Croatian English French German Italian Portuguese Russian Serbian Spanish

Ki?ica - CENTAURIUM UMBELLATUM GILIB.

Sinonimi: Centaurium erythraea Raf. — Centaurium minus Moench. — Centaurium vulgare Raf. — Chironia centaurium Curt. — Erythraea centaurium Pers. — Erythraea vulgaris S. F. Gray — Gentiana centaurium L.

Narodni nazivi: bor cvitaš — ger — gorka kitica — gor?ica — gorko zelje — griževnjak — grozni?ava trava — grozni?avka — jezernica — kantarion — kitica — mali stozlatnik — tavžentroža — trava od groznice — zlati grmek — zlatna žu? — zlatna kitica.

Ki?ica

Opis biljke: jednogodišnja ili dvogodišnja zeljasta biljka, ?etvorouglaste i razgranjene stabljike i visine 20 do 50 cm. Prizemni listovi su obi?no smješteni u rozeti, a listovi na stabljici su naspramni i sjede?i, jajolikog do duguljastog oblika. Cvjetovi su složeni u paštitac, ljevkastog su oblika i ruži?asto-crvene boje. Prašnici se nakon cvatnje karakteristi?no savijaju u spiralu. Cvjetovi se otvaraju po toplom vremenu tek kod najmanje 20° C.

Ki?ica

Miris i okus: biljka miriše slabo aromati?no, a okusa je oštra i gorka. Vrijeme cvatnje: od lipnja do kolovoza.

Stanište: ki?ica rado uspijeva na šumskim livadama i šumskim ?istinama te voli vapnenasto, ilovasto i toplo tlo, ali se prilago?uje i drugim uvjetima staništa, a uspijeva ?ak i na mo?varnom tlu.

Ljekoviti dijelovi biljke: u po?etku cvatnje sabire se ?itava biljka (Herba Centaurii) pa se tako sabrana razastre zbog sušenja u hladu na zra?nom mjestu. Uobi?ajeno je da se sabrana biljka veže u snopi?e koji se objese u hladu radi sušenja. Sabrana biljka neka ne bude dulja od 20-25 cm, jer prevelika stabljika smanjuje vrijednost. Sušenje na suncu, kao i sabiranje kada je biljka ve? ocvala, daje drogu ?iji cvjetovi nisu više ruži?asto-crveni, nego blijedo sme?i, a i ?itav je izgled biljke sme?, zbog ?ega takva droga nije kvalitetna. Sabira?i te biljke ?esto griješe što biljku prilikom sabiranja ne režu, nego je ?upaju zajedno s korijenjem koje se nalazi plitko pod zemljom. Na taj se na?in biljka u prirodi prorje?uje, a poznata su i uništenja ?itavih staništa prouzrokovana ovakvim nerazboritim na?inom sabiranja.

Ljekovite i djelotvorne tvari: najvažnija ljekovita tvar je gorki glikozid eritrocentaurin, nadalje eteri?no ulje u manjim koli?inama, palmitinska kiselina, stearin, sluz, še?er, eritarin, bezbojni ali kristali?an vrlo gorak glikozid vjerojatno je najljekovitija supstanca.

Nadalje su utvr?eni još cerilni alkohol, fitosterin, guma, vosak, viši alkoholi, lagano hlapivo ulje, masne kiseline, kalij, škrob i magnezij. Eritrocentaurin je sastavni dio gorkih kapi za želudac (Tinctura amara) i ekstrakta (Extractum Centaurii).

Ljekovito djelovanje: ki?ica je izrazita ljekovita biljka za bolesni želudac. Ona djeluje u prvom redu na spre?avanje vrenja i pobu?uje rad želu?anih, crijevnih i pljuva?nih žlijezda. Otklanjanjem pojava vrenja, ja?anjem preslabog ili tromog želuca kao i pospješenjem rada želu?anih žlijezdi, naro?ito kod nedovoljnog izlu?ivanja solne kiseline, postiže se temeljita promjena cjelokupnog rada želuca i crijeva. Prije svega pospješuje se stolica, otklanja za?epljenje, a odstranjuje se, odnosno smanjuje zastoj u radu i želu?ani plinovi. Ki?ica uspostavlja u želucu i crijevima ponovo prirodni rad i funkcije, a time djeluje i na funkcije jetre i žu?i, otklanja i ovdje nedovoljan rad tih organa, odnosno, me?u ostalim lije?i smetnje u jetri, žu?ne gr?eve i žuticu. Da ovo ljekovito djelovanje, koje se odnosi na ja?anje i ?iš?enje ima kao posljedicu i poboljšanje krvi kod slabokrvnosti, da se normaliziraju poreme?eni odnosi kolanja i da na kraju nestaje tjelesna i duševna umornost i iscrpljenost, samo su dokazi u kojoj mjeri bolesne pojave želuca i crijeva nepovoljno utje?u na ?itav organizam. Ki?ica je najbolja i najpouzdanija ljekovita biljka koju pruža priroda i koja s pravom zaslužuje svoje ime. (Ki?ica se u njema?kom jeziku naziva "Tausendguldenkraut", tj. biljka tisu?u guldena, što bi odgovaralo i nekim našim narodnim nazivima, kao npr. tavžentroža ili zlatna kitica.)

Za pripremu ?aja dovoljno je pola ?ajne žlice ki?ice staviti na mo?enje u 1 šalicu hladne vode kroz 8 sati. Nakon što je hladni pripravak ocije?en, zagrije se da bude topao, a piju se tokom dana 2 šalice uvijek prije jela, nikada neposredno nakon jela. Mnoga primjena ki?ice u pu?koj medici kao i zapisi u starim bilinarskim knjigama, našla je u cijelosti potvrdu i u nauci.

Iz starih bilinarskih knjiga i pu?ke medicine: kod bljedo?e, slabokrvnosti, rahitisa i skrofuloze pije se ?ajna mješavina od jednakih dijelova ki?ice i gospine trave (br. 70). Za pripremu uzme se 1 ?ajna žlica te mješavine za 1 šalicu ?aja i na kraju se doda 1 ?ajna žlica meda, a piju se dnevno 2 do 3 šalice u gutljajima, tj. polagano.

Kod tvrdokorne za?epljenosti i bolesti jetre priprema se klistir od jednakih dijelova ki?ice, masla?ka (br. 142) i puzave pirike (br. 5). Ta se mješavina jednom prokuha, uvarak se ostavi da odstoji dok ne bude kao mla?an upotrebljiv, procijedi se, a klistir se uzima uve?e.

?isti ?aj od ki?ice, uziman kroz dulje vrijeme, djeluje na mršavljenje kod ugojenih osoba.

Kod želu?ane slabosti, pritiska u želucu i katara želuca, priprema se ?ajna mješavina od ki?ice, korijena sr?anika (br. 63), podanka i?irota (br. 2) i kamilice (br. 89). Za 1 šalicu ?ajnog oparka uzima se 1 ?ajna žlica te mješavine, a ?aj se pije tokom dana 2-3 šalice. Ki?ica je tako?er prava ljekovita biljka za žene, jer otklanja smetnje kod menstruacije.

Kod o?nih bolesti na skrofuloznoj podlozi piju se dnevno 2 šalice ?aja pripremljenog kao ?ajni oparak od mješavine jednakih dijelova ki?ice i listova oraha (br. 74). Za 1 šalicu uzima se 1 ?ajna žlica navedene mješavine.

Ku?ni recept za želu?ani gorki napitak:

150 g ki?ice
100 g korijena od rabarbare (br. 123)
100 g ploda borovice (br. 75)
50 g stolisnika (br. 1)
30 g podanka i?irota (br 2) i
20 g biljke pelina (br. 23).

Dijelovi se korijena dobro usitne, a plodovi borovice se zgnje?e. Ta se biljna mješavina stavi u bocu od 5 litara, a na nju se nalije 2,5 litre 90% -tne vinske žeste ili alkohola i ostavi stajati kroz 2 dana. Sada se pripremi še?erna otopina od 1,5 litre prokuhane i dobro rashla?ene vode i 1 kg še?era. ?im je otopina nakon jednog prokuhavanja i ohla?enja postala potpuno bistra, nalije se u biljni pripravak s alkoholom i dobro protrese. Dobro zatvorena boca stavi se kroz 4 tjedna u blizinu pe?i ili štednjaka, tj. na toplo mjesto i dnevno se 2 do 3 puta dobro protrese. Nakon 4 tjedna sadržaj se boce procijedi, ostatak se dobro istiješti i tako dobiveni želu?ani gorki napitak napuni se u boce. Od toga napitka uzima se po 1 rakijska ?ašica prije ru?ka i ve?ere kod slabosti želuca, probavnih smetnji, pe?enja u želucu, žgaravice, pritiska u želucu, pomanjkanja apetita, nadutosti, za?epljenja, ote?ene slezene, po?etne žutice, kod prekomjernog sekreta u želucu, i kod smetnji sa žu?i.

Pelin pomiješan s jednakim dijelovima ki?ice ljekoviti je napitak za še?erne bolesnike.

Ku?ni recept za vino od ki?ice:

60 g ki?ice
40 g kamilice (br. 89) i
40 g sitno izrezane kore naran?e.

Sok od 2 naran?e stavi se u 1,5 litre dobrog bijelog vina i ostavi na suncu tri tjedna, nakon toga se ocijedi i napuni u boce. Upotreba je ista kao i kod želu?anog gorkog napitka.

Primjena u lije?enju životinja: ki?icu treba staviti konjima ili govedu u zelenu krmu ili sijeno kod krvomokrenja životinja. ?ajni uvarak ki?ice upotrebljava se za ?iš?enje rana, a nakon toga se od istoga na rane stavlja vlažni oblog. ?ajna mješavina od ki?ice, pelina (br. 23) i sr?anika (br. 63) daje se konjima, kravama i ovcama kad nemaju volje za uzimanje hrane te kod mršavosti i tjelesnog propadanja. Životinje ?e napadno brzo postati zdrave. Ki?ica se daje životinjama kod za?epljenosti ili kod proljeva.

Iz mitologije i povijesti: ki?ica je još u starom vijeku bila vrlo cijenjena ljekovita biljka, a zvala se "centaurium" po Kentauru Hironu, koji je njome lije?io jako zagnojene rane. Hipokrat, Aristotel i svi veliki lije?nici i prirodoslovci hvalili su tu biljku koja se kod Rimljana zvala "fel terrae", tj. žu? zemlje, radi svog gorkog okusa. Prema jednom drugom tuma?enju, trebalo bi ime nastati od latinskih rije?i centum - sto i aurum - zlato, složeno u centaurum. U povijesti, pri?ama i vjerovanju mnogih naroda, ki?ica je kao ljekovita biljka, uvijek prisutna.


VAŽNA NAPOMENA: Opisi bolesti i mogu?i na?ini lije?enja namijenjeni su isklju?ivo informiranju i zdravstvenom prosvje?ivanju op?e populacije, te nipošto ne zamjenjuju lije?ni?ku dijagnozu ili lije?enje. Za sve dodatne informacije vezane uz Vaše zdravlje obratite se svojem lije?niku. Ovdje navedene informacije sakupljene su iz raznih izvora, stru?nih knjiga, interneta, kao i ljudi koji se profesionalno bave lije?enjem. Ne odgovaramo za nikakve eventualne posljedice Vašeg lije?enja - Vi sami ste odgovorni za svoje zdravlje!!!