Croatian English French German Italian Portuguese Russian Serbian Spanish

Nesporazumi i sukobi kroz svijest grupe - stranica


6. Psihopatija u službi stvaranja i održavanja sindroma UMRI.

Nekoliko puta si spomenula psihopatiju i ni jednom se na tom pojmu nisi zadržala.

Da, sindrom UMRI nije jedini psihi?ki poreme?aj koji se manifestuje kroz me?uljudske odnose, a naro?ito u vrijeme društvenih kriza. S njim se naprekidno isprepli?e psihopatija.
Predstavu tog pojama obi?an ?ovjek doživljava kao sliku ?ovjeka koji ima osobinu da se sadisti?ki iživljava na nekoj žrtvi. U rje?niku stranih rije?i stoji da je to ,,nenormalan ?ovjek koji pokazuje znakove duševne rastrojenosti; umobolnik,,. Takvo objašnjenje ima smisla u tom rje?niku, me?utim, tuma?enja kroz zvani?nu psihologiju nisu usaglašena. Svijetska zdravstvena organizacija, ili bolje re?eno Gazda, je uvela i objasnila pojam psihopatije kroz sociološki, a ne psihološki aspekt i time izbjegla mogu?nost da se ponašanje gazdihih sinova posmatra kroz njihova unutarnja psihološka stanja. Da se nekim slu?ajem u savremenoj psihologiji prou?avao pojam nacizma i obradili psihološki uzroci, a ne sociološki koji su jedino prisutni u tuma?enju te pojave, sigurno da ovog doma?eg nacizma ne bi sada bilo na ovim našim balkanskim prostorima. Prednost je kod tebe i mene što smo mi elementi jedne takve društvene krize i možemo direktno i konkretno posmatrati ta ispoljavanja. Nisu nam potrebni udžbenici da iz njih vadimo primjere. Me?unarodna zajednica se pravi da ne primje?uje uzroke divljanja tih mentalno poreme?enih vo?a koji u ulozi politi?ara prave haos u drištvenom saobra?aju, pa se bavi regulisanjem saobra?aja bez uklanjanja uzro?nika tom poreme?aju. Dodatni problem je što ni ljudi kao u?esnici tog saobra?aja ne znaju za postojanje saobra?ajnih propisa. Me?utim, optimizam u prevazilaženju takvog stanja daju pozitivne snage koje pružaju žestoki otpor tim negativnim ispoljavanjima.

O kakvom otporu pri?aš? Da takav otpor postoji ja bih se odmah uklju?io.

Ne vidiš otpor zato što ti nedostaju pojmovi koji bi povezali stvarne uzroke i njihove posljedice koje mi u ovom istorijskom trenutku preživljavamo. Otpor sigurno postoji. Pogledaj opozicione novine koje svakodnevno konkretno upiru prste u izvršioce tih destruktivnih aktivnosti.

Pa šta su do sada tim otporom postigli?

E, to je ve? druga tema za pri?u. Bolje bi bilo da si sebi postavio pitanje: Zašto ja ne vidim u tom raskrinkavanju otpor prema tim negativnim ispoljavanjima? Zvani?na psihologija i civilizacijske norme su tako konstruisane da je nemogu?e uo?iti, a pogotovu pratiti djelovanje gazdinog programa nasilja. Konkretno to zna?i, da jedan novinar koji pokušava da raskrinka ne?ije zle namjere nije izgradio informaciju na stvarnim uzrocima tog djelovanja, ve? na formalnim koje mu je u svijest uprogramirao Gazda kroz obrazovanje i vaspitanje, i to sve upakovo u novinarsku etiku. Optužbe koje se iznose u tim komentarima daju sliku samo pojedinih ?vornih mjesta Gazdine mreže kojom on djeluje. Na primjer, neki drugi ?vor koji nije u fokusu posmatranja, a kojeg Gazda stvara ,,pletenjem,, mreže, ?ini to da u slijede?im izborima ta grupa kriminalaca koja se raskrinkava opet ima vlast. Tre?i ?vor kojeg Gazda stvara logi?kim nitima predstavlja pripremu da u slu?aju da neka kompromitovana stranka gubi povjerenje svojih bira?a, odmah aktivira formiranje nove stranke sa prilago?enim programom novonastalim uslovima, kojom bi se ponovo nametnuli stari kriminalci u novom pakovanju. Razlog logi?kog nepovezivanja tih gazdinih ?vorova nije samo u jednolinijskoj percepciji koja dok prati ili komentariše jednu logi?ku funkciju nije sposobna da istovremeno prati i kontroliše neku drugu razli?ite vrste, ve? u nedostatku pojmova koji bi logi?ki povezali dva ili više ?vorova razli?ite vrste. Zbog toga u takvoj situaciji nije novinar primarni elemenat tih ,,gluhih telefona,, ve? ?itaoc kojem u još ve?oj mjeri nedstaju pojmovi kojima bi mogao da sveobuhvatno prati situaciju u društvu i bez opozicionih informacija. Nedostatak tih pojmova ?ini Gazdu i njegove sinove nevidljivim, a samim tim i nedodirljivim.

Možeš li ve? po?eti sa prezentacijom tih pojmova.

Vidim da si nestrpljiv, me?utim moraš znati da novi pojmovi mogu nastati jedino ako se ispoljene pojave ne mogu ve? postoje?im pojmovima objasniti. Još je važnije u tome da ljudska svijest shvati tu ?injenicu. Ako se grupa novinara uporno trudi da kroz moralne norme oslika negativna društvena ispoljavanja, a to zadržava postoje?e stanje ili ga ?ini još gorim, zna?i da postoje uzroci toj neefikasnosti. Još ve?i problem je u nemogu?nosti djelovanja pozitivno orjentisanih ljudi kroz gra?ansku orjentaciju. Zašto su svi prilazi rješavanja tog trenutnog društvenog stanja na našim prostorima nevidljivi? Kada bih ti pokušala opisati neko konkretno timsko djelovanje gazdinih sinova koje uzrokuje tu neefikasnost, to bi iz perspektive ovih poznatih pojmova kojima raspolaže tvoje znanje o društvenim odnosima izgledalo smiješno i glupo. Konkretan primjer je tvoj unutrašnji doživljaj zbunjenosti i nepovjerenja kada upotrebljavam pojam Gazde i njegov uticaj na stanje u ?ovje?anstvu. Raskorak izme?u moje namjere da ti opišem to djelovanje, i tvoje nemogu?nosti da to razumiješ i prihvatiš kao logi?ku popunjenost je osim nepoznavanja tih novih pojmova koje sam do sada uvela i nepoznavanje pojma psihopatije. Psihopatija, kao uzrok i sredstvo ispoljavanja u društvenim krizama je u psihološkom smislu vrlo detaljno obra?ena, ali se ona ne prezentira u javnosti preko zvani?ne psihologije, ve? preko alternativnih sredstava informisanja.
Gazdini sinovi zaobilaze, ignorišu, maskiraju, uništavaju, itd. pojmove koji ukazuju na stvarne uzroke odre?enih pojava u našoj civilizaciji, i sa lažnim pojmovima koje poturaju preko zvani?nih institucija, nau?nih skupova, instituta, škola, informativnih medijia, kinematografije i sl. bave se isklju?ivo samo posljedicama.
Da bi shvatio razloge neefikasnosti negativne kritike upu?ene gazdinim sinovima, evo ti opis nekih psihopatskih osobina po po Dr Robert-u Hare-u koje sam izdvojila sa linka http://www.galaksija.com/planeta/psihopatija_i_politika.htm

1. SLATKORJE?IVOST I POVRŠINSKI ŠARM – tendencija ka milozvu?anosti i ugla?enosti; privla?nost, šarmantnost; glatkost i te?nost govora. Šarm psihopate ni u kom slu?aju ne sadrži u sebi tragove stida, samo-svjesnosti, niti on ispoljava strah od bilo ?ega. Psihopati nikad ne zastaje jezik u grlu. Oni su se oslobodili od društvenih pravila ponašanja kao npr. kod razgovora, odnosno, uzimanja rije?i kad na njih do?e red.

2. GRANDIOZNA SAMOVRIJEDNOST – jedan uveliko naduvan pogled na svoje sposobnosti sa pretjeranim samopouzdanjem, jaka tvrdoglavost, samouvjerenost i hvalisanje. Psihopate su arogantni ljudi koji vjeruju da su superiorna ljudska bi?a.

3. POTREBA ZA STIMULACIJOM ili SKLONOST KA DOSADI – jedna prekomjerna potreba za novim, neobi?nim, uzbudljivim iskustvima odnosno stimulacijama koje izazivaju uzbu?enje; vole da rizikuju tj. skloni su upuštanju u riskantne radnje. Psihopate ?esto imaju lošu samo-disciplinu kod potpunog izvo?enja zadataka, zato što im brzo postaje dosadno. Na primjer, nisu sposobni da obavljaju isti posao duže vremena, ili da obavljaju zadatke koje oni smatraju glupim ili rutinskim.

4. PATOLOŠKO LAGANJE – može biti umjereno ili pretjerano; u umjerenoj formi oni ?e biti lukavi, prepredeni, prevejani, tajanstveni i bistri; u eksteremnoj formi, oni ?e biti varalice, lažovi, podmukli, beskrupulozni, manipulativni i nepošteni.

5. VARANJE I MANIPULACIJA – koriste se obmanama, skloni su svakoj vrsti prevare ili obmanjivanja drugih kako bi stekli neku li?nu korist; za razliku od ta?ke #4, u stepenu u kome je eksploatacija, bezosje?ajnost i nemilosrdnost zastupljena, što se odlikuje nedostatkom obzira za osje?anja i patnju njegovih ili tu?ih žrtava.

6. NEDOSTATAK KAJANJA ILI OSJE?AJA KRIVICE – nedostatak osje?anja ili obzira za gubitak, bol i patnju žrtava; tendencija ka ravnodušnosti, nepristrasnosti, hladnokrvnosti i potpuni nedostatak svake empatije. Oni to ve?inom ispoljavaju ohološ?u, prezirom ili omalovažavanjem svojih žrtava.

7. PLITKA OSJE?ANJA – emocionalno siromaštvo, ograni?en opseg ili dubina osje?anja; ispoljavanje hladno?e uprkos izraženim znakovima društvenosti od strane drugih.

8. NEOSJETLJIVOST I NEDOSTATAK EMPATIJE – nedostatak osje?anja prema ljudim uopšte; hladni, prezrivi, bezobrazni, bezobzirni i netakti?ni.

9. PARAZITSKI ŽIVOTNI STIL – jedna namjerna, manipulativna, sebi?na i eksploatatorska finansijska zavisnost od drugih koja se odražava nedostatakom njihove motivisanosti, niskom samo-disciplinom i nesposobnoš?u da zapo?nu ili ispune svoje obaveze.

10. LOŠA KONTROLA PONAŠANJA – izražavanje iritacije, dosade, nestrpljivosti, prijetnje, agresivnosti ili verbalno vrije?anje drugih; nedovoljna kontrola ljutnje i temperamenta; ponašaju se prenagljeno….

…13. NEDOSTATAK REALNIH DUGORO?NIH CILJEVA – nesposobnost ili stalni neuspjeh kod donošenja i izvo?enja dugoro?nih planova i ciljeva; nomadska egzistencija, besciljnost, nedostatak životnog smijera.

14. IMPULSIVNOST – ispoljavanje postupaka bez predumišljaja i nedostatak reflekcije i planiranja; nesposobnost odoljevanja iskušenjima, kontrolisanja nagona i frustracije; nedostak promišljenosti i uzimanja u obzir mogu?ih posljedica svojih postupaka; ludo odvažni, nepredvidljivi, nestalni i nesmotreni.

15. NEODGOVORNOST – nisu u stanju da ispunjavaju ili ispoštuju svoje obaveze, kao npr. kod pla?anja ra?una i vra?anja dugova; aljkavi su na poslu, ?esto odsustvuju s posla; ne ispunjavaju na vrijeme ugovorene posove.

16. NESPOSOBNOST ZA PREUZIMANJE ODGOVORNOSTI ZA VLASTITE POSTUPKE – nesposobnost preuzimanja odgovornosti za vlastite postupke, kao rezultat nedostatka savjesti; nedostatak predanosti na poslu, antagonisti?ka manipulacija, negiranje svoje li?ne odgovornosti i pokušavanje manipulacije drugih….

…20. KRIMINALNA VIŠESTRANOST – razne vrste kriminalnih radnji i prestupa, bez obzira na to da li je osoba bila uhapšena ili optužena za njih, osje?aj velikog ponosa kad nekažnjeno obave neke kriminalne radnje.


Pa neke od tih osobina se mogu na?i i kod obi?nih ljudi. Da li to zna?i da smo mi koji sebe smatramo normalnim ljudima tako?e psihopate?

Naša civilizacija je koncipirana na materijalnim i sebi?nim ispoljavanjima pojedinaca, koji tako?e pripadaju tim psihopatskim osobinama. Me?utim, kod psihopata se ispoljavaju dvije važne osobine koje ?ine osnovu njihovog ponašanja, a to su nedostatak emocionalnog suosje?anja sa drugima i nedostatak savjesti. Zvani?na psihologija sakriva jednu vrlo zna?ajnu ?injenicu, da postoje ljudi koji od ro?enja ne posjeduju emocije na isti na?in kao što se ra?aju slijepi i gluhi ljudi ili daltonisti. Zvani?no objavljivanje tog podatka bi izazvao potrebu razmišljanja o toj pojavi što bi u normalnim procesima razmišljanja sigurno dovelo do prihvatanja i razumjevanja pojma psihopatije. Ovako, pod ovim okolnostima, neki pojedinci ne znaju, a neki ne žele, ili ne?e da znaju za postojanje ljudi bez emocija, koji se zbog te osobine ispoljavaju kroz psihopatiju. Da je taj podatak ugra?en u normalne procese razmišljanja, vjerujem da bi politi?ki i vjerski lideri koji trenutno vode ovu krizu kao psihološki invalidi bili na nekom drugom mjestu, a ne na ovim sadašnjim društvenim pozicijama.

Da li to zna?i da nedostatak emocija od ro?enja kod ljudi stvara psihopatiju?

Ako dijete koje nije ro?eno sa emocijama ima ispravan moralni program u vaspitanju, njegovo ponašanje kasnije se ne mora ispoljiti u ekstremnom psihopatskom smislu. Problem je kod takvog dijeteta da ono u?i da glumi emocije kako bi normalno funkcionisalo u društvu. Obzirom da se ta osobina u?i od ro?enja kao što se u?i i govor, takav ?ovjek kada odraste perfektno imitira sva emocionalna stanja. Tu glumu može da primjeti neko ko je duži period u kontaktu s njim, gdje može da uo?i nagle prelaze iz jednog njegovog navodno emocionalnog stanja u drugo. Nedostatak emocija se kod takvih ljudi nadokna?uje kroz životinjske instinkte koje su ti ljudi prisiljeni držati pod kontrolom zbog civilizacijskih uslovljenosti. Problem je što se taj nedostatak emocija genetski prenosi kroz porodicu. Roditelji ili samo jedan od njih, koji nemaju emocija, dijetetu koje je tako?e ro?eno bez emocija nisu u mogu?nosti pružiti odgovaraju?u rehabilitaciju. Ako takvi roditelji, ili samo jedan od njih, ne posjeduju kontrolu svojih instikata kroz moralne norme oni te instinkte direktno ispoljavaju kroz seksualno zlostavljanje dijece ili imitacijom ponašanja kroz UMRI sindrom u formi liderstva. Ono što ?ovjek bez emocija ne može izbje?i je manipulacija ljudi, jer se odnos prema normalnim ljudima gradi kroz imitaciju koja isklju?uje iskrenost.

Evo, sa istog linka sam izdvojila dio teksta o psihopatama iz knjige The Mask of Sanity, Checkley:

,,"Oni mogu biti simpati?ni," "Šarmantni," "Inteligentni," "Oprezni," "Impresivni," "Mogu da ostavljaju utisak nekoga u koga se ?ovjek može pouzdati," i "imaju mnogo uspjeha u zavo?enju žena":
Me?utim, "oni su neodgovorni," "rušila?ki nastrojeni" i sli?no.
Veliku konfuziju pravi to što psihopate imaju dosta osobina koje mnogi normalni ljudi smatraju poželjnim ili zavidnim. Na primjer, oni ?esto ostavljaju utisak jednog nevjerovatno ?vrstog samo-pouzdanja. U mnogim slu?ajevima ispoljavaju jednu "nadprirodnu magneti?nu privla?nost za pripadnike suprotnog pola".
Prema Dr. Checkley-u, psihopate boluju od jedne stvarne mentalne bolesti koju on ozna?ava kao – potpuni i neizlje?ivi nedostatak osje?anja. Ukoliko psihopata uopšte nešto osje?a, onda su to emocije najpli?e vrste. On ?ini bizarne i samo-destruktivne stvari zato što je potpuno imun na konsekvence koje bi normalnog ?ovjeka ispunile osje?anjima srama ili griže savjesti. Ono što bi drugi u tom smislu smatrali katastrofom, za njega predstavlja samo jednu malu nezgodu ili "?istu sitnicu".
Checkley navodi da je psihopatija sasvim uobi?ajena u ljudskom društvu. On tako?e navodi da postoji mnogo slu?ajeva psihopata koji normalno rade kao biznismeni, doktori, pa ?ak i – psihijatri!
Checkley sugeriše da oni izgledaju u svakom pogledu kao normalni ljudi, - samo što im nedostaje duša.
(Ovdje moramo napomenuti da je pojam – duša, ve? odavno protjeran iz moderne psihologije. Da li odatle možemo zaklju?iti da se psiholozi danas bave svim aspektima ?ovjekovog bi?a, osim onog – najvažnijeg?!)
Taj nedostatak karakteristika duše, ?ini ih veoma efikasnim "mašinama". Oni mogu biti briljantni, mogu da pišu nau?ne radove, mogu da IMITIRAJU rije?i pune emocija (veoma su uspješni glumci), me?utim, vremenom postaje sve jasnije i jasnije da te njihove rije?i nisu u skladu s njihovim ponašanjem. ("Po njihovim plodovima pozna?ete ih.") Oni su tip ?ovjeka koji ?e u jednom momentu tvrditi kako je strahovito pogo?en bolom usljed smrti nekog bliskog prijatelja ili ?lana porodice, a u sljede?em momentu ?e oti?i na neku žurku ili u disko klub - "da bi to zaboravio". ?ini se da oni to STVARNO zaborave.
S obzirom da su veoma efikasne mašine, kao kompjuteri, u stanju su da obavljaju veoma kompleksne radnje koje su zamišljene tako da izazovu druge da im ovi daju svoju podršku za ono što oni žele. Na taj na?in mnoge psihopate su u stanju da dostignu visoke pozicije u društvu. Tek nakon dužeg vremena njihove kolege i saradnici postaju svjesni ?injenice da je njihov uspjeh i napredak zasnovan na gaženju drugih ili kršenju njihovih prava.
Iako su potpuno indiferentni što se prava drugih ti?e, oni ?esto kod drugih ljudi veoma spretno inspirišu osje?aj iskrenog povjerenja.
Psihopata nikada ne smatra da s njegovom psihom nešto nije u redu, te tako ne osje?a ni potrebu da treba nešto da mijenja u vezi svog ponašanja.
Osim što su egocentri?ni, oni su ?esto i narcisoidni. Narcisoidnost je samo jedna od njihovih karakternih crta. Rijetko kad dolaze u sukob sa zakonom, dok istovremeno ?ine strahovite štete ?lanovima svojih porodica, prijateljima i kolegama s posla.
Psihopate se naj?eš?e druže samo s onima od kojih mogu imati neke koristi. Za psihopatu je najvažnija jedino njegova "glad," a sve ostalo je za njega ‘tamo negdje daleko’, osim ukoliko se to ne može apsorbovati s njegove strane u smislu neke vrste "hrane". Za njega postoji samo jedno pitanje: "Da li se to može na neki na?in iskoristiti" ili – "da li ja mogu nešto od toga dobiti," a sve ostalo je od strane njegovih nagona rangirano kao manje vrijedno.
Ukratko, psihopata je – predator ili grabljivac. On se kamuflira uz pomo? jedne "maske trezvenosti," a onda sli?no grabljivim životinjama tiho i neprimjetno prati svoju žrtvu, izdvaja je iz stada, približava joj se i krši njen otpor.
Dobri su stratezi i veoma dobro se maskiraju koriste?i sve vrste rije?i, gestova laži i manipulacija – kako bi uvukli žrtvu u svoju zamku. U mnogim slu?ajevima oni ?e prethodno skupiti što je mogu?e više informacija o svojim žrtvama, saznati sve njihove vrline, slabosti i mane, te ?e igrati na te karte koliko god je to mogu?e i kako im to odgovara.
Iako nemaju savjesti, oni ?e još u svojoj mladosti primjetiti tu "?udnu" osobinu kod drugih, te ?e taj problem prili?no brzo intelektualno premostiti, a onda ?e svoje žrtve ?esto manipulisati tako što ?e se oslanjati ili apelovati na - NJIHOVU savjest.
Psihopata ?e vas uvijek optužiti da radite ono što on radi ili namjerava da uradi. U svakoj interakciji izme?u psihopate i normalnog ?ovjeka sa potpunim opsegom emocija, psihopata uvijek pobje?uje. ,,

U dva predhodna citata postoje protivrje?ne informacije. Na jednom mjestu se kaže da imaju kriminalnu višestranost, a u drugom da rijetko dolaze u sukob sa zakonom.

Trebaš uzeti u obzir da sve aktivnosti psihopata predstavljaju suprotnosti bilo koje vrste humanosti. Samim tim oni dolaze u sukob sa zaklonom. Me?utim, njihova primarna osobina nije kriminal ve? stvaranje uslova za nevidljivi kriminal.

Kada si opisivala UMRI-ovce pripisala si im osobine koje se sada pripisuju psihopatama. U ?emu je razlika ime?u njih i psihopata?

Za UMRI-ovce je karakteristi?no da su pod strogom kontrolom psihopata i kao takvi opravdavaju i podržavaju psihopatske ideje uz obožavanje tih svojih vo?a. To je psihopatizacija u okviru grupne svijesti. Njihove emocije, za razliku od psihopata koji ih nemaju, su usmjerene u negativnom smjeru. Mržnja, osvetoljubivost, nacionalni ponos, osje?aj ugroženosti, potreba za sukobom, isklju?ivost i netolerancija bilo koje vrste prema drugima izvan ,,?opora,, su samo neke od tih negativnih emocionalnih ispoljavanja. Nekontrolisani instinkt ?opora kojeg psihopate neprekidno iritiraju, isklju?uje im moralnu odgovornost za negativno ponašanje kroz te negativne emocije, za razliku od psihopata koji ne osje?aju moralnu odgovornost zbog nedostatka emocija, a time i savjesti. Iz ovih osobina ti može biti jasno da vode?e autoritete u našem društvu ne optere?uje negativna kritika upu?ena njima od bilo koga, pa i od novinara, jer su to ljudi bez osje?aja bilo kakve civilizacijske odgovornosti. Druga stvar je da gaze sve pred sobom ra?unaju?i i ?lanove ,,?opora,, sa ciljem da oja?aju svoje ili u krajnjem slu?aju da održe stare pozicije dominacije kroz funkcije vlasti.

Imaš li argumente za takvu tvrdnju?

Ve? sam ti kazala da psihopate nemaju emocija i kao posljedica toga i savjesti. Ve? sam ti kazala da zbog nedostatka emocija psihopate svoju li?nost ispoljavaju kroz životinjske insinkte koje moraju držati pod kontrolom zbog civilizacijskih normi. To je za njih teret, i oni osje?aju rastere?enje kada proizvedu i održavaju društvenu krizu kao što je ova, u kojoj je dominantan instinkt ?opora koji se prikriva iza programiranih UMRI-ovaca koji ih štite.

 

Stranica 6 od 10 Sve stranice