Croatian English French German Italian Portuguese Russian Serbian Spanish

Rudolf Steiner - 9 predavanja o p?elama - Poglavlje



PREDAVANJE VII
Dornach, 12. 12. 1923.


(Postavljeno je pitanje o privla?nosti izme?u p?ela i cvije?a koje ih toliko zbliava; tako?er, to bi med trebao biti, i jest, u odnosu na obrok. Ponovno se pojavilo pitanje o polaganju jaja kada kraljica nije oplo?ena, poto u normalnoj konici postoje tri vrste jaja: jaje kraljice, jaje radilice i jaje truta).

DR. STEINER:

U redu, na dananjem ?emo predavanju raspravljati ove stvari jo jednom. To je ovako: prvo imamo oplodnju kraljice za vrijeme svadbenog leta. Kraljica je tada oplo?ena. Zatim moramo uzeti u obzir vrijeme koje protje?e izme?u polaganja jaja dok insekti nisu potpuno zreli, dok tamo nije p?ela. Kod kraljice taj period je esnaest dana, kod radilice dvadeset jedan dvadeset dva dana, a u slu?aju truta dvadeset dva dvadeset ?etiri dana. Tako moramo po?eti s ova tri tipa; razlikuju se jedan od drugog utoliko to sazrijevaju kroz vremenske periode razli?itog trajanja. to lei u korijenu ovoga? Kada se p?ela razvija kao Kraljica to je zbog posebne ishrane koja joj se daje; larva Kraljice hrani se druga?ije tako da je njen rast ubrzan. P?ele su stvorenja Sunca, i Sunce treba priblino jednako vrijeme da se okrene oko svoje osi kao to radilica treba za sazrijevanje. Kraljica u svom razvoju ne ?eka dok Sunce ne zavri svoju revoluciju, i iz tog razloga njen razvoj ostaje potpuno unutar utjecaja Sunca. Time postaje stvorenje sposobno polagati jaja; sve je to povezano s ?injenicom da je sposobnost polaganja jaja pod utjecajem Sunca, i zaista, cijelog kozmosa tako?er. Kada je hranjenje takvo da se razvoj nastavlja do nivoa radilice, to je skoro potpuna revolucija Sunca, najblie je to p?ela prilazi utjecaju zemaljske evolucije. to se Sunce dalje kre?e, p?ela vie dolazi pod utjecaj Zemlje. Radilica je zaista u velikoj mjeri stvorenje Sunca, ali ve? poneto i zemaljsko stvorenje. Ali trut koji se razvija za vrijeme dueg perioda nego to je neophodan za potpunu revoluciju Sunca, postaje potpuno stvorenje Zemlje. On se tako povla?i od utjecaja Sunca.

Tada imamo ovo trojstvo; imamo Kraljicu, radilice, u kojima su jo nadzemaljske sile, i imamo trutove koji vie nita nemaju sa Suncem, ve? su potpuno stvorenja Zemlje. Sve drugo to se doga?a ne javlja se vie pod utjecajem Zemlje, s jedinom iznimkom oplo?ivanja Kraljice.

Sada je ovo izvanredan trenutak. Samo uzmite u obzir svadbeni let Kraljice. Nie ivotinje ne vole oplodnju, ele je izbje?i. To je svugdje vidljivo. Tako je let Kraljice bijeg prema Suncu, i nikakva oplodnja ne moe se odigrati kada je dan nikakav. Trutovi koji ele donijeti zemaljski element u sun?ev element moraju se ?ak i hrvati u zraku, i slabiji ostaje otraga. Samo najsnaniji moe letjeti visoko kao Kraljica, i oploditi je. Ali ?ak i nakon ovoga nisu sva jaja oplo?ena, ve? samo dio njih, i ona mogu postati kraljice ili radilice; ostatak koji nije oplo?en unutar tijela Kraljice postaju trutovi. Kada Kraljica nije oplo?ena mogu iza?i samo trutovi, kada je oplo?ena, mogu iza?i kraljice, radilice i trutovi, poto je sjeme oplo?eno i nebesko stupa u kontakt s zemaljskim. Tako ?ak i kad postoje radilice i trutovi, ovi zadnji ipak duguju svoje porijeklo duoj izloenosti zemaljskim utjecajima, jer u njihovom slu?aju nije bilo oplodnje, i prema tome moraju vie biti izloeni zemaljskim utjecajima ako ?e postati sposobni za ivot; moraju due biti hranjeni.

PITANJE:

Prije par godina, re?eno mi je da ako netko ima reumatizam i ubode ga p?ela ili osa, stanje ?e se popraviti.

DR. STEINER:

To se doti?e pitanja koje moda proli ponedjeljak nismo potpuno razmotrili. G. Mller nam je tada rekao o ?ovjeku koji je o?ito imao manji sr?ani udar, i koji se sruio kada je ubola p?ela.

G. MLLER:

Lije?nik mu je savjetovao da odustane od p?elarstva, ina?e bi mu to moglo biti pogibeljno.

DR. STEINER:

Bolest srca je znak da ego-organizacija ne funkcionira ispravno. Ve? ste neto od ovoga ?uli na prijanjim predavanjima. Sjetit ?ete se da razlikujemo ?etiri razli?ita dijela ?ovjeka; najprije, uobi?ajeno fizi?ko tijelo, koje moemo dodirnuti, kao drugo eteri?ko tijelo, tre?e astralno tijelo, i ?etvrto ego-organizaciju.

Ova ego-organizacija je aktivna u krvi; u stvari, ona dovodi krv u kretanje, i u skladu s kretanjem krvi, srce kuca. U knjiicama ?ete uvijek na?i pogrene ?injenice, jer je predstavljeno da je srce neka vrsta pumpe, i to pumpanje srca alje krv svuda po tijelu. To je besmislica, jer je u stvari krv ta koja je dovedena u kretanje od ego-organizacije, i kre?e se kroz tijelo. Ako netko procjenjuje da srce pogoni krv, tada bi morao re?i ako ima turbinu, da turbina stavlja vodu u pokret, premda svatko zna da je voda ta koja pogoni turbinu. ?ovjek ima istu vrstu to?ke otpora u svome srcu; krv dolazi nasuprot njega i pokre?e srce; dakle je tako da ego-organizacija radi direktno u cirkulaciji krvi.

Sada je u stvari slu?aj da je ova ego-organizacija na misteriozan na?in prisutna u otrovu p?ele; sila koja je prisutna u otrovu p?ele je sila sli?na sili koja cirkulira u vaoj krvi. Veoma je zna?ajno da p?ela ima potrebu za ovim otrovom unutar sebe. P?ela ga ne treba samo da bi mogla ubosti; to je sporedno. P?ela treba ovaj otrov kroz cijeli organizam, jer joj treba ista sila cirkulacije koju ?ovjek ima u svojoj krvi.

Kolonija p?ela je, kako sam rekao, kao cijeli ?ovjek. Sada razmotrite, dobijete neto od ovog otrova u vae tijelo, odnosno, u vau krv, jer svaki otrov koji u?e u tijelo odmah ide u krv. Vi ste, recimo, normalan ?ovjek, vaa krv ?e biti pokretnija, i moe slijediti upala, ali se vae srce moe nositi. Ako me?utim, ?ovjek ima neku bolest srca, i njegova ego-organizacija oja?a zbog otrova, tada to utje?e na slabo srce, i kao rezultat ?ovjek se moe onesvijestiti, ili ?ak umrijeti. Ovo objanjava slu?aj koji spominje g. Mller.
Izvanredna stvar je slijede?e; supstanca koja moe ?ovjeka u?initi bolesnim ili ubiti, tako?er ga moe i izlije?iti. To je jedna od najve?ih odgovornosti koju netko ima u pripremi lijekova, jer nema takvih pripravaka koji, krivo primijenjeni, ne mogu dovesti do neke bolesti koju tako?er mogu i izlije?iti.

to se onda stvarno doga?a kada ubod p?ele rezultira nesvjesticom ili ?ak smr?u?

Vidite, kada se ?ovjek onesvijesti, tada se njegovo astralno tijelo, a posebno njegova ego-organizacija povukla iz tijela kao to se doga?a u snu, samo se kod sna ovo doga?a na normalan na?in, a kod nesvijesti na nenormalan na?in. U nesvjestici, ili kod nastupa nesvijesti, astralno tijelo ne povla?i se potpuno kao u snu, brzo se na?e u kripcu, i kada ?ovjek ima slabu ego-organizaciju, ne moe ga ponovno dovesti natrag. Treba ga tresti, buditi, probuditi iz nesvjestice ?ine?i to izvjesnim pokretima da die ja?e. Znate kako u ovim slu?ajevima, treba uzeti ?ovjekove ruke, prekriiti ih na prsima, staviti ih natrag, zatim ponovno naprijed i tako dalje, i ovo umjetno disanje stvarno uvijek zna?i da se pokuava ego-organizaciju dovesti natrag u tijelo na pravi na?in.

A sada pretpostavimo da netko pati od reumatizma, ili moda gihta, ili drugih naslaga u tijelu; tada treba pokuati oja?ati ego-organizaciju. Zato ljudi imaju giht ili reumatizam? Jer je ego-organizacija preslaba i ne moe dovesti krv u pravo kretanje. Treba napraviti da krv bude bra. Kada krv nije u pravom stanju, kada na primjer, te?e presporo, si?uni kristali se svugdje taloe, i prije?u u susjedstvo krvnih sudova. Ovi si?uni kristali sastoje se od mokra?ne kiseline, i idu svugdje po tijelu, i uzrokuju giht ili reumatizam ego-organizacija je preslaba.

Ako sada dam ?ovjeku pravu dozu p?elinjeg ili osinjeg otrova, njegova ego-organizacija je oja?ana; samo se ne smije dati mnogo, ili ego-organizacija moda ne?e mo?i odrati samu sebe. Ali ako se daje upravo koliko treba za oja?ati ego tada se moe do?i do vrlo dobrog pripravka iz p?elinjeg ili osinjeg otrova; samo ga treba kombinirati s nekom drugom supstancom. Ove stvari su napravljene. Na primjer, stari Tartarus pripravak napravljen je na sli?an na?in, iako od drugih supstanci.

Lijekovi se uvijek mogu pripravljati od otrovnih supstanci, kao u ovom slu?aju za ja?anje ego-organizacije, ali za primjenu je neophodno znati sve o odre?enom pacijentu. Na primjer, netko ima giht ili reumatizam; prvo pitanje mora biti ?uje li mu se srce? odnosno, funkcionira li dobro pod utjecanjem cirkulacije krvi? Ako je to slu?aj, moe se lije?iti s otrovom p?ele ili ose. Ako se srce ne ?uje (ovdje treba razlikovati uznemirenje srca uzrujano?u, gdje je manje tetno) ali imate pacijenta s ozbiljnom sr?anom bole?u, kada su problemi s bole?u zalisaka, tada se treba biti veoma oprezan u koritenju ovog lijeka. P?elin ili osin otrov djeluje vrlo snano na sr?ani zalisak, i kada je takvo oboljenje ovi lijekovi se ponekad ne mogu upotrijebiti. To je zato je tako opasno govoriti op?enito o nekom lijeku kao o lijeku za ovu ili onu bolest. Ali netko ima pravo re?i napravio sam izvjestan preparat, lijek; u njega sam stavio osin ili p?elin otrov (mi u stvari imamo takav preparat) kombinirano s nekom veznom supstancom, nekom elatinoznom ili druga?ijom biljnom veznom supstancom, to je zatim stavljeno u ampoule i injektirano, ba kao to je i alac ose injektiran, jedino je reakcija na ubod p?ele mnogo ja?a. Netko moe pripremiti ovaj lijek, i nazvati ga lijekom za reumatizam.
Ali premda je tako, to nije jedina strepnja koja se ima, jer najprije treba otkriti da li pacijentovo op?e zdravstveno stanje moe podnijeti lijek; medikamenti koji ulaze duboko u tijelo mogu se dati tek kada je temeljito ispitano pacijentovo zdravstveno stanje. Iz tog razloga lijekovi koji duboko ulaze u tijelo smiju biti prepisani kada je temeljito ispitano stanje zdravlja pacijenta.

Kada ?ujemo za svakakve preparate koji se uobi?ajeno reklamiraju kao lijekovi za jednu ili drugu stvar, oni su obi?no vie manje nekodljivi, i mogu biti od koristi. Mnogi od ovih preparata mogu se kupiti, i moemo se s time sloiti, ?ak i ako imaju neugodne rezultate. Lije?enje ?esto ima neugodne posljedice, i pacijent se obi?no mora oporaviti od lijeka koji ga je izlije?io!

Ako imamo jakog ?ovjeka koji ima reumatizam, to kao pravilo, nije pravi reumatizam, ve? uvjeti gihta, i tada, kako je g. Burle rekao, par uboda p?ele mogu vrlo povoljno djelovati na njega. On moe biti izlije?en jer je u stanju podnijeti reakciju. To je obi?no tako, da normalan ?ovjek koji pati od reumatizma, i daje mu se ispravna doza p?elinjeg otrova, moe dobro podnijeti lijek i biti od njega izlije?en. U drugu ruku, ubod p?ele moe uzrokovati razne upale pa prvo to treba reducirati a otrov, to je mogu?e vie, treba biti uklonjen, u kom slu?aju ne?e mnogo ostati za lije?enje reumatizma. U slu?aju normalnog ?ovjeka, vjerojatno ?e se dogoditi da nije ostalo dovoljno lijeka za lije?enje reumatizma.

Ali sada razmotrimo slijede?i slu?aj. Do reumatizma moe do?i tako?er i na ovaj na?in. ?ovjek moda nije veliki radnik, a ima odli?an apetit. Dobro, op?enito govore?i, ?ovjeku ?e srce zvu?ati prili?no dobro ako previe ne radi i jede zdravo, sve dok situacija ne postane neizvjesna.

Srce je organ koji ima iznimnu snagu izdrljivosti, teko moe biti ozbiljno ote?eno ukoliko nema nekih nasljednih tendencija, ili ako nije ozlije?eno u mladosti; srce se moe povrijediti samo nakon mnogo godina. Ali ?ovjek koji je teki jeda? ?esto uzima dosta alkohola sa svojim obrocima, tada je ego-organizacija previe stimulirana, i cirkulacija krvi postaje previe nasilna; srce vie ne moe drati korak sa svojim otkucajima. Otrov, mokra?na kiselina, deponirana je svugdje oko njega; srce moe biti jako jo prili?no dugo vremena, ali giht i reumatizam ve? vrebaju svugdje. Pod ovim okolnostima, ubod p?ele moe mu napraviti izvanredno dobru uslugu.

G.BURLE:

Ne znam ima li traga alkoholizma kod ?ovjeka kojeg sam spomenuo.

DR. STEINER:

Mislite niste ispitivali? Vidite, gospodo, kada netko ima takav lijek kao to je otrov p?ele, koji je vrlo snaan, tada trebamo biti sasvim sigurni da je najve?a mogu?a panja posve?ena ukupnom zdravstvenom stanju pacijenta.

G. MLLER je izjavio da je imao napad reumatizma zbog hladno?e; tretirao ga je izlaganjem Suncu, poslije ?ega je nestao. Ovog ljeta ga je opet neznatno imao. On je tako?er vjerovao da se moe lije?iti ubodom p?ele, ali jednog nesretnog dana bio je izboden po objema nogama, i imao je oko trideset dva uboda. Jedini bolesni efekt je to je tjedan dana bio u svim duginim bojama. Otekline ne slijede uvijek; ljudska tijela su vrlo razli?ito konstituirana. Kao to je ve? re?eno, netko od uboda p?ele moe umrijeti, dok drugi moe dobiti i ezdeset uboda bez da mu srce zbog toga ubrzano kuca. Netko je otporniji od drugog.

DR. STEINER:

Kada ste dobili te mnoge ubode, da li je to bilo nakon mnogo godina rada s p?elama?

G. MLLER:

Mnogo godina.

DR. STEINER:

Vjerojatno se vie ne sje?ate kada ste prvi puta bili ubodeni. Poslije prvog puta to se po?ne osje?ati vie, ili manje. ?ovjek o kojem ste nam pri?ali, bio je bez sumnje, uboden prvi puta. Kada je netko ve? imao otrov u tijelu, to jest, u krvi, on postaje sve vie sposoban nositi se s njim, postaje vie imun, kako se to kae. Kada netko dobije ubod na po?etku p?elarenja, a ina?e ima zdravo srce, tada otrovi na njemu rade tako da on postaje sve manje i manje na njih osjetljiv. Ako netko zna da je jak i zdrav, moe ?ak pustiti da bude uboden jednom ili dvaput da bi kasnije mogao biti uboden. Dugine boje pokazuju da otrov utje?e jedino na kou; krv je postala imuna. To ne zavisi samo o organizaciji, ve? i o tome to je prethodno ulo u krv. Iznena?en sam da lije?nik koji je pregledao ovog ?ovjeka o kojem ste nam pri?ali, nije mu rekao da drugi puta ne?e biti tako loe, a tre?u puta da ?e biti imun. Ali moda je njegovo srce bilo toliko loe da ne bi mogao sigurno preuzeti takav rizik. To tako?er treba razmotriti.

I zaista danas je to opasna stvar, jer ako se lije?nik jednom sretne s ovakvim stvarima, sada misli da svakog p?elara treba cijepiti prije nego po?ne s p?elarstvom.

Kada ?ovjek ide u rat cijepljen je s svakakvim otrovima, stvar koja nikako nije preporu?ljiva, jer je krv tada u velikoj mjeri povrije?ena. Krv se uvijek nekako pogorava kada se ovakve stvari stave u nju. Poslije nekog vremena ona obnovi svoju ravnoteu, krv postaje ponovno zdrava, ali je zati?ena od svjeeg otrova iste prirode.

G. MLLER:

O trutovima i razli?itim vrstama jaja, dr. Steiner je rekao toliko mnogo, ali jedna stvar mu moda nije poznata. Kada se ima razloga vjerovati da je kolonija zdrava, moe biti vrijeme kada je Kraljica inferiorna, ili je suvie stara, i sva jaja to poloi daju trutove. Poslije mnogo godina iskustva on je uvjeren da je Kraljica, kada nije dobra ili je previe stara, jo sposobna polagati jaja, od kojih su neka dobra, ali ve?ina proizvodi trutove.

Zatim o medu; kako p?ela u stvari radi med, i da li joj p?elar ne bi trebao pomagati dohranom e?erom. Iz onog to je ovdje re?eno, izgleda da p?elar ne bi trebao koristiti e?er; izgleda da ?e bilo tko ako hrani p?ele e?erom staviti svoje ime na crnu listu. To?no je da se mogu imati loa iskustva prehranom stranim medom.

DR. STEINER:

Prirodno, sasvim je ispravno re?i da se ne dobije isti proizvod ako se umjetno prehranjuje e?erom. Ako netko voli uzimati e?er s medom moe ga sam dodati. Ba kao to netko ne vodni vino koje nudi ljudima na temelju toga da ga ne bi trebali piti tako jakog, nudi se ono to pie na naljepnici. Najbolja stvar kod meda je me?usobna kontrola p?elara, jer oni najbolje razumiju stvar.
S obzirom na trutove, elio bih re?i ovo. Zasigurno se moe sumnjati da Kraljica nije propisno oplo?ena; pojavljuje se previe trutova. Ako se ne eli pustiti stvar p?elama da je srede, neto se moe napraviti pomo?u posebne prehrane, (ovakvi pokusi su ra?eni) leglo tada izlazi ranije, t.j., poslije dvadeset dvadeset dva dana, umjesto dvadeset tri dvadeset ?etiri dana, Trutovi se tada javljaju nekako pospani, ali ipak priblino sli?ni radilicama. Ovako se sigurno ne moe dugo nastaviti; to je samo primjer kako djeluju vremenski periodi.

Ovakve stvari, me?utim, nisu napravljene u prakti?nom p?elarstvu, zasigurno se moe izjaviti da mnogo toga zavisi o hranjenju, i neporecivo je da se p?ela koja neregularno lee jaja moe razviti od radilice, premda to naravno ne?e biti prava Kraljica. Sve ove stvari pokazuju kako su ova stvorenja spremna za transformaciju, ali ovakve stvari nemaju veliku vrijednost u prakti?nom p?elarstvu.

G. MLLER:

Netko ih zove namjeteni radnici; to je bolest u koloniji.

DR. STEINER:

U prakti?nom p?elarstvu to nije od ve?e vanosti, ali posebnom prehranom, kolonija je sposobna napraviti p?elu koja polae jaja iz obi?ne radilice. To je vrsta bolesti. Kolonija je u sebi jedinstvena, a onda je kolonija bolesna. Ako uzmete gusku i previe je hranite dok jetra ne postane prevelika, tada je cijeli organizam bolestan. Ako radilica postane polaga? jaja, to je previe razvijena radilica, ali na cijelu koloniju tada treba gledati kao na bolesnu.

Moda vam se kasnije javi jo neko pitanje, onda se moemo vratiti na njega. U me?uvremenu ?u dodati par rije?i kao odgovor na pitanje koje je pitao g.Dollinger.

Moemo jasno razlikovati one insekte koji su u irem smislu kao p?ele, p?ele, ose, i mravi. Ova mala stvorenja su me?usobno povezana, i ve? sam vam ispri?ao zanimljivu pri?u o osama koje polau njihova jaja na drve?u i sli?nim mjestima. Dalje sam objasnio kako se odigrava neka vrsta unutarnje pripreme meda preko ovih osa. Postoje i druge vrste osa osim ovih, koje vie sli?e p?elama poto rade neku vrstu medenog sa?a. Postoje, na primjer, zanimljiva osa koja gradi na slijede?i na?in: kada na?e prili?no krut list na nekoj grani, donosi male komadi?e koje odgrize sa kore susjednih stabala, ili neku sli?nu supstancu; ona je proima sa svojom pljuva?kom, a zatim nastavlja graditi brojne male struki?e koje ka?i na list. Kada je zavrila s ovim privitcima osa nastavlja raditi, mijeaju?i te supstance s pljuva?kom i grade?i na ovim struki?ima neto vrlo sli?no pojedinoj ?eliji medenog sa?a. Pobliim uvidom u ovu supstancu, me?utim, ona izgleda druga?ije. Medeno sa?e, kao to znate, napravljeno je od voska, ali kada uzmete komad ovog osinjeg sa?a on ima sivkastu boju, vrlo je sli?na onom to mi izra?ujemo kao papir. To je u stvari vrsta papirne kae. Zatim je dodan drugi, tre?i, ?etvrti komad i sputen tamo.

 

Kada su jaja odloena u ove ?elije, ona su prekrivena, ali za vrijeme polaganja, osa na vrlo osobit na?in, pravi vrstu petlje od svoj papira, (Dijagram 15) i zatim ponovno vrstu poklopca s otvorom na jednoj strani kao otvor za letenje, tako da osa moe i?i unutra i vani i pristupiti ovim malim ?elijama, Zatim se dodaje jo redova ?elija, prekriva, ponovno petlja, poklopac i otvor za letenje, i tako dalje, dok ne bude prili?no duga ika, kao ika bora. Ose grade sebi ovu strukturu kao ika iz papira, i u svojim odvojenim dijelovima to je sli?no gnijezdu legla kod p?ela. Ostala osinja gnijezda su, kao to znate, prekrivena vrstom koe, i imaju mnogo razli?itih formi.

Samo razmislite to se ovdje zbiva. Ako me pitate to radi p?ela da bi napravila votanu ?eliju, tada moram re?i da p?ela skuplja to joj treba od cvije?a, od cvjetaju?ih biljaka, i to je sli?ne prirode od drve?a, ali bez interesa za koru, ili drvene supstance. P?ela skuplja samo ono to je cvjetaju?e prirode, ili dosta rje?e to je kao list po svojoj prirodi. Jedino kada ovi vii insekti kao to su p?ele idu na ono to nije cvjetaju?e prirode (na drvene dijelove i sli?no oni ne idu) je kada idu na supstancu koja im u odre?eno vrijeme izgleda iznimno ukusno. P?ele ovo svakako rade mnogo manje nego ose, a posebno nego mravi. Premda mravi i ose koriste ono to je drvenasto za njihova gnijezda, veoma uivaju u sokovima koji su izlu?eni prvenstveno od lisne ui:. To je stvarno zanimljivo. to su ?vr?e supstance to ih ova stvorenja koriste za svoje strukture, to vie uivaju ne samo u nektaru koji je unutar cvijeta, ve? i ne?emu to je na cvijetu ili listu, naime, lisnoj ui. To su stvarno plemenita stvorenja, (oprostite mi ako koristim jezik mrava, u ljudskom govoru ne mogu to isto re?i), lisna u je za mrava plemenita ivotinja. Ona je potpuno cvjetna; ona je zaista najfiniji med na svijetu. Ose tako?er razlikuju okus lisne ui. Me?utim kada smo kod mrava, koji ne mogu praviti istu vrstu gnijezda kao ose, oni moraju raditi sasvim razli?ito. Mravi ?ine hrpice na zemlji, i ove hrpe imaju mnoge prolaze unutar sebe, cijeli labirint prolaza kroz koje mravi nose sve to na putu trebaju od ?vr?ih supstanci od kore ili ljuske drve?a. Iznad svega, mravi vole mrtve dijelove drveta, i te materijale koriste za nastavak svoje gradnje, gomilaju?i ih s djeli?ima tla. Oni uglavnom posje?uju panjeve drve?a koje je odsje?eno, biraju?i ono to trebaju od ?vr?e jezgre i odnose?i to za svoja gnijezda.

Dakle mravi koriste naj?vr?e supstance, i ne mogu razraditi svoje gra?evine kao strukture ?elija. Vidite, p?ele koriste supstance koje su unutar biljaka; s njima grade svoje votane ?elije, i tako su ipak ovisne o sokovima svijeta za svoju hranu, o polenu na primjer, i sokovitim supstancama cvijeta. U slu?aju osa, to je ve? ?vr?i materijal kojeg trebaju za gradnju svojih ?elija, ali je u isto vrijeme, tanji i lomljiviji od medenog sa?a, premda je kao supstanca ?vr?i.

Osi se moe svi?ati okus lisne ui, ali se usprkos tome ona hrani tako?er, kao p?ela, onim to je sadrano u biljci. Mravi se uglavnom koriste ovim ?vrstim materijalom s kojim mogu samo raditi tunele u zemlji, konstruiraju?i male duplje bez ikakvog sa?a ili ?elija. Posebno vole lisne ui; ?ak ih i hvataju i odnose u svoje nastambe; njih se moe na?i u mravljim hrpicama. To je stvarno zanimljivo. Kada idete u selo vidite red ku?a, a iza njih tale gdje su krave mljekarice; mravi imaju ba isti plan. Kroz mravlju gomilu na?i ?ete male prostore gdje su smjetene lisne ui, jer su one za mrave krave koje daju mlijeko. To je samo sve manjeg opsega, jer tamo ?ete na?i male tale, a lisne ui su krave. Mravi idu do njih i povuku ih svojim antenama; to je iznimno ugodno za lisne ui, i one izlu?e svoj sok kojeg mravi sada apsorbiraju. S ovom sokom lisne ui mravi primaju najvitalniji element njihove ishrane, jer lisne ui daju ovaj sok kada ih mravi pomuzu. To je stvarno kao i kod krave, samo kravu treba povu?i mnogo ja?e. Lisne ui su mravi pokupili s biljaka, i dobro brinu za njih, tako da zaista moramo re?i da je sjajno za ova mala stvorenja ako je breuljak mrava u susjedstvu, i da ih mravi odnesu i koriste u njihovim malim talicama. U mudrom aranmanu Prirode sasvim malu trgovinu krava mravi vode s lisnim uima.

Dakle vidite, gospodo, koji koriste samo tvrde supstance za svoja stanita, ne mogu vie biti zadovoljni sa ?istim sokom biljaka za svoju hranu; moraju uzeti za hranu ono to je biljni sok ve? dao ivotinji. Dakle treba re?i: kod p?ela je ?isti sok biljke dovoljan za prehranu; ose trebaju oboje cvjetni sok i ivotinjski sok, stoga imaju ja?u strukturu ljuski. U slu?aju mrava njihova prehrana je samo ivotinjski sok; stoga uop?e nemaju konstrukcije ?elija. Mrav vie nema snagu za gradnju ?elija. ?ak i kada uzima neto od cvije?a jo uvijek treba tu supstancu iz malih talica, ina?e ne moe ivjeti.

Vidite kako su zanimljivi odnosi koji postoje izme?u cvije?a i ovih stvorenja. P?ele od cvije?a moraju koristiti ?isti sok; ose, a naro?ito mravi, moraju najprije pustiti da cvjetni sokovi pro?u kroz ivotinju da bi ih mogli koristiti u prehrani. Kao rezultat toga, oni mogu u gra?enju svojih ku?a, koristiti ono to vie nije sok u biljci. Postoji zaista velika razlika izme?u votanog medenog sa?a p?ele, papirnatog gnijezda ose, i strukture koju grade mravi koja se moe napraviti jedino iz vanjskog materijala, i ne moe se dovesti do stupnja ?elije. Iz ovog razloga njihova hrana mora biti toliko razli?ita.

U subotu moram i?i u Schaffhausen, i ne?e biti predavanja; javiti ?u vam kada ?e biti slijede?e.

 

Stranica 7 od 9 Sve stranice