznost. Iako ljudi unose u svoj organizam velike koli?ine hrane, njihove stanice mogu gladovati pa se javlja umor, slabost, op?e loše osje?anje...Makro- (bjelan?evine, ugljikohidrati, masti) i mikronutrienti (vitamini i minerali) se ne apsorbiraju u dovoljnoj mjeri. Prvenstveno se to odnosi na esencijalne aminokiseline (ima ih 8, plus 2 uvjetno esencijalne), koje se u organizmu ne mogu sintetizirati nego se moraju unijeti putem hrane.

U sveop?oj konfuziji, zaista bi briga o kvalitetnoj prehrani i zdrav probavni sustav trebali biti na prvom mjestu. No, namirnice koje su nam uvijek dostupne, a k tome su još i primamljive za naša osjetila, su nažalost rafinirane, pune aditiva, sa prekomjernim koli?inama še?era ili soli, pune nezdravih ulja, bez ikakve nutritivne vrijednosti. Od takve hrane, osim što se nismo nasitili, tijelo nam postaje kiselo, te podložno razvoju loših bakterija, upalnih procesa i raznih bolesti. Kiselosti pridonosi i stres ako mu dopustimo da dominira našim životima, pa i prekomjerni treninzi i prekomjerno vježbanje. Ne treba zanemariti niti otrovne odnose, koji nas truju sa toksi?nim emocijama.

Promjena životnog stila, emocionalni zaokret, je ?esto dobar po?etak. Osim toga trebamo uspostaviti nova pravila prehrane, izbaciti loše namirnice, a posebno pripaziti da izbacimo one na koje smo mogu?e alergi?ni, ali prije svega nam je potrebna detoksikacija, jer ako smo puni sme?a tijelo ?e teško iskoristiti hranjive tvari, pa koliko god naša prehrana bila zdrava i puna hranjivih sastojaka.

Sada je pravo vrijeme za o?istiti tijelo od otrova i uravnotežiti probavni sustav. Uradite detoksikaciju na bilo koji na?in, a ako želite više znati o proizvodu za detoksikaciju, koji bi vam ja preporu?ila, obratite mi se.

Dr. Hyman identificira ?etiri bitna kanala za detoksikaciju: "Piškiti, kakiti, znojiti se, pravilno disati“.

„Piti dovoljno vode dnevno. Voda ?e vam, u ve?ini slu?ajeva, u?initi mnogo bolju detoksikaciju nego biljni ?ajevi. Ve?ina ?e uzeti i piti ?aj, a ne?e paziti na hranu, koja bi mogla biti uzrokom zatvora, niti ?e recimo vježbati, znojiti se. Ako želite da vaš detoksikacijski program bude u?inkovit, treba po?eti s naglaskom na zatvor, siromašnu hidratacija, skra?eno disanje i nedostatak vježbe.

Vode?i zdravstveni stru?njak dr. Oz je prepoznao važnost stolice kao pokazatelja našeg zdravlja:

„Mnogi ljudi vjeruju da ?e samo vlakna u prehrani o?istiti debelo crijevo i sprije?iti zatvor. Uloga vlakana u prehrani je zna?ajna, prvenstveno zato što služe kao hrana za bakterijske enzime koji hrane naš probavni trakt. Zdrave bakterije u crijevima su od vitalnog zna?aja, jer one njeguju probavni trakt i osiguravaju redovito pražnjenje crijeva. Kada zdrave bakterije nestanu, zatvor postaje problem. Nažalost, antibiotik terapija, koja može spasiti život, može uništiti populaciju zdravih bakterija u crijevima dovesti do kroni?ne infekcije, pa i neravnoteže u crijevima, koja nastaje kada loši mikroorganizmi brojno nadmaše dobre.

Probiotik je lijek za sve? U cilju održavanja zdrave crijevnu floru, bitno je jesti povr?e, kefir i probioti?ke dodatke. Probiotici (zdrava mikroflora) su klju? našeg dugoro?nog zdravlja, jer pomažu probavu i asimilaciju nutrijenata i poti?u asimilaciju hranjivih tvari. Probiotici pomažu u održavanju dobre tjelesne težine, utje?u na kosu da raste duga i sjajna, pomažu lije?enje akni, sprje?avaju bore i ?uvaju tonus kože.“

Sve dobro i loše zapo?inje u crijevima. Ogledalo našeg zdravlja je naš probavni sustav.

Predivna koža i zdrav probavni sustav su izravno povezani. Ako nam je dobar balans zdravih bakterija, naša koža ?e biti svježa i ?ista. Zdravlje kože po?inje i završava u probavnom traktu. Malo ?e nam pomo?i i najskuplji sastojci, sadržani u raznim kremicama, ako je probavni sustav prenatrpan otpadom, neprijateljskim bakterijama i toksinima.

Uzrok gotovo svih naših tegoba je u onome što jedemo i u našim crijevima. Kao i plu?a ili koža, probavni trakt je sustav koji je namijenjen da zaštiti naše tijelo od vanjskog utjecaja. Kada sluznica probavnog trakta postane propusna, to zna?i da se doga?a nekoliko stvari: zaštitna sluz koja oblaže probavni trakt je tanka i istrošena, malo je korisnih bakterija, prisutna je kroni?na upala što je izazvalo alarm kao upalni odgovor kroz cijelo tijelo, a ?estice hrane i kemikalije možda cure u krvotok.

U nekoliko proteklih godina, istraživanja su pronašla vezu izme?u dijabetesa i crijevne propusnosti i crijevnih bakterija. Ispada da loša mikroflora u probavnom traktu, te ošte?ena crijevna sluznica, može igrati zna?ajnu ulogu u razvoju dijabetesa.

Dobre bakterije u crijevima pomažu probaviti hranu i proizvesti odre?ene vitamine, a loše mogu biti uzro?nici upale koja se širi cijelim tijelom, dovode?i tijelo u opasnost ozbiljnih stanja kao što je dijabetes.

Iako znanstvenici još uvijek slažu puzzle, ono što je potvr?eno do sada je da uporaba antibiotika, toksini iz okoliša i mnogi lijekovi na recept, mogu u?initi dosta štete na sluznici crijeva i promijeniti odnos mikrobnih stanovnika u crijevima. Ove promjene ne samo da utje?u na probavu, nego mogu imati sustavno loš u?inak na cijelo tijelo.

Unutarnji eko sustav treba njegovati i vratiti mu imunološki balans.

Obnoviti probavni sustav s korisnim bakterijama. Dobre bakterije mogu se na?i u fermentiranim namirnicama i probioti?kim napicima i proizvodima.

Izbjegavati namirnice koje mogu izazvati autoimune reakcije, a naj?eš?i i najpodmukliji krivac odgovoran za imuni odgovor je pšeni?ni gluten.

Dr. Mark Hyman, o glutenu:

„Dakle, kruh sadrži gluten, protein koji se nalazi u pšenici, je?mu, raži, piru, kamutu i zobi. Skriven je u pizzama, tjestenini, kruhu, pecivima i ve?ini pakirane procesirane hrane. Ono što ve?ina ljudi ne zna je da gluten može izazvati ozbiljne zdravstvene komplikacije. Može se biti u opasnosti, ?ak i bez jakih simptoma celijakije. Daleko više ljudi ima glutensku osjetljivost nego što se misli, pogotovo oni koji su kroni?no bolesni.

Mislilo se da je problem glutena ili celijakije ograni?en samo na djecu, a sada znamo da to mogu biti i stariji. Glutenska osjetljivost je zapravo autoimuna bolest koja stvara upalu u tijelu, sa širokim rasponom djelovanja na svim organskim sustavima, uklju?uju?i mozak, srce, zglobove, probavni trakt, i još mnogo toga. To može biti jedini uzrok za mnoge bolesti.

Kako riješiti bolesti uzrokovane glutenom? Potrebno je lije?iti uzrok, a ne simptome.

Zdravstveni problemi uzrokovani glutenskom osjetljivosti nema koristi tretirati s lijekovima. Rješenje je u uklanjanju 100 posto glutena iz prehrane.

Jedini na?in da saznate, je li to i vaš problem, je da, za neko vrijeme, eliminirate sve sa glutenom, na primjer 2 do 4 tjedna i vidjeti ?ete kako se osje?ate.

Trebate izbaciti sljede?e namirnice: je?am, raž, zob, pir, kamut, pšenicu, (pogledajte na www.celiac.com za potpuni popis namirnica koje sadrže gluten, kao i ?esto iznena?uju?e i skrivene izvore glutena.) Morate ukloniti 100 posto glutensko iz prehrane, bez iznimke, bez skrivenih glutena, pa niti jedan mrvica kruha. Onda po?nite opet sve jesti vidjet ?ete što se doga?a. To ?e vas nau?iti bolje nego bilo koji drugi test.

Uklanjanje ove podmukle substnace iz prehrane, ?e vam pomo?i posti?i jarko zdravlje.

Ne-glutenske žitarice koje možete uvrstiti u prehranu su: amarant, quinoa, riža, proso, teff, kukuruz, heljda, chia (Salba).“

Gluten, kao i sve druge namirnice na koje smo alergi?ni poti?e upalu. Kada se doga?a sustavna upala imuno sustav je duže vrijeme uklju?en, što pridonosi neuro degeneraciji. Kemijski glasnici koji komuniciraju upalni signal putuju po cijelom tijelu. Probavni sustav se preslikava na središnji živ?ani sustav, tako kada su epitelne stanice probavnih zidova upaljene, epitelne stanice mozga ?e tako?er postati upaljene. Potrebno je sve namirnice za koje se zna da generiraju upalu ukloniti i zamijenite sa namirnicama korisnim za mikrofloru.

Nakon svega što smo saznali uop?e, možemo zaklju?iti da bi bez pšenice, mlijeka i še?era, bili puno zdraviji.

No, ono što je postala nužnost su dodaci prehrani, koji kvalitetno hrane naše stanice i omogu?uju zdrav i uravnotežen život. Važan je odabir dodataka prehrani jer samo oni prirodni, izbalansirani na optimalan na?in, ?e omogu?iti organizmu da normalno funkcionira.

Postoji izreka da ljepota dolazi iznutra. Kada je organizam o?iš?en, a stanice kvalitetno nahranjene, naše tijelo je kao dobro ugo?en instrument. To se o?ituje boljim izgledom, ve?im samopouzdanjem i ve?om ukupnom energijom.

Kao dodatak prehrani vam preporu?am alge. Osim AFA alge sada imamo izvrstan proizvod sa tri morske alge. Redovito uzimanje algi produljuje aktivni život i blagotvorno utje?e na mnoge zdravstvene probleme. ( Želite li više informacija o novom i ostalim proizvodima, javite se na ovaj mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spam robota, nije vidljiva ako ste iskljuÄŤili JavaScript ).

Dragi ljudi, živimo u uvjerenju da je svaki ?ovjek na ovoj planeti došao sa nevjerojatnim potencijalom za stvaranje nevjerojatnih mogu?nosti. Veli?anstvena smo kreacija, koja je odraz svih naših darova, uskla?enih sa životnom ciljem. Tragedija je da se samo vrlo malo broj ljudi ostvari u skladu s tim, a jedan od razloga može biti neadekvatna briga o svom tijelu.

Molim vas da u svrhu cjelovitosti saznanja, pro?itate i nastavak o glutenu.

Želim vam radost i zdravlje.

Ana


Zašto smo od pšenice debeli i bolesni - dr. Mark Hyman

Gluten je vru?a tema ovih dana. Postoje knjige, web stranice, restorani sa bezglutenskim jelovnicima, prodavaonice sa stotinama novih bezglutenskih prehrambenih proizvoda na policama. Je li to hir, ili je odraz odgovora na stvarni problem?

Da, gluten je pravi problem. No, nije samo gluten.

U stvari, postoje tri glavna skrivena problema u pšenici i pšeni?nim proizvodima, a ne samo gluten, iako je on zajedno sa še?erom u svim njegovim oblicima, glavni uzro?nik za gojaznost, dijabetes, bolesti srca, rak, demenciju, depresiju i mnoga druga moderna zla.

To je razlog zašto je sada 30% više pretilih nego pothranjenih u svijetu, i zašto je globalno kroni?ni prehrambeni stil života prešao u bolest koja ubije dva puta više ljudi nego sve zarazne bolesti. Ova nezarazna kroni?na bolest stajat ?e globalno gospodarstvo 47 trilijuna dolara u idu?ih 20 godina.

Nažalost, uzro?nik ovog tsunamija kroni?nih bolesti je naša najdraža osnovna namirnica u prehrani kruh, pšenica i svi pšeni?ni proizvodi skrivene u svemu od juha do votke, ruža, ljepila na koverti.

Najve?i problem je pšenica, glavni izvor glutena u našoj prehrani. No, pšenica nam nudi bijedu kroz mnoge mehanizme, a ne samo kroz gluten!

Povijest pšenice paralela povijest kroni?ne bolesti i pretilosti širom svijeta. Supermarketi danas sadrže pune zidove polica sa pšenicom i kukuruzom prerušeni u doslovno stotine tisu?a razli?itih prehrambenih proizvoda.

Skrivene komponente pšenice poti?u debljanje i bolesti. Ovo nije pšenica koju je vaša prabaka koristila za ispe?i kruh. To je FrankenWheat - znanstveno projektiran prehrambeni proizvod razvijen u posljednjih 50 godina.

Kako Pšenica (i gluten) aktivira debljanje, predijabetes, dijabetes i drugo

Ova nova moderna pšenica ima tri sastojka koja poti?u pretilost, dijabetes, bolesti srca, raka, demenciju i drugo.

1. Posebni škrob - Super amilopektin koji služi za super tov.
2. Poseban oblik glutena koji jako poti?e infekcije.
3. Poseban oblik droge, koja je uzro?nik ovisnosti i sve više poti?e želju za jelom.

1. Posebni škrob

Biblija kaže: "Kruh naš svagdašnji daj nam danas". Jesti kruh je gotovo vjerski zapovijed. Ali to je sigurno povezano sa biblijskom pšenicom naših predaka, što moderni ljudi nikada nisu jeli. Umjesto toga, jedu patuljastu pšenicu, proizvod koji je stvoren genetskom manipulacijom i hibridiziranjem, kratki, ?ekinjav, izdržljiv, sa visokim prinosom, ali sa mnogo ve?im koli?inama škroba i glutena i sa mnogo više kromosoma.

?ovjek koji je osmislio ovu modernu pšenicu dobio je Nobelovu nagradu - on je obe?ao da ?e hraniti milijune gladnih diljem svijeta. To je i u?injeno, ali je uz to svijet dobio milijune debelih i bolesnih.

Prva velika razlika ove patuljaste pšenice je da sadrži vrlo visoke razine posebnog škroba koji se zove amilopektin A. Tako smo dobili veliki Fini kruh.

Sada ?e dvije kriške kruha od cjelovitog pšeni?nog brašna povisiti še?er u krvi više nego dvije žlice stolnog še?era.
Ovdje nema razlike izme?u cijele pšenice i bijelog brašna. Najve?a bezazlena prijevara javnosti je uklju?ivanje "žitarica" ??u mnogu procesiranu hranu. Najbolji na?in za izbjegavanje namirnica koje su loše za vas je da ostanete daleko od hrane sa zdravstvenim tvrdnjama na naljepnici. Ona obi?no krije nešto loše.

Osobama sa dijabetesom, bijeli kao i kruh od integralnih žitarica pove?ava razinu še?era u krvi od 70 do 120 mg / dl tijekom po?etne razine. Znamo da hrana s visokim glikemijskim indeksom ?ini ljudima masno?e na trbuhu, što je skriveni okida? mnoštva upalu u tijelu, daje masnu jetru i cijelu kaskadu od pretilosti, pred dijabetesa i dijabetesa. Ovaj problem je glavni pokreta? gotovo svih kroni?nih bolesti.

2. Poseban gluten

Ne samo da ova patuljasta pšenica, FrankenWheat, sadrži opasni poseban škrob, ona tako?er sadrži poseban gluten, što je mnogo vjerojatnije da ?e stvoriti alergije i infekcije u tijelu.

Gluten je ljepljivi protein pšenice od kojeg kruh dobro naraste i lijepo izgleda. Stara Einkorn pšenica sa malim brojem proteina glutena, najmanje vjerojatno je da ?e izazvati celijakiju i upalu. Nova patuljasta pšenica sadrži dvostruko više kromosoma i svi proizvodi od nje ?e najvjerojatnije uzrokovati celijakiju.

Gluten može izazvati upalu, pretilost i kroni?ne bolesti.

1.Celijakija je autoimuna bolest koja pokre?e upalne procese, otpornost na inzulin, što uzrokuje debljanje i dijabetes, kao i više od 55 drugih bolesti, uklju?uju?i autoimune bolesti, bolest iritabilnog crijeva, refluks, karcinom, depresije, osteoporoze.

Problem je ?ak i ako nemate dijagnosticiranu celijakiju, nego samo povišena antitijela. Ve?ina lije?nika ?e odbaciti glutensku osjetljivost ako nemate dijagnozu celijakije, ali novo istraživanje pokazuje da je to krivo. Rezultati celijakije su kada tijelo stvara antitijela protiv pšenice, ali postoji i druga vrsta glutenske osjetljivosti. To zna?i da ljudi mogu biti osjetljivi na gluten bez celijakije ili glutenskih protutijela i da imaju upalu i mnoge druge simptome.

Glikoprotein ili lektin (kombinacija še?era i bjelan?evina) u pšenici zovemo pšeni?ne klice gdje se agglutinin nalazi u najvišim koncentracijama i pove?ava upalu cijelog tijela. To nije autoimuna reakcija, ali može biti jednako opasna i uzrokovati sr?ani udar .

Prera?ena hrana ima visoki glikemijski teret. Samo zato što je bez glutena, ne zna?i da je zdrava. Bezglutenski kola?i i kola?i?i su još uvijek kola?i i kola?i?i! Povr?e, vo?e, grah, orašasti plodovi i sjemenke su sigurno sve bez glutena.
Pogledajmo to malo pobliže. Gluten, protein koji se nalazi u pšenici, je?am, raž, pir i zobi) mogu izazvati celijakiju, koji izaziva teške upale po cijelom tijelu povezuje se s autoimunim bolestima, poreme?ajem raspoloženja, autizmom, shizofrenijom, demencijom, poreme?ajima probavnog sustava, prehrambenim nedostacima, dijabetesom, rakom, i još.

Celijakija: Prvi problem glutena
Crijevne infekcije: Drugi problem glutena, jer pove?an rizik nastaje kada gluten izazove infekciju koja se poput požara širi cijelim tijelom. To ošte?uje sluznicu crijeva.

Zašto je porast oboljenja od glutena u posljednjih 50 godina?

Kao što sam opisao ranije, to je zato što je patuljasta pšenica, koja se uzgaja zadnjih 50 godina, ima druga?iju kvalitetu i vrstu glutenskih bjelan?evina, stvaraju?i mnogo ve?i sadržaj glutena i mnogo više od proteina glutena, koji uzrokuju celijakiju i autoimuna protutijela.

U kombinaciji sa štetom iz naše prehrane, okoliša, na?ina života, i korištenja lijekova, koju trpe naša crijeva, dogodila se odli?na podloga za nepodnošenje glutena. Ovaj super gluten iz nove pšenice, kojemu je izložen naš imunološki sustav, prelazi njegove mogu?nosti. Naš imunološki sustav reagira kao da je gluten nešto strano i pokušava ga eliminirati. Me?utim, ova infekcija nije selektivna, tako da po?ne napadati naše stanice, što dovodi do diabesity i drugih upalnih bolesti.

Ošte?enja gastrointestinalnog trakta od antibiotika, anti-upalnih lijekova popud Advila ili Alevea i kiselina u kombinaciji sa našim malim unosom vlakana, a visokim še?erom u prehrani, dovodi do razvoja celijakije i glutenske netrpeljivosti ili osjetljivosti. Zato ukidanje glutena i prehrambenih alergena ili osjetljivosti može biti mo?an na?in da se sprije?i toliko drugih kroni?nih bolesti.

Super lijek droga

Ne samo da ova pšenica sadrže škrob i poseban gluten - što poti?e debljanje i upale, nego ona tako?er sadrži super lijek koji poti?e glad i ovisnost.

Kada probava obra?uje bjelan?evine pšenice se pretvaraju u kratke proteina, polipeptida "", pod nazivom "exorphins". Oni su poput endorfina i vežu se na opioidne receptore u mozgu, što poti?e ovisnost kao i kod ovisnika heroina. Ovi proteini ??pšenice se apsorbiraju u krvotok i kre?u pravo preko krvi prema mozgu. Oni se nazivaju "gluteomorphins" od "glutena" i "morfij".

Ovi super lijekovi mogu uzrokovati više problema, uklju?uju?i shizofreniju i autizam. Ali oni tako?er mogu uzrokovati ovisnost u ponašanju u prehrani uklju?uju?i i žudnju i prejedanje. ?ak i više alarmantna je ?injenica da možete blokirati ove želju za jedenjem i zarazna prehrambena ponašanja i smanjiti unos kalorija, tako što za to koristimo isti lijek koji koristimo u hitnoj pomo?i da blokira heroin ili morfij kod predoziranja, a zove naloxone.

Pšenica je zarazni stimulans apetita. Kako pobijediti žito, a izgubiti na težini?

Prvo treba se testirati da li imate ozbiljniji pšeni?ni ili glutenski problem.

Drugo, za one koji nemaju glutenska antitijela ili neku razinu celijakije, super škrob i super lijek i dalje mogu utjecati na vas.

Problemi s pšenicom su stvarni, znanstveno potvr?eni i uvijek prisutni. Ako prestanete jesti pšenicu i pšeni?ne proizvode, ne samo da ?ete se osje?ati bolje i izgubiti na težini, nego bi vam to moglo spasiti život.

Za vaše dobro zdravlje,
Mark Hyman, MD

Reference
———————————————————–
(1) Saja K, Chatterjee U, Chatterjee BP, Sudhakaran PR. Activation dependent expression of MMPs in peripheral blood mononuclear cells involves protein kinase A. Mol Cell Biochem. 2007 Feb;296(1-2):185-92
(2) Dalla Pellegrina C, Perbellini O, Scupoli MT, Tomelleri C, Zanetti C, Zoccatelli G, Fusi M, Peruffo A, Rizzi C, Chignola R. Effects of wheat germ agglutinin on human gastrointestinal epithelium: insights experimental model of immune/epithelial cell interaction. Toxicol Appl Pharmacol. 2009 Jun 1;237(2):146-53.
(3) Rubio-Tapia A, Kyle RA, Kaplan EL, Johnson DR, Page W, Erdtmann F, Brantner TL, Kim WR, Phelps TK, Lahr BD, Zinsmeister AR, Melton LJ 3rd, Murray JA. Increased prevalence and mortality in undiagnosed celiac disease. Gastroenterology. 2009 Jul;137(1):88-93
(4) Ludvigsson JF, Montgomery SM, Ekbom A, Brandt L, Granath F. Small-intestinal histopathology and mortality risk in celiac disease. JAMA. 2009 Sep 16;302(11):1171-8.
(5) Fasano A. Physiological, pathological, and therapeutic implications of zonulin-mediated intestinal barrier modulation: living life on the edge of the wall. Am J Pathol. 2008 Nov;173(5):1243-52.



Pri?a o kandidi je nastavak pri?e o stani?noj gladi. Željko je upravo, u svom mailu, kandidu nazvao fašistom. Zaista primjeren naslov. Pali i žari, osvaja cijeli teritorij, istrjebljuju?i domicilno stanovništvo.

Hrane?i se kandida uništava naše stanice, pogotovo ako joj odgovara ono što jedemo, uništava crijevnu mikrofloru, buja i razvija se vrlo brzo po cijelom organizmu, truju?i ga.

Borba protiv kandide zahtjeva rigoroznu intervenciju u prehrani kao i dodatke prehrani.

Probavni enzimi su neophodni za pomo? u preradi proteina.

Bifidus i Acidofilus – probiotici, zajedno sa enzimima, su tako?er od presudne važnosti u procesu uklanjanja kandide iz tijela.

AFA alga, lako se apsorbira, hrani gladne stanice, a k tome sadrži velike koli?ine klorofila koji se u želucu pretvori u klorofilin i ima zna?ajno antioksidantno djelovanje što štiti jetru, jer svi otrovi, koji se stvaraju kad ugiba kandida, prolaze kroz jetru.

Izvrsni Kolostrum sa probioticima za dodatno ja?anje imuniteta. Osim imunoglobulina i imunofaktora za ja?anje imuniteta kolostrum je važan jer sadrži antitijela protiv streptokoka, stafilokoka, kandide….Dobar po?etak je detoksikacija programom „Lagani po?etak“.

Kandida, što izbaciti iz prehrane, a što jesti i kako oja?ati imunitet

Kandida se prirodno nalazi svugdje oko nas i u našem tijelu. Dok su odnosi u tijelu uravnoteženi, živi u skladu sa raznim drugim mikroorganizmima i k tome obavlja neke važne funkcije. No, kada se ti odnosi poremete do?e do invazije kandide i ona postaje odgovorna za mnoge kroni?ne bolesti koje tako ?esto susre?emo.

Zašto se doga?a invazija kandide?

Ako u organizmu iz bilo kojeg razloga oslabi imunitet, a k tome se konzumira hrana bogata še?erima, kvasci doslovno mogu eksplodirati rastom. Ovakva situacija obi?no nastaje u organizmima koji su na steroidima ili kemoterapiji, a najviše kod onih koji su prošli terapiju antibioticima. Kvasci koriste svaku priliku smanjenog imuniteta za svoje bujanje. Izme?u korisnih bakterija i kvasaca traje stalna borba za prevlast. Jedni i drugi sintetiziraju kemikalije koje koriste u borbi jednih protiv drugih.

Dakle, problem nastaje kada se poremeti ravnoteža bakterija u tijelu, što kandidi daje prostor da se razmnožava na teret drugih zdravih mikroorganizama.

Istraživanja su pokazala da terapija antibioticima ostavlja crijeva prakti?ki ogoljena korisnim bakterijama i to stanje je vrlo pogodno za snažno bujanje kandide, a kako je hrana koju konzumiramo, kravlje mlijeko, govedina, svinjetina, perad i uzgojena riba, zaga?ena antibioticima i hormonima, pretpostavlja se da se tu nalazi odgovor zašto je kod velikog broja ljudi smanjen imunitet, osiromašen probavni trakt dobrim bakterijama i zašto gotovo imamo epidemiju kandide.

Ovaj štetan ciklus se može sprije?iti kontrolom unosa hrane kojom se hrani Kandida i uzimanjem probiotika. Probiotike bi naro?ito trebalo uzimati uz terapiju antibioticima pa ?ak i duže vrijeme poslije terapije.

Tako?er, ako bi koristili hranu iz organskog uzgoja, meso, ribu, perad, vjerojatno bi smanjili rizik trovanja antibioticima. Ve?ina ljudi nije svjesna tog stanja, jer ni ve?ina lije?nika nisu svjesni i ne shva?aju ozbiljnost utjecaja kandide na cjelokupno zdravlje. Osobe koje pate od ovog stanja ?esto godinama idu od lije?nika do lije?nika, koji ih proglase da su hipohondri, ili da su pod stresom, ili da imaju psihi?ki problem i sli?no, prije nego i ako se ikada otkrije pravi krivac, kandida.

Kandida obi?no obitava u probavnom traktu, ustima, grlu i genitalijama, ali u nekim slu?ajevima može napraviti rupu u probavnom traktu, u?i u krvotok i do?i u bilo koji organ tijela. Da stvar bude gora Kandida lu?i 70 razli?itih otrova u tijelo i ako kroz duže vrijeme nekontrolirano raste, u tijelu napravi pustoš na mnogo na?ina, te je inicijator mnogih bolesti.

Simptomi kandide su veliki i sveobuhvatni. Napravite jednostavan test i utvrdite pove?anu prisutnost kandide:

U prozirnu ?ašu nalijte ?istu vodu i ujutro natašte pljunite u nju. Pri?ekajte i promatrajte slinu 15 minuta, iako se znakovi mogu pojaviti ve? nakon 10-20 sekundi. Ako iz sline izlaze niti, grudice ili maglice, zna?i da u vašoj slini prevladava kandida. Zdrava slina je bez promjena i pliva na površini.

Kandida, zapravo neravnoteža u probavnom sustavu, može biti glavni uzro?nik bilo koje bolesti koje se možete sjetiti.

Ima teške posljedice na probavni, živ?ani, kardio-vaskularni, respiratorni, reproduktivni, urinarni, endokrini, limfni i miši?no-koštani sustav.

Simptomi mogu biti razli?iti od osobe do osobe, a isto tako u jednoj osobi se mogu premještati iz jednog sustava u drugi. Jedan dan se mogu imati simptomi u miši?no-koštanom sustavu, a slijede?i dan to može biti probavni sustav.

Ja?ajte imunitet

Pijte filtriranu ili izvorsku vodu, ili na drugi na?in uklonite klor koji ubija i one dobre bakterije u organizmu,… jedite kvalitetno svježe povr?e i vo?e, kuhano i sirovo, ako je mogu?e kupujte organske proizvode, u prehranu uklju?ite grah i mahunarke umjesto mesa, smanjite ili potpuno eliminirajte unos še?era svih vrsta, ograni?ite unos alkohola i soli, potpuno eliminirajte pšenicu, jedite dobar i uravnotežen doru?ak i ru?ak, a prema ve?eri jedite sve manje obroke, važno ograni?iti ili potpuno eliminirati kravlje mlijeko i mlije?ne proizvode, ne koristite mikrovalnu pe?nicu, žva?ite – najmanje 30 puta svaki zalogaj, ne pijte za vrijeme obroka, teku?inu ?ete nadoknaditi slinom koja se stvara dok žva?ete, …hranu pijte, a vodu jedite…spavajte 6-8 sati, vježbajte – umjerena svakodnevna vježba, kao što je pola sata brzog hodanja, je odli?na , probajte, odmah ?ete osjetiti kako je vaše tijelo zadovoljno, kako pjeva.

Dodatna pomo? za podršku imunitetu

Dodaci prehrani sa visokokvalitetnim acidophilusom, bifidusom i drugim probioti?kim bakterijama su dokazali svoj doprinos u pove?anju imuniteta, ne samo u crijevima, nego kroz cijelo tijelo.

Nedavne studije su pokazale prednost u lije?enju sindroma razdražljive utrobe u uvjetima kao što je kronova bolest i ulcerozni kolitis, manje infekcija mjehura.

Probiotike kupujte u trgovinama gdje se ?uvaju na hladnom ili naru?ujte od dokazanih, uglednih kompanija, gdje se ?uvaju brižno i gdje su svježe isporu?eni. Tako?er i vi ih ?uvajte u hladnjaku, jer ina?e bakterije brzo umiru.

Dr. Ch. Hassel ….. naju?inkovitije probiotike koje sam pronašao u svojoj praksi su oni koji su izmješani sa plavo-zelenim algama jer se dostavljaju vrlo brzo sa izvora.

Probiotike možete uzimati svakodnevno ili sa pauzama, kako želite. Ako ih ne uzimate svakodnevno, uvijek se vratite ponovno uzimati ako imate razdoblje pove?anog stresa, pove?ane prehrambene tegobe ili neko oboljenje…..

Neka vam prehrana bude bogata hranjivim tvarima

Svaka stanica u našem tijelu zahtijeva širok spektar nutrijenata. Za zdravlje tražimo balans makro hranjiva (proteina, masti i ugljikohidrata), kao i mikro hranjivih minerala (bor, silicij, mangan, cink i dr.). Me?utim, modernim "kemijskim" na?inom uzgoja, mikro hranjive tvari u prehrani su u prosjeku manjkave, a i mnogi od dodataka prehrani su proizvedeni u laboratoriju, što naše tijelo u mnogim slu?ajevima ne može iskoristiti.

A dodaci prehrani su nam zaista potrebni, pogotovu ako nam je napadnut probavni trakt, jer je u tom slu?aju onemogu?ena dobra apsorpcija hrane. Mikro alge, AFA alga, spirulina i morske alge, posebno i u kombinaciji, su se dokazale kao dobro i u?inkovito rješenje.

Dr. Christopher Hassel….., hrana, posebno ona organski uzgojena, sadrži mnogo širi spektar mikro hranjivih tvari. Namirnice koje su najbogatije hranjivim tvarima su iz obitelji mikro algi poznate kao plavo-zelene alge. Obitelj jestivih mikro algi dolazi iz tri razli?ita izvora. Spirulina je spiralno oblikovana plavo-zelena alga, a uzgaja se u bazenima, uglavnom u Japanu i na Havajima, Chlorella se tako?er umjetno uzgaja uglavnom na Havajima, sa tvrdom vanjskom ljuskom koja se mora mehani?ki odstraniti prije konzumacije i flos-aquae Aphanizomenon, AFA alga koja raste divlje u ?istom Klamatskom jezeru, visoko u planinama Oregona. Sve jestive alge su izvrsni izvori mineralnih mikro hranjivih tvari, me?utim postoje razlike koje flos-aquae Aphanizomenon (AFA) ?ine druga?ijom i to je moj izbor. U svojoj praksi sam vidio vrlo impresivne rezultate kod mnogih pacijenata koji su koristili AFA algu.

Moja obitelj i ja jedemo ove alge od 1985. Nekoliko puta sam posjetio jezera iz kojih se bere gdje sam se uvjerio da imaju usko specijaliziranu kontrolu u okviru savršenih proizvodnih objekata. Proizvodnja ima certifikat prema kome je gotovi pripravak organski i košer, dobiven kroz "odli?an proizvodni proces". Svima snažno preporu?am da koriste ovaj dodatak prehrani.

Ja?ajte probavni imunitet Do 80% našeg imunološkog sustava se nalazi u probavnom traktu.

Važnost zdravog tankog crijeva

Kada smo zdravi, prirodne kiseline u želucu su prva crta obrane, ubiju velik broj patogena na samom ulazu. Nažalost, velik dio naše moderne hrane i naš na?in života stvara želu?ane simptome koje mi otklanjamo antacidima i lijekovima za blokiranje proizvodnje kiseline. Ne samo da upotreba antacida negativno utje?u na našu sposobnost da probavimo proteine, nego tako dopuštamo velikom broju patogena da prodru u tanko crijevo koje je vrlo propustan prostor, dizajniran da apsorbira hranu i vrlo osjetljiv na infekcije.

Uzroci smanjenja probioti?ke podrške što smanjuje i imunitet:

Antibiotici:-istraživanja su pokazala da terapija antibioticima ostavlja crijeva prakti?ki gola, potpuno osiromašena korisnim bakterijama. Mnogi ljudi ?e dobiti infekciju kandidom nakon samo jedne terapije antibioticima. Još jedna bakterija, posebno opasna za neke ljude koji primaju antibiotike, je Clostridium dificile. Razmnožavanje ove bakterije može biti opasno po život, a sve možemo sprije?iti uzimanjem probiotika za vrijeme i poslije antibiotske terapije. Ista stvar kod odraslih i kod djece.

Imunitet ?e biti ugrožen i ako se ošteti crijevna sluznica, ?emu mogu doprinijeti neki lijekovi kao oni koji se obi?no koriste za smanjenje groznice, upale i bolova, koji imaju dramati?an u?inak isklju?ivanja, ili izrazitog smanjenja sposobnosti stanica u crijevu za izradu u?inkovite sluzi kojom je obloženo tanko crijevo..

Kandida - prehrana

Kandida albicans, najbolje raste kad se hrani jednostavnim še?erima. Ovi še?eri mogu do?i izravno iz še?era, iz škroba kao i iz vo?a ili sokova koji sadrže še?ere.

Iz prehrane eliminirati proizvode koji hrane kandidu

Pšenicu i zob i proizvode od pšenice zobi, jer se lako razgra?uju u jednostavne še?ere, … kola?e, še?er, med i sirupe.…. krumpir … alkohol, pogotovo vino i pivo radi prisustva kvasca,….. kruh, a ako morate koristite kruh od kiselog tijesta od raži, pira ili kamuta, umjesto kvasca možete dodati sodu bikarbonu,… …. svu hranu sa plijesni, kao i kikiriki, gljive, sušeno vo?e, posebno grož?ice,…..umjesto octa koristiti sok svježeg limuna.

Za osobe sa kandidom najve?i problem su slastice. Potreba kandide za slatkim nam budi želju za slatkim, a iz mozga stalno stiže signal koji kaže "moraš jesti slatko - otpor je uzaludan". Uz marljivu dijetu, nakon nekog vremena, smanjiti ?e se želja za slatkim, što je znak da kandida dolazi pod kontrolu. Me?utim, ako je želja za slatkim nesnosna, mogu pomo?i male koli?ine vo?a, kruške i jabuke.

Preporu?ena hrana:

Pokušajte dobiti organske proizvode. Koristite vodu bez klora za pi?e i kuhanje.

Žitarice: od žitarica je obi?no sigurno uklju?iti proso, quinoa, heljda i teff. Pripazite na kruh, npr. Raženi kruh u trgovini nikada nije samo od raži, obi?no ima 49% pšenice.

Ve?ina povr?a: povr?e sirovo ili kuhano je vrlo korisno, osim ako postoje neka druga ograni?enja ovisno o zdravstvenim uvjetima.. Jedino krumpir nije dozvoljen radi prisutnosti še?era. U pripremi hrane koristite ?ešnjak ( narežite ga, ostavite na dasci 5-10 minuta i tek onda stavite u jelo). U prehranu uklju?ite klice.

Proteine možete dobiti iz organski uzgojenih riba ili divlje ulovljene ribe ili iz organski uzgojenog mesa (govedina, janjetina, puretina i piletina) ili od jaja, sjemenki, oraha, graha i grahovih proizvoda kao što je tofu. Grah može stvoriti crijevne plinove pa možete koristiti grah adzuki (mali crveni japanski), dobar izvor proteina i stvara manje plina.

Mlijeko i mlije?ni proizvodi: Umjesto kravljeg mlijeka i mlije?nih proizvoda koristite kozje mlijeko, mladi kozji sir i jogurt koju su uglavnom u redu. Kozja sirutka - bogata proteinima i blagotvorna za jetru.

Dragi ljudi, blagdani su pred nama. Bez obzira jesmo li ili nismo vjernici, ili koliko prakticiramo vjeru, ovo nas vrijeme podsje?a na ponovno ra?anje života. Korizma nam je prilika da izbacimo iz našeg života neku lošu naviku, a Uskrs je vrijeme da u naš život unesemo novu dobru naviku.

Svima nama je, naravno, važan blagdanski stol, pa nam se ?ini da upozorenja o prehrani dolaze u krivi ?as. Je li tome tako? Budu?i nema slu?ajnosti, pretpostavljam, da niti ovo nije slu?ajno. ?ini se da dolazi vrijeme kada se ne?emo skrivati iza prepunog stola, nego ?emo biti u mogu?nosti, da pred dragog prijatelja, uz ?ašu vode serviramo svu našu ljubav, suosje?anje i naše ?isto srce. Savršeno!

Obi?no pred blagdane ?ujemo komentare u smislu… ne znam kako ?u, ali moram kupiti nešto malo bolje hrane, ako mi netko do?e…

Dragi moji, ne živimo kako bi jeli, nego jedemo kako bi dugo i zdravo živjeli, bili „pri ruci“, nama i svima potrebnima i ostvarili se u skladu sa našim bezgrani?nim potencijalom.

Zato se nadam da ?emo se kod drugog kola?a, primamljive pince, ili neke druge hrane upitne za naše zdravlje, sjetiti da je uživanje u životu sasvim nešto drugo i uz veliko hvala na svom obilju prestati jesti.

Sretani blagdani!

Ana



?iš?enje i detoksikacija su izgleda odgovor na sve zdravstvene nevolje ?ovje?anstva.


Naše tijelo je programirano da se u normalnim uvjetima automatski ?isti od toksina i ostalog otpada. No, kako živimo pod stalnim stresom, jedemo lošu hranu, prejedamo se, ne pijemo dovoljno vode, nismo fizi?ki aktivni, tijelo troši previše energije da sve to s ?ime smo ga natrpali, preradi, provari i to u nikakvim uvjetima, pa mu ne ostaje energije za kvalitetne procese detoksikacije i ?iš?enja, nego su oni površni ili nikakvi.

Radi toga, kada se odlu?imo na post ili se hranimo samo sokovima od vo?a i povr?a ili jedemo samo sirovo ili postanemo vegetarijanac ili uklju?imo u prehranu mikro alge, ono jedva do?eka predah i krene sa brzom detoksikacijom koriste?i sve odvodne kanale.

Kriza ozdravljenja ili ?iš?enje se javlja i kada do?e do ve?eg odumiranja štetnih mikroorganizma, kao u slu?aju odumiranja kandide ili drugih loših bakterija, kada se odlu?imo odstraniti ih iz organizma.

Ono, što nam u trenutku „krize ozdravljenja“ djeluje kao pogoršanje zdravlja, je samo rezultat toga što se u našem tijelu potaknuo proces samo ozdravljenja. Nova energija razbija sve tjelesne blokade i aktivira niz poželjnih tjelesnih procesa u svrhu odstranjivanja nagomilanih štetnih tvari.

Umor, groznica, kašalj, prekomjerno znojenje i u?estalo mokrenje, problemi s kožom, neobi?an miris tijela, proljev ili zatvor, nepravilnosti u ciklusu mjese?nice, razdražljivost, poreme?eni san, sve su to samo simptomi krize ozdravljenja, koju je ve?ina nas iskusila u tijeku detoksikacije. Što je tijelo zaga?enije to je kriza ja?a.

Prenosim vam dio ?lanka „Kriza ozdravljenja“ u kojem se na vrlo direktan i nimalo blag na?in obra?uje ova tema, pa ?e nam upravo zato biti dobar smjerokaz:

„Kako možete o?ekivati ??da ?e se tijelo lako osloboditi otrova kad jedete tijelo zaklane mrtve životinje, pijete izlu?evine mlije?nih žlijezda krave - mlijeko i mlije?ne proizvode, jedete ono što služi za reprodukciju pileta - hormonska jaje, jedete hranu koja ima toliko škroba da biste mogli škrobiti svoju odje?u cijelu godinu, pijete sva ta pi?a, vru?e kave, alkohol, pivo i vino, a sve to uništava vaš um i smanjuje auru dopuštaju?i ulaz demonskih entiteta u vaše energetsko polje i u fizi?ko tijelo, pušite ono što nazivate cigarete, koje su zasi?ene s više od 700 štetnih kemikalija, uklju?uju?i cibet soka rektuma ma?aka, morfin, še?er i katrane kamenog ugljena, a sve to uništava plu?a; gutate najopasnije lijekove, imate ovisnost o še?eru ?iji su spojevi loši za mozak, pijete gazirana pi?a, koja su toliko kisela da mogu korozijom izgristi metal, jedete proizvode rafiniranih žitarica, u kojima ima toliko glutena da ga možete koristiti kao ljepilo. I kako ne o?ekivati ??da ?ete biti bolesni?

Ljudi ?esto pitaju: "Ho?u li biti bolestan ako se odlu?im na ?iš?enje? Tada im re?emo: Vi ste ve? bolesni!

Nau?eni smo da radimo protiv majke prirode, a naše tijelo je inteligentno. Na primjer, inteligentno tijelo traži da iskašljavamo sluz, što je dobra stvar. Me?utim, vi ste otišli u ljekarnu i kupili neki otrov koji zovete lijek i na razo?aranje vaše tjelesne inteligencije, zaustavili kašalj. Kašalj je proces ozdravljenja, ali vi se osje?ate bolje nakon lijeka koji je zaustavio kašalj, nepromišljeno ste zaustavili svoje ozdravljenje i onda se pitate zašto se nakon nekoliko tjedana ili mjeseci kašalj vrati i to osvetni?ki, još gori.

Kihanje je tako?er znak ozdravljenja, ali vi odmah kupiti neke lijekove koji zaustavljaju kihanje i pri?ate o tome kako ste se vratili u normalu.

Da, vi ste vratiti u normalu, ali normalno ne zna?i prirodno. Normalno je nositi nao?ale, ali to nije prirodno. Normalno je da ljudi imaju jednu ili dvije stolice u tjednu, ali to nije prirodno. Normalno je da kosa sjedi, ali to nije prirodno. Normalno je da zubi ispadaju u starosti, ali to nije prirodno. Normalno je da postanete senilan u starosti, ali to nije prirodno. Normalno je da se danas pije voda iz plasti?nih boca, ali to nije prirodno. Eto tu je razlika!

Detoksikacija se odražava na cijelo tijelo, jer se koriste svi eliminacijski kanali u svrhu otklanjanja sme?a. Da, trebate biti sretni zbog toga što u fazi ?iš?enja i ozdravljenja idete puno srati. Jedan od razloga zašto ste bolesni je taj što ste puni fekalija.

A ima ljudi koji hodaju okolo u njihovoj ludosti sretni što mogu srati samo jednom svaki tjedan. Gubi se od mene! Ti si hodaju?i vremenska bomba koja samo ?eka da eksplodira.

Detoksikacije poti?e proces ozdravljenja, poti?e peristaltiku crijeva. Tako?er, koža, to je najve?i eliminacijski kanal i kod detoksikacije tijelo ?e koristit ovaj kanal. Inteligencija tijela nije neozbiljna i površna kao mi. Mi ?emo radije biti lijepi a bolesni. Tijelo ne brine o toj površnoj stvari! Tijelo ?e koristiti postoje?i ili otvoriti novi kanal za spas vašeg života, putem procesa ?iš?enja.

Ako u po?etku ?iš?enja osje?ate mu?ninu, vi ste vrlo otrovni. Jeli ste vrlo lošu hranu tako dugo da su neprirodne stvari postale prirodne za vaše tijelo. Radi toga ono odbija bilje, sirovo vo?e i povr?e, sok od povr?a, me?utim, mogli biste i dalje jesti pirjanu govedinu, pire krumpir i umak i ?etrnaest vrsta keksa i osje?ati se jako dobro!

Glavobolja tijekom detoksikacije! Naravno! Krv u venama se prorje?uje, ?isti se i mozak je lišen svakodnevnog sme?a i to povla?enje je bolno, odatle glavobolja!

To su krize zbog lije?enja, dakle, krize ozdravljenja. Ne trebate lijekove, koji vam stvaraju ovisnost, trebate samo strpljenje.

Da, ovisnost. Ako uzimate lijekove za srce više od petnaest godina, vaše srce je još uvijek bolesno, ne radi dobro, ali vi i dalje uzimate lijekove. Zašto? Vi ste ovisnik! Ili lijek za Alzheimer, uzimate šest godina i zaboravili ste ve? zašto, ali ga još uvijek uzimate! Zašto? Budu?i da ne može prestati! Vi ste ovisnik!

A najgluplje su kontracepcijske pilule koje uzrokuju rak ženskih reproduktivnih organa, ali ih žene i dalje uzimaju, kako bi zaštitile kožu od izbijanja prišti?a. Ako to pogledamo zajedno sa njihovom ulogom u kontroli ra?anja, jer utje?u na hormone, jasno je da je uzrok problema kože hormonalni (prvenstveno ili sekundarno) i treba raditi na balansu endokrinog sustava.

Koliko god vam vaš lije?nik savjetovao najbolje lijekove, zapamtite, lijekovi su otrovni i stvaraju ovisnost.

Vidio sam lije?nike kako stoje izvan bolnice i puše cigarete na pauzama. Lije?nik koji obavlja operaciju na pacijentu koji ima raka plu?a, a zatim odlazi van u?initi samu radnju od koje je bolesnik dobio rak plu?a. Ili lije?nik koji dolazi u sobu oronuo, pognut, kašlje, nosi nao?ale, koža mu naborana, baš sve gore od goreg, a ja sam trebao da me ta osoba pregleda i djeluju na mene?

Najve?a mi je želja da ljudi pobjede strah, neznanje u vezi vlastitog tijela i ovisnost, te da po?nu vjerovati u sebe, u svoje osje?aje i psihi?ke sposobnosti i preuzmu odgovornost za vlastito zdravlje, a ne da se predaju u ruke nekome izvan sebe. Ljudi bi trebali nau?iti da se njihovo povjerenje u zapadne lije?nike iskorištava, manipulira, stvaraju?i ovisnost, kroni?ne bolesnike i financijski upropaštene ljude. Dherbs pokušava promijeniti sve to ili barem potaknuti tu promjenu.

Uspješno pomo?i ljudima da razbiju ili uklone strah od krize iscjeljenja je prvi korak“.

?lanak na http://dherbs.com/articles/healing-crisis-78.html

Dragi ljudi, ?iš?enje možemo usporediti sa radnjama kojima ?emo morati pribje?i, nakon što smo 30 godina na zidove našeg stana ili ku?e nanosili boju na boju, pa ove godine kona?no zaklju?imo da se boja više ne drži i da prije svega moramo sve dosadašnje nanose ostrugati. Ako želimo napraviti zaista dobar posao ostrugat ?emo sve do ?istog zida i u toku struganja ne?emo bojiti, samo ?emo strugati, a tek onda obojiti lijepom bojom u kojoj ?emo uživati.

Unutar našeg tijela se godinama pohranjuje sme?e; ostaci virusa, bakterija, toksini, tragovi antibiotika, hormoni rasta i drugi hormoni iz mesa koje smo u obilju jeli i ostalo za što možemo samo pretpostaviti kakve su to gomile raznog otpada. Sve se to deponira u našem tijelu koje, malo pomalo, prestaje biti u mogu?nosti odraditi normalne metaboli?ke procese. Potrebno je ?iš?enje.

Jedna od najve?ih grešaka, koju ljudi ?ine kad se susretnu sa krizom izlje?enja, u tijeku detoksikacije, je da prestanu sa procesom, smatraju?i da su uhvatili neku strašnu infekciju ili da im ?iš?enje ne donosi nikakvo dobro, jer prije toga nisu uop?e imali ovakve zdravstvene probleme.

Imajmo strpljenja sa našim tijelom i nastavimo proces, bez obzira koliko snažnu krizu ?emo pro?i, jer to je dio puta koji nas vodi dobrom zdravlju.

Najbolji na?in da pomognemo tijelu, tijekom procesa detoksikacije, je da pijemo puno vode, da izbjegavajmo lošu hranu i prejedanje, te da budemo radosni jer smo u mogu?nosti pomo?i mu da se oslobodi okova raznog sme?a pod kojim je godinama stenjalo.

Prošli mjesec sam dobila mail od jedne drage gospo?e koja je upravo završila program detoksikacije, u kojem kaže: imam osje?aj da sam otvorila sve prozore i da mi je dušu obasjalo sunce. Zaista je tako!

Želim vam puno strpljenja, dobro zdravlje i radost!

Ana



Devedesetih godina, nakon smrti supruga, još neko vrijeme sam vodila naš privatni posao. Iako sam svakodnevno dobivala signale da tu nema budu?nosti, ustrajavala sam misle?i nešto ?e se dogoditi, sutra ?e biti bolje, nisam htjela priznati i odustati, jer sam odustajanje doživljavala kao osobni bankrot. Tako to biva kada se poistovjetimo sa našim poslom, a mi naravno nismo naš posao.

Prolje?e 1998 godine sam do?ekala potrošena; financijski, energetski, emocionalno na nuli, a svijet oko mene mi se ?inio bezli?an, siv. Ogromnu brigu, zapravo paniku, mi je stvarala stalna misao kako do kraja odraditi ulogu roditelja.

U takvom totalnom rasulu sam se susrela sa dragom mi osobom, kojoj je bio dobro poznat moj optimizam i energija, a sada je ispred sebe imala ruševinu. Nije me pitala što mi je, razgovarale smo o nebitnim stvarima i dogovorile sutradan kavu. Došla je i pored mene stavila kutiju Zelene energije, sa najkra?im mogu?im komentarom „ pij dvije kapsule dnevno“. Poznato mi je bilo njeno poimanje svijeta, kao i njen životni stav da, ako je mogu?e, ljudima pomogne, a ako nije da se ne petlja i bila sam sigurna da ovu odluku nije donijela olako, niti iz neke osobne koristi, nego samo i jedino zato da mi pomogne prebroditi krizu, da izbjegnem mogu?e tjelesno oboljenje koje obi?no okruni takve životne stresove.

S punim povjerenjem sam isti dan po?ela uzimati Zelenu energiju. Promjena na bolje se vidjela ve? nakon nekoliko dana, ali što je ?ovjek, nisam mogla povjerovati da je to rezultat od te dvije male kapsulice ne?ega. Nisam ni znala što pijem.

Vratila mi se energija i optimizam, svijet oko mene je ponovo bio u bojama. Dobila sam posao u dobroj firmi. Ujutro bi se ustajala puna pozitivnog o?ekivanja. Svejedno, dosta vremena mi je trebalo da svu tu dobrobit pripišem algama. Mislila sam na placebo efekt i sli?no, jer mi je bila nevjerojatna tolika snaga tih malih bilj?ica i nisam bila sigurna ponuditi ih nekome, pa niti u potrebi.

Nakon nekog vremena, u ruke mi je, na ?udan na?in, došla knjiga „ Zelene zrake svjetlosti“ dr. Petera Naydenova i tada sam shvatila do kakvog blaga sam došla.

Snaga ove si?ušne biljke me podsjeti na pri?u o Aladinu, koji kaže „Sezame otvori se“ i vrata pe?ine, u kojoj je neprocjenjivo blago, se otvore. Koja je poruka ove pri?e? Je li pe?ina zapravo sjeme sezama, jer pogled na nutritivni sastav sezama otkriva prepunu riznicu hranjivih sastojaka. Odli?an je izvor bakra, mangana, kalcija, magnezija, željeza, fosfora, cinka i dobar je izvor selena, a od vitamina je izvrstan izvor tiamina B1, piridoksina B6, niacina, folne kiseline, a dobar izvor riboflavina. U sastavu sezama nalazi se i 11,8 g dijetalnih vlakana i 714 mg fitosterola. Me?u nutrijentima su sezamin i sezamolin, koji pripadaju grupi dijetalnih vlakana zvanih lignani, a oni snižavaju kolesterol i krvni tlak, te pove?avaju razinu vitamina E. Sezamin tako?er štiti jetru od oksidativnih ošte?enja. Sjemenke sadrže 45-60% ulja koje se koristi u kuhinji, a njegova vrijednost je u tome da ulje unutar sjemenki predstavlja mješavinu estera glicerola s oleinskom i linolenskom kiselinom (omega-6 masne kiseline). Ulje sadrži vitamine A, B1, B6 i E. Vrlo je stabilno zbog sadržaja antioksidansa sezamola. Sezam se preporu?uje konzumirati uz hranu kao što su žitarice ili mahunarke kojima poboljšava aminokiselinski sastav. Ako se koristi sirova, na primjer uz žitarice u doru?ku, neposredno prije upotrebe, sjemenke kratko samljeti.

Recenziju knjige „Zelene zrake svjetlosti“ je uradila dr. Jadranka Komadina-Ga?i?, lije?nik, homeopat, nutricionista i algoterapeut. Kontaktirala sam je i ona mi je ispri?ala o odli?nim iskustvima, posebno sa AFA algom kod nje same, njene obitelji, a pogotovo kod njenih pacijenata.

Nekako u to vrijeme se razboljela moja starija k?er. Nakon pretraga je utvr?eno da ima kolitis i toliko jaku trombocitopeniu da je lije?nica posumnjala na lupus, što hvala Bogu nije bila istina. Tada sam odlu?ila i na isti na?in kao što sam ja dobila alge tako sam dala i njoj, kutiju ispred nje i „ evo ovo ?eš piti“. Za samo mjesec dana su trombociti sa vrijednosti 50 došli na 140, a za 2 mjeseca se osje?ala savršeno, bez kolitisa i trombocitopenije. Nije redovita u uzimanju algi, a kako je zdrava i dobro se osje?a, ja je ne silim, iako znam da je nešto u njenom na?inu života dovelo do bolesti koju je imala i bez kvalitetne prehrane, bez algi, mogu?e da ?e organizam ponovo patiti. No, neke odluke ?ovjek mora sam donijeti.

Njeno ozdravljenje me je, naravno, ohrabrilo.

Moja mla?a k?er je bila od ro?enja jako anemi?na. Iscijedila sam tone mrkve, jabuke i cikle, pila je željezo i ništa. Naro?ito svako prolje?e bi prolazili iste probleme sa zdravljem.

Ve? sa tri mjeseca uzimanja AFA alge, iako je upravo bila krenula u vegetarijanstvo, njene krvne vrijednosti su bile odli?ne. Otišla je na studij i sa algama rješavala sve od manjkave prehrane do zahtjevnog studiranja. Danas još uvijek uzima redovito AFA algu, sada je kombinira sa Sea power i kompleksom masnih kiselina, a žitarice za doru?ak obogati bananom i Lighten up-om. Doru?ak joj je najvažniji obrok, nakon ?ega ode na posao i uz druge obaveze, vra?a se tek kasno na ve?er. U toku dana jede kako stigne, ali uz alge vrlo lagano nosi dan.

Moram spomenuti i mog psa Batlera, kojemu je dok je još bio mali potvr?ena epilepsija. Dobio je terapiju - tablete, koje su ga otupljivale, nije više prštao od sre?e kao ranije i ja sam odlu?ila da mu umjesto toga dajem AFA algu. Nisam bila sigurna da ?e se riješiti njegov problem epilepsije, ali ?e mu, u svakom slu?aju, dobro do?i za ukupno zdravlje.

Svaki dan bi 1 AFA kapsulu istresla u njegov uobi?ajeni obrok. AFA alga je u?inila svoj posao u ovoj maloj dragoj glavi. Napadi su prestali i moj Batler je postao ?ak pametniji i radosniji.

Shvativši snagu AFA alge dala sam si zadatak da moja saznanja o toj dobrobiti do?u do što ve?eg broja ljudi. To je moj doprinos kvaliteti življenja na našoj planeti.

Dragi ljudi, razumijem vaše strahove i nepovjerenje u poplavi ?udesnih lijekova i namirnica, kojima smo svakodnevno bombardirani, ali ako se ipak odlu?ite za alge nemojte u kratkom roku odustati, dajte sebi šansu i pokušajte ih koristiti bar 3 mjeseca, jer i onda kada nemate neke vidljive rezultate, vjerujte alga iza kulisa radi svoj posao. Onima koji su imali strpljenja i prepoznali sve dobrobiti mikro algi, posebno AFA alge, to je svakodnevna namirnica u njihovoj prehrani.

Hvala puno na ?itanju i na vašim komentarima, ali tako?er i oprostite ako vam moji tekstovi remete vaš „šesnaesterac“. Vaša želja je meni zapovijed.

Želim vam puno mudrosti, zdravlja i radosti.

Ana



Pod pritiskom fizi?kog, mentalnog i emocionalnog stresa, naše tijelo se neprestano neminovno troši. Stanice se truju, stare, propadaju, prestaju funkcionirati i umiru, ali na njihovo mjesto automatski dolaze nove. Od tog procesa regeneracije, koji zahtjeva puno energije, zavisi kvaliteta i duljina našeg života.

Trilijuni stanica u našem tijelu su poput elektrana, koje za gorivo koriste sirovine kao kisik, vodik, še?ere, masno?e, vitamine, minerale i aminokiseline. Obradom se ove sirovine pretvaraju u energiju, veliki dio koje se koristi za proizvodnju tjelesne topline, a ostatak za sve ostale fiziološke i biokemijske procese, uklju?uju?i i regeneraciju.

Kvaliteta i kvantiteta energije zavisi o kvaliteti sirovina.

Stanice trebaju: kisik, vodik, še?er, masno?e, vitamine, minerale i aminokiseline.
Kisik i vodik dobiju sa svakim našim dahom ili ?ašom vode, a sve ostalo trebamo unijeti sa hranom koju jedemo. Nažalost, svima nam je poznata kvaliteta hrane koju kupujemo, od prisutnosti sloja pesticida i kemikalija kojima je obložena, iako sve lijepo konzervirano i upakirano, nedostaju potrebne hranjive tvari. Iz tog razloga se preporu?uju dodaci prehrani.

Cijela divizija ljudi se ve? bavi problemom kvalitetne prehrane, pa se slijedom toga nudi mnoštvo dodataka, koji manje-više imaju dobrobit za naše tijelo.

Jednom prilikom sam pitala prijateljicu, koja se bavi prikupljanjem trava i bilja za ?ajeve i razne tinkture, kako izme?u sveg bilja zna koje je dobro, na što mi je odgovorila, da nema tog grma koji nije koristan ?ovjeku, naro?ito ako je rastao bez ?ovjeka, važno je samo utvrditi potrebu. Majka priroda je izvor savršene hrane.

S obzirom na vaš interes, iako je mnogo toga ve? re?eno o mikro algama, evo nešto o zdravstvenim prednostima i razlikama Klorele, spiruline i AFA alge. Ove savršene namirnice su na tržištu, kao dodaci prehrani, još od 1970 g .

Ova hrana pomaže tijelu proizvodnju energije, poboljšava probavu i detoksicira, pruža visoku koncentraciju vitamina, minerala, aminokiselina, enzima, Omega-3 esencijalnih masnih kiselina i antioksidanata ...Djeluje na razinu še?era u krvi, podiže imunološki sustav, poboljšava cirkulaciju, uravnotežuje kolesterol i krvni tlak, izoštrava memoriju, naro?ito AFA alga, pridonosi sigurnosti i njeguje dobru viziju.

Ove super namirnice ?ine da naše tijelo preplavi energija koja nas nosi cijeli dan, a no?u daje ugodan san. Naši sustavi se postepeno uravnotežuju, osje?amo se ja?i i otporniji na zdravstvene prijetnje i stresove.

Odaberemo li bilo koju od ove tri namirnice, ne?emo pogriješiti, sve tri su izvrstan dodatak prehrani, ali ako ve? imamo priliku birati, odaberimo AFA algu.

Osnovna prednost AFA alge je što raste u divljem netaknutom staništu, za razliku od klorele i spiruline koje se uzgajaju u bazenima pod utjecajem ?ovjeka. Tako?er je važna potpuna iskoristivost nutrijenata AFA alge, radi mekane stani?ne membrane, dok je kod Klorele stani?ni zid tvrd, skoro neprobojan. Za razliku od spiruline AFA alga ima tri puta više klorofila, koji je snažan antioksidant, prirodni antiseptik i pH regulator. AFA se kao i klorela, koristi kao dio protokola za detoksikaciju teških metala.

U praksi se ve? bezbroj puta potvrdilo da Klamatska AFA alga pruža mnoge potencijalne zdravstvene prednosti u smislu energije, raspoloženja i osloba?anja od kroni?nog umora, poboljšanje stanja kod artritisa, PMS, simptoma menopauze i raznih drugih zdravstvenih poteško?a, ali ono što su mnoga istraživanja potvrdila je da je Klamatska AFA alga najbolja hrana za mozak.

Konkretno, mnogi prakti?ari koristite AFA algu za podršku optimalne funkcije živ?anog sustava, kao što je Dr. Gabriela Cousneus, koji je, u svojim zdravstvenim centrima, koristi za ublažavanje posljedica Alzheimera i bolesti gubitka pam?enja, a u Njema?koj je korištena kod djece sa ADHD-om umjesto Ritalina.

Treba istaknuti jedinstvene komponente koje objašnjavaju zašto je Klamatska AFA alga posebno vrijedna podrška moždanim funkcijama.

Osim širokog raspona svih hranjivih tvari, AFA je vrijedan izvor feniletilamina (PEA), prirodni endogeni amfetamin, koji je u mogu?nosti prilagoditi raspoloženje. PEA je poznat kao 'molekula ljubavi "jer pove?ava prirodne endorfine, koji se obi?no proizvode kada smo zaljubljeni ili tijekom vježbanja. PEA djelom aktivira neurotransmisije dopamina i drugih katekoalamina u mozgu. Za razliku od sinteti?kih amfetamina, koje nije lako metabolizirati i znaju pretjerano aktivirati živ?ani sustav do to?ke štete, PEA se smatra prirodnim neuro -modulatorom, koja se može koristiti u skladu s našim potrebama, a homeostatski se brzo eliminira kada više nije potrebna. To je razlog da se PEA može sigurno uzimati na neodre?eno vrijeme, posebno kod pacijenata sa Parkinsom ili Alzheimerom, gdje nije samo slu?aj lošeg metabolizma neurotransmitera, nego i njihove niske proizvodnje, zbog degeneracije neurona. Kod bolesnika od Alzheimera i Parkinsa je u stvari utvr?eno da nedostaje PEA. Oralni unos feniletilamina (PEA) je pokazao da stimulira koncentraciju, pruža mentalnu energiju i pove?ava libido, a tako?er može smanjiti bol pove?anjem proizvodnje endorfina. Zbog svog djelovanja na serotonin, tako?er može smanjiti stres i anksioznost. Osim toga u PEA je odgovor na stres u hipotalamo-hipofiza-adrenalna os, te stoga ima op?i anti-stresni u?inak.

Me?utim, kada se PEA proguta, obi?no se enzimima raš?lani u jetri i crijevima, pa bude nedjelotvoran, a PEA u AFA algi je prirodno zašti?ena od ovog fenomena snažnim antioksidantima. Oni štite PEA i omogu?avaju da do?e do mozga i obavi svoju funkciju. Ne samo da ovaj prirodni antioksidant, poznat kao AFA phycocyanins, štiti PEA, nego tako?er osigurava zna?ajan stupanj neuro zaštite. To je važno jer oksidacijsko ošte?enje uzrokovano emocionalnim, prehrambenim i stresom iz okoliša, je uzrok progresivnog razvoja neuro degenerativnih stanja kao što su Alzheimerova i Parkinsonova bolest, a tako?er su obilježje poreme?aja raspoloženja poput depresije.

U novije vrijeme, dr. Stefano Scoglio, Institut za istraživanje, na Sveu?ilištu u Urbinu, Italija, koordinira laboratorijske i klini?ke studije o Klamatskoj algi. Konkretno, njegova klini?ka istraživanja pokazala su da AFA ima sposobnost da pruži zna?ajno olakšanje kod poreme?aja raspoloženja poput depresije i tjeskobe, kao i da može ublažiti simptome menopauze. Rezultati kod svih su zna?ajan porast op?eg blagostanja i energije na svim razinama.

Dr. Scoglio tako?er provodi malu vegansku studiju, kako bi se utvrdila biodostupnost vitamina B12 sadržanog u AFA algi. Vitamin B12 je važan nutrijent potreban za zdrav živ?ani sustav, razine koga imaju tendenciju pada nakon 50 godina. Iako se smatra da su životinjski proizvodi jedini pouzdani izvor vitamina B12, ova studija je pokazala, da AFA alga može biti iskoristiv izvor, jer je kod ve?ine sudionika, krv pokazala rast razine vitamina B12 i smanjenje homocisteina.

Ne treba zanemariti snažno antioksidantno i anti-upalno svojstvo AFA alge. Stupanj upale je povezan s ve?inom zdravstvenim problemima, posebice onima na živ?ani sustav. Na primjer, AFA je pokazala da blokira proizvodnju upalnog agensa leukotriene B4, povezano s migrenom i glavoboljom.

Mnogi znanstvenici se slažu da ?e još ozbiljnije studije otkriti sve njene prednosti, jer je potrebno sve potkrijepiti s još više detalja iz klini?kih istraživanja.

Dragi ljudi, kreirani smo kao vrhunsko bi?e, sve ima svoju ulogu, od najve?eg organa do si?ušne stanice, na nama je samo da osiguramo kvalitetno gorivo za sve procese i da uživamo u vlastitom tijelu.

U?imo biti sretni, iako nemamo sve što želimo. Neka nam to bude kriterij radosti, jer jedna od životnih konstanti je da nemamo sve što želimo, no, stalna goru?a želja je lijep osje?aj na valu kojeg hrlimo naprijed.

Neka nam radosti i zdravlja.

Ana



Izvori:

1. Mayne ST et al. Beta-carotene, carotenoids and diseasne prevention in humans. FASB J. 10 (7). 1996.

2. Kushak RI et al. Favorable effects of Blue Green Algae Aphanizomenon flos-aquae on Rat Plasma Lipids. JANA 2: 59-65. 2000.

3. Chernomorsky S et al. Effect of dietary chlorophyll derivatives on mutagenesis and tumor cell growth. Teratog Carcinog Mutagen 19(5): 313-22. 1999.

4. Ispida K et al. Phenylethylamine stimulates striatal acetylcholine release through activation of the AMPA glutameric pathway. Biol Pharm Bull 28(9): 1626-9. 2005.

5. Robinson TE and Kolb B. Persistent structural modifications in the nucleus accumbens and prefrontal cortex neurons produced by previous experience with amphetamine. Journal of Neuroscience 17: 8941-7. 1997.

6. Zhou G et al. Platelet monoamine oxidase B and plasma beta-phenylethylamine in Parkinson's disease. J Neurol Neurosurg Psychiatry 70(2): 229-31. 2001.

7. Kosa E et al. Effects of beta-phenylethylamine on the hypothalamo-pituitary-adrenal axis in the male rat. Pharmacol Biochem Behav 67(3): 527-35. 2000.

8. Tsuboi H et al. Depressive symptoms are independently correlated with lipid peroxidation in a female population: comparison with vitamins and carotenoids. J Psychosom Res 56(1): 53-8. 2004.

9. Kaasinen V et al. Age-related loss of extrastriatal dopamine D(2) –like receptors in women. J Neurochem 81(5): 1005-10. 2002.

10. S. Scoglio et al. Effect of a 2-month treatment of Klamin, a Klamath algae extract, on the general well-being, antioxidant profile and oxidative status of postmenopausal women. Gynecology Endocrinology In publication (accepted October 2008).

11. Genazzani et al. Modificazioni endocrine in pre e postmenopausal. Endocrinologia 3(1). 1999.

12. Paola DB and Scoglio S. Complementary treatment of mood disorders associated with oncological diseases by using the Klamath algae (Aphanizomenonflos aquae) extract Klamin: a pilot study. Submitted.

13. Benedetti S and Scoglio S. Antioxidant properties of a novel phycocyanin extract from the blue green algae Aphanizomenon Flos Aquae. Life Sciences 75: 2352-2362. 2004.

14. Tsuboi H et al. Depressive symptoms are independently correlated with lipid peroxidation in a female population: comparison with vitamins and carotenoids. J Psychosom Res 56(1): 53-8. 2004.

15. Sarchielli P et al. Nitric oxide metabolites, prostaglandins and trigeminal vasoactive peptides in internal jugular vein blood during spontaneous migraine attacks. Cephalgia 20(10): 907-18. 2000.

16. S.Scoglio et al. Effect of a 2-month treatment of Klamin, a Klamath algae extract, on the general well-being, antioxidant profile and oxidative status of postmenopausal women. Gynecology Endocrinology In publication (accepted October 2008).

17. Mecocci P. Oxidative Stress in mild cognitive impairment and Alzheimer disease: a continuum. J Alzheimers Dis 6(2): 159-63. 2004.

18. Kusaga A. Decreased b-phenylethylamine in urine of children with attention deficit hyperactivity disorder and autistic disorder. No To Hattatsu 34(3): 234-8. 2002.



Kad nam je životni cilj izazov koji zahtjeva puno energije i rada, znatiželjno ?emo svako jutro nakon bu?enja iš?ekivati što nam to donosi novi dan. I dok kora?amo danom, kroz mnoštvo ?udesnih mogu?nosti, trudit ?emo se podi?i dobre vibracije u nama i oko nas, svjesni koliko smo mo?ni.

No, kad nam je nutrina prazna i život bez smisla, ko travka na vjetru smo. Savijaju nas i lome doga?aji oko nas, doti?emo ?esto dno i jedva se uspravljamo, naše misli su u potpunom košmaru, a aktivnosti uglavnom stihijske i neodgovorne. Jutarnja „motivacija“ su nam prve jutarnje vijesti koje popratimo psovkama kao i sino?, ili rani problem u komunikaciji jer nemamo snage i hrabrosti za razgovor i „dosta nam je svega“, ili bezuspješni pokušaj pokretanja automobila, pa verglamo do besvijesti „za inat svemu“, a u nama raste bijes, tlak nam se diže a samopouzdanje pada, pa postajemo jadni, gubitnici puni samo sažaljenja. „I što ?e nam takav dan, …… te dan“.

Zgodno kaže Anthony Robbins: "Vjerujem da je život poput rijeke i da ve?ina ljudi uska?e u tu rijeku nikada zaista ne odlu?ivši gdje žele završiti. I tako za vrlo kratko vrijeme oni bivaju uhva?eni u struji: struji doga?aja, struji strahova, struji izazova. Kada stignu do mjesta gdje se rijeka ra?va, oni ne odlu?uju svjesno kamo žele po?i ili koji im smjer odgovara. Oni jednostavno "idu kako ih voda nosi". Postaju dio gomile ljudi koje usmjeravaju doga?aji umjesto njihovih vlastitih vrijednosti. Zbog toga osje?aju da nemaju nadzor. Ostaju u tom nesvjesnom stanju sve dok ih jednog dana ne probudi zvuk razbješnjele vode. Tada otkrivaju da se nalaze dva metra od slapova Nijagare u ?amcu bez vesla. U tom trenutku kažu: "Oh, k vragu!" Ali, tada je ve? kasno. Nalaze se pred padom. Ponekad je to emocionalan pad. Ponekad je pad tjelesan. Ponekad je rije? o financijskom padu.

Velika je vjerojatnost da je ono što vas trenutno optere?uje u životu moglo biti izbjegnuto boljom odlukom uzvodno."

I tako u bijesu odlu?imo da ?emo na poziv sindikalnih ili nekih drugih vo?a, izi?i i mi na ulice i pokazati toj „marvi“ „kriminalcima“ i sli?no, ono što ih ide.

Jesu li sve ove manipulacije, s nama ljudima, dio planirane zavjere ili je neki drugi ?ak benigni razlog, uop?e nije važno. Važno je osvijestiti ?injenicu da takve manipulacije masama koje se hrane najnižim vibracijama, nikome i ni?emu ne donose dobro, naprotiv donose štetu jer sudionici gube osobni identitet i dragocjeno vrijeme.

Znam buka je velika. Sve oko nas bruji o stotinama problema, lošim stvarima i doga?anjima, pa zaista izgleda nemogu?e da normalan ?ovjek preživi u ovom nevjerojatnom vremenu.

Ali ovo je naš trenutak i naš svijet u kojem živimo. Upravo sada i ovdje smo iz nekog vrlo bitnog razloga i upravo vrijeme u kojemu živimo je puno nevjerojatnih prilika. Trebamo vjerovati da ?e svatko na svom mjestu odraditi najbolje svoj dio posla, jer nitko nema vremena za tu?u ulogu. Odradimo li svoj dio, u skladu za zajedni?kim stremljenjima, dali smo najve?i mogu?i doprinos sebi, užoj i široj zajednici, Planeti.

Velike promjene se ve? doga?aju, ali ih od silne buke i meteža ne vidimo. Svijet se mijenja sve brže, po?evši od promjene svijesti, shva?anja i prihva?anja ?injenice i uloge svakog od nas. Doga?a se bu?enje ?udesnog nam uma i energije potrebne za postavljanje cilja i pronalazak smisla življenja, za što je potrebno vrijeme i strpljenje.

Ne samo da ?e nam smisao dati zna?enje, nego ?emo jasnije odrediti smjer u kome idemo i lakše donositi velike odluke. U teškim životnim situacijama, kad doživimo neuspjeh bilo koje vrste smisao života je taj koji nas motivira da izdržimo.

Viktor Frankl, slavni neurolog i psihijatar, u svojoj knjizi „?ovjekovo traganje za smislom“, je opisao osobno iskustvo u koncentracijskom logoru i kako je unato? poniženju i patnji, bio odgovoran i uspio re?i „da“ životu.

„Jedinstvenost i posebnost po kojoj se razlikuje svaki pojedinac, i koja daje zna?enje njegovu postojanju, jednako utje?e na kreativan rad kao i na ljudsku ljubav. Kad ?ovjek shvati da ga je nemogu?e zamijeniti, postaje u potpunosti svjestan odgovornosti prema životu i njegovu nastavku. ?ovjek koji postane svjestan odgovornosti koju ima prema ljudskom bi?u koje ga s ljubavlju ?eka, ili prema nedovršenom radu, nikada ne može odbaciti život. Zna zašto svojega života i može se nositi s gotovo svakim kako“.

„?ovjek ne bi trebao tražiti apstraktan smisao života. Svatko ima svoj specifi?an poziv ili misiju u životu da ispuni konkretan zadatak. Zato se ni jedan pojedinac ne može nadomjestiti niti se njegov život može ponoviti. I zato je pojedin?ev zadatak jedinstven baš kao i njegova sposobnost da ga ispuni.

Budu?i da je svaka situacija u životu ?ovjeka izazov i problem koji mora riješiti, pitanje smisla života moglo bi se zapravo obrnuti. ?ovjek, u kona?nici, ne bi trebao pitati što je smisao života nego bi trebao shvatiti da je on taj koga se pita. Jednom rije?ju, život svakom ?ovjeku postavlja pitanje; a on životu može odgovoriti jedino odgovaraju?i za svoj vlastiti život; on životu može odgovoriti jedino tako da bude odgovoran.“….. Viktor Frankl

A profesor Michael Steger, koji je radio anketu o smislu u životu, kaže:

"Op?enito, ljudi koji su pronašli neki sveobuhvatni smisao, neki temeljni cilj potpore onome što rade i u što vjeruju, imaju mogu?nost da lakše izdrže sve stvari kojima ih život pogodi. No, ne treba to uzimati zdravo za gotovo. Ne?iji smisao ne mora nužno biti dobar za društvo. Hitler je vjerojatno imao jasan smisao. Stvar je u tome da, u isto vrijeme, cilj bude zdrav za pojedince i svijet.“

Jakobom Needlemanom, filozof koji je pisao o etici, religiji i vo?enju, poznat po svojoj knjizi „Novac i smisao života“, u intervjuu iz velja?e ove godine, pod naslovom „Novcem možeš kupiti sve osim smisla“, kaže:

"Smisao, to je najvažnija stvar u našem životu. Možete imati sve vrste užitka, ali bez smisla ?ete završiti o?ajni. Ono što sam otkrio u toku pisanja knjige „Novac i smisao života“, je da su ljudska bi?a kreirana za davanje. Ako bi to prikazali u najekstremnijem obliku, rekli bi, da smo kreirani za ljubiti i služiti ne?emu ve?em nego smo sami, da li drugim ljudima, ne?emu što zovemo Bog, ili samoj Pravdi. Dok ne prona?emo naš na?in davanja, ne?e biti sre?e niti smisla. Ja se privremeno mogu osje?ati da sam uspješan i poštovan, ali na kraju, mora postojati neka vrsta davanja. To je ono što nismo razumjeli jer davanje se sakuplja u neku vrstu porezne olakšice.

A novac bi trebao pomo?i kao instrument traganja za smislom.“

Cijeli intervju možete pogledati na http://www.dailygood.org/view.php?sid=175

Dragi ljudi, dok tragamo za smislom života, podsjetimo se biti redovito zahvalni.

Živi svoj život tako da strah od smrti nikad ne može u?i u tvoje srce. Kada se budiš u jutarnjim satima zahvaljuj ??za jutarnju svjetlost, zahvaljuj ??za ??život i snagu koju imaš, zahvaljuj ??za hranu i radost življenja. A ako slu?ajno ne vidiš razloga za zahvaljivanje, budi uvjeren da je greška u tebi….. Tecumseh, indijanski poglavica

Veeeeeeliki pozdrav!

Ana



„Jesi li ?ula za Dinku?“, upita me prijateljica i ne ?ekaju?i moj odgovor nastavi: „trebala je i?i na ugradnju premosnice, ali su joj kod pripreme pronašli nešto na plu?ima i otpremili je odmah u bolnicu, gdje je ve? operirana. Odstranili su joj pola plu?nog krila…“.

Dok je slušam u glavi mi se vrte slike sa našeg zadnjeg druženja. Naime, ne propuštamo se okupiti svakih pet godina za proslavu mature, a kako se osim toga rijetko ili nikako ne vi?amo ovi susreti budu ludi i nezaboravni. Ali vrijeme izme?u, od slavlja do slavlja, bude nekako šuplje kao da ne marimo jedni za druge. Spomenemo se uglavnom kad se dogodi nešto loše i tada se baš svojski potrudimo da ta loša vijest dopre do svih nas. Danas je Dinka, ju?er je bila Javorka, a sutra tko zna ?ije ime ?e se spominjati u kontekstu neke loše vijesti.

Iako možemo sa stopostotnom sigurnoš?u re?i da se svima nama doga?a više dobrih nego loših stvari, ove dobre ostaju ne primije?ene, ne prepri?ane. Izgleda kao da ne volimo prenositi dobre vijesti i kao da se ne volimo radovati tu?em dobru, što nije to?no. U ?emu je problem?

Dobra vijest u startu nema snagu kao što ima loša, a k tome o lošima stalno mislimo, prepri?avamo ih, s ?ime ih hranimo i dajemo im još ve?i zna?aj. Donositelj loše vijesti ?ak ima pravo malo je „doraditi“, kako bi „zvu?ala“ i nitko mu to ne?e zamjeriti, no, trebalo bi to uzeti u obzir naro?ito ako je prenosimo dalje, ali ne, dapa?e, svatko ima pravo malo doraditi takvu vijest.

Ho?emo li biti obilježeni kao osoba bez suosje?anja ako ne dajemo veliku pozornost lošim doga?anjima? Ho?emo li postati neinteresantni, možda ?ak nepoželjni u društvu, ako se odlu?imo biti donositelj uglavnom dobre vijesti?

Što god odlu?imo, trebamo znati da razgovori koje vodimo pridonose našim mentalnim stavovima. Negativnim temama njegujemo negativnu energiju u našem umu, koja i dalje privla?i istu takvu energiju. Ustrajemo li u negativnim razmišljanjima i razgovorima, malo pomalo, navu?i ?emo teške zastore na prozore naše duše, u mraku koje ?e se razvijati niske emocije i ne?emo vidjeti izlaz.

Promatrajmo se kako reagiramo na situacije u cjelini. Obratimo pozornost na naše komentare. Jesu li oni pozitivni ili negativni? Isti?emo li više negativne? Žalimo li se i mislimo samo na najgore? Ako nešto krene po zlu, jesmo li ljutiti? Okrivljavamo li nekoga uz niz negativnih misli ili se usredoto?imo na rješenje i preuzimaju?i odgovornost stvaramo promjene koje želimo?

Istraživanja su pokazala da ljudi koji su uglavnom pozitivni i više obazrivi imaju bolje šanse za postizanje svojih ciljeva i više je vjerojatno da ?e živjeti ispunjen život.

Tražimo dobro u svim doga?anjima i ljudima s kojima smo u interakciji.

Svojevremeno sam poslovno sura?ivala sa uspješnim bra?nim parom iz Milana. Posao mi je donio divnu priliku jednotjednog druženja u njihovom domu. Provodila sam vrijeme u njihovoj agenciji i bila svjedokom savršenog odnosa i jednostavnosti u komunikaciji sa svim ljudima, bez obzira. Van radnog vremena smo šetali i razgovarali i privatnim temama. Gospo?a je bila k?erka bogatog tvorni?ara koji još uvijek posjeduje dvorac sa ergelom konja u okolici Milana. Pri?ala mi je o njenom djetinjstvu. Bilo ih je šest sestara. Mnogi ljudi su svra?ali k njima i one su od malena trebale svakog gosta srda?no pozdraviti i uz pozdrav obavezno istaknuti nešto lijepo što osoba ima na sebi. Fokus na dobro u svakom ?ovjeku je zadržala kroz život, privatno i poslovno, i sigurna je da joj je taj stav najviše doprinio lako?i i ljepoti življenja.

Dr. Mike Segal radi na trauma odjelu jedne op?e bolnice. Susreo se sa mnogim teškim stanjima pacijenata i bio svjesniji njihovog stanja više nego oni sami. Kad bi došao na odjel i obratio im se, svi bi govoriti o teško?ama kroz koje prolaze. Gledao je kako u toku razgovora njihova lica postaju sve tužnija. Trebalo mu je godina dok je shvatio važnu životnu lekciju, da na ovom svijetu postoje mnoge loše stvari, me?utim, da postoje i mnoge, mnoge dobre. Tada je odlu?io da kod susreta sa pacijentima, nakon pozdrava, kaže „Recite mi nešto dobro“. Ustrajao je u svom projektu i postao poznat kao dr „ Recite mi nešto dobro“, iako nikada nije znao što ?e dobiti kao odgovor. Pacijenti su, fokusiraju?i se na traženje dobrih stvari u svom umu, bili više pozitivni, što je uz razne dosjetljive komentare na njihova lica donosilo osmjeh.

Dragi ljudi, razmišljam možemo li iskoristiti ovu ideju, kako bi se u razgovoru sa našim dragim prijateljima i poznanicima fokusirali na dobre stvari. Jer misliti i govoriti o dobrim stvarima zna?i privla?iti iste, a to je toliko potrebno upravo sada u ovom svijetu i ovom vremenu.

Koristim priliku da vam, kao dobru vijest, prenesem odli?nu lipanjsku ponudu, jer kao što ve? sigurno znate, osim što kao ?lanovi kupujemo 30% jeftinije, svaki mjesec koristimo dodatne pogodnosti. Ponuda u lipnju je zaista iskoristiva.

uz 1 AFA algu 140 kapsula i Zelenu energiju dobijemo gratis Sea Power 120 kapsula

uz 2 AFA alge 120 kapsula i Kolostrum dobijemo još jedan Kolostrum gratis

uz 3 kom Kompleks masnih kiselina dobijemo 1 komad gratis

uz 3 kom Lighten up-a dobijemo 1 komad gratis

i još druge pogodnosti

Želite li u?initi dobrobit vašem organizmu i obogatiti svoj jelovnik nekim od dodataka i k tome koristiti sve ?lanske pogodnosti, a niste još ?lan, sve to možete vrlo jednostavno. Novi ?lanovi, osim toga imaju pravo na posebnu cijenu nekih proizvoda, kao: COQ10, Lagani po?etak, Ionska ?etkica za zube i Antioxidant.

Evo sastojaka savršenog doru?ka kojeg sam upravo pojela:

1-2 žlice zobenih pahuljica

3-5 badema

Ovo dvoje namo?iti u malo vode, može i ve?er ranije.

Neposredno prije doru?ka dodati

1/2 ?ajne kaši?ice kurkume

1/2 ?ajne kaši?ice pravog cimeta /može i bez kurkume i cimeta/

1 kaši?ica Lighte up-a

1 banana, može i jabuka ali je ukusnije i korisnije sa bananom. Vo?e naravno sitno izrezati.

Osim odli?nog doru?ka Lighten up možete koristiti kao poseban ve?ernji obrok, a možete se po?astiti sa odli?nim frapeom od Lighten up-a i banane, uz dodatak zobenog mlijeka. Ovaj mjesec ga možete povoljno kupiti, pa predlažem da ga isprobate.

Lijep dan!

Ana


Suo?avamo se ?esto sa opakim izazovima i iskustvima poraza, kada se osje?amo žrtvom raznih okolnosti, kada smo ljuti, zbunjeni, izdani, razo?arani. Ego nas pokušava odvu?i na osu?ivanje samih sebe, mami nas u zamku krivnje, osvete i uspore?ivanja.

Krenemo li tim putem igrati ?emo se žrtve sa velikim užitkom do psihi?kog i fizi?kog kraha. Umjesto toga možemo te situacije promatrati kao u?itelje, što i jesu, koji ?e nam pomo?i da uo?imo da nešto unutar nas žudi prona?i smisao, svrhu i otkriti razlog zbog kojeg smo se našli ovdje u ovom vremenu. Potraga za svrhom nas tjera da u?imo i rastemo, nastoje?i stvoriti život u kojem ?emo se mo?i kreativno izraziti i osje?ati se ispunjeno.

No, ?esto zaglavimo imitiraju?i druge ljude kojima se divimo iz bilo kojeg razloga, pa pokušavamo njihov put i na?in umetnuti u vlastiti život. To otprilike izgleda kao da smo obuli tu?e cipele i uputili se u šetnju predivnim krajolikom. Cipele su zaista prekrasne, ali ne odgovaraju našoj nozi i usprkos svoj njihovoj ljepoti i ljepoti krajolika, u šetnji ne?emo uživati i još dugo ?emo trpjeti posljedice okrivljuju?i uglavnom nogu.

Tu?e mišljenje koliko god izgledalo pametno i tu?e iskustvo koliko god bilo bogato, može nam biti samo poticaj da sami krenemo u istraživanje vlastitih mogu?nosti i stvaranje vlastitih novih iskustava, a ne „špranca“ za ugradnju toga ne?ega tu?ega u vlastiti život.

Multimedijski umjetnik Ivan Ladislav Galeta, koji sa kamerom u jednoj, a motikom u drugoj ruci, pomi?e granice umjetnosti, doti?e nas svojim stavovima i poti?e na promišljanja, nova usmjerenja i nove aktivnosti.

„Razotkriti svoju bit, onu koju svatko nosi skrivenu u sebi, da bi mogao do?i do dijaloga izme?u te svoje biti i sebe samoga i kroz taj proces dose?i onu razinu prihva?anja ?injenice da je ta njegova bit neponovljiva, nezamjenjiva i jedinstvena. Kad to prepozna on ne?e svoju bit prenositi drugome, nego ?e kod drugoga pokušati izazvati reakciju da i on sam iza?e sa svojom biti van“, Galeta, Bioenergetika i umjetnost (predlažem pogledajte).

Proces razotkrivanja svoje biti traži od nas usredoto?enost i pribranost u svakom trenutku, kako bi iz mnoštva slika i zvukova razabrali, prepoznali i pratili ono što nas vodi tom otkri?u. No, nimalo nije lako usredoto?iti se u trenutku kad vlada mrak u gospodarstvima diljem svijeta, kad su prisutni svi oblici društvenih bolesti, a suptilnom getoizacijom se želi posjedovati ?ovjek i njegovo vrijeme.

Ljude se pokušava staviti pod dušobrižni?ku pasku samo prozvanih voditelja raznih organizacija i udruženja, koji sebi daju tako zna?ajnu ulogu da, bez straha i krivnje, organiziraju drugima život do u detalje. U glave im guraju svoje misli, svoja iskustva i svoje vi?enje života, ne daju?i im prostora da razumiju svoju osobnost i veli?inu i da prona?u svoju bit.

Uzmimo primjer umirovljenika koji je manje ili više uspješno brinuo o svojoj obitelji i doprinosio zajednici sve do umirovljenja, a onda je šutke proglašen nesposoban i nekoristan, a visina njegove mirovine mu govori da njegov doprinos nikada nije ni bio baš naro?ito zna?ajan. Nude mu se razne beneficije, koje ga dodatno vrije?aju i omalovažavaju, jer mu se neprestano daje do znanja da je nesposoban i beskoristan, ali da ?e usprkos toga ne?ijom dobrotom ipak nastaviti živjeti.

Na scenu tada stupaju voditelji udruga za ure?enje njegovog umirovljeni?kog života. Oni tako?er smatraju da je ?ovjek nesposoban, da ne može brinuti o sebi, pa se oni bore za njegova prava, organiziraju mu život, razna putovanja, zabave, a on se prestane pitati želi li to ili ne. Prilike i klima oko njega ga usmjeravaju da radije prepusti drugome brigu o svojim potrebama i problemima, a sam ostaje praznih ruku, prazna srca, prazne duše.

A toliko je puta tijekom života rekao sebi da neke stvari treba promijeniti, pa ?ak donio ?vrstu odluku da ?e to sigurno jednom i napraviti. No, ?ekao je dan da sve okolnosti budu savršeno uskla?ene, da mu prijatelji i poznanici budu na pravim mjestima, a financije i društvena klima budu u savršenom skladu. To mu je trebao biti znak da je vrijeme za krenuti sa pozitivnim promjenama.

Dan za danom ?inilo mu se da ni jedan ne zadovoljava postavljene uvjete, a onda je došlo vrijeme kada je shvatio da mu je veliki dio života prošao ?ekaju?i, a da je svaki dan bio taj dan.

Sre?om nikada nije kasno za pronalazak svoje biti i nikada ne?e biti bolji uvjeti nego što su danas. Prije nego krenemo na to predivno putovanje razmislimo što za nas zna?i uspješan život, jer ako prihva?amo ?injenicu svoje jedinstvene svrhe, tada trebamo imati i vlastitu definiciju uspjeha.

Mnogima od nas se doga?alo da nam ljudi govore kako smo uspješni, iako se baš nismo tako osje?ali, ali kako nismo imali vlastitu definiciju uspjeha, mislili smo da je uputno prihvatiti tu ?injenicu i u skladu s tim pokušati biti sretni.

„Jer ako netko misli da sam uspješan, tko sam ja da raspravljam?“

No, nakon nekog vremena smo uvidjeli da to nije ono što želimo i da moramo definirati vlastiti uspjeh i krenuti u promjenu koja ?e nam omogu?iti život po toj definiciji.

Jer život je prekratak da bi se samo hinila sre?a. Zato, bez obzira na godine, sanjajmo život kakav želimo i vjerujmo u svoje snove. Sve ima svoj nastanak u obliku pukog sna, zamisli, mašte, za koju neka avanturisti?ka duša ima hrabrosti pretvoriti je u ?injenicu.

Dragi ljudi, za sve dobre zamisli najbolji dan je danas. Gdje god se nalazili u svijetu, pod kakvim god uvjetima, u kojoj god životnoj dobi bili, imamo mo? napraviti promjenu o kojoj maštamo, koja ?e utjecati na svaki djeli? našeg daljnjeg života.

"Tajna je u tome da morate vjerovati u sebe. Kad sam bio u sirotištu i kad sam se skitao ulicama pokušavaju?i prona?i nešto za jelo, ?ak i tada sam mislio o sebi kao o najve?em glumcu na svijetu." Charlie Chaplin 1889-1977

Za kraj podsje?am na ljetni solsticij, dodatni razlog za slavlje. Prema drevnim obi?ajima sutra nave?er bi trebali uz krjesove, bubnjeve i ples ispratiti sunce na po?inak, a potom ga budni do?ekati na izlasku.

Odraz ovih obi?aja u umjetnosti je "San Ivanjske no?i", Williama Shakespeara, napisano izme?u 1590. i 1596. godine. Vjeruje se da je djelo namijenjeno kralji?inoj proslavi blagdana Sv. Ivana Krstitelja. San Ivanjske no?i odražava u sebi mnoga vjerovanja renesansnih ?arobnjaka i njihove težnje za ?isto?om Antike.

U svakom slu?aju pjevajmo, plešimo, slavimo sunce, slavimo život.

Ana

 

Stranica 2 od 6 Sve stranice