Croatian English French German Italian Portuguese Russian Serbian Spanish

Rudolf Steiner - 9 predavanja o p?elama - Poglavlje



PREDAVANJE III
Dornach, 28.11.1923.

DOBRO jutro, gospodo!

Da li ste se sjetili ne?eg to bi me eljeli pitati? (Pro?itan je ?lanak iz Schweizerische Bienenzeitung od velja?eoujka 1923 naslovljen Da li p?ele osje?aju boje nevidljive za ?ovjeka?)

DR. STEINER:

Re?i ?u nekoliko rije?i o ovoj temi. Vidite, ovi eksperimenti koje su napravili Forel i Khn tako jasno pokazuju kakvi se besmisleni eksperimenti danas rade. Teko je zamisliti neto apsurdnije od objanjenja ovih eksperimenata kakva su ovdje dana. Promislite na trenutak da mogu napraviti slijede?e: Mogu uzeti supstancu postoje takve supstance posebno osjetljivu na ultra-ljubi?aste zrake, tj., na boje koje lee iznad plave i ljubi?aste; na primjer uzmem barij-platino-cijanid. Isklju?im sve ostale boje, recimo, isklju?im crvenu, naran?astu, utu, zelenu, plavu onda bi dola indigo i ljubi?asta njih tako?er isklju?im (Dijagram nedostaje). Sada radim provjeru; Ove u spektru zatvaram; tada ovdje imam takozvane ultra-ljubi?aste zrake koje su nevidljive za ?ovjeka. Ako sada dodam ovu supstancu, ovaj barij-platino-cijanid (koji je bijeli prah) tada po?inje sjajiti. U zamra?enoj sobi ne vidimo nita; sada pustimo te zrake, pratimo ih kako dolaze, doputaju?i dakle, samo ultra-ljubi?aste zrake da u?u, koje postaju vidljive kada uvedem barij-platino-cijanid. Tada ih se vidi. Tada se rasvijetle. Dakle, prema ovom ?lanku, moram izjaviti da je barij-platino-cijanid sposoban vidjeti nekom vrstom o?iju jer pokazuje aktivnost. Ali sasvim ista se stvar doga?a ako se eksperimentira s mravima. Pretpostavimo da umjesto barij-platino-cijanida uzmem mrave; zatim isklju?im svijetlo. Mravi se kre?u prema e?eru; na isti na?in barij-platino-cijanid zasvijetli. Zatim kaem (prema ovom ?lanku) da mravi vide ultra-ljubi?aste zrake. Ali oni ih trebaju vidjeti toliko malo koliko i barij-platino-cijanid treba vidjeti da bi svijetlio. Sve to se stvarno moe re?i je, da davanje odre?ene supstance proizvodi efekt na mravima. Vie od toga ne moe se tvrditi. Znanstvenici o kojima se radi su besmisleni koliko to mogu biti i daju izjave koje su ?ista fantazija.

Jedina stvar koja se moe kazati je ovo, da je kroz osjetilne organe (jo jednom, prema ovom ?lanku ovo je dano kroz ?injenicu da nema nikakvog efekta ako su o?i mrava lakirane) da je kroz osjetilne organe napravljen utisak na ove insekte. Karakteristi?no je da znanstvenik primjenjuje na mrave i ose ono to je uo?io na p?elama i obrnuto. Ovo samo pokazuje kako su nepromiljeno eksperimenti provedeni.

Sada, moe se dodati slijede?e: vidite, kada se nastavi dalje [crtanje na crnoj plo?i.] do takozvanih ultra-ljubi?astih zraka ovdje imate crvenu-naran?astu, utu, zelenu, plavu onda bi dola indigo, i ljubi?asta ultra-ljubi?aste zrake. Na drugoj strani, infra-crvene zrake.

Ovdje imamo ultra-ljubi?aste zrake (na desnoj strani) a one imaju naro?itost (tako se on sam izrazio u ?lanku) da proizvode jake kemijske reakcije. to god je predstavljeno ovdje (unutar sfere ultra-ljubi?astog svijetla) jako je promijenjeno kemijski, sa rezultatom da ako sada ovdje stavim mrava on ?e odmah iskusiti jaku kemijsku reakciju. On ovo osje?a; ovo je to?no. On osje?a ovaj efekt iznad svega u o?ima. Kada je mrav doveden u sferu ultra-ljubi?astih zraka on ovo osje?a, ba kao to barij-platino-cijanid reagira kada je donesen u istu sferu kemijske aktivnosti. Ako potpuno zamra?im prostoriju i imam samo ultra-ljubi?aste zrake ovdje, tada bi mrav odmah primijetio da se neto doga?a. Na primjer, ako imamo mravlja jaja ili larve ona bi bila potpuno promijenjena, bila bi unitena u trenutku kada bi dolo do ovog jakog kemijskog djelovanja. To je zato mravi spaavaju njihova jaja.

Ono u vezi ?ega je u stvari ovaj ?lanak to su efekti kemijske prirode.

Izjava koju sam nedavno dao je sasvim ispravna. Rekao sam da p?ele imaju osjetilo koje je posrednik izme?u mirisa i okusa; tako te stvari osje?aju p?ele, a sli?no je i u slu?aju mravi. Toliko su malo ova gospoda svjesna pravog pitanja da oni ne znaju, na primjer, da kada sam ?ovjek opaa boje, ?ak i u opaanju ultra-ljubi?astih zraka, male kemijske promjene se odvijaju u njegovim o?ima. ?ovjekovo opaanje boja tei biti kemijske prirode.

Sve to je ovdje istraivano je reakcija na unutarnje kemijske promjene koje se odigravaju kod p?ele kada je u ultra-ljubi?astom svjetlu.

Sada, sve to je unutar sfere crne, bijele, ute, sive (a siva je samo nekako tamnija bijela), ili plavo-sive, u svim ovim bojama nema ultra-ljubi?aste. Tako su sve ove boje slobodno primjetne p?elama. Kemijski efekti koje p?ele tako jako osje?aju kada do?u do ultra-ljubi?aste nisu prisutni u ovim bojama. Ali kada p?ela napusti ovi sferu crne, bijele, ute i plavo-sive i do?e u ovu drugu sferu osje?a ultra-ljubi?aste zrake kao neto strano. Tamo p?ela ne moe nita. Tako je dakle jako vano zapamtiti da p?ela ima osjetilo izme?u okusa i mirisa.

Mi ljudi pravimo veliku razliku izme?u mirisa i okusa. Ovo potonje je prvenstveno kemijsko osjetilo; potpuno se temelji na kemiji. P?ela ima neto to je posrednik izme?u okusa i mirisa. Ovo nije u kontradikciji s ?injenicom da p?ela moe razlikovati boju kada je prednja strana konice obojana na jedan ili drugi na?in; jer morate uzeti u obzir da se sve boje razlikuju u njihovim kemijskim efektima, tako da se tako?er mogu osje?ati u vezi s njihovom toplinom ili hladno?om.

Ako, na primjer, prekrijete povrinu s crvenom bojom i p?ela joj pri?e, ona doivljava toplinu. Kako dakle p?ele ne bi znale da je to razli?ito od pristupa, na primjer, u sferu plavog! Blizu plave povrine p?ele osje?aju hladno?u. P?ela osje?a toplinu od crvenog i hladno?u od plavog, i tada ih prirodno moe razlikovati. Ali prema tome nije opravdano zaklju?iti da p?ela vidi sa svojim o?ima na na?in kao ?ovjek. To je naravno krajnja besmislica. Ali tako je i sa mnogim drugim stvarima to ljudi misle.

Prethodno sam vam rekao to svi ovakvi eksperimenti iznose. Jednom sam rekao i da postoji odre?ena biljka, nazvana Venera muholovka koja trenutno skupi svoje listove kada ih se dodirne. Ba kao to vi radite aku od svoje ruke kada ?ete biti dodirnuti to jest, kao da ?e netko puhnuti u nju tako Venera muholovka ?eka insekta i onda se zatvara. Tada ljudi govore: ova biljka, Venera muholovka, ima duu kao i ?ovjek. Ona je svjesna dolaska insekta i zatvara se.

Da, gospodo, ali ja uvijek kaem: Poznajem izvjesni ure?aj tako konstruiran da kada mu pristupi ivotinja i dotakne neto unutar njega, tada se automatski zatvara i ivotinja je uhva?ena. To je miolovka! Ako netko pripisuje duu Veneri muholovki, tada je jednako mora pripisati i miolovki! Ako netko p?elama pripisuje pogled poto neto rade pod ultra-ljubi?astim svjetlom, tada isto tako treba pripisati pogled i barij-platino-cijanidu!

Ako se ljudi samo potrude misliti otkriti ?e dosta iznimnih stvari, jer se barij-platino-cijanid sastoji od barija. To je bijeli metal koji pripada klasi alkalnih metala. Sada je zanimljivo da ovakav metal igra odre?enu ulogu u ivotu ?ovjeka. Kao ljudska bi?a mi ne bi imali ispravno djelovanje bjelan?evina koje uzimamo u naa tijela kada ne bi imali takav metal u gutera?i. On mora biti tamo. U bariju mi imamo neto povezano sa naim osje?ajem udobnosti kod procesa probave. Platina je posebno vrijedan metal, kao to znate; metal koji je tako?er posebno ?vrst i teak to je dragocjen metal. Svi ovi metali imaju osobinu da su, jo jednom povezani s osje?ajima, s osje?anjem.

Sada se podsjetimo na jo jednu stvar. Cijanid je tako?er tamo. To je izvjesna vrsta cijankalne kiseline, cijanovodi?na kiselina. Rekao sam vam prije da ?ovjek uvijek razvije malo cijanovodi?ne kiseline pri radu svojih mii?a. Ova supstanca prema tome sli?i onome to ?ovjek neprestano proizvodi u svom tijelu. Iz ovoga moete zaklju?iti da je ?ovjek posebno podloan u svom tijelu ne u svojim o?ima onom to se doga?a u ultra-ljubi?astom svijetlu tj., kemijskim komponentama svijetla. Moemo prosuditi sami ako obratimo panju na ove stvari.

Ali samo duhovna znanost moe omogu?iti da se ove stvari promatraju kao ?injenica da kada se mijenja barij-platino-cijanid javlja se vrsta osje?aja. Ovo je u najviem stupnju primjenjivo na p?ele. P?ele osje?aju boje sa posebnim intenzitetom, ali one samo vide boje kako mutno svijetle pri pojavi samo-svjetle?eg organizma.

Iz tog razloga kaem, govore?i op?enito, da sumrak okruuje p?ele. Ali kada se pojavi nova kraljica, ona svijetli za ostale p?ele kao to svijetle?i crvi sjaje za nas u lipnju. To je tako, samo s obzirom na tri manja prednja oka; ostale o?i, ve?e, ve? imaju neko osje?anje svijetla, ali kao u sumrak. Kada je u tami stvorenje osje?a prisutnost samo onih boja koje djeluju kemijski, kao to je ultra-ljubi?asta, ili jedne koja uop?e ne djeluje kemijski tj., infra-crvene.

Na kraju ovog ?lanka u p?elarskim novinama, navodi se da ?e daljnje informacije kao one o infracrvenim zrakama biti dane kasnije. Naravno, kada p?ele do?u u infracrvenu, ponaati ?e se sasvim razli?ito, jer tada vie nema nikakvog kemijskog efekta.

to se ti?e ?injenica, eksperimenti su korektni, ali mora biti jasno da se ne mogu izvla?iti zaklju?ci kakve su Forel i Khn u stvari izvukli. Raditi tako je potpuno besmisleno pra?enje eksperimenta. Onda ljudi kai: ovo je izvan sumnje dokazano. Prirodno, ali samo onima koji duu pripisuju miolovci! Ali za druge koji znaju koliko daleko se moe i?i, koliko daleko se moe ovo ispravno pratiti, ovi dokazi nisu nikako izvan sumnje.

U svakodnevnom ivotu mi nemamo naviku to?no pratiti stvari. Kada ljudi proive jednu ili drugu malu stvar, tada, pri?aju?i, komarac postaje slon. A tako je i sa naim znanstvenicima. Kada su neto dosegnuli oni ne prestaju razmiljati, ve? nastavljaju, i primjenjuju to na ono to je upravo pred njima. Ovakav rezultat je fantasti?na besmislica; komarac postaje slon. Kada moderna znanost daje ovakve izjave to je uslijed njenog autoriteta, jer ono to se tako donosi ne susre?e, u pravilu, nikakva proturje?ja, poto su svi ?asopisi u rukama znanstvenih autoriteta. Ali dugoro?no, ne?e biti mnogo koristi od ovakvih besmislica.

Ako uzmete u obzir cijelo p?elarstvo, vjerujem da ?ete utvrditi da se najbolji p?elari previe ne zamaraju oko otkri?a Forel-a i Khn-a; poto p?elari moraju biti prakti?ni, i tada instinktivno znaju to je potrebno. Naravno, najbolje je kada se ima prave instinkte. Izgleda da se da primijetiti da se p?elar voli smjestiti nedjeljom nave?er, dok moda snijei, i ?itati neki ovakav ?lanak, jer prirodno, to ga zanima, ali ne moe to puno iskoristiti poto ?lanci ovakve vrste nemaju nita za to bi se uhvatili.
Zasigurno, gospodo, imate drugih zanimljivih stvari za upitati me?

G. MLLER:

elio bih dodati neto u vezi kraljice. Ve? smo opisali kako lee svoja jaja. Zatim imamo neoplo?enu kraljicu; na primjer, za loeg vremena, i tada se izlegnu samo trutovi koji nemaju vrijednosti. Tako?er, kada kraljica umre i nema mladog legla, tada se jedna od radilica izlegne da bude kraljica. Ona uvijek lee jaja ali samo neoplo?ena jaja, iz kojih dolaze samo inferiorni trutovi.

1. Zatim bi elio neto dodati o rojenju. U vrijeme prvog rojenja jo tu nema nove kraljice. Ona jo spava u svojoj ?eliji i ne moe jo dati novo leglo. Samo starije p?ele naputaju konicu s kraljicom. Ja je mogu izvaditi i staviti cijeli roj natrag u konicu.
2. A o p?elinjem vidu, elio bih re?i da kada radimo u p?elinjaku i tu ima previe svjetla (za p?elara je uvijek premalo svijetla), tada su p?ele uasno uznemirene.

A o ubadanju kada se p?ele roje, nama je dobro poznato da je prvi roj vie delikatan; to je mnogo manje slu?aj sa kasnijim. Mi drimo da mlade p?ele ne bodu, da ne koriste svoje alce.

1. Postoje odre?ena podru?ja gdje ljudi ne beru med prije 8 kolovoza, za koji se dri da je sveti dan. 8 kolovoza je dan meda.
2. Moe se dogoditi da roj ide vani i da se kraljica negdje smjesti, i ?ini se da je to kraj, ali nije tako nije u cijelosti tako.

DR. STEINER:

S obzirom na ono to sam rekao, sve ukazuje na ?injenicu da stara kraljica naputa konicu kada se nova kraljica pokae i izgleda p?elama kao sjajni crv. Kada roj iza?e i stara kraljica bude uhva?ena, tada netko moe vratiti sve p?ele u konicu, kako ste rekli, i tada ?e u tiini nastaviti raditi. To ne zna?i da se prema tome ne moe re?i da su prvo p?ele bile vo?ene vani sa jakim efektom svjetla nove kraljice na njihovim malim o?ima. S tim se to ne moe odbaciti. Ovdje morate nastaviti sasvim logi?no. Dati ?u vam primjer iz ivota. Zamislite za trenutak, da ste svi vi ovdje negdje zaposleni, i jedan dan otkrijete da morate i?i u trajk jer neto nije u redu s menadmentom. Pretpostavimo da ste svi odlu?ili i?i u trajk. Dakle vi se rojite, gospodo.

Tada pro?e odre?eno vrijeme i vie ne moete nabavljati osnovne ivotne potreptine. Dolazite na prag gladi, i prisiljeni ste vratiti se na posao. Prema tome ja ne mogu kazati da niste imali razloga oti?i! Morate uzeti u obzir ako izvadite staru kraljicu iz roja i vratite nju natrag u konicu, tada prirodno, p?ele moraju napokon trpjeti novu kraljicu, jer stara kraljica vie nije tamo. Moraju zagristi kiselu jabuku! Prema tome ono to sam kazao nije pogreno; to je pitanje gledanja na stvari u pravom svjetlu.

Tada ste govorili o prvom gnijezdu, dok jo nova kraljica nije tamo, kada jo o njoj ne moete govoriti. Dakle, da li ste ikada vidjeli prvi roj dok jo jaje kraljice nije tamo?

HERR MLLER:

Devet dana prije nego se mlada kraljica izvu?e.

DR. STEINER:

Za po?etak mlada kraljica je unutar svoje ?elije, kao jaje. Nakon esnaest dana ona je potpuno odrasla kraljica; tada se izvu?e vani. Devet dana prije ovog ona je ve? tu u jajetu. ?udna stvar je da jaje sjaji najvie od svih. Postepeno sjaji sve manje i manje, ali mlada kraljica jo uvijek sjaji neko vrijeme; ona sjaji ja?e od ostalih u stanju larve. Dakle, sasvim je razumljivo da moete imati vie rojeva koje sa?injavaju najosjetljivije p?ele koje izlaze vani. Moe se objasniti ?injenicom da se ne doga?a nita dok mlada kraljica nije tamo. Jer to je mlada kraljica? Ona je ve? tamo i kada je samo jaje tamo.

Kao kod neplodne kraljice, kada kraljica nije oplo?ena tada ne izlaze radilice ve? samo trutovi, i kao to je g. Mller rekao, vrlo loi trutovi. To je to?no. Leglo neoplo?ene kraljice je beskorisno jer nema radilica. Mora se vidjeti da kraljica moe napraviti njen svadbeni let pod utjecajem Sunca.

Vidite, gospodo, jo jednom, kakva velika uloga je odigrana od kemijskog elementa. Jer ono to se odigrava na ovom letu je efekt seksualne prirode p?ele. Ali seksualna priroda je u potpunosti kemijskog karaktera. Kada kraljica leti tako visoko tada prirodno do oplodnje ne dolazi od svjetla, ve? od kemijskog djelovanja svjetla. Upravo na ovom primjeru moete vidjeti koliko je p?ela delikatno osjetljiva na kemijski element.

Rekli ste nadalje da pri radu u p?elinjaku, kao ?ovjek prirodno trebate svjetla, a to p?ele ?ini nemirnima.

Pokuajte uobli?iti jasnu sliku p?ele koja prima kemijske reakcije od svjetla koje osje?a strano jako. Kada vi, kao ljudsko bi?e, pristupite i pustite svjetlo, koje svugdje zasja, to djeluje na p?ele kao to jaka struja zraka djeluje na vas; to je ba kao da vi otvorite prozor i zapue jaka promaja. P?ela osje?a svjetlo, ona ne osje?a da je sve okolo postalo osvijetljeno, ve? osje?a svijetlost kao potres, prili?no je uzdrmana od toga. Moe se gotovo re?i, (premda nisam vidio p?elara da puta previe svijetla) p?ele postaju strano nervozne, u sebi uznemirene. Uba?ene su u ovo kemijsko djelovanje svjetla i po?inju letjeti amo tamo gotovo kao male laste. Pleu gore dolje kao znak koliko se nemirno osje?aju u sebi. P?ele se ne bi ponaale na ovaj veoma nervozni na?in ako bi mogle vidjeti svijetlo; tada bi se pokuale sakriti, pobje?i u kut gdje svijetlo ne bi utjecalo na njih.

Prirodno, kod svih ovih stvari, moramo shvatiti kako trebamo biti savreno jasni s obzirom na efekte koji svugdje postoje, i koji se ne smiju uspore?ivati s efektima kakve imaju na ?ovjeka. Ina?e sve antropomorfiramo, i ne moemo nego zaklju?iti da zbog toga to ?ovjek vidi na odre?eni na?in, na takav na?in moraju vidjeti i ivotinje. Ovakve izjave se ne mogu davati pravocrtno.

Moda ste primijetili slijede?e. Ako netko primje?uje ovakve stvari, ?esto ih i postaje svjestan. Zamislite da ste u kuhinji gdje je lijep i topao tednjak. Ma?ka voli sjediti na toplom tednjaku; ona se uvije i zaspe, ima zatvorene o?i. Dakle, ako se na?e mi negdje ispod ormara, kojeg ma?ka nikako ne moe vidjeti o?ima, moe se dogoditi da ma?ka iznenada jurne dolje bez otvaranja o?iju, navali na mia sa potpunom sigurno?u, i prije nego imate vremena razmisliti. Stvar je gotova, ma?ka se vra?a s miem ve? u ustima.

Sada prirodno, gospodo, ne?ete re?i da je ma?ka vidjela mia, jer je imala o?i zatvorene, spavala je. Neki ljudi kau da ma?ka ima veoma osjetljivo ?ulo sluha, i da je pomo?u ovog veoma osjetljivog sluanja ma?ka svjesna mia. Dakle, osim ovog, ti bi morali izjaviti da ma?ka najbolje ?uje kada spava , to je prili?no sumnjiva izjava, posto su gledanje i sluanje ona ?ula koja igraju tako veliku ulogu u budnom ivotu, dok na primjer osjetilo mirisa, igra iznimno vanu ulogu kod spavanja. Ono radi kemijski. Unutar nosa, i cijelog mozga doga?a se neto kemijsko. Nadalje, kada ?ujete neto, moete li se baciti na to s apsolutnom sigurno?u? Ovo uop?e nije slu?aj; sluanje uop?e nije takvo da brzo vodi do orijentacije. Stoga ovdje se ne radi o sluhu ma?ke. Ali ono to je jako prisutno u ma?ki je strano fino osjetilo mirisa, koje ima unutar svoje ?ekinjaste brade. Ovo strano fino osjetilo mirisa je tu poto u svakoj ?ekinji postoji mali kanal, i unutar svake ?ekinje (vidi dijagram 9) je supstanca, a na ovu supstancu prisustvo mia djeluje kemijski. Kada nema mia u blizini, ova supstanca ima odre?ena kemijska svojstva, ali ako je mi negdje u susjedstvu ma?ke, ?ak i na nekoj udaljenosti, tada je ma?ka svjesna mia kroz kemijsku reakciju u njenim brkovima.

Rekao sam vam ranije da postoje ljudi koji, premda ive na tre?em katu, su svjesni neke supstance u podrumu, i mogu se ponekad od toga razboljeti na primjer, od heljde.

Ljudi se mogu lako uvjeriti s kojom sigurno?e radi osjetilo mirisa, jer ina?e ne bi bilo policijskih pasa. Ovi psi rade veoma malo gledanjem, ali mnogo svojim ?ulom mirisa. U kraljevstvu ivotinja preciznost i sigurnost ne moe se pridavati o?ima, ve? kemijskoj aktivnosti; pod utjecajem ultra-ljubi?astih zraka ova aktivnost je ja?a od svega.

Ako bi eljeli biti posebno ljubazni prema policijskom psu napraviti ?ete dobro ako, na primjer, ako odete s njim i konstantno drite tamnu svjetiljku ispred njega tako da ga uvijek drite u ultra-ljubi?astim zrakama. Policijski pas ?e ?ak biti i sigurniji u pronalaenju stvari, jer u njegovim mirisnim dlakama (jer i pas ima mirisne dlake) kemijska reakcija bila bi jo sigurnija.

Sve to se moe znati o ivotinjama ukazuje na ?injenicu da kada ulazimo u ivotinjsko kraljevstvo, ne smiju se traiti svjesna osjetila kao kod ?ovjeka, ve? se moramo spustiti u osjetila mirisa i okusa u kemijska osjetila.

Napomenuli ste, g.Mller, da mlade p?ele ne ubadaju. To se lako moe pripisati tome, da mlade p?ele jo nemaju aoku poto jo nisu potpuno razvile svoju unutarnju organizaciju. To dolazi samo kako rastu starije. Nema ni?eg posebnog u tome, i nije u suprotnosti s onim to sam rekao.

(G.Mller je pitao o umjetnoj prehrani. On za to koristi ?etiri dijela vode, pet e?era, i zatim dodaje timijan, ?aj od kamilice i prstohvat soli. Kakav je efekt ovoga?)

DR. STEINER:

Posebno smo u mogu?nosti dati vam informacije o toj stvari, poto su nai vlastiti lijekovi djelomi?no bazirani na istim principima kao i oni koje vi tu koristite instinktivno. Ne svi nai lijekovi, ali odre?eni broj njih, temelji se na sli?nim principima.

Vidite, kada hranite p?ele e?erom, to je zasigurno besmisleno, jer prirodna hrana p?ela nije e?er ve? nektar ili med, i polen.

G. MLLER:

Na primjer, treba prazniti ?ak i napola pune sa?e meda koje dolazi iz ume, poto ?e ina?e p?ele dobiti dizenteriju; tako?er kada p?ele imaju samo 46 funti., preostalo, to nije dovoljno.

DR. STEINER:

P?ele nisu prilago?ene hranjenju e?erom ve? nektarom i medom. To je u skladu s cijelom njihovom prirodom. Izvanredna stvar ovdje je da zimi p?ela mijenja bilo koju hranu u vrstu meda. Sva hrana je promijenjena od stvorenja koje je jede. Dakle, zimi je p?ela u stanju, svojim delikatnim probavnim procesom, transformirati hranu koju uzima u vrstu meda.

Moete lako zamisliti da ovaj postupak zahtijeva mnogo ja?e sile od onih kada p?elu hranite medom. One ne trebaju troiti istu koli?inu snage kao kada moraju promijeniti e?er u med. Kakva bi to vrsta p?ela bila koje mogu unutar sebe transformirati e?er u med? To bi bile samo najja?e p?ele, koje se mogu dobro iskoristiti. Slabe p?ele ne?e promijeniti e?er u med; dakle, one su vie ili manje beskorisne.

Sada bi rekao da mi moemo dobro razumjeti zato ste uzeli na primjer, ?aj od kamilice, jer ste tako utedjeli p?eli neto to bi ina?e trebala napraviti u svom vlastitom tijelu. Ako razblaite e?er s ?ajem od kamilice, tada uzmete onaj dio biljke koji priprema nektar. Jer supstanca ?aja od kamilice nema samo kamilicu u sebi, jer svaka biljka tako?er sadri potencijalni med (kamilica sadri ovaj proces u ve?em stupnju, i zato se ne moe koristiti kao medna biljka). Pretpostavim da imate biljku, sa velikim dijelom takozvanog kroba u sebi. krob ima stalnu tendenciju mijenjanja u e?er. Kamili?ni sok ve? radi u krobu biljke na takav na?in da usmjerava e?erni sok biljke prema formiranju nektara.

Ako p?elama date ?aj od kamilice podravate ih u njihovom unutarnjem procesu meda. Vi ve? radite e?er kao med, kada, ga razblaite sa ?ajem od kamilice. Mi radimo isto s naim lijekovima. Kada netko uzima neku vrstu metala, ne moe ga se dati ljudskom bi?u upravo onakvog kakav je, poto ?e nestati u probavi. Morate ga razblaiti s ne?im tako da se moe bolje apsorbirati, a tako je i s ?ajem od kamilice kojeg dodajete e?eru. Sol mora biti dodana iz razloga jer posebno ?ini ina?e neprobavljive stvari, probavljivim.

?ovjek instinktivno stavlja sol u juhu, poto sol ima osobinu brzog irenja tijelom, i ?ini hranu probavljivom.
 

Stranica 3 od 9 Sve stranice