Croatian English French German Italian Portuguese Russian Serbian Spanish

Rudolf Steiner - 9 predavanja o p?elama - Poglavlje



PREDAVANJE IV
Dornach, 1. 12. 1923.

G.MLLER mi je uru?io jo jedan broj vicarskog p?elarskog magazina sa ?lankom koji se bavi rezultatima odre?enih eksperimenata sa lije?enjem medom (Naa daljnja iskustva s lije?enjem medom u dje?jem domu Frauenfeld, Amden, od Dr. Paula Emrich. Weeson.) (BrojIII od Schweizerische Bienenzeitung oujak 1923). (Odre?eni pasusi iz ovog ?lanka su pro?itani naglas).

DR. STEINER:

Biti ?e dosta zanimljivo, gospodo, dodati danas nekoliko opaski na ovaj ?lanak. U ovom dje?jem domu bio je pokuaj davanja tretmana medom djeci koja su patila od nekog od oblika loe ishrane. Kako je ovdje opisano, tretman se sastojao od rastapanja meda i mijeanja sa umjereno toplim mlijekom, ne dovedenim do kipljenja ve? dranog upravo ispod toga. Ova mjeavina je dana djeci.

Na taj na?in su postignuti izvrsni rezultati. Autor, Dr. Paula Emrich, spominje zadovoljavaju?i rezultat da je postotak crvenih krvnih zrnaca ove djece pove?an na iznimno visok stupanj. Na primjer, primljeno je dvoje djece koje pripadaju istoj familiji. Pri dolasku mla?e dijete je imalo samo 53% crvenih krvnih zrnaca. Pri odlasku, poslije tretmana medom, postotak se podigao na 82%. Starije dijete je u po?etku imalo 70%, i na odlasku to je pove?ano na 78%. U ovom slu?aju bilo je dakle manje poboljanje, ali je ipak bilo poboljanje. Starije dijete je imalo samo mlijeko, i koristilo mu je, ali postotak je narastao samo od 70% do 78%; ono je prema tome, u po?etku, ne tako slabano, ali nije oja?alo u istom razmjeru.

Postoji jo prili?an broj vrlo zanimljivih eksperimenata. Kako ih budem navodio, elio bih traiti od vas da paljivo pratite dob djece o kojima se radi. Ako se ele promatrati efekti neke posebne supstance na osobi, nema koristi ako jednostavno radimo eksperimente u laboratoriju; uvijek treba najprije znati dob svakog pacijenta; uvijek treba paziti na dob u svim eksperimentima u prehrani, ili u lije?enju.

Ovdje imamo dje?aka u dobi od 11; on je proao terapiju medom u trajanju od 8 tjedana, sa rezultatom vrlo zna?ajnih poboljanja njegovih lijezda. Slu?aj katra u gornjim dijelovima plu?a tako?er je poboljan, crvena krvna zrnca ti stvarno zna?ajni elementi pove?ani od 55% do 75%.

Dalje opet imamo dje?aka u dobi od 11. On pokazuje porast od 50% do 74%. Dalje djevoj?ica u dobi od 11, sa pove?anjem od 70% do 88%. Pove?anje je sasvim zna?ajno. Ona nadalje ima tako?er i pove?anje teine, koja pokazuje da djeca postaju snanija. Ne?u ?itati ostale detalje.

Tako?er se spominje djevoj?ica u dobi od 10, jo jedna iste dobi; zatim dje?ak u dobi 13, djevoj?ica od 7, dje?ak u dobi 11, dje?ak u dobi 8, dje?ak od 12, dje?ak od 9 i dje?ak od 7.

Eksperimenti pokazuju da djeca ove dobi, recimo ugrubo, kolske dobi, izvla?e veliku korist od tretmana medom.

Sada, ovaj lije?nik pokuava otkriti zato djeci tako zna?ajno koristi ovaj tretman s medom. I tu, gospodo, on spominje neto vrlo zanimljivo, neto to na izvanredan na?in osu?uje ono to se danas nairoko primjenjuje u znanosti.

Jer to ?ini znanost u dananje vrijeme kada testira hranu u odnosu na njenu nutritivnu vrijednost? Znanost analizira odre?ene hranjive supstance da otkrije koliko komponenti jedne ili duge kemijske tvari se mogu na?i u njima. To je ono to znanost radi.

Sada se dogodilo slijede?e u?enik ?uvenog Bunge-a, profesora filozofije (vjerojatno vam je poznato to ime, jednom je bio u Baselu) radio je eksperimente hranjenjem mieva s mlijekom. Ovim mievima je te godilo, poskakivali su iznimno dobro kada su bili hranjeni na mlijeku. Tako je sada napravio eksperiment na drugi na?in. Rekao je: mlijeko se sastoji od caseina t.j. siraste tvari(vrsta proteina), masti, e?era i soli. Rekao je sam sebi: mievi na mlijeku skaku?u predivno; mlijeko se sastoji od caseina, masti, e?era i soli; prema tome, trebam im dati neto caseina, masti, e?era i soli. Upravo to je ono to mlijeko sadri. I gledajte! kada je mievima davao casein, masti, e?era i soli, uginuli su u roku od par dana! Dobili su iste stvari, ali su uginuli.

Vidite, gospodo, sastav tvari nije sve to je bitno. Onaj gospodin bi trebao sebi re?i: ovdje se radi o ne?em drugom. Ali to su oni rekli? Rekli su: supstanca je sve: supstanca mora biti svugdje gdje se bilo to doga?a.

Dakle, da, ali supstance koje su u tamo u caseinu, masti, e?eru i soli dakle, one ne ?ine mlijeko. Tako je gospodin kazao, evidentno je da ovdje mora biti nova supstanca, u tako minimalnim koli?inama da se ne moe prona?i kemijskom analizom. Ova supstanca je ono to ljudi danas zovu vitamin.Vita zna?i ivot; min je povezano s ?initi; prema tome, vitamin ?ini ivot.

Jednom, gospodo, kada se Heine elio ne?emu narugati, rekao je: Postoje ljudi koji ele, na primjer, objasniti poeziju, uzrok poezije. Dakle, najjednostavnije bi bilo re?i poezija dolazi od siromatva! Netko je naao drugi izraz, ali to nije objasnilo nita! Jednom sam bio u drutvu gdje se raspravljalo pitanje odakle dolazi humor. Neki su dolazili na sasvim zanimljive ideje o izvoru humora onog ?emu se smijemo. Tada se me?utim, netko digao i otiao na podij na na?in da se odmah moglo znati osje?a da ima neto vano za kazati. Tako je on predstavio svoje ideje o humoru i rekao: Humor proizlazi jedino iz ?injenice da ?ovjek posjeduje vis-comica. Vis je sila comica je humor. ?ovjek posjeduje silu humora. To je odakle proizlazi humor.
To je upravo kao da se u ekonomiji treba re?i: odakle dolazi novac? Novac dolazi od sile koja pravi novac. Na ovaj na?in nita nije objanjeno. Dobro u ekonomiji bi odmah nazna?ili da je onaj tko kae da novac dolazi od sile koja pravi novac ?udan momak! Ali u znanosti ljudi ne primje?uju kada netko pita: odakle dolazi svojstvo mlijeka da daje ivot? I onda odgovara: od vitamina! To je isto kao govoriti da poezija dolazi od siromatva! Ali to se ne primje?uje. Ljudi misle da su rekli neto predivno, ali istina je da time ba nita nije re?eno. I to je, vidite, ono to elim nazvati ometaju?i element kod modernih znanstvenih metoda. Ljudi tvrde da imaju neto za re?i; objavljuju to gigantskim rije?ima, i svi vjeruju u ono to je re?eno. Ali ako se u povijesti svijeta ovo dalje nastavi, stvari ?e do?i do to?ke gdje ?e sve biti izbrisano i nestati. Jer svijet zavisi od ?injenice da neto moe biti napravljeno, ne da su stvari samo raspravljane i mnoge rije?i o njima izre?ene. Rije?i moraju ozna?avati da je tamo stvarnost.

I zaista, gospodo, u ranijim vremenima postojala je vrsta znanja koja je bila direktno povezana s praksom. Danas postoji znanost koja vie nita ne zna o prakti?nim stvarima. ?esto samo okre?e rije?i. Do tog je dolo prirodno jer je novi autoritet zamijenio stari.

Trebate se samo sjetiti kako prije kratkog vremena nismo imali toliko novina o posebnim temama koliko imamo danas. Komunikacija koja je bila o razli?itim temama recimo na primjer p?elarstvo bila je na posebnim susretima p?elara. Jo je bilo tako u mojoj mladosti. Na takvim okupljanjima p?elara moe se nau?iti kako su se stvari rjeavale. Jedan ?e re?i drugom ono to zna iz vlastita iskustva, i odmah se osje?a da li ?ovjek govori samo prazne rije?i, ili je iza njega stvarno prakti?no znanje, to je sasvim razli?ita stvar. Kada ?ujete kako netko govori, odmah znate da li on zna neto, ili sve to moete na?i negdje tiskano. Jer tiskarska tinta dolazi kao novi autoritet kao dodatak svemu ostalom. Ako je neto tiskano ljudi vjeruju da tu ima ne?ega!

Ali u ovom artiklu ima jo neto to treba razmotriti. Ova lije?nica je zaista postigla neto velike vrijednosti sa tretmanima medom. Ono to je postigla u prakti?nom radu je zbilja za divljenje. Ali kada ona po?inje razmiljati na znanstveni na?in, rezultat je stvarno nikakav. Dalje ona govori ovo: It is much to be desired da ove rezultati naih pokusa treba u?initi poznatim to je ire mogu?e, i da vie meda trebalo davati, posebno mladima ... Za sada naa komunikacija samo daje rezultate naih prakti?nih pokusa; ali mi ne sumnjamo da ?e sa daljnjim razvojem teorije vitamina farmakolozi i psiholozi posvetiti panju problemu u?inka meda na ljudski organizam.

Autorica tako?er na po?etku govori: Osje?am se duna dati procjenu na efekte terapije medom sa medicinskog stajalita. Nai dobri rezultati ohrabruju nas da traimo dublje veze, poto sam potpuno svjesna da sam daleko od prodiranja u njihovu unutarnju prirodu.

Evidentno je iz njenih vlastitih rije?i da je ova lije?nica dovoljno skromna da prizna da joj cijela teorija o vitaminima ne omogu?ava da dosegne do same sri stvari.

A sada vrlo to?no razmotrimo slijede?e pitanje. Pogledajmo na ?emu ovi efekti tretmana medom stvarno po?ivaju. Vidite, ovi pokusi nam neto pokazuju; oni pokazuju da je efekt meda posebno jak, a daljnji pokusi ?e to pokazati jo i vie, ne u slu?aju vrlo mlade djece, ve? kod onih koji su dosegnuli promjenu zuba, ili kod onih koji su dosta iza toga. To su pokazali aktualni pokusi, i iznimno je vano uzeti ovo u obzir.

Ali pokusi pokazuju jo neto. Oni pokazuju da je med najefikasniji kada se daje s umjereno zagrijanim mlijekom. To je upravo mjeavina mlijeka i meda koja ima posebno povoljne rezultate kod djece. Ako bi se ilo malo dalje otkrilo bi se da je med vaan ?ak i u slu?aju mla?e djece. Tada treba staviti samo malo meda u mlijeko vie mlijeka i manje meda. Kod starijih ljudi med bez mlijeka je ono to je dobro. Izvrsni rezultati se mogu posti?i sa stvarno starim ljudima ako ih se nagovori da uzmu med bez mlijeka. Moemo re?i da mlijeko i med imaju veliki zna?aj u ljudskom ivotu; ovi pokusi su to pokazali.

Vidite, stara mudrost, kao to sam ?esto govorio, nije bila tako glupa kao to moderno u?enje misli. Ova stara mudrost je neto izraeno vrlo jednostavnim rije?ima, ali je bila zaista mudra. U drevnoj izreci: Ovo je zemlja gdje te?e mlijeko i med, zna?enje je da je to zemlja zdravlja, drava gdje ?ovjek moe ivjeti zdravo. Dakle, od starine, ?ovjek zna da mlijeko i med imaju ogromnu povezanost s ljudskim ivotom.

Priroda ?esto govori na vrlo razuman na?in. Njeni iskazi se promatraju samo ako se jednostavne stvari uzima dovoljno jednostavno.

Ako znamo da priroda radi s velikom mudro?u, ne treba nam mnogo dokaza o ?injenici da je mlijeko dobro za malu djecu, jer da nije tako, iz grudi ene bi tekao med a ne mlijeko. To nikako ne bi bilo iza sfere mogu?nosti prirode, jer biljke proizvode med i svakako bi bilo mogu?e da lijezde enskih prsiju izlu?uju med. Treba samo uzeti ove stvari dovoljno jednostavno. Ne smije se re?i: Priroda je eprtlja, napravila je da samo mlijeko te?e iz eninih grudi a ne med, ve? treba re?i: Iza ovoga lei znanje da je za malo dijete, mlijeko neophodno iznad svega; med se moe dodati kako dijete postaje starije.

Dakle, onda, zasigurno ne?emo imati takvu ideju kao to je ova prije, to je nita osim praznih rije?i, i re?i sebi; poezija dolazi iz siromatva; humor dolazi od snage humora, i snaga koja daje ivot u medu od vitamina! Treba traiti s ?ime je to stvarno u vezi.

Sada ?emo, gospodo, sakupiti zajedno neke stvari koje smo upoznali u ovim predavanjima, jer je vano da se stvari uvijek razmotre na pravi na?in.

 

Kada oti?ete u planine nalazite, upravo gdje su stijene najtee, gdje se takore?i, najtee zemaljske supstance izlijevaju tamo ?ete na?i kvarcne kristale. Oni su vrlo lijepi. Nalazite mnogo vrsta kristala. Sjetit ?ete se da sam vam crtao ove kvarcne kristale; oni izgledaju ovako: (Dijagram 10). Kada su cijeli, oblikovani su ispod ba kao i iznad, ali obi?no, nisu savreni. Oni dolaze od stijene; rastu, takore?i, iz stijene u obliku kakav sam vam ovdje nacrtao. to ovo ozna?ava?

Ozna?ava da zemlja doputa kristalima da izrastu to je heksagonalno, rastu?i u to?ku. Unutar zemlje postoji dakle snaga za izgradnju ove estero kutne forme.

Kako sam vam ?esto objanjavao, sile koje su unutar zemlje i u univerzumu, tako?er su i u ?ovjeku. Zemlja prima ovu silu iz univerzuma; ?ovjek je ima od zemlje. ?ovjek u sebi ima istu silu koja, u zemlji, tjera vani kristal. Kako je onda unutar njega? Stvarno, gospodo, ljudsko tijelo je puno kvarca.

Kvarc kakav nalazite u planinama jedna je od najteih supstanci, ali supstance nisu svugdje upravo onakve kakvima se predstavljaju ovdje ili ondje. U ?ovjeku postoji neto sasvim sli?no kvarcu, ali je u vie fluidnoj formi. Zato?

 

Vidite, ako se promatra a treba stvarno promatrati na pravi na?in, i s istinskom unutarnjom vizijom to kontinuirano te?e od ?ovjekove glave u udove (vidi Dijagram 11), i ovo je vrlo zanimljivo, tamo neprekidno od glave struji prema dolje ono to je zemlja jednom davno prouzro?ila da te?e iznutra prema vani, i to postaje ?vrsto ovdje iznad, i smjeta dolje, na primjer, kao kristali kvarca. To je strujalo vani iz unutranjosti zemlje. U ?ovjeku to te?e od njegove glave kroz cijelo tijelo. To je kvarc, ili silicijska kiselina. Ali ljudsko tijelo ne doputa da kvarc postane kristal. To bi zaista bila fina stvar kada bi mi svi iznutra bili ispunjeni kristalima kvarca!

?ovjek doputa da se stvari odviju samo do to?ke gdje ?e kvarc postati heksagonalan; tu ih zaustavlja; on im ne doputa da idu dalje. Dakle mi imamo samo po?etak formacije kvarca u naem tijelu, a onda je zarobljena; to mora stati.

Na cijeli ivot po?iva na ovome da smo vje?no na to?ci formiranja heksagonalnih kristala od glave prema dolje, ali mi ne doputamo da stvarno do toga do?e. Ovi heksagonalni kristali uvijek ele da poprime oblik u nama, ali u stvarnosti to ne naprave. Oni su prekinuti, zarobljeni, i tada mi imamo, takore?i, kvarcni fluid u najviem mogu?em stanju rastvorenosti unutar nas.
Kada ne bi imali ovaj kvarcni fluid unutar nas, mogli bi na primjer, stalno jesti mnogo e?era i nikada ne imati sladak okus u naim ustima. Ovaj okus e?era nam dolazi od kvarca kojeg imamo unutar sebe, ne od njegove sutine, ve? od onog to je volja unutar njega da postanje heksagonalan kao kristal. To je ono to to uzrokuje; to je esencijalno.

Vidite, u unutranjosti zemlje ovaj kristaliziraju?i proces je nastavljen. ?ovjek sprje?ava silicijsku kiselinu kada eli rasti iljasto prema gore unutar njega. Zemlja joj doputa da postane iljasto prema gore.

Ali ?ovjek treba ovu silu, ovu silu silicijske kiseline t.j., ovu snagu oblikovanja heksagonalnih oblika ?ovjek ima potrebu za njom.

Pretpostavljam da niste svi dobri u geometriji. Geometrija vam nije ba poznata svima; moda ne biste mogli odmah, nacrtati kristal kvarca, ili modelirati jednog u glini. Ali vae tijelo je vrlo dobro u geometriji, i stalno eli oblikovati ovakve kristale. Mi smo sprije?eni u tome. Sav ivot se sastoji u opiranju smrti, i kada se vie ne moemo oduprijeti, mi umremo.

Sada pogledajmo na p?ele. P?ela leti i sakuplja nektar. To radi u svom vlastitom tijelu, i rade?i tako priskrbljuje vlastite ivotne sile. Dalje p?ela priprema vosak. to ?ini s voskom? ?ini heksagonalne ?elije. Vidite, zemlja radi heksagonalne kristale silicijske kiseline. P?ela radi heksagonalne ?elije, i to je iznimno zanimljivo. Kada bi vam mogao nacrtati ?elije p?ela ili ako se sje?ate kako vam ih je g. Mller pokazao tada one izgledaju ba kao kristali kvarca, jedino to su izdubljeni. Ali imaju jednak oblik.

 

Vidite, ove ?elije su izdubljene (Dijagram 12), ali to je stavljeno u njih? Tamo su poloena p?elinja jaja. Gdje je u kvarcu silicijska kiselina, ovdje je u ?eliji upljina, i tamo p?ela smjeta svoja jaja. P?ela je oblikovana od iste sile koja je unutar zemlje i oblikuje kvarc. Ovdje je na djelu delikatno rastvorena silicijska kiselina (Dijagram 13). Tamo je na djelu sila, premda se to ne moe fizi?ki dokazati. U tijelu p?ele radi nektar tako da moe oblikovati vosak u oblik koji ?ovjek zaista treba, jer ?ovjek mora imati te esterokutne prostore unutar sebe. ?ovjek treba istu stvar. Podjednako koliko je p?ela stvorenje najbolje sposobno dati oblik ovoj heksagonalnoj sili, p?ela je i stvorenje koje svugdje sakuplja odre?enu hranu koja se u tijelu moe najbolje transformirati u ovu heksagonalnu silu.

 

Trebate samo jesti neto meda i vi primate neizmjerno okrepljuju?i silu. Ako ste previe slabi da razvijete u sebi ovu heksagonalnu silu koja mora od glave pro?i cijelo tijelo, ako vie nemate snage da date krvi toliko ?vrstine da je ova sila uvijek prisutna u njoj, tada med mora intervenirati ili mlijeko u slu?aju djeteta. Dijete jo nema ovu heksagonalnu silu; prema tome, mora je primiti od onog to je pripremljeno u ljudskom bi?u kao mlijeko.

Sada vidite, gospodo, da moete mievima davati caseina, masti, e?era i soli koliko ho?ete a oni ?e uginuti. Zato? Zato jer i ivotinje tako?er trebaju ovu heksagonalno djeluju?u silu. Ako samo kemijski izmijeamo zajedno casein, mast, e?er, i sol, tada sila prisutna u heksagonu nije tamo. Kada mievima date mlijeko ona je tamo. Samo u mlijeku nije tako jako prisutna da se kada se mlijeko kiseli kristalizira heksagonalno. Kada bi ova heksagonalno djeluju?a bila u mlijeku malo ja?a, mogli bi piti kiselo mlijeko i ono bi formiralo male kristale silicijske kiseline na jeziku. To bi imalo okus kao da je mlijeko puno sitnih malih dla?ica. Ali to ne ide tako daleko, jer mlijeko dolazi od ljudskog ili ivotinjskog tijela, i tamo ostaje fluidno. To je dovoljno za dijete ali ne i za odraslog ?ovjeka. Ali postati odrastao je neto to ve? po?inje u djetinjstvu, dakle djeci moramo dati snanije djeluju?u heksagonalnu silu koju sadri med.

Vidite, gospodo, vrlo je zanimljivo da kada uzimate mlijeko, ?ak i ako dolazi od ljudskog bi?a, to je jo uvijek neto to pripada ivotinjskoj prirodi u ?ovjeku. U ?ovjeku je ivotinja. Ako uzimate med, on dolazi od biljnog carstva posredno preko p?ele. Ali on dolazi iz biljnog svijeta i ima biljnu prirodu. Ako uzmete silicijsku kiselinu kvarc tada ovo ima mineralnu prirodu; ima sasvim odre?eni heksagonalni oblik. Vosak koji je proizveden unutar same p?ele to je njena prehrana, vosak je primio svoj oblik; on ga ne stvara, on prima oblik koji se razvija u heksagonalnoj ?eliji. U mlijeku ovaj oblik je ponovno rastvoren; samo sjenovita slika heksagonalnog kristala ostaje u mlijeku (vidi Dijagram 14). Prema tome, moe se re?i da je med supstanca koja je za ?ovjeka najpogodnija i najzdravija.

 

Netko moe me?utim, biti sklon misliti da bi to bilo jednako dobro kada bi ?ovjek uzeo neto silicijske kiseline umjesto meda, jer bi onda tako?er dobavio ovu heksagonalnu silu. Ali silicijska kiselina koja se razvila do heksagonalnog oblika, evoluirala ovaj oblik silicijske kiseline, sadri previe snanu silu kristaliziranja; previe bi snano djelovala u ?ovjeku.

Sada zamislimo slijede?e. Predo?ite sebi neko siromano dijete koje nije tako sretno da dobije terapiju medom (kako je opisano u ?lanku), u dobi od 16 ili 17, ili od 13 ili 14, kada je najpogodnija. Ovo dijete nije imalo takvu sre?u i ?estice eljeza u krvi postaju sve slabije i slabije.

Postotak u krvi se sve vie smanjuje. Dijete raste, recimo do dobi od 30, i naraslo je u slabog ?ovjeka. Pisac ovog ?lanka tako?er ovo opisuje kada kae, oni se srue. Kada je ?ovjek star 30 godina ?esto moe biti dobro dati mu tretman medom, ali on je ve? previe malaksao; on bi trebao jesti toliko mnogo meda da bi imao stvarnu korist od njega da bi njegova probava bila upropatena. Med u?i ?ovjeka umjerenosti; ako jedete previe meda tetite svom stomaku.

Ovo po?iva na sasvim jednostavnoj ?injenici. Med je sladak; on sadri mnogo e?era. Stomak posebno treba kiseline, i kada u stomak stavite previe e?era ometate rad kiselina. Dakle, ukratko re?eno, med treba jesti samo u umjerenim koli?inama, i kada je ?ovjek ve? malaksao u dobi od 30, treba mu dati toliko mnogo meda, ako ?e mu tretman medom pomo?i (a tako ?e bez sumnje biti), da bi on prvo imao stoma?ne tegobe a zatim probleme s crijevima. Dakle, to se ne moe napraviti, ali moe neto drugo. Moe se ?ovjeku najprije dati vrlo razrije?eni, prah kvarca, to jest, silicijsku kiselinu kao pomo?no sredstvo. Kada ste mu dali ovu vrlo razrije?enu silicijsku kiselinu kao privremeni lijek, tada ?e nakon nekog vremena mo?i koristiti male koli?ine meda. Jako razrije?ena silicijska kiselina u njemu ?e prizvati snagu koja moe koristiti heksagonalnu silu, i tada moe slijediti mala koli?ina meda. Silicijska kiselina je pripremila put za med.

Tako?er se moe pomo?i ?ovjeku koji je sa sadraj krvi s obzirom na hemoglobin postao malaksao, dodaju?i u med, primjenjivo na odrasle, neto vrlo razrije?ene silicijske kiseline ?iji efekt moe koristiti med. U slu?aju djeteta treba dati dosta mlijeka.

Vidite, neophodno je znati ove povezanosti. Moe se pitati: to je onda to to radu u ?ovjeku kroz med? To su formativne sile heksagonalnog principa. To je i unutar samih p?ela. Mogu se vidjeti u votanim ?elijama sa?a, i to je ono to ?ini med tako blagotvornim. Iz tog sam razloga upravo rekao da je primarno sila mlijeka ono to radi u djetetu, i to moe biti dalje unaprije?eno dodavanjem meda, dok su kod odrasle osobe sile meda naro?ito aktivne.

Ipak, kada je ?ovjek odrastao ova sila meda mora biti oja?ana onom od silicijske kiseline, kao to sam rekao. Tako?er, lije?enje mlijekom i medom moe biti korisno jer sile ranog djetinjstva jo postoje u starijem ?ovjeku; ovo nije u kontradikciji s tim i dobar efekt lije?enja medom ostaje neupitan.

U praksi, to je dobro poznato, i treba stvarno inzistirati na razjanjenju ovih stvari ljudima, da prava koli?ina dobrog meda treba biti dostupna. U ovim stvarima ljudi se spremno obmanjuju. Ne mislim to u loem smislu; mogao bih re?i da se ljudi lako obmanjuju uvjetima dananje civilizacije. Ako ste ikada traili med u hotelima dok ste putovali, zasigurno niste dobili med, to je e?erni med, umjetno proizveden.

Ako bi ljudi shvatili da to nije ista stvar, jer nema govora o prisutnosti ikakve heksagonalne sile u ovakvom medu, ne bi nikada tvrdili da imitacija meda moe imati isti efekt kao ?isti p?elinji med. Moete dobro hraniti mieve s ?istim medom, to ?e im se svi?ati. Ali ako biste ih hranili s umjetnim medom, oni bi uginuli, iako moda ne u par dana. Upravo sam dodao ono to sam elio re?i o ovom ?lanku o lije?enju mlijekom i medom.

Sada je jo jedno zanimljivo pitanje stavljeno pred mene o kojem bih volio govoriti, i tako?er ?uti to vi sami imate re?i o tome; tako?er i to vam ima re?i g. Mller. Vidite, ima toliko stvari koje treba razmotriti da ?e biti vrijedno da slijede?i puta idemo dalje u ovim stvarima. Tada ?ete mo?i postaviti svoja pitanja, a g. Muller ili ja ?emo odgovoriti.

elim najprije kratko dotaknuti druge dvije to?ke. Moe vam izgledati prili?no ?udno, ali zaista elim znati to vi imate re?i o njima.

NAPISANO PITANJE:

Izme?u staromodnih p?elara postoji uvjerenje o izvjesnoj duevnoj vezi izme?u p?elara i njegovih p?ela. Kae se da ako p?elar umre, njegova smrt mora odmah biti objavljena svim p?elama. Ako se to ne uradi, tada ?e cijeli soj umrijeti tijekom slijede?e godine. Da izvjesni duevni odnos izme?u njih postoji ponovno je ukazano ?injenicom da se dobije mnogo vie uboda kada se pristupa radu na gnijezdu u ljutitom ili iritiraju?em raspoloenju, nego kada se isto radi mirno i harmoni?no. Ima li ikakve objektivne stvarnosti u osnovi ove stare p?elarske ideje?

DR. STEINER:

Bilo bi zanimljivo da nam g.Mller sasvim jednostavno kae da li vjeruje u ovakve stvari ili ne? Ovakve stvari su uobi?ajene kod p?elara seljaka; oni objavljuju p?elama smrt. Ali ova duevna povezanost, ova veza izme?u p?elara i njegovih p?ela, je ono na to sada ciljam. Moda nam g. Mller moe re?i vie.

G. MLLER:

Navode se dva slu?aja koja su se dogodila u Baselu i Zurich-u. U jednoj obitelji je umrla ena koja je mnogo pomagala oko p?ela, i tijekom godine su sve p?ele uginule. U drugom slu?aju, u Baselu, tako?er je umrla ena koja je dosta brinula o p?elama; dogodila se ista stvar. To je bio veoma veliki p?elinjak; u godinu dana dvadeset osam sojeva je smanjeno na est. Ovo e ne moe objasniti s bilo ?ime povezanim s op?im uvjetima, ili sa samim p?elama. Nije se mogao na?i trag bolesti koju su p?ele mogle imati. To bi mogla biti duevna veza.

DR. STEINER:

Prisjetimo se to sam jednom rekao o odnosu izme?u ?ovjeka i ivotinja. Moda ste ?uli, gospodo (o tome sam ranije govorio), da su prije nekog vremena ljudi mnogo govorili o takozvanim konjima koji broje, konjima koje se, na primjer, pitalo pitanje: Koliko je ?etiri i pet? Tada se brojilo 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9 i konj je udario kopitom na devet. Zaista izvanredni i ne bezna?ajni iznosi su dani na ovaj na?in pomo?u konja. Moda ste ?uli za ove Elberfeld-ove konje koji broje; bili su prili?no slavni. Cijele delegacije su ile istraivati stvar.

Nisam vidio te konje, ali sam vidio drugog konja koji pripada g. von Osten-u koji moe brojiti jednako dobro. Moe se dati to?an sud o cijeloj stvari. Ljudi su lomili svoje mozgove nad ovim konjima koji broje, jer je prirodno da je to neto strano da konji odjednom po?nu brojiti. Sama znanost je posramljena od ove stvari! Naravno da smo sasvim svjesni, jer to je o?iti zaklju?ak, da konj ne moe brojiti; treba otkriti kako je konj udario kopitom na ispravan broj. U stvari, on ne moe brojiti; bilo bi prili?no idiotski misliti da konj moe brojiti. To je znao ?ak i sveu?ilino predava? koji je istraivao stvar, ali je on konstruirao teoriju. Rekao je: G. von Osten dok broji radi sitnu kretnju lica; konj promatra linije lica, i kao odgovor na njih udara kopitom. Ali je onda sam stavio slijede?u primjedbu: Da, rekao je, ali u tom bi slu?aju konj trebao stajati ispred g. von Osten-a, i gledati u njega, promatrati njegovo lice tako da zna kada udariti. Tako je on sam zauzeo takvu poziciju i nije vidio nita. Ipak, nije odustao od teorije, samo je rekao: Promjene na licu su tako male da ih ja ne mogu opaziti, ali konj moe!

Dakle gospodo, iz toga slijedi da konj moe vidjeti vie nego sveu?ilini predava?! To bi bio jedini zaklju?ak!

Stvar je naravno druga?ija. Ako je netko obu?en od duhovne znanosti i zatim promatra ?injenice, tada ne pridaje mnogo vanosti samim promjenama na licu, jer to se dogodilo na slijede?i na?in: tamo je na jednoj strani stajao konj; tamo je stajao g. von Osten, vrlo lagano dre?i uzde. Na desnoj depu na prsluku g. von Osten je imao mnogo e?era. G. von Osten stalno je davao konju male glave e?era. Konj ih je lizao, bili su mu slatke, i volio je g. von Osten-a vrlo njeno. Volio ga je ?ak i vie preko ovih malih glava e?era, i tako je uspostavljen odan odnos izme?u konja i g. von Osten-a. Nije imao potrebe raditi grimase, morao je samo misliti devet je to?an odgovor; tada je to konj mogao osjetiti, jer ivotinje imaju vrlo delikatnu percepciju za ono to se doga?a oko njih. One osje?aju to se zbiva u ?ovjekovoj glavi ?ak i ako se ne odaje malim grimasama koje bi mogao vidjeti konj ali ne i ?ovjek. Konj osje?a to se doga?a kada mozak misli devet i tada udara kopitom. Ali kada konj ne bi dobio nita e?era njegova ljubav bi se malo promijenila u mrnju, i on vie ne i udarao kopitom.

Dakle, vidite, ivotinja ima vrlo delikatnu percepciju stvari; ne za male grimase, ve? za stvari koje stvarno nisu vidljive; na primjer, kod konja, ovo osje?anje to se zbiva u mozgu g. von Osten-a. Treba samo promatrati ?injenice, i tada znamo kako predivu osjetljivost imaju ivotinje.

Samo na trenutak zamislite da prolazite kraj ve?eg broja p?ela, i da ih se veoma bojite. P?ele bi osje?ale ovaj strah u vama, to je neporecivo. Dakle, to to zna?i kada se netko boji? Kada se ?ovjek boji ne?eg ili nekog on problijedi, strah ?ini ljude blijedima. Kada netko problijedi krv te?e unutra, ona ne ide vani u kou. Kada p?ela do?e blizu ?ovjeka koji se boji, ona osje?a vie nego normalno osje?a kada je krv u koi. Ona osje?a heksagonalnu silu krvi, i ubada u nju; ona bi voljela uzeti med ili vosak od vas. U drugu ruku, kada ?ovjek radi mirno i njegova krv te?e ravnomjerno njegovim venama, tada p?ele osje?aju neto sasvim razli?ito.

A sada mislite na ?ovjeka koji je ljutit, i u svojoj ljutnji ide p?elama. Ljutnja ?ini ?ovjeka crvenim, i velika koli?ina krvi te?e u kou, jer krv bi apsorbirala heksagonalnu silu. Ovo, tako?er, p?ele osje?aju svojim delikatnim osje?ajem i vjeruju da ?ete im oduzeti ovu silu i ubadaju vas. Tako su fine suptilne osjetljivosti na sile prirode koje su ovdje na djelu.

A sada dolazimo do pitanja navike. Mislite na p?elara, p?ela ga ne vide da prilazi kao to bi ga vidio ?ovjek, p?ela osje?a ako se mogu tako izraziti sve to emanira od njega kako je sve to konstituirano. P?ele se naviknu na to, i ako bi p?elar umro one se moraju ponovno prilagoditi, a to im mnogo zna?i.

A sada, na trenutak, promislite to nalazimo ?ak i kod pasa kada gospodar umre. Poznato je da se doga?alo da ?e pas i?i na grob i tamo umrijeti, jer se ne moe prilagoditi na novog gospodara. Zato pretpostaviti da p?ela sa svojom finom osjetljivo?u ne bi trebala biti svjesna to se doga?a, zato ne bi mislili da se p?ela tako?er, naviknuta na jednog p?elara ne moe odmah prilagoditi novom? Zaista neto vrlo zna?ajno lei u korijenu svega ovoga.

Ali moete re?i: Da li se radi o istoj stvari kod ovih sitnih malih stvorenja kao i kod pasa i konja? Dakle, moda niste primijetili, ali to je ipak istina, da je netko naao ?ovjeka koji je bio, kako se pri?a, posebno sretne ruke u uzgoju biljaka. ?ak i kada bi zasijali biljku, ili uzgajali cvije?e u vr?u, njemu je sve bilo uspjeno, dok bi druga osoba mogla posvetiti biljkama jednaku panju, ali nita nije uspijevalo; nije bila uspjena. To je zbog "emanacija" koje ?ovjek ima, i koje na biljke u jednom slu?aju djeluju pogodno, a nepogodno u drugom. Sasvim je nemogu?e nekim ljudima da uzgajaju biljke. Oni imaju nepovoljnu reakciju koja iznad svega utje?e na sile koje u cvijetu proizvode nektar, sile koje zasla?uju cvijet. Tako moemo re?i, ?ovjek radi ?ak i na cvije?u, i na mnogo istaknutiji na?in na p?elama.

Tome se ne treba ?uditi, ali treba predo?iti ?injenice onako kako se javljaju; tada se po?inju razumijevati stvari kakve stvarno jesu, i moe ih se primijeniti u prakti?nom ivotu.

PITANJE:

Prema starom seoskom pravilu dri se da ako pada kia tre?eg svibnja, na Dan nalaska Svetog kria, med je ispran sa sveg cvije?a i stabala, i te godine ne?e biti dobra etva meda. Moje promatranje zadnje ?etiri godine izgleda da potvr?uje da ima neto istine u tom pravilu. Da li je to uop?e mogu?e?

DR. STEINER:

Ovo pitanje vodi nas vrlo duboko u velike procese Prirode. Vidite, upravo daj Dan nalaska Svetog kria, taj tre?i svibnja najmanje bitan; mnogo je vanije da je upravo to doba godine. to u stvari zna?i kada kii po?etkom svibnja? To zna?i ovo. Znate da 23 oujka, Sunce ulazi u znak Riba. Prije sam vam rekao da je proljetna ravnodnevnica sada u znaku Riba. Sunce ostaje u ovom znaku do 20 travnja, tada prelazi u znak Ovna. Dakle zrake Sunca dolaze po?etkom svibnja sa potpuno razli?itog kuta univerzuma nego u ostala vremena.

Sada pretpostavimo da je po?etkom svibnja lijepo vrijeme tre?eg svibnja to to zna?i? To ozna?ava da na tre?i svibnja Sunce ima snaan utjecaj na sve to je zemaljsko. to god se doga?a na Zemlji pod utjecajem je Sunca kada je vrijeme lijepo.

to dakle to zna?i kada kii tre?eg svibnja odnosno po?etkom svibnja? To zna?i da Zemlja ima najja?e snage, i ometa utjecaj Sunca. To je neizmjerno zna?ajno za cijelo biljno kraljevstvo, jer kada zrake Sunca dolaze iz smjera Ovna, one mogu tako djelovati da je njihova sva snaga usmjerena na biljke. Tada cvije?e moe razviti slatku supstancu koja je prisutna u medu. Tada p?ele mogu raditi med.

Kada, me?utim, Zemlja ima ve?u snagu, kada kii u toj sezoni, cvije?e se ne moe razviti u zracima Sunca koje dolaze od Ovna, ve? mora ?ekati kasnije doga?aje, ili moda bude u cijelosti prekinuto u onom to se ve? razvilo. Tada cvije?e ne moe ispravno razviti nektar i p?ele ga ne nalaze.

Ovakve stvari postaju razumljive kada znamo da je sve to se doga?a na Zemlji, kako sam stalno ponavljao, pod utjecajem Kozmosa, svega to je vani i izvan Zemlje. Kia zna?i da su utjecaji Sunca prognani. Lijepo vrijeme zna?i da snage Sunca mogu razviti svu svoju snagu. Ovdje nije pitanje da snaga Sunca dolazi samo op?enito, odakle na njega gledamo, ve? da dolazi odre?eno od dijela nebesa gdje je Ovan. Snage Sunca se razlikuju prema odre?enom kutu nebesa iz kojeg dolaze. To nije uslijed samog Sunca, ve? zbog toga to kako Sunce sjaji dolje na Zemlju, iza njega, u ovom slu?aju, u Kozmosu stoji konstelacija Ovna. Ono to daje Ovan, Sunce prvo apsorbira i zatim prelijeva ponovno naprijed sa svojim zrakama. Dakle, sasvim je razli?ito ako Sunce alje svoje zrake na Zemlju po?etkom svibnja, ili krajem svibnja. Na ?etku svibnja radi puna snaga Ovna; sa krajem mjeseca Sunce je ve? u znaku Bika. Ove snage Bika ne mogu raditi s istom snagom na biljkama, one tee da o?vrsnu i isue biljke, a to iznad svega zna?i da biljka vie ne moe razviti sile za proizvodnju meda.

Tako je neto zaista rasvijetljeno od ovog starog seoskog pravila koje zvu?i razumno, i treba ga uzeti u obzir. Prirodno, kako sam prije kazao svijest o ovim stvarima je izgubljena, i mi smo pali u praznovjerje, jer kada vie ne moemo razlikovati stvari lako se postaje praznovjeran. Tada su ova stara seoska pravila jednake vrijednosti kao da kaemo: Ako pijetao kukuri?e na gomili ?ubra vrijeme ?e se promijeniti, ili ?e ostati kao to je i bilo!

To se me?utim ne odnosi, na sva ta stara pravila, jer su mnoga od njih temeljena na dubokoj mudrosti, i to bi trebali ponovno prou?avat. Seljaci koji primjenjuju ova pravila ponekad to ?ine izvrsno! Dublja mudrost ?e nas tako?er dovesti to to?ke gdje je moemo ponovno primijeniti.
 

Stranica 4 od 9 Sve stranice