Croatian English French German Italian Portuguese Russian Serbian Spanish

Karma neistine - Karma neistine - 2. dio



KARMA NEISTINE 2/13
Dornach, 9 prosinac 1916.


Danas bi trebao dati par naznaka o onom to sam po?eo govoriti prethodnog puta. Jer nai prijatelji to ele, ja ?u nastojati danas i sutra prodrijeti dublje u ovu materiju. Ali zato moramo imati razumijevanja, a ne nerazumijevanja, za to kada po?nem osvjetljavati problematiku vie sa duhovne strane, kao to i je namjera, Moram najprije postaviti osnovu. Jer ako ne uzmemo u obzir neke okolnosti koje sada prevladavaju na fizi?kom planu a tako?er i vrijeme u kojem su ove okolnosti pripremljene, tada nije mogu?e u?i u vie duhovne aspekte. Vi znate da ovo nije pitanje zauzimanja strane ili simpatija i antipatija, ve? prikazivanje odre?enih uvjeta i povezanosti koje, kako sam ?uo, neki ljudi ele znati da bi im to pomoglo da shvate dananja teka vremena. Tako ?u danas, koliko vrijeme dopusti, dati nekoliko dodatnih uvodnih objanjenja.

Za po?etak, mora nam biti jasno da sve to se doga?a vani na fizi?kom planu je u zavisnosti od duhovnih sila i mo?i. Ali teko je spoznati to?no i konkretno na?ine na koje te sile djeluju. Jer su provale duhovnog svijeta na fizi?ku razinu na nekim mjestima o?itije nego na drugim. ?esto sam ovdje naglaavao da postoje, na neki na?in, linije poveznice, preko najrazli?itijih me?usobnih veza, izme?u vanjskog svijeta i tajnih bratstava, i naprijed od tajnih bratstava do duhovnog svijeta. Za ovo razumjeti ispravno neophodno je uzeti u obzir da kad god ljudska bi?a rade uz pomo? djelatnih duhovnih snaga, bilo u dobroj ili looj namjeri, moraju ra?unati sa velikim razvla?enjem vremena; zbog toga, treba uzeti u obzir i da mnogo zavisi od sposobnosti individue da shvati i upotrijebi uvjete na fizi?kom planu sa odre?enim hladnokrvnim odstojanjem. Ovo je pogotovo potrebno kada se koriste postoje?i duhovni tijekovi da bi se neto postiglo. Tijekom mog opisa nesumnjivo ?ete vidjeti da li neto tei postignu?u sa dobrom ili loom namjerom. Jedna karakteristika onih koji se koriste duhovnim silama je da vrlo ?esto ne uvijek ali vrlo ?esto imaju razloge zato ne ele pojavnost na pozornici fizi?kog plana. Umjesto toga koriste se posrednicima kroz koje planovi mogu biti realizirani. ?esto se ovakve stvari moraju raditi na na?in da drugi ne primijete to se zbiva. Ja sam ve? dosta puta nazna?io da su ljudi, na odre?eni na?in, nezainteresirani; ne vole pogledati poblie to se doga?a. Mnogi od onih koji sa odre?enim okultnim vezama koriste se ovom ?injenicom. Oni od nas koji vide svijet, ne na uobi?ajeni na?in ve? sa slobodnim i otvorenim o?ima, ?e znati na koje se moe utjecati od strane onih koji to ele iskoristiti. Netko tko ima namjeru utjecati na ljude, netko tko, kao okultist, nema dovoljno skrupula, moe zaista dobiti mo? nad ljudima na ovaj na?in.

Dopustite mi da po?nem od po?etka i uzmem jedan primjer. Vidjet ?ete da ?e nas po?injanje od po?etka voditi do razumijevanja dubljih aspekata kasnije. Godine 1889 grof Richard von Pfeil, koji je ivio u St Petersburg-u i poznavao ga dosta dobro, napisao je slijede?e linije o vladaju?em caru Rusije:

Cjelokupni dojam koji sam dobio o caru Aleksandru III potvrdio je ono to sam dugo sumnjao: da ga oni oko njega dre u stanju dubokog nepovjerenja prema Njema?koj i da mu je to tako dobro ukorijenjeno da se to teko moe promijeniti. Bio je ispravno uvjeren u svoju duboko ljubav za mir, ali je tako?er vjerovao savjetnicima i drugim utjecajnim ljudima u Rusiji, koji nisu eljeli mir ni blizu jako kao on.

Ovdje, na najistaknutijoj poziciji, imate individuu o kojoj mora biti re?eno: on moe biti pod utjecajem onih koji su mu pristupili sa tom namjerom, koji ipak ne ele biti u prvom planu. to radi netko tko poznaje odre?ene veze koje su proizile iz impulsa petog post-atlantskog perioda i eli ih iskoristiti za vlastite ciljeve ili one od neke grupe? On tei da pristupi takvoj osobi sa osvje?ivanjem utiska da nita nije udaljenije od njegovih misli od elje za utjecajem, tako da nitko ne primijeti da on zaista eli utjecaj. I tako ostvaruje utjecaj nad njim. Sve to treba je slagati svoje re?enice na odre?en na?in, koristiti odre?ene izraze, i druge na?ine koje ne?u opisivati, i on uspijeva okrenuti tu?i um u eljenom pravcu. Svijet u cjelini, koji do odre?ene mjere ne prati stvari i time je svoje prosudbe dao na raspolaganje odre?enim ljudima, jednostavno ?e pretpostaviti: Dakle, on je ispravno uvjeren u njegovu ljubav za mir, ali on tako?er vjeruje svim svojim savjetnicima i utjecajnim ljudima!

Vidite kako je lako u najirem kontekstu primijeniti neto sli?no onom to sam vam opisao u drugom slu?aju, onom od Blavatsky. Poslije nego to je Mahatma poznat kao K.H. imao dobar utjecaj na nju neko vrijeme, bio je zamijenjen, pomo?u makinacija, sa jednim drugim koji je bio pijun u rukama odre?enog drutva. On je pobjegao od odre?enih tajnih bratstava u ?ije je najvie stupnjeve bio iniciran, pa je tako za njega bilo mogu?e da ostane u pozadini kao Mahatma i postigne, kroz Blavatsky, stvari koje je elio posti?i.

Ozna?avaju?i ove elementarne stvari samo elim privu?i vau panju na ono to morate uzeti u obzir ako elite napraviti prosudbu; jer svijet je ?esto neupu?en sa na?inom na koji je pisana povijest. Pisanje povijesti je zaista neto vrlo duboko. Samo na krajnjem rubu fizi?ke egzistencije, u krajnjoj iluziji, moe biti re?eno: ako je ovaj ili onaj profesor kompetentan povjesni?ar koji vlada povjesni?arskim metodom, on ?e znati kako povijesno predo?iti prave stvari. Ovo uop?e ne mora biti slu?aj. Da li ?e povjesni?ar znati kako predo?iti prave stvari ili ne?e zavisi da li ?e ga njegova karma voditi do otkrivanja pravih stvari ili ne. Sve zavisi o ovome. Jer prave stvari ?esto nisu izraene u onom to nalazi kada gleda ovamo ili tamo; one su ?esto otkrivene onom tko zna kako prona?i prava mjesta za gledati. Kazati ?u ovo na drugi na?in: za onog tko je vo?en svojom karmom da vidi prave stvari u pravom momentu, one su otkrivene u to?ci gdje je neto zna?ajno izraeno sa jednom jedinom pojavom. ?esto jedna jedina pojava izraava neto to baca svijetlo na decenije, osvjetljavaju?i kao bljesak munje to se stvarno doga?a. Kao pripremu za ono to ?e biti posebno vano kada vie prije?emo na duhovne aspekte, sada ?u vam ispri?ati malu pri?u.

Bio je, u Be?u, lije?nik koji je, ?ak i osamdesetih prolog stolje?a, prakticirao analiti?ku psihologiju, psihoanalizu, iako ne u pretjeranoj mjeri kakva je otada postala moderna kroz frojdove teorije. On jo ivi tamo, u stvari, ali vie se toliko ne zanima za ove stvari. Uivao je neke izvanredne uspjehe sa svojom psihoanalizom jer je uspijevao izvla?iti dosta iz ljudi sa svojim metodom katehizma. Godine 1886 ovom lije?niku je doao ?ovjek koji je odavao dojam da ima mnogo toga u sebi. Tako ga je on po?eo tretirati zbog njegovog stanja nervoze. I zaista, za lije?nika koji zna svoj posao, bilo je mnogo toga u duevnom ivotu ovog ?ovjeka; bilo mu je kao na pladnju, moe se re?i. Ovo je bio posebno zanimljiv slu?aj. Lije?nik je otkrio da je njegov pacijent umijean u najrazli?itije politi?ke frakcije, da je mogao gurnuti nos svugdje i da ima prst u svemu. Tako?er je otkrio da je on pisao ?lanke za odre?ene novine i da ovi ?lanci imaju velik utjecaj na vladara njegove zemlje.

Pacijent, ime mu je bilo Voidarevi?, bio je kasni potomak vojvodske familije iz Hercegovine. Rekao je mnogo velikih stvari. Izme?u mnogih stvari znao je sve o vezama u mrei pletenoj od Rusije sedamdesetih u Hercegovini i Bosni prije po?etka rusko-turskog rata. Pod normalnim okolnostima ljudi obi?no ne odaju ovakve tajne; ali u rukama psihoanaliti?ara izlaze stvari koje bi ina?e ostale skrivene. Nakon dosta seansi postalo je jasno da je on tako?er bio umijean kada su, prije objave rata, kralj Milan i Nikita pruili otpor Turskoj na kraju sedamdesetih, i ustanak u Bosni i Hercegovini je bio dogovoren. Motiv za objavu rata Turskoj bio je dan Nikiti i Milanu od izvora u Rusiji. I ipak, izvana, bilo je re?eno, ljudi na Balkanu su se pobunili jer se Turska prema njima loe ponaala. Ne moe se negirati da je takvo ponaanje postojalo. Ja samo povezujem stvari i, u tom smislu, moramo shvatiti da uzroci ?esto lee, ili su napravljeni, daleko prije nego se sumnja.

Neto drugo je Voidarevi? otkrio, neto zbog ?ega je lije?nik odmah traio prijem kod odre?enog autoriteta u Be?u, premda su bile u pitanju samo nepovezane re?enice, i pored toga lije?nik, inteligentan ?ovjek, mogao je dosta toga zaklju?iti. Nau?io je od Voidarevi?a da je ruski ambasador bio u Be?u i bio je na putu u St Petersburg, a ne u Konstantinopol kao to su papiri govorili. Nadalje, nau?io je da ruski ministar vanjskih poslova ostaje kod ku?e i ne?e i?i u lje?ilite Bohemian kao to su novine govorile. Ove dvije stvari su ostavili ?udan dojam na lije?nika: da je ruski ambasador u Konstantinopolu na putu u St Petersburg preko Be?a, i da ruski ministar vanjskih poslova ne ide u lje?ilite Bohemian ve? ?e ?ekati u St Petersburg-u da primi ambasadora, i tako?er da novine piu neto sasvim drugo. Napokon mu je sinulo to je bila jedna od onih opskurnih intuicija koje do?u instinktivno: sve ovo je povezano s ?injenicom da ?e Alexander von Battenberg biti smijenjen u Bugarskoj. Sve je to bilo lije?niku vrlo sumnjivo, i on je obavijestio odgovaraju?u upravu. Ali odre?ena uprava je jedino znala da ruski ambasador putuje u St Petersburg zbog privatnih poslova, kako je rekao; i vlast je bila prili?no zadovoljna sa ovim objanjenjem, kao to se ?esto doga?a, jer se ovakvim autoritetima, isto tako, moda stalno dosa?uje za nepaljivost o kojoj sam govorio, da na kraju nisu zainteresirani da do?u do sri stvari. I tjedan dana kasnije Battenberg je bio prisiljen da odstupi.

Vidite, ovo je prili?no bezna?ajan doga?aj s to?ke gledanja povjesni?ara, ali ovo je ipak doga?aj koji baca svjetlo u dubljem smislu. I ako se nije dogodio 'slu?ajno kao to je lako re?i da je lije?nik izvukao ove stvari iz Voidarevi?a pomo?u psihoanalize, nikada ne bi dole na svijetlo. Niti karme idu ?udnovatim putovima. Znamo iz psihoanalize da je Voidarevi? koji je odao mnogo sli?nih stvari bio namijenio, ako bi sve ilo po planu za nasljednika drevnog vojvode u Bosni i Hercegovini, preuzeti rang vojvode za sebe. Zbog svijetla koje se pojavilo kod lije?nika znamo kako niti idu od Rusije na istoku prema Hercegovini i Bosni i moemo oslukivati na izvoru pri?e koja je kasnije igrala vanu ulogu u povijesti. Jer Voidarevi? je bio u slubi Rusije i bio je umijean u sve ovo od po?etka.

Tako ovdje imamo posla, ne ba s magijom ve? sa znanjem kako iskoristiti situaciju i uvjete na fizi?kom planu da bi ostvarili odre?ene ciljeve. Voidarevi? nije uspio posluiti svrsi samo zato jer mu je rasla nervoza; veliki dogovor je unio u sebe a namjera je bila posti?i mnogo. Ovdje imate udarni primjer kako raditi u svijetu dok u isto vrijeme skrivate tragove koje namjeravate slijediti. Iz ovog ?ete mo?i shvatiti da formiranje prosudbi o svjetskim doga?ajima nije tako lako kako se obi?no zamilja. Oni koji su izabrali da rade sistematski iz scene svjetske povijesti znaju veoma dobro kako povla?iti ovakve strune i dovoljno su hladnokrvni da ih upotrijebe na na?in koji odgovara njihovoj svrsi. Mnogo moe biti iskoriteno u ovoj vezi. Samo e? za znanjem i volja mogu nas voditi do toga da vidimo stvari u svijetu jasnije.

Da bi shvatili to mnogi od naih prijatelja ovdje ele shvatiti, usmjerimo nau panju na to?no ono to moemo tamo iskoristiti. Gledati ?emo na na?in na koji strune pete post-atlantske epohe rade kroz odre?ene izvana primjetne napore i ?injenice dananjeg vremena u irem smislu. Po?nimo sa ruskim ljudima na istoku Europe. Rekao sam proli ponedjeljak da su svim ljudima Europe prirasli srcu. U ruskim ljudima, skupa s raznim slavenskim elementima, ivi o ovom sam govorio vie puta narodni element budu?eg vremena. Jer u duhu naroda svega toga zajedno kao slavena ivi ono to ?e, jednom u budu?nosti, dati materijal za duhovne strune este post-atlantske epohe.

U ovom slavenskom elementu imamo prvo ruse i, dodatno, sve one druge slavene koji, iako razdijeljeni od rusa, i pored toga se osje?aju u odre?enom stupnju povezani kao Slaveni sa ruskim Slavenima. Iz ovih veza izranja, ili je nastao, ono to je ovih dana poznato kao panslavizam, osje?aj svih slavena da pripadaju zajedno u duhu i u dui, u politi?kom i u kulturnom ivotu. U mjeri u kojoj ova stvar ivi u dui naroda je potpuno ?asna i, tako?er u odre?enom viem smislu ljudske evolucije, ispravna stvar iako se rije? pan prili?no zloupotrebljava ovih dana. Za onog tko razumije povezanost mogu?e je koristiti frazu 'panslavizam' za duhovno zajednitvo koje, elio bih re?i, treperi kroz sve slavenske due na na?in kako sam upravo opisao.
Govoriti o pangermanizmu, bilo unutar ili izvan Njema?ke, je besmislica, vie nego samo nestaluk, jer nije mogu?e sve smjestiti u isti kalup. Ako neto ne postoji, nije o tome mogu?e govoriti. To moe moda biti predstavljeno kao teorija i ?ak uhvatiti umove nekih pojedinaca; ali to je prili?no razli?ito od originalnog zajednitva koje treperi u mnogim slavenskim duama, razli?ito od jednog slavenskog naroda do drugog.

Bilo tko tko se, od devetnaestog stolje?a, ozbiljno zanimao odre?enim duhovnim znanjem, zna da je na istoku Europe odvojeni narodni element. Duhovni znanstvenici uvijek su znali da narodni element budu?nosti ivi u slavenima. Ako su neki okultisti koji pripadaju Teozofskom drutvu podravali neto drugo, na primjer da narodni element za budu?u estu pod-rasu lei kod amerikanaca, to samo dokazuje da ili ovi ljudi nisu okultisti ili ele predo?iti neto drugo od onog to govore ?injenice. Dakle mi moramo ra?unati sa ?injenicom da na Istoku postoji element koji nosi odre?enu budu?nost unutar sebe, koji se pojavljuje kao da je iz krvi, element koji je danas jo u biti naivan i ne poznaje sebe, ipak proro?ki i instinktivno sadri u sebi neto to ?e se jednog dana razviti. To je ?esto prisutno u snovima.

Kao to svaki duhovni znanstvenik nadalje zna ne izvana, ali kao kulturoloku ?injenicu poljski element dolazi naprijed na sasvim poseban na?in kao najnapredniji i kulturoloki siguran, jer je on oboje i politi?ki i religiozan; ovaj element se razlikuje od svih ostalih slavenskih elemenata u tome da posjeduje jednoobrazan, ?vrsto ukorijenjen duhovni i kulturni ivot koji je iznimno snaan i energi?an. Ovo samo kao kratki prikaz. Moda kasnije idemo u ovo detaljnije.

Vratimo se na ono to sam upravo opisao. Kao suprotnost ovoga to sam upravo okarakterizirao postoji kulturni i duhovni ivot britanskih ljudi, to je jednako dobro poznato duhovnim znanstvenicima u svom dubljem zna?enju. Mislim na vrstu kulturnog ivota kakav se pojavljuje pred svijetom u britanskim institucijama i ivot britanskog naroda. Ovaj element je, iznad svega, ekstremno politi?kog karaktera; njegove tendencije su krajnje politi?ke. Jedna posljedica koja proizlazi iz toga je politi?ko razmiljanje kojem se ostatak svijeta divi; na odre?eni na?in to je vrsta najnaprednijeg i slobodnog politi?kog razmiljanja.
Gdjegod u svijetu su bili ?injeni napori da se ustanovi politi?ka institucija u kojoj moe ivjeti sloboda sloboda u smislu u kojem smo je po?eli razumijevati krajem osamnaestog i po?etkom devetnaestog stolje?a tada, ideje su posu?ene od britanskog razmiljanja. Francuska revolucija na kraju osamnaestog stolje?a bila je vie pitanje osje?aja, strastvene impulzivnosti, ali misli koje je sadravala bile su preuzete iz britanskog miljenja. Manira u kojoj su formirani politi?ki koncepti, manira u kojoj su strukturirana politi?ka tijela, manira u kojoj je volja naroda vo?ena unutar politi?kih organizacija koje su slobodne koliko je mogu?e tako da mogu raditi sa svih strana sve ovo je izraeno u britanskom politi?kom miljenju u suglasju sa originalnim tendencijama. Zato su mnoge nove drave u devetnaestom stolje?u imitirale britanske institucije. Na mnogim mjestima napravljeni su napori za preuzimanje britanskog na?ina parlamentarnog ivota i parlamentarnih institucija, pa je u vezi ovoga britansko razmiljanje u?itelj modernog ivota.

U Engleskoj u tijeku devetnaestog stolje?a, recimo do zadnjih decenija, ovo politi?ko razmiljanje je dolo do izraaja kod nekih vrlo vanih politi?ara koji su modelirali svoje misli posebno u vezi ovog politi?kog razmiljanja. Jedna stvar je posebno postala o?ita: Spas svijeta moe se posti?i sa ovim razmiljanjem samo kada bi mu se ljudi potpuno posvetili i ne bi dozvolili ni?em drugom da ima utjecaja na ure?enje raznih institucija. Prema tome, politi?ari koji moda izgledaju jednostrani do odre?ene mjere ali koji oblikuju svoje misli u potpunosti prema ovoj vrsti razmiljanja i tee raditi u suglasju s njim, izgledaju istaknuto i potpuno moralno. Sjetite se Cobdena, Brighta i drugih, da ne govorimo o ve?em ?ovjeku koji se uvijek spominjao; jer na ovom polju vrlo je lako zalutati kada je dosegnuta zaista istaknuta pozicija. Zato sam spomenuo one koji nisu zalutali u bilo kojem pravcu ve? su izvorno vani u smislu kojem sada mislim. Mogu imenovati mnoge druge. Ovaj fenomen je zaista bio prisutan tamo kao pravi impuls do devedesetih godina devetnaestog stolje?a, i kao takav, na odre?eni na?in, obrnuta slika od onog to sam opisao ranije da je ro?eno od slavenskih ljudi. Jer ovaj na?in formiranja misli politi?ke orijentacije pripada po svom karakteru petom post-atlantskom periodu. To je gdje pripada i gdje je morao biti razvijen. I oni ljudi koje sam spomenuo u?inili su to na pravi na?in. Na jednoj strani imamo neto to postaje vidljivo kao dobar smisao, inteligencija i politi?ki moral, a na drugoj strani neto to postoji kao budu?i narodni potencijal duboko dolje, ne samo u dui ve? i u krvi.

Neka bude jasno da ono o ?emu govorim nije samo moje vlastito znanje; to je gledano na na?in kako sam opisao kroz devetnaesto stolje?e od onih koji se bave tim stvarima. U onim zapadnim bratstvima o kojima sam vam govorio postoji ivo znanje o ovim stvarima i o njihovim vezama sa tijekovima evolucije u petoj post atlantskoj epohi i o tranziciji u estu post atlantsku epohu. I kod nekih pojedinaca bila je volja tek trebamo vidjeti da li za dobro ili loe da se koriste tim silama. Jer to su zaista sile: na jednoj strani talent da se misli da takav na?in, i na drugoj narodni element za budu?nost.

Ako netko eli koristiti ove stvari, on to moe. Naravno ne postoje samo ova strujanja koja sam opisao ve? tako?er i druga koja plove uz bok ovima, i neophodno je postepeno ukazivati i na njih, tako?er. Postoje na?ini i sredstva u svijetu za izvriti ono to bih mogao nazvati masovna hipnoza. Za postaviti sugestiju na velikom nivou morate u svijet smjestiti neto to radi impresiju. Ba kao to je mogu?e insinuirati ideju u um pojedinca na na?in kako sam pokazao, isto tako, koriste?i pogodna sredstva, sugestije mogu biti napravljene za cijele grupe ljudi, pogotovo kada netko zna to grupe stvarno povezuje zajedno. Mogu?e je usmjeravati silu koja ivi u individualnoj osobi u odre?enom smjeru. Ova osoba moe biti potpuno uvjerena u svoju duboku ljubav za mir; i ipak radi ono to radi jer nekako druga sugestija mu je usa?ena. On je sasvim u raskoraku s onim to radi. Na isti na?in, s pravim znanjem, sli?ne stvari mogu se napraviti cijeloj grupi; to je prosto stvar izbora odgovaraju?ih sredstava. Uzmite silu koja postoji ali nema odre?eni smjer, kao to je sila koja ivi u odre?enim slavenskim rasama, i pomo?u sugestije ve?eg nivoa moete je gurkati u odre?enom pravcu.

Postoji sugestija velikog nivoa koja je radila, jo radi, i nastavit ?e raditi na ?udesan na?in: takozvani Testament Petra Velikog. Znate povijest Petra Velikog; znate kako je bolno bilo predstavljanje zapadnog ivota u Rusiji. Nema potrebe da to opisujem jer to moete pro?itati u svakoj enciklopediji. Nemam intenciju prepri?avati vanjsku povijest niti poticati simpatiju u bilo kom smjeru; Jednostavno ?u ukazati na najjednostavniji put to odre?enih ?injenica. Dosta toga to je re?eno o Petru Velikom je istina, me?utim nije istina da je napisao testament. Testament je falsifikat; on nije doao od njega ve? je nastao u odre?enom trenutku, na na?in kako nastaju ove stvari, iz svakakvih podzemnih zbivanja. On je ba?en unutar ljudske evolucije; odjednom je bio tamo.
On nema nikakve veze s Petrom Velikim ali ima dosta s odre?enim podzemnim strujanjima. Vrlo je uvjerljiv, jer opravdava budu?nost Rusije kaem Rusije, ne Slavena izjavljuju?i da Rusija mora proiriti svoje granice preko balkanskih zemalja i Konstantinopola, preko Dardanela i tako dalje. Sve ovo je sadrano u testamentu Petra Velikog. Tako je lako biti pokrenut ovim testamentom da netko kae: Ovo nisu krivi napori, to nam je dano velikom gestom genija! Jo se ponekad pozovem na utisak koji je napravio ovaj testament Petra Velikog, za vrijeme te?aja kojeg moram dati, kada to studiram sa individualnim studentima da bih demonstrirao implikacije pojedinih paragrafa i njihov utjecaj na kulturni razvoj Europe.

Oni koji su izabrali da rade na ovaj na?in uvijek se brinu, ne da stimuliraju samo jednu struju ve? da budu sigurni da se jedna struja uvijek kria s drugom, tako da na odre?eni na?in utje?u jedna na drugu. Ne postie se mnogo tako da se jednostavno ide naprijed s jednom strujom. Ponekad je neophodno staviti bo?no svijetlo na ovu struju tako da se na odre?ene stvari stavi zbunjenost, tako da su odre?ene linije skrivene, a druge stvari su izgubljene u neprobojnom gustiu. Ovo je vrlo vano. Prema tome dolazimo do toga da odre?ene tajne struje koje su postavile sebi neki zadatak isto tako postavljaju postizanje upravo suprotnog. Ovi suprotni zadaci imaju efekt brisanja svih traka. Mogu nazna?iti mjesto u Europi gdje takozvano Slobodno zidarstvo, takozvana tajna drutva, su imala veliki utjecaj u odre?enom vremenu kada su se odvijale zna?ajne stvari; odre?eni ljudi su djelovali pod sugestivnim utjecajem odre?enih masonskih drutava sa okultnom pozadinom. Bilo je onda neophodno sakriti trake u tom trenutku. Tako je odre?eni jezuitski utjecaj uvu?en u igru tako da su se masonski i jezuitski utjecaji sastali; jer postoje vie instance, carstva, koja mogu prili?no dobro koristiti oboje Masone i Jezuite u cilju da postignu ono to ele posti?i kroz njihovu suradnju. Nemojte misliti da ne moe biti pojedinaca koji su oboje, Jezuiti i Slobodni zidari. Oni su napredovali iza to?ke gdje rade samo u jednom smjeru. Oni znaju da je neophodno poticati situacije sa raznih strana u cilju da guraju stvari u odre?enom smjeru. Ovo govorim da bi ukazao na odre?ene veze na elementarni na?in.

Petar Veliki vratimo se na njega jo jednom uveo je zapadnu civilizaciju u Rusiju. Mnoge originalne slavenske due nose duboku mrnju za sve zapadne elemente koje je Petar Veliki donio u Rusiju; imaju duboku antipatiju protiv svega toga. Ovo se pojavilo posebno jako u tijeku ovog rata, ali uvijek je bilo prisutno. Na drugoj strani imamo testament Petra Velikog, koji nije stvarno njegov ali koji je odnekuda iznikao, i koji je pogodan za uporabu, kao sredstvo sugestije, ne pojedinaca, ve? cijelih masa slavenskih veza, onih masa u kojima ivi antipatija prema zapadu to simbolizira ime Petra Velikog. Dakle ovdje imamo dvije stvari u isto vrijeme na na?in dostojan, moram re?i, povijesnog genija: simpatija u vezi testamenta Petra Velikog i antipatija prema svemu zapadnom. One rade predivno da sve zbrkaju zajedno, tako pomijeane, da u stvari, njihov rad postaje ekstremno efikasan. I sa ovim ukazujem na drugu stranu ove struje na Istoku. Kako nastavljamo pokazat ?u kako se, poslije godina pripreme, moe izvu?i korist od ovakve struje od odre?enog trenutka pa dalje. Nadalje postoji jedna struja u koju, takore?i, dva pritoka su napravljena da utje?u. Kao to sam rekao na po?etku, u obzir su uzeti veliki periodi vremena. Kada je struja jednom dovedena do to?ke da moe biti efikasna, tada se moe pustiti u uporabu.

Sada se pripremimo na jo jedan na?in. elim vam pokazati jo jednu struju koja te?e na Zapadu uz onu koja je donesena u bi?e kao najzreliji politi?ki na?in miljenja u petom post-atlantskom periodu. Ova druga struja bila je vie skrivena i svoju okultnu osnovu otkriva tek s vremena na vrijeme, prokrijum?arena u svim vrstama javnih aktivnosti. S time moram ponovno napomenuti neka tajna bratstva na Zapadu. Njihova je karakteristika, vie nego ita drugo, da oni imaju to?no znanje o vrsti situacija kakve sam opisivao i mogu podu?iti svoje u?enike kako se stvari odvijaju za peti, za esti post atlantski period, i kakve vrste sila su na djelu: na primjer jedna kao element inteligencije, i kao druga narodni element. I oni mogu pokazati svojim u?enicima kako se ove stvari mogu upotrijebiti za ovu ili onu svrhu.

Ove okultne struje koje ive, kao to sam rekao, kroz tajna bratstva imaju, kao jednu od osnovnih doktrina, u?enje da su englesko-govore?i ljudi za petu post atlantsku epohu ono to su rimljani bili za ?etvrtu. Ovo je fundamentalna doktrina unutar ovih bratstava i oni nadalje kau da, to god se doga?a, u obzir prvo treba uzeti latinski element. Ovo je izraeno kod raznih latinskih kultura i naroda ja sam ovo ne govorim ve? samo ponavljam to se uvijek govorilo u bratstvima i to ima sudbinu da se utapa dublje i dublje u materijalizam ivota i materijalizam religije. Ne treba se brinuti oko ovog, jer ?e se eventualno dezintegrirati u dekadenciji u koju ?e upasti. Dakle, oni kau, njihova glavna panja mora biti okrenuta tome da osiguraju da ono to zovu latinska rasa, da je u procesu potpune dezintegracije, da je element koji nestaje; zadatak je srediti i napraviti sve na takav na?in da latinski element nestane.

Ovo gledanje ide tako daleko kao da se kae: One sile koje guraju latinski element dolje na sklisku padinu moraju biti apsorbirane u svim politi?kim impulsima a tako?er i u svim duhovnim i religioznim impulsima. Naravno nita od ovog ne smije se vidjeti izvana; ali podrka mora biti dana svemu to pomae osloboditi svijet od latinskog elementa. Oni kau da, ba kao na kraju ?etvrtog post atlantskog perioda kada je sve bilo proeto sa latinskom kulturom, tako i na kraju petog perioda priroda svega mora biti ispunjena kulturom koja izrasta od englesko govore?ih ljudi. Ja samo govorim o u?enjima tajnih bratstava i onom to moemo i stvarno slijedi od njih. Kao dodatak, uvijek je govoreno da, kao to je germansko-britanski element, kako ga oni zovu, suprotstavljen latinskom; tako ?e slavenski element do?i da se suprotstavi engleskom, jer to je na?in svijeta. Samo je promjena smjera za devedeset stupnjeva. Dok je latinski element naao svoj impuls na sjeveru, sada impulsi streme od istoka prema zapadu.

Moramo shvatiti da ove stvari utje?u u mnogo toga to se tiska, mnogo toga ?ita op?a publika, i u bilo to drugo to curi u ljudski socijalni ivot. Postoje putovi i sredstva da ovo pro?e neopaeno, kao to sam opisao. Jer samo zamislite kada bi ovo postalo poznato u odre?enim krugovima to je, naravno, nezamislivo! To je samo zbog razli?itog izraavanja; to je stvar vjebanja utjecaja sredstvima sugestije. Vi moete napraviti jednu stvar i re?i drugu, moete re?i neto razli?ito od onog to radite, i uvijek moete napraviti neto to izgleda suprotno od onog to bi se trebalo dogoditi i od onog to stvarno radite.

Moete gledati s obzirom na ono to sam vam skicirao kao na neku vrstu duhovne atmosfere; zaista brinuo sam da to bude vrsta duhovne atmosfere. Moete ?itati neto prili?no nekodljivo, ali izme?u redaka ovaj koncept izme?u redaka moe biti neto potpuno konkretno isto tako na?i ?ete se kako ?itate neto prili?no razli?ito; u?ite neto sasvim razli?ito i nalazite da gledate u neto sasvim razli?ito. Tako su sada ljudi uronjeni u ovu atmosferu i njihove misli se formiraju u skladu s tim. Misli ?ak i najinteligentnijih ljudi ponekad uhvate dosta bizarne forme. Dakle, da bi prosudili na?in kako drugi ljudi misle, nije dovoljno razviti taj naivni entuzijazam nepaljivih ljudi, o kojem sam ?esto govorio za vrijeme ovih predavanja; mora se posvetiti panja vrsti atmosfere u kojoj ljudi ive. Ovo je sasvim realno i nije toliko nebulozno, zamislite neto to mnogi ljudi zovu utjecaj okruenja. Eucken, na primjer, govori o utjecaju okruenja bez da primijeti da on govori u jednu ruku: okruenje kreira osoba; a u drugu ruku: okruenje je kreirano od ljudi; to je ekvivalentno kao da kae: elim podi?i sam sebe s vlastitim konjskim repom !
Na?in na koji se gleda ono to se naziva okruenje u kojem su ljudi uronjeni je da se shvati da ovo okruenje izlazi odre?enim putem od nekih duhovnih strujanja. To nije neto nebulozno to mnogi ljudi misle da je.

Pogledajmo takav slu?aj. Morate mi oprostiti, ali rekao sam proli ponedjeljak da ne?u mo?i materiju napraviti lakom. Ne moemo izbje?i i?i u odre?ene detalje; a vi ?ete shvatiti povezanost sutra. elim vam pro?itati neki pasus iz pisma pisanog sredinom travnja 1914 od Mitrofanoff-a, profesora povijesti iz St Petersburg-a, jednom Nijemcu koji je bio njegov u?itelj i sa kojim je ostao prijatelj. Zamislite ovog Mitrofanoff-ova uronjenog u razli?ite struje. U travnju 1914 napisao je pismo koje sadri slijede?e pasuse:

... averzija prema nijemcima se osje?a u svakoj dui i izlazi iz svih usta, i meni izgleda da je rijetko bila ovakva jednoglasnost javnog mnijenja.

Slijede?i je pasus posebno interesantan. Molim da obratite posebnu panju na ovaj pasus, ali ne zbog imena koje se spominje; mogu?e je osje?ati simpatiju ili antipatiju u vezi s ovom osobom. Jednostavno elim privu?i vau panju na formalni sadraj koji ivi u ovom pasusu:

To je bila moda najve?a Bizmarkova politi?ka pogreka da nije elio biti ve?i Rus od onih ruskih diplomata koji su, zbog slabosti i nedostatka razumijevanja, podlo izdali interese svoje zemlje za vrijeme Kongresa.

Kakvo veli?anstveno o?ekivanje! Ovaj ?ovjek predbacuje Bizmarku da nije bio ve?i Rus od ruskih dravnika koji su prisustvovali berlinskom kongresu! To je ono zato je neophodno mrziti sunarodnjake Bizmarka! to god mislili, ova re?enica je originalna. A poto se dobri profesor iz St Petersburg-a uputa u ovakve misli, moe tako?er napisati i slijede?e:

Kao reakcija protiv Trostruke alijanse koja se zbila u Centralnoj Europi formirana je Dvostruka alijansa, to zna?i da se Rusija udruuje s osvetoljubivom Francuskom umjesto s Trostrukom alijansom. ... Za Rusiju pitanje Balkana nije rat de luxe, ni avanturisti?ki san slavenofila. To rjeenje je bez sumnje ekonomska i politi?ka potreba. Ruski budet se temelji na izvozu; ako njena ravnotea pla?anja postane negativna ruska blagajna ?e bankrotirati, jer ne?e biti sposobna pla?ati kamate na enormne strane dugove. I dvije tre?ine ovog izvoza prolazi kroz juna vrata i dva turska tjesnaca. Ako su ovi izlazi blokirani ruska trgovina ?e posrnuti, i ekonomske konzekvence ovakve blokade bile bi neizra?unljive. Zadnji talijansko turski rat je ovo jasno pokazao. Samo posjedovanje Bospora i Dardanela moe okon?ati ovu nepodnoljivu situaciju, kako postojanje svjetske sile kao to je Rusija ne moe se dopustiti da zavisi od slu?ajnosti i proizvoljnim djelima ostalih. Na drugoj strani Rusija se ne moe ponaati potpuno indiferentno prema sudbini Junih Slavena na Balkanskom poluotoku. Prije svega, male balkanske drave pruaju stranji pokriva? za dva tjesnaca i, drugo, kroz stolje?a je previe ruske krvi i ruskog zlata potroeno na balkanske heroje da bi se cijela stvar sada odbacila: Takav akt bi bio moralno i politi?ko samoubojstvo za bilo koju rusku vladu.

Poveite ovo, molim, sa razli?itim opaskama koje sam dao o Odboru za socijalnu skrb slavena. Previe ruskog zlata je potroeno! Mitrofanoff nastavlja:

Mora se, naravno, ne preuveli?avati zna?aj panslavizma i njegovih ideala, ali on postoji i nesumnjivo je dosta snaan; demonstracije slavenofila 1913 na ulicama mnogih ruskih gradova, u kojima su sudjelovali i elementi opozicije, daju jasnu demonstraciju ovoga.

Ovo pismo iz travnja 1914 daje slijede?i zaklju?ak:

Jo jednom: Tenja da se ide juno je povijesna, politi?ka i ekonomska nuda i to god strane snage suprotstavili ovoj tenji je eo ipso neprijateljska snaga. Neko vrijeme je Trostruka Alijansa bila iskreno postavljena prema ratu. U Austriji tenja da se ide juno je tako?er vi?ena kao povijesna nunost, i austrijanci su u pravu iz njihove to?ke gledita ba kao to su i rusi s njihove. Tijekom prve polovine devetnaestog stolje?a bila su tri smjera u kojima se mo?na monarhija Habsburg mogla iriti: prema Italiji, prema Njema?koj i prema Balkanskom poluotoku. Od 1866 ostalo je samo ovo zadnje; Bismarck ponovo, ovaj puta moda bez namjere, je u?inio da se Austrija i Rusija na?u licem u lice pred odlu?nom bitkom, i ulaskom u Trostruku Antantu stavio je mo? Njema?kog carstva na dispoziciju Austriji. Austrija je naravno ovo iskoristila: svugdje i u svakoj prigodi, ako je bilo pitanje Balkana, Rusija je nala Austriju kako joj stoji na putu. Prisajedinjenje Bosne i Hercegovine, koje je ostavilo veliki dojam na Rusiju, bilo je samo jedna stranica na velikoj listi rusko-austrijskog neprijateljstva. Ogor?enje je bilo tako veliko i opasnost se pribliavala tako o?ito da je ?ak i miroljubiva ruska vlada, usprkos ote?enim financijama, bila spremna i?i u rat.
On misli 1908.

Ali Nibelung od Spree-a je prijete?i tresnuo ?eli?nom akom i Rusija je, nesigurna u saveznike, bila prisiljena popustiti. Godine1913 realizacija slavensko ruskog ideala je napokon izgledala nadohvat. Turci su bili pogo?eni u glavu, pobjedonosni juni slaveni su pritisnuli prema Solunu i Konstantinopolu; jedan mali pritisak i stvar je sre?ena.

Ovo pismo je zaista zanimljivo jer ukazuje na brojne zna?ajne stvari. Na primjer pisac se potpuno uzbudio oko slijede?eg:
Radionice u Essenu su poslale svoje topove turskoj artiljeriji; nisu bili po standardu Creuzot topova, ali ipak su bili dobro napravljeni. I najvanije od svega, njema?ki instruktori su obu?avali otomansku poljsku artiljeriju ... Sada je postalo jasno rusima travanj 1914 da ako sve ostane kao to je sada, cesta u Konstantinopol prolazi kroz Berlin. Be? je pitanje drugog reda.

Travanj 1914! Brojne druge stvari su re?ene koje jasno demonstriraju da je u ovoj glavi san onog to ?e se uskoro dogoditi. Bilo da je glava o kojoj se radi zamiljala da se vrijeme pribliava u drugoj stvari; ali ova glava, zajedno sa tijelom i udovima, naravno, sada se zaputila u posjet svom u?itelju u Berlin. Zajedno su razgovarali o mnogim stvarima i ja sam vam namjeravao re?i o dosta njih. Profesor povijesti je rekao:

Ako vi ne napustite Konstantinopol za nas, rat ?e biti neizbjean.

Stalno je ponavljao: Ne treba niti spominjati da ?e Nijemci ostati Boji izbor za u?itelja ruskog naroda, i da mi samo moramo zadrati mir da Nijemci samo moraju zadrati mir da bi osvojili putem duhovne, unutranje superiornosti. Ali nemojte vjerovati da nas moete osvojiti. Na mom imanju u Saratovu imam ku?u u kojoj su moji preci ivjeli stolje?ima; ali ja ?u je zapaliti vlastitom rukom prije nego dozvoliti da se njema?ki vojnici njome tamo koriste. Mi moemo biti prili?no dobro zajedno ako bismo podijelili Austriju izme?u nas, tako da Njema?ka-Austrija postane dio njema?kog carstva dok ostali dio Austrije preuzme Rusija!

Ovo je bilo u lipnju 1914! Moemo pokazati na dosta na?ina kako misaone forme dolaze u bi?e u odre?enom okruenju. Prili?no malo toga se nedavno zbilo to nas moe iznenaditi. Gdje su socijalne forme vie autokratske, stvari koje se dogode imaju tendenciju da proizlaze iz jednog izvora, dok u drugim situacijama one vie proizlaze iz popularnih strujanja. Nikad ne generalizirajte, jer na jednom mjestu je ovako na drugom onako. Moemo pitati, na primjer: to je osnova za ovo ?udno, zagonetno ponaanje zemlje kao Rumunjska? Ne govorim o incidentu koji je dao finalni impuls ve? o strujanju iz kojeg se pojavio. Me?utim ja ne elim dati ono to se ovih dana obi?no naziva 'povijesno' objanjenje, jer vrsta povijesti koja dolazi u bi?e od devetnaestog stolje?a i sada je ula u dvadeseto ne vrijedi puckanja prstima. Prava povijesna znanost mora nastavljati simptomati?no; ona mora pokazati razne situacije koje ?e napokon osvijetliti kao to bi to sa svjetlom. elim pokazati jednu takvu svjetlosnu iluminaciju.

Oni koji su u?eni poznaju to se zbiva znaju da je dosta zbivanja u Rumunjskoj bilo zagonetno. Ovo je povezano s ?injenicom da su na cijelom Istoku odre?ene okolnosti bile pridodane sa onim to je utjecalo na mnogo ljudi kao sugestivna ideja. Ne elim ovo karakterizirati kao impresije; umjesto toga elim vam prosto re?i neke napomene koje je napravio ne elim biti nejasan ministar unutarnjih poslova, Ionescu 1913 nekom g.Redlich-u. On je rekao, gotovo rije? po rije?, da po njegovom miljenju Austro-Ugarska monarhija ne bi postojala nakon smrti Franz Josef-a, a on ?e sigurno brzo umrijeti. To ?e tada biti stvar podjele monarhije na sastavne dijelove. Ovo je bilo ?vrsto ukorijenjeno miljenje i, u skladu s njim, misli ljudi su ili u jednom odre?enom pravcu. To je bila jo jedna od onih iroko rasprostranjenih, sugestivnih ideja.

?lanak napisan od Rusa postavlja pitanje to Rusija jo moe o?ekivati od Francuske i postavlja u prvi plan razloge zato Rusija ne moe vie mnogo o?ekivati od Francuske s obzirom na njene vlastite planove, i zato Rusija mora postati rtva Francuske ako se stvari ne promijene. Ovaj ?lanak je napisao Prince Kotshubey i objavljen je 26 lipnja 1914 u broju parikog ?asopisa Correspondent. Nisam slu?ajno izabrao ovaj ?lanak ve? sam birao ovaj od dobro poznatog pisca koji je temeljito upu?en u bilo to to ivi u okruenju. Autor pita da li bi bilo bolje za Rusiju da se vie ne pouzdaje u saveznitvo sa Francuskom ve? umjesto toga da jo jednom udrui snage s Njema?kom. Prince Kotshubey je razmatrao ovu mogu?nost. Me?utim, kae on, to ne bi bilo mogu?e izvesti zbog francusko-ruske alijanse koja prisiljava Rusiju da bude permanentni neprijatelj Njema?ke, njenog snanog zapadnog susjeda. Dakle, u ovoj glavi, situacija se reflektira na na?in koji pravi Rusiju oponentom Njema?ke kao rezultata pritiska zbog alijanse s Francuskom, koja joj daje dvije alternative: ili da poniti alijansu s Francuskom zbog zbliavanja s Njema?kom, ili odbaci planove za ekspanziju isto?no u Aziji. On dalje nastavlja da bi rekao:
Ali bez obzira na iznena?enja koja nas ?ekaju u budu?nosti, jedna stvar je sigurna, a to je da ?e Trostruka Antanta zaista predstavljati pravu politi?ku alijansu ako Francuska nametne trogodinju vojnu slubu a Engleska bude provela op?u mobilizaciju.

Lipanj 1914! Ovo je kako princ vidi Trostruku Antantu koja se postepeno pojavljuje; za koju misli da alijansa s Francuskom vie nije dovoljna. Francuska ?e morati biti prili?no jaka, ipak to nije dovoljno; Engleska mora tako?er provesti op?u mobilizaciju!
Vidite, misao je tako obimna da nije bilo vremena provesti je prije pojave rata; ali op?a mobilizacija je provedena u Engleskoj bez obzira. Da bi razumjeli stvarnu situaciju nije dovoljno proizvoljno izvu?i jednu ili drugu stvar; neophodno je razviti volju za gledati u one stvari koje su doista bitne. Jedna osoba moe re?i neto mnogo vanije nego stotinu drugih koji brbljaju onako kako slijepi govore o bojama, ponavljaju?i to su ?uli, i ?ije rije?i nemaju efekta.

Pokuao sam, u jednu ruku, pokazati kako odre?eno okruenje dolazi u bi?e i, u drugu ruku, dati par primjera koji pokazuju kako su ljudi uronjeni u ova okruenja, i kako je neophodno da se poznaje okruenje ako se eli shvatiti misli koje se izraavaju na jednom ili drugom mjestu. Neophodno je, barem jednom, potpuno se uvu?i u zahtjev koji trai ivot kakav se danas odvija: razviti, ne entuzijazam za povrnost ve? entuzijazam za pozornost.

Vie ?emo o ovim stvarima govoriti sutra, i stoga stremiti da prodremo dublje u stvar. Da bi to napravili trebamo ove detalje. Bilo bi udobnije da kliznemo preko povrine, ali oni koji ne znaju barem nekoliko stvarnih slu?ajeva ne mogu postaviti pravo pitanje duhovnom svijetu.

 

Stranica 2 od 13 Sve stranice