Croatian English French German Italian Portuguese Russian Serbian Spanish

Karma neistine - Karma neistine - 12. dio


KARMA NEISTINE 12/13
Dornach, 30 prosinca 1916

Naa nedavna razmatranja, u jednu ruku, referiraju na ljudsku evoluciju u cjelini, utoliko to je na to utjecao Misterij na Golgoti. Razmatrali smo do odre?enog stupnja najuzvienije, najzna?ajnije aspekte univerzalne i ljudske evolucije. U drugu ruku, sasvim je razumljivo da smo uli u sadanje doga?aje. Posebno je to bilo neophodno jer je veliki dio naih prijatelja izrazio elju ?uti neto o teku?im doga?ajima. Moramo priznati da nas gravitacija vremena okurauje da poveemo konkretna dnevna proivljavanja sa nervnim centrom, najskrivenijim impulsima, naih duhovno znanstvenih stremljenja. Jer nakon mnogo istraivanja moemo sa sigurno?u re?i da su razlozi za katastrofu koju sada vidimo svuda oko sebe u ljudskoj evoluciji zakopani zaista veoma duboko, i da je povrno gledati na teku?e doga?aje samo uzimaju?i u obzir vanjsku razgranatost.

Gledaju?i samo na njih nikada ne?emo posti?i plodonosan pogled na sadanje doga?aje. Plodonosan pogled bi bio koji bi nam davao mogu?nost nalaenja misli kako izdvojiti sebe od katastrofe u kojoj se svijet sada nalazi. Dakle pogledajmo jo neke detalje. Nadalje ja sutra namjeravam pokazati vanu vezu otkrivenu od duhovne znanosti, vezu koja ?e dota?i nae due na na?in koji ?e nam omogu?iti ste?i aktivan i razumljiv dohvat ovih stvari. Hajdemo se sada za ovo pripremiti pomo?u jo detalja.

Najprije, naglasiti ?u jo jednom da nita nije dalje od mojih namjera nego staviti u prvi plan politi?ka razmatranja. To zasigurno nije na zadatak. Na je zadatak koristiti razmatranja za stjecanje znanja, znanja kako su stvari povezane. Za to moramo gledati u detalje. I zbog ovog osobitog razloga naa razmatranja su daleko od bilo kog oblika zauzimanja strane. Posebno iz tog pogleda molim vas da me krivo ne razumijete. Koje god stajalite jedan ili drugi od nas mogao imati u vezi s nacionalnim aspiracijama ne smije mu se dopustiti da se na bilo koji na?in mijea s dubljim osnovama naih duhovno znanstvenih stremljenja. Moja namjera je samo dati sugestije na kojima se mogu temeljiti prosudbe. Ni na koji na?in ne elim utjecati na ne?ije miljenje.

Nerazumijevanje se moe lako pojaviti na ovom polju, a ?ini mi se da su neke stvari koje sam nedavni rekao zaista otvorene za nerazumijevanje. Prema tome odmah ?u kazati poto se svakog ovako moe krivo razumjeti da, na primjer, kada sam govorio o pitanju belgijske neutralnosti i doga?ajima povezanim s tim, nisam imao apsolutno nikakvu intenciju bilo to napadati ili braniti ve? sam samo elio navesti ?injenice. Zaista, kada sam prvi puta to spomenuo jednostavno sam citirao Georga Brandesa koji je, meni se ?ini, izrazio potpuno neutralni sud.

Ne brinem se oko toga da politi?ki kritiziram neku mjeru koju je poduzela jedna ili druga strana. Moja namjera je bila naglasiti vanost principa istine u svijetu, naglasiti da do karme koja se ispunjava u ?ovje?anstvu ?esto dolazi poto panja pridavana ?injenicama, panja pridavana povijesnim i drugim vezama u ivotu u naem materijalisti?kom dobu, nije proeta istinom.
Kada istina nije na djelu, kada je iznimna suprotnost istini, naime, nedostatak sklonosti za traenje istine, na djelu, kada je malo ?enje za istinom sve to je povezano s karmom naeg vremena. To je ono to moramo prou?avati.

Kada vidimo to je bilo kazano za vrijeme ovih godina u kojima ?ovje?anstvo ivi, kroz ono to se danas naziva rat, ne moemo se aliti da su takve stvari re?ene samo kroz novine. Ono to je bitno je u?inak. Ove stvari imaju snane u?inke. Kada obratimo panju na ono to je re?eno i na to kako su te stvari re?ene, nalazimo da ba u onome 'kako radi neto to zaista ne ide u korak s istinom. Nemojte misliti da misli i izjave nisu stvarne sile same po sebi! One su stvarne, aktualne sile!
Neizbjeno je da ih prate posljedice, ?ak i ako nisu prevedene u vanjska djela. to ljudi misle je daleko vanije za budu?nost od onog to rade. Misli postaju radnje tijekom vremena. Mi danas ivimo na mislima proteklih vremena; one se ispunjavaju u djelima po?injenim danas. Nae misli koje teku danas svijetom u budu?nosti ?e te?i u djelima.

Sada dolazim na neto to lako moe voditi do krivog shva?anja, tako ?u re?i unaprijed: Koristim slijede?e kao model za na?in na koji se moe traiti istina. Rekao sam prije par dana da bi mir bio sa?uvan da je Sir Edward Grey odgovorio afirmativno na pitanje njema?kog ambasadora u Londonu da li bi Engleska ostala neutralna ako bi Njema?ka potovala belgijsku neutralnost. Ova izjava moe biti osporena. Ja drim, me?utim, da se ne moe pore?i da bi stvari krenule druga?ijim tijekom da je Sir Edward Grey odgovorio afirmativno; jer tada se ne bi dogodila povreda belgijske neutralnosti.

Ako se prisjetite svega to sam kazao i molim uzmite u obzir da su ovdje bitne nijanse vidjeti ?ete da ni s jednom rije?ju nigdje nisam branio povredu belgijske neutralnosti. Zasigurno to nisam radio. Ali niti to trebam igosati kao povredu zakona. To bi bilo kao nositi ugljen u Newcastle, kako se kae. Na samom po?etku rata njema?ki Kancelar je priznao da je to bilo krenje zakona. Nije na meni da ovome ita dodam niti da opravdavam bilo to u vezi toga. To je priznato od onih kompetentnih da prosude to kao krenje zakona.

?injenice ostaju i molim vas da danas ispravno razumijemo jedan drugog, moji dragi prijatelji ostaje ?injenica da je 1 kolovoza engleski ministar vanjskih poslova bio upitan: Ho?e li Engleska ostati neutralna ako se Njema?ka suzdri od povrede belgijske neutralnosti? I on je dao dvosmisleno odgovor! Na?in na koji je pitanje bilo uokvireno ne ostavlja mjesta sumnji da, u slu?aju afirmativnog odgovora, belgijska neutralnost ne bi bila povrije?ena.

Moete re?i da je neutralnost Belgije bila zajam?ena od 1839, i da onako kako stvari stoje nije to trebalo pitati, poto je Njema?ka obvezna potovati neutralnost Belgije. Prema tome Njema?ka nije imala nikakva prava traiti da Engleska ostane neutralna u slu?aju da Njema?ka potuje zakon, poto je to bila njena dunost. Potovanje belgijske neutralnosti ne bi trebalo zavisiti od engleske neutralnosti. Mogli biste re?i da je njema?ki veleposlanik samo pitao: Ho?e li Engleska ostati neutralna ako Njema?ka odri svoje obe?anje?

Tako ako netko podrava da je formalno u redu da je Sir Edward Grey odgovorio dvosmisleno, on je potpuno u pravu. Toliko je u pravu da je besmisleno dalje ulaziti u to. Ali legalne formalne prosudbe nikada nisu bitne u ljudskoj evoluciji. Ovakve prosudbe nikada nisu u skladu sa stvarno?u! Svjetska povijest nastavlja na na?ine koji se ne mogu zaokruiti formalnim prosudbama. Formalna prosudba je stranac za stvarnost. Ali netko tko napravi formalnu prosudbu ?e, samo ako je vi?e dovoljno glasno, uvijek biti u pravu poto, naravno, osjetljivi ljudi ne prigovaraju ispravnosti formalnih prosudbi. Formalne prosudbe je tako?er vrlo lako razumjeti; ali one ne obuhva?aju stvarnosti.

Mogu li vas podsjetiti da sam u svojoj nedavnoj knjizi Misterij ?ovjeka naglasio da nije samo vana formalna ispravnost prosudbe ve? i stupanj u kojem je u skladu sa stvarno?u. Vana stvar je da prosudba mora obuhva?ati stvarnost. Nitko je moe imati prigovora na formalnu ispravnost odgovora Sir Edward Greya. Nema ni?eg za raspravu, jer je savreno o?ito. Ali ono na to moramo gledati su ?injenice, premda na?in na koji gledamo ?injenice mora biti takav da pokazuje kako trebamo suditi o vanjskim stvarima ako se elimo pripremiti da dobijemo ispravnu percepciju i o duhovnim stvarima tako?er. Duhovne stvari treba shvatiti u svoj njihovoj stvarnosti; a za to, formalne prosudbe nisu dovoljne. Dakle moramo se prilagoditi drati stvari zajedno onako kako to moda moemo kod vanjskih stvari tako?er.

O ovome mogu dugo raspravljati, jer moemo danima govoriti samo o ovom pitanju. Najprije, ako je rije? o uspostavi pravne osnove jer ako ?e neutralnost biti povrije?ena, mora prvo postojati moramo otkriti da li je belgijska neutralnost, u stvari, postojala u vrijeme kada je trebala biti povrije?ena. Ne mislim ovdje na dokumente koji su prona?eni tijekom rata. Nema svrhe raspravljati o njima poto su upitni i mogu?a su razli?ita miljenja. Ali ako su stvari raspravljene, i ako je sve relevantno prou?eno i procijenjeno na na?in kako se i druge stvari sude u svakodnevnom ivotu, onda bi se i ovo pitanje trebalo pojaviti tako?er: Sigurno je stara neutralnost formalizirana 1839 izgubila valjanost kada je Belgija okupirala Kongo. Ako je drava kreirala nove okolnosti ulaze?i u me?unarodne odnose do stupnja na kojem moe dati ili prodati teritorije velike kao one od Konga ili u?initi bilo to drugo s njima u odnosu prema drugim dravama tada, zasigurno njena neutralnost mora biti upitna.

Znam da je 1885 Kongo isto tako proglaen neutralnim; ali to ?e trebati odlu?iti dali ovo je ili nije sporno. Ali ja ne elim nita odlu?ivati. elim samo privu?i vau panju na teko?e koje postoje i da nije sasvim lako imati objektivan sud o ovim stvarima. Brojne druge stvari jednakog kalibra mogu se postaviti kao argumenti, pa je to gdje poteko?e po?inju. Niti bi trebali raspravljati koliko dugo stari sporazum iz 1839 moe biti valjan, poto Njema?ka nije osnovana do 1871. Sve ove stvari se moraju uzeti u obzir. Jer u objektivno napredovanje doga?aja teku ne samo fantasti?ne ideje koje mi formaliziramo, ve? tako?er i stvarne ?injenice, bez ikakva udjela ljudskih bi?a; stvarne ?injenice tako?er igraju svoj dio.

Sada, da li je stvarno to?no da je njema?ki ambasador formulirao pitanje o ne?emu to se trebalo podrazumijevati? Pitanje koje je postavio bilo je: Da li bi Velika Britanija ostala neutralna ako bi Njema?ka odrala obe?anje iz 1839, ?ak i ako Njema?ka nije postojala u to vrijeme! Ranije, niti belgijska neutralnost nije se podrazumijevala. Kada je, 1870, izbio rat izme?u Prusije zajedno sa njema?kim kneevinama udruenima s njom i Francuske, postignut je sporazum izme?u Velike Britanije sa ministrom vanjskih poslova Gladstonom i Njema?kom u jednu ruku, i izme?u Velike Britanije i Francuske u drugu ruku. U svakom slu?aju sloili su se da ?e Velika Britanija ostati neutralna ako ostale dvije strane respektiraju neutralnost Belgije.

Dakle, godine 1870, Velika Britanija je bila u potpuno istoj situaciji. Ipak nije zauzela stav da je stari sporazum iz 1839 u potpunosti valjan. Umjesto toga, u slu?aju da se bilo to trebalo dogoditi, ona je balansirala neutralnost Belgije i svoju vlastitu. Ako se pojavi unaprijed stvoren stav kao ovaj, ne moe se re?i da se sli?ni koraci ne smiju poduzeti kasnijeg datuma. Tako ?u se opet pozvati na neto to sam vie puta naglaavao: Postoji kontinuitet u ivotu koji ide kroz povijest; stvari su me?usobno povezane. Ba kao to i pojedinac ne moe napraviti neto kako bi ponitio ono to je jednom napravljeno, tako je i s nacijama. Ne moete uzeti neto za doputeno ako prethodno nije bilo doputeno.

Dakle i ovo, tako?er, mora se uzeti u obzir.?ak i ako su stvari bile tako jednostavne da se moglo re?i: Sporazum iz 1839 je o?ito bio valjan, i dakle nema potrebe traiti od Velike Britanije dodatna jamstva ?ak i ako je ovo moglo biti izre?eno da je protu argument: da je 1870 Velika Britanija sama preuzela inicijativu. Velika Britanija je bila ona koja je pitala Francusku, na jednoj strani, i Njema?ku, na drugoj, da li bi potovali neutralnost Belgije. Dakle u to vrijeme odvijala se rasprava oko neutralnosti. I kada je rasprava zavrila, ostali je mogu slijediti kasnijeg datuma.

Moe se tako?er re?i i slijede?e. Znate da nije moj posao braniti povredu neutralnosti, ali mogu re?i: Da je afirmativni odgovor od Velike Britanije vodio do toga da nije dolo do povrede belgijske neutralnosti, tada bi sve na Zapadu ilo drugim smjerom. Ali ovo nije moja zadnja rije?, jer sam hitro dodao: Dodatno, Njema?ka je ponudila potovanje Francuske i njenih kolonija ako bi Engleska ostala neutralna. Kada se pozitivan odgovor nije pojavio ni u vezi ovog pitanja, postavljeno je daljnje pitanje: Pod kojim bi uvjetima Engleska ostala neutralna? Engleska je stvarno pozvana da navede uvjete pod kojima bi ostala neutralna. Ovo je sve bilo zavreno i gotovo 2 kolovoza, jer se dogodilo 1 kolovoza. Engleska je odbila. Velika Britanija nije eljela dati nikakav odgovor na pitanje o ovoj temi. Dakle zaista moete re?i: Da je Velika Britanija dala bilo kakav odgovor, na Zapadu bi sve ilo druga?ijim tijekom; ovo ?ak pokazuje i vanjski smjer povijesti.

Ali ni ovdje ne?u stati, jer sam vam rekao da mi je poznato zbog drugih okolnosti da je ?ak i cijeli rat s Francuskom mogao biti izbjegnut da je Engleska dala odgovaraju?i odgovor. ?injenica da postoje drugi, dublji razlozi, zato se to nije dogodilo je neto to vu?e uteg na drugu stranu. Ali sve treba paljivo razmotriti ako elimo formirati prosudbu o miljenju koje zuji svijetom zadnje dvije i po godine. Jer postoji jo mnogo ljudi koji vjeruju da je Engleska ula u rat zbog povrede belgijske neutralnosti, dok se u stvari cijela stvar mogla izbje?i da ona nije ula u rat!

Sada bi mogli re?i: Cijela ratna situacija na Zapadu bila bi druga?ija na Njema?ka nije povrijedila neutralnost Belgije. Ali tada ne razdvajate ono to je formalno i legalno ispravno i sve ono to je povezano s tragedijom svjetske povijesti. Veoma je vano razlikovati izme?u onog to je tragi?no i to je formalno ispravno. Naravno, stvari bi bile razli?ite. to bi to bilo razli?ito? Bez da, molim vas, dovodimo moralne aspekte u raspravu, pogledajmo sada to bi bilo razli?ito.

Pretpostavimo da je belgijska neutralnost potovana usprkos odbijanju Velike Britanije da se obvee, to bi zna?ilo da se svakog minuta moglo o?ekivati da ?e u?i u rat. Kako su stvari stajale, stav Velike Britanije u?inio je da je potpuno neizbjeno izbijanje rata na Zapadu. Ovo mora biti o?ito svakome tko zaista prou?ava materiju, ne samo Plavi Papir ve? isto tako i ostale dokumente. Da li bi ga bilo mogu?e izbje?i sa raspoloenjem u Francuskoj kakvo je tada bilo je drugo pitanje teko, moda! Ali pretpostavimo da je rat na Zapadu izbio zbog stava Velike Britanije. to bi se dogodilo da je belgijska neutralnost bez obzira na sve bila potovana? Kako sam rekao, ne vodim do moralne osude u bilo kom smjeru.

Dogodilo bi se slijede?e: Daleko najve?i dio njema?ke vojske, koja je toliko optuivana, bio bi upleten u francusku obranu i iskoriten na zapadnoj strani. Usprkos svom govoru o pruskom militarizmu, teko da je francuska vojska slabija od njema?ke figure su relativno identi?ne a tako je bilo i prije rata. Prema tome, o?ito njema?ka vojska bila bi iskoritena na Zapadu, a invazija s Istoka koja je zapo?ela u kolovozu i rujnu, bila bi zapo?ela s osvetom. Jer su eksperti rekli da bi bilo nemogu?e voditi rat na Zapadu bez uklju?enja gotovo cijele njema?ke vojske istovremeno. Njema?ka bi bila potpuno izloena invaziji s Istoka.

Takva je bila situacija. Mogli je biti re?eno da je ovo bila pogrena strateka procjena. To je bilo sporno za vrijeme prvih ratnih mjeseci, ali due ne. Jer od propalog pokuaja u Verdunu, oni koji su govorili da ?e se iskoristiti cijela njema?ka vojska ako se razvije samo na Zapadu dokazali su da su u pravu.

Dakle bio je izbor izme?u izricanja smrtne kazne Njema?koj ili poduzimanje tragi?nog koraka direktnog upada u Belgiju, to je bilo jedina alternativa ako se rat na Zapadu ne moe izbje?i; jer na Istoku ga se zasigurno ne?e izbje?i! Svatko tko danas kae da ga se moglo izbje?i mora imati drskost re?i Da i Ne u isto vrijeme. Ljudi su danas teko sposobni razmotriti to bi moglo biti istina a to ne, ali s obzirom da neki mogu imati drskosti re?i i Da i Ne u isto vrijeme, ovo je to bi oni podravali: Mi smo napadnuti od strane Centralnih Sila; nas ne treba kriviti za po?etak rata; ali mi ne?emo prekinuti rat dok ne postignemo na ratni cilj, naime, da osvojimo ovo ili ono!

Tu imate i Da i Ne u istom dahu! Mi nismo oni koji ele bilo to, to su drugi koji neto ele; oni ele osvajati, zato su nas napali; mi, me?utim, ne?emo okon?ati ovaj rat dok ne postignemo na dugoro?ni cilj ovog ili onog osvajanja! Zaista je nevjerojatno da postoje ljudi koji imaju drskost kazati Da i Ne u istom dahu. Moda ?ete u nekoliko slijede?ih dana otkriti da zaista postoji osoba koja je sposobna re?i Da i Ne u istom dahu. Ovdje je vjerojatno najuasniji dokument koji je ikada bio objavljen u proteklim vremenima, jer opisuje logiku otkinutu od sveg zna?enja. Ovo je zaista neto to pripada karmi naeg vremena.

Dakle ono to mi moramo napraviti je razlikovati izme?u onog to je logi?no i formalno legalno i to je ?isto tragi?no. Ne smijemo podle?i naro?itom pogrenom shva?anju da je to mogu?e u mayi to jest, u svijetu na fizi?kom planu za stvarne doga?aje da su se dogodili jedino u skladu s onim to je samo formalno i logi?no. Ali pogledajmo dalje: Mi nismo krenuli bilo to braniti ili napadati. Naa namjera je bila pokazati da to nije opravdano posebno poto optueni nisu u poziciji da se brane razglasiti vani to da se ovaj rat vodi od jedne od strana zbog povrede belgijske neutralnosti, bez da se tako?er obznani da je netko imao mogu?nost sprje?avanja ove povrede. Jedina mogu?nost izbjegavanja tragedije bila bi neutralnost Engleske. Jer ni jedan dravnik ne moe unaprijed proglasiti smrtnu presudu za svoju vlastitu zemlju.

Naravno da je razumljivo ako svi oni koji su zadovoljni sa razumnim prosudbama kau: Sporazuma se treba pridravati. Moji dragi prijatelji, ako biste pogledali popis svih ugovora u javnom i privatnom ivotu koji se kre, i ako bi vam se pokazalo to su krenja tih ugovora svijetu donijela, po?eli biste shva?ati koje su sile u mayi stvarno djelotvorne.

Ali da li je bilo zaista savjesti na strani sile koja nije dala afirmativni odgovor? ?injenice izgleda govore protiv toga. Jer kada se, kasnijeg datuma, na pitanje iz ove rasprave izme?u njema?kog ambasadora i Sir Edward Grey-a jo jednom podsjetilo, i kada je bilo re?eno da je Engleska mogla spasiti neutralnost Belgije, engleska vlada se branila. To je napravila ne izvla?e?i argumente koji su samo formalno i legalno ispravni za to je bilo previe izvrsnih dravnika u engleskoj vladi u to vrijeme. Iako ja ne povla?im prosudbu Sir Edward Greya koju nisam uobli?io ja ve? njegovi engleski kolege on je bio, usprkos tome, previe dobar dravnik da bi pribjegao stavu da poto je ugovor formuliran 1839, Njema?ka je bila obvezna da se tome povinuje ?ak i ako je Engleska dala dvosmislen odgovor. Umjesto da napravi ovako engleski se dravnik opravdavao na druga?iji na?in. Grey je rekao da je Lichnowsky zaista postavio ovo pitanje ali da je to napravio u privatnom svojstvu a ne po uputama njema?ke vlade. Da je to napravio po uputi njema?ke vlade, tada bi bilo druga?ije. Iako je Lichnowsky djelovao iz najbolje namjere da na Zapadu odri mir, nije imao njema?ku vladu iza sebe!

Zar ne mislite da bi u bilo kojoj privatnoj situaciji ovo bilo nazvano neuvjerljivim opravdanjem, savreno uobi?ajeno neuvjerljivo opravdanje! Jer cijeli svijet zna da kada veleposlanik zemlje govori sa ministrom vanjskih poslova on to mora raditi s punom snagom njegove zemlje iza njega, i da njegova zemlja ne moe nego ratificirati to je veleposlanik govorio, ukoliko ne eli izgledati sasvim nemogu?a u o?ima svijeta. Dakle ovo je bilo savreno uobi?ajeno neuvjerljivo opravdanje, dobiveno takvo jer nitko se nije elio povu?i na poloaj na kojem bi se morao braniti govore?i, jednostavno: Ono to smo napravili bilo je ispravno. Oni su sigurno osje?ali teinu ?injenice da je Engleska mogla sprije?iti povredu neutralnosti, bez obzira je li povreda bila opravdana sa stajalita druge strane. Ako lavina prijeti da padne a onaj na vrhu brda se suzdrava od toga da je dri natrag poto, iz nekog razloga koji moe a ne mora biti opravdan i moe zasigurno biti neopravdan on je prinu?en da je pusti, i kada netko dolje nie tako?er propusti da je zadri, sa opravdanjem da je to onaj gore na vrhu trebao napraviti ne, ne moete raspravljati na ovaj na?in! Ali formiranje prosudbe o ovim stvarima uvijek uklju?uje njihovo vaganje. Tako da slijede?e tako?er treba uzeti u obzir:

Kada se to dogodilo? Sada dolazimo na 2 kolovoza. 2 kolovoza Kralj od Belgije je traio intervenciju Engleske, to jest, traio je da se Engleska umijea s Njema?kom. Belgijski Kralj vidio je to naravno kao stvar da Engleska treba pregovarati s Njema?kom o neutralnosti Belgije. Inicijalno, Engleska nije napravila nita. ?ekala je cijeli dan dok je Sir Edward Grey govorio u Parlamentu u Londonu. Rade?i tako on je prikrio razgovor koji je imao s njema?kim veleposlanikom. Ni rije? nije izustio o tome. Da je to spomenuo, cijelo zasjedanje parlamenta imalo bi druga?iji tijek!

Dakle nakon to se odigrao razgovor s njema?kim veleposlanikom, i nakon to je Kralj Belgije traio intervenciju Engleske, sve se zaustavilo u Engleskoj, nita nije napravljeno. to su svi ?ekali? ?ekali su da povreda belgijske neutralnosti bude izvrena! Ukoliko ostaje neizvrena, stvari jo mogu imati smjer u kojem se ne bi dogodila. Mo?ne sile su radile protiv i to je visjelo o svilenoj niti. Da je zahtjev belgijskog Kralja bio izvren dovoljno brzo, da je Engleska intervenirala, upitno je da li bi se povreda neutralnosti dogodila. Ali kada je Grey intervenirao? ?etvrtog, kada je njema?ka vojska ve? bila ugazila na belgijsko tlo! Zato je on ?ekao, ?ak i nakon zahtjeva Kralja od Belgije? Ova se pitanja trebaju postaviti.

Mnogo toga se ovome moe dodati ako se dokumenti prou?avaju i prema naprijed i prema natrag. Ali ovo nije neophodno, jer vjerujem da sam vam razjasnio da se ove stvari pripremaju godinama unaprijed. Tako nema potrebe biti iznena?en da doga?aji imaju smjer kao prethodnih godina. Naravno, ako prou?avate dokumente samo prema naprijed, do?i ?ete samo do formalnih odgovora.

Moja je namjera bila ne zauzimati ni jednu ni drugu stranu, ve? samo pokazati to je neophodno za prosuditi ove stvari. Jer u skladu s nervnim centrom duhovne znanosti, gdje teimo za uzvienim stajalitem, radije se suzdravam od afektivnog pravljenja pogrdnih prosudbi o tome to se doga?a u svjetskoj povijesti kada se drave su?eljavaju; jer nemojte zaboraviti: Ni nacije, ni narodi, ne vode rat; drave vode rat!

Na ovom polju skloni smo premalo uzeti u obzir, da uz sile rasta i nastajanja, svjetski doga?aji tako?er trebaju i sile razaranja i raspadanja. Je li to razli?ito sa pojedinim ljudskim bi?em? Kao to razvijamo nae sposobnosti tijekom ivota, mi uzrokujemo da se nae tijelo raspada i bude razoreno. Sutra ?u vam pokazati kakva duboka veza postoji izme?u naeg duevnog ivota i bunike (velebilja), jimson weed-a(dature), i drugih otrova koji se nalaze vani u svijetu. Ovo su istine koje ulaze duboko u stvari. Treba imati hrabrosti dati ovim istinama vanost u svjetskoj povijesti. Prema tome mnogo je bolje razumjeti, nego suditi u skladu s nekom takozvanom normom ili ne?im drugim. Svaka kritika drava ili nacija obi?no stoji na nesigurnim temeljima. Ako ?emo se napokon penjati prema duhovnom svijetu i biti u stanju ita tamo razumjeti, moramo se prilagoditi jednostavno gledati na ?injenice, bez ikakvog kriticizma koji pripada sasvim drugoj oblasti. Samo tada ?emo razumjeti koje sile su na djelu u evoluciji svijeta.

Sa ove to?ke gledita pogledajmo sada na odre?ene doga?aje bez gnjeva, ali prou?avaju?i ih paljivo odre?eni doga?aji koje sam dosada promatrao do sada su razmatrani samo s moralnog gledita. Takvo gledite mora, naravno, biti primijenjeno na djela pojedinaca, iako ga je apsurdno primijeniti na ivote drava. Netko od vas moe misliti da je ?udno da ove doga?aje trebam gledati bez moralne prosudbe; ipak oni sigurno mogu biti razmatrani bez ikakvog moralnog priguenja.
Jedan od glavnih elemenata mo?nog britanskog Carstva je njegova vlast nad Indijom. Ova vlast nad Indijom je prola mnoge ranije stupnjeve. Po?ela je sa Isto?no indijskom kompanijom, trgova?kom organizacijom koja je, za po?etak, uivala privilegiju da je bila jedina kompanija kojoj je bilo doputeno trgovati s Indijom u korist Engleske. Onda, kako je vrijeme prolazilo, tamo se razvila, neumoljivo i prikladno, iz razli?itih privilegija koje je uivala Isto?no indijska kompanija, vlast Engleske nad Indijom zaista, Englesko Carstvo Indije. Iz ovoga, zbilja tako?er kroz Isto?no indijsku kompaniju, tako?er se razvila engleska trgovina s Kinom. Od kraja osamnaestog stolje?a postojao je ivi trgova?ki odnos izme?u Indije i Kine, i engleska Isto?no indijska kompanija je ve? bila umijeana u to vrijeme. Znate da je Engleska postepeno narasla do najve?eg trgovca na svijetu.

Dalje, kako se element trgovine etablirao na Orjentu, tu se rodilo neto drugo; dolo se u kontakt s ne?im drugim. Od sedamnaestog stolje?a nadalje navika puenja opijuma u Kini je postala iroko rasprostranjena. Vjerojatno su to bili Arapi koji su nau?ili kineze kako puiti opijum, poto do sedamnaestog stolje?a to nisu radili. Za one koji to rade, puenje opijuma daje upitno ali jako zadovoljstvo. Pua? opijuma stvara sebi najrazli?itije fantazije iz astralnog svijeta. U njima on ivi. To je potpuno drugi svijet, ali dosegnut ?isto materijalnim putem.

Kada se ljudi koji su dirigirali Engleskom trgovinom s Kinom, na opisani na?in, primijetili da se navika, strast puenja opijuma rapidno iri kod kineza, osnovali su ogromne plantae maka u Bengalu za proizvodnju opijuma. Oni koji su upoznati sa zakonima trgovine znaju da ne samo da potranja stimulira opskrbu, ve? opskrba tako?er stimulira potranju. Svaki ekonomist ?e vam re?i da ako se ponudi velika koli?ina nekog artikla uskoro ?e biti i velika potranja za njim. Isto?no indijska kompanija je dobila monopol od Engleske za izvoz opijuma iz Indije u Kinu. I to je vie opijuma dolazilo u Kinu, zla navika se vie irila. Od 1772 nadalje nekoliko tisu?a sanduka se uvozilo godinje, svaki u vrijednosti od otprilike 4,800 maraka.
Izabrao sam ovaj primjer jer ima veoma duboku kulturnu i povijesnu pozadinu, ako se sve uzme u obzir. Samo uzmite u obzir da, uvo?enjem opijuma, koji radi na dui, vi se mijeate u duhovni ivot cijele nacije ili, barem, na one koje snabdijevate. Mogu koristiti ovaj primjer poto nemam namjeru proklinjati ikog tko namjerava trgovati. Trgovina je neto to se u svijetu mora kretati slobodno. To je potpuno pravedan princip. Nemam namjeru proklinjati nikog tko bi mogao uzgajati mak u Bengalu da bi proizvodio opijum za Kinu i uzimao zlato u zamjenu.

Ali kinezi su vidjeli svoje pateti?no iscrpljene pua?e opijuma. Pua?i opijuma postepeno se pogoravaju, i poslije nekog vremena je primije?eno da navika uzrokuje degeneraciju cijelih dijelova kineske populacije. Kada su to kinezi primijetili zabranili su puenje opijuma 1794. eljeli su sprije?iti da opijum vie dolazi u zemlju.

Ali kao to je to slu?aj kod ovakvih stvari, prohibicija ne?e obvezno sprije?iti trgovinu zabranjenim artiklom. Putovi i na?ini su na?eni za nastavak trgovine. Tako je dolo do toga da usprkos formalnoj prohibiciji, usprkos zakonu koji zabranjuje uvoz opijuma, trgovina opijumom je cvjetala. Postoje svakakvi putovi, od kojih je podmi?ivanje samo jedan. Ukratko, trgovina opijumom cvjetala je i rasla od par tisu?a sanduka 1773 do trideset tisu?a sanduka 1837: odnosno, kroz samo nekoliko desetlje?a. Profit, oko trideset miliona franaka godinje, tekao je prema Britanskoj Indiji.

Kada su jednom stvari izale van kontrole do ove mjere, kinezi nisu mogli misliti ni o kakvoj drugoj mjeri osim konfiskaciji poslane robe kako stigne. U Kanton, koji je bio uobi?ajena destinacija poslane robe, poslali su sposobnog kineza energi?nog ?ovjeka, Lin se zvao, koji je plijenio sanduke kako su dolazili. Englezi su tako?er imali sposobnog ?ovjeka u njihovom konzulatu, kapetan Elliot, koji je bio vrlo energi?an i ?ak je uspio u jednoj prigodi pro?i kroz kinesku blokadu ratnim brodom.

Sada se tamo pojavilo pitanje kako se izvu?i iz ove to?ke. Planine sanduka s opijumom su ?ekale, ali kinezi nisu poputali. Situacija je bila veoma neugodna. Tako je Elliot, koji je bio u poziciji da to napravi, imao 20,283 sanduka nazna?enih za njega osobno i onda ih je predao u ruke kineske vlade. Ovo je bio izlaz za trenutak.

Me?utim, ovo nije uklonilo trgovinu opijumom s lica zemlje, jer u nekim sjeditima nije bilo elje da se svijet rijei trgovine opijumom. Tako su kinezi doli do toga da im ne preostaje nita ve? napraviti nove zakone, zaista veoma striktne zakone. Lin je izdao dekret da ?e svatko tko bude uhva?en u trgovini opijumom biti osu?en na smrt na kineskim sudovima i da ?e od sada nadalje svi brodovi biti konfiscirani. Tako su kinezi sada bili suo?eni s mogu?no?u smrtne kazne ako su trgovali s opijumom.

Ali britanci nisu razmatrali aboliciju trgovine opijumom, samo zato jer nekoliko ljudi moe izgubiti glavu. Umjesto toga rekli su a ja citiram Sa ovim zahtjevom, kineska vlada je kona?no unitila bilo kakav osje?aj za sigurnost. Zatim su naredili da je napuste svi britanske nacionalnosti koji ive u Kini, dok je oruana pomo? zatraena od Indije. Oni su, tako re?i, okupirali cijelo podru?je. Kinezi su u me?uvremenu stajali prili?no hrabro pri svojoj odluci da otkinu glavu svakome tko je uhva?en u trgovini opijumom. Tako je izgledalo da je trgovina opijumom prekinuta. Poto su kinezi namjeravali konfiscirati svaki britanski brod s opijumom, izgledalo je da nema vie britanskih brodova. Ono to se dogodilo je da je opijum u Indiji bio umjesto toga tovaren na ameri?ke brodove! Dakle, jednako toliko zaista sve vie i vie opijum je nastavio dolaziti u Kinu na ameri?kim brodovima.

Elliot, civilni sluga, je rekao: Pitanje u pozadini naeg sukoba je sasvim jednostavno. eli li Kina voditi ?asnu i sve ve?u trgovinu s nama, ili eli li prihvatiti odgovornost za doputanje da njen obalni promet padne kao rtva otvorenog piratstva i gusara? Luka u Kantonu je bila blokirana uz pomo? Indije. U ?arkama koje je ovo uklju?ivalo, kinez je bio ubijen od strane engleskog mornara. Naravno da je kineska vlada zahtijevala izru?enje mornara. Svako malo kinezi se umore od cijele stvari, ponekad ele?i dokazati da su u pravu i ipak ne ele?i dokazati ni da su englezi u krivu. To je sasvim mogu?e! Jednog dana engleski mornar se utopio nesretnim slu?ajem. Tada se Elliot, veoma pametan ?ovjek, sloio s Linom, predstavnikom kineske vlade, da ?e oni potvrditi da je mornar koji se utopio ujedno i onaj koji je ubio kineza. Utopljeni mornar je bio optuen i stvar je za neko vrijeme sjela. Ali sve ove stvari su na kraju vodile, 1840, do rata izme?u Engleske i Kine.

Dakle cijeli smjer doga?aja je bio neumoljiv i nije mogao voditi negdje drugdje. Bridak utjecaj je upotrebljavan na materijalni na?in na duevni ivot naroda. Dogodilo se neto to je povezano s cijelim procesom svjetske evolucije. U Engleskoj su ljudi znali o ?emu se tu radilo! to su oni znali? U Engleskoj su ljudi znali da je Engleska bila iznena?ena od Kine tako su to dali i dat je razlog da Kina ne moe tolerirati engleski transport opijuma u Indiji jer su kinezi htjeli graditi svoj vlastiti uzgoj. To je bilo re?eno. Svi su znali sve o ovome, a druga stvar koju su znali bila je da su kinezi barbari! To je ono to su ljudi u Engleskoj tada znali. Lord Palmerston je rekao: Zatiti uzgoja maka u Indiji treba dati prednost; to je stvar zatite uzgoja maka u Indiji; nadalje, ekonomisti u Kini ne ele da iz njihove zemlje izi?e novac s kojim bi trebalo platiti Indiji. Sve ove stvari su bile dobro poznate i razumijevane u Europi!

Rat je bjesnio; a u ratu, neizbjeno, doga?aju se zvjerstva. Zvjerstva su po?injena, i sa strane kineza i sa strane engleza. Na?ena su cijela sela gdje ene lee u bazenima krvi u svojim ku?ama; kineski mukarci, bore?i se hrabro, vidjeli su da se moraju ili ubiti ili predati, pa su prvo ubili svoje ene i djecu. Ovaj rat 1840 bio je tuan rat. ?udne glasine po?ele su kruiti o Elliotu, koji ga je cijelog promatrao i koji ga je u stvari imao na svojoj savjesti. Glasine su moda su bile istinite govorile da je on bio sklon zapo?eti mirovne pregovore s kinezima. Tako je on bio sruen. Tada ne, ne Lloyd Georgeu! izvjesnom Pottingeru je dat poloaj Elliota koji je elio zapo?eti mirovne pregovore. Rat se odvijao do svog gorkog kraja, to jest, dok otok Chusan i gradovi Ningpo i Amoy nisu bili zauzeti, dok Engleska nije dola do Nankinga i dok, 1842, Kina nije postala potpuno demoralizirana. Hong Kong je pripao Engleskoj, pet luka u Kini su bile otvorene za neograni?enu trgovinu opijumom, i bili su smjeteni britanski konzuli. Kao dodatak na ranijih dvadeset pet milijuna ucijenjenih ne mislim ba ucijenjenih, ima druga rije? koju trenutno ne mogu na?i kao dodatak na ranijih dvadeset pet milijuna ucijenjenih od kineza, daljnji zahtjev je sada za pola milijuna i devedeset sedam ratne tete.

Kako sam ranije rekao, ni ne sanjam da interpretiram ovaj proces kao bilo to osim povijesnu neophodnost. Ni ne sanjam optuiti bilo koga. Oni koji razumiju potrebe ovakve vrste, oni koji razumiju kako se odvijaju stvari na fizi?kom planu, znaju da su ovakve stvari savreno mogu?e u normalnom fizi?kom putu svjetske evolucije. Profiti od opijuma su sada bili apsorbirani u englesku nacionalnu ekonomiju, a engleska nacionalna ekonomija sadrava velik dio engleske kulture. Ba kao to bi bilo besmisleno podcijeniti englesku kulturu, tako je isto besmisleno sumnjati u neophodnost ovakvih doga?aja, premda bi moda sitni satiri?ki epilog cijele stvari mogao biti isklju?en iz te neophodnosti:

Kada je prva rata od pola milijuna i devedeset sedam ratne tete bila primljena, odre?eni ljudi su se pojavili tvrde?i da su bili prvi koji su imali konfiscirane sanduke opijuma i da je kompenzacija koju su dobili bila minimalna. Sada, kazali su, vidimo da naa zemlja gleda na trgovinu opijumom sa Kinom kao legitimnu, tako mi zahtijevamo punu kompenzaciju, poto smo mi samo radili neto zbog ?ega je naa zemlja vodila rat. Ministar koji je trebao odlu?iti o toj stvari izvukao je iz depa papir koji je u to vrijeme bio dao kapetanu Elliotu, koji navodi da tako dugo dok kinezi zabranjuju trgovinu opijumom, engleska vlada se ne?e nikada sloiti da plati kompenzaciju bilo kome tko je mogao pretrpjeti gubitak kao rezultat nastavljanja ove trgovine. Poto je ovaj kineski zakon bio na snazi u to vrijeme, rekao je, va zahtjev nije utemeljen poto ste krili ovaj zakon koji je tek kasnije poniten kao rezultat rata.

Ne moramo odlu?iti da li i ovaj epilog spada u povijesnu neophodnost. Ali ono to je neophodno je to da moramo gledati ?injenice. Kada je ovaj anglo-kineski rat zapo?eo 1840, ?ovje?anstvo je stajalo na po?etku vremena o kojem smo ?esto govorili. Spominjao sam vam ba ovu godinu kao onu u kojoj je materijalizam dosegao svoj zenit. Dobro je razumjeti kako se ove stvari razvijaju. Kao to sam rekao, ba kao to bi bilo besmisleno podcijeniti englesku kulturu ili engleski ivot englesku civilizaciju tako bi bilo besmisleno vjerovati da se neto ovakve prirode moglo izbje?i u cjelokupnom kontekstu engleske evolucije. To joj pripada. Potpuno je pogreno formirati bilo kakav moralni sud o tome. Ako bi to napravili, ?inili bi pogreku osu?ivanja cijelih nacija, cijelih grupa na na?in koji je jedino primjeren za prosudbu pojedinaca. Ovo je takva stvar koju je nemogu?e napraviti.

Ipak se uvije i ponovo podrava da je to mogu?e. Upravo sam primio jo jedan pamflet ima toliko mnogo mirotvornih pamfleta s kojima smo sada suo?eni koji kau: Drave imaju svoje vlastito razmiljanje, osje?aje i volju, kao to imaju i pojedinci. Naravno da je ovo krajnja besmislica poto ne moete, analogijom, prenijeti neto to ima realnost na viem planu na plan ljudskih bi?a koja imaju svoje miljenje, osje?aje i volju u fizi?koj sferi. Naravno da narodni duhovi, narodne due, tako?er imaju svoje karakteristike, ali one su onakve kako sam ih opisao u ciklusu predavanja kojeg sam spominjao neki dan.
Ali govoriti o miljenju, osje?aju i volji nacija je jednostavno besmislica.

Moji dragi prijatelji, danas sam vas upoznao s odre?enim stvarima, iz jednostavnog razloga jer je bilo neophodno dodati upe?atljive primjere na na osnovni materijal. Sutra ?emo nastaviti ovo sa dalekosenih stajalita.


 

Stranica 12 od 13 Sve stranice