Croatian English French German Italian Portuguese Russian Serbian Spanish

Paprika - CAPSICUM ANNUUM L.

Narodni nazivi: crveni papar — crljeni papar — paparata — paprica — paprka — pasji ?umbir — peverun —- peca — piper — piperka — turski popr.

Paprika

Opis biljke: paprika je jednogodišnja biljka, visoka oko 50 cm s uspravnom, golom i slabo razgranjenom stabljikom. Listovi su lancetastog, a ?esto i jajolikog oblika, s peteljkom, po rubu cijeli ili lagano zaobljeni. Cvjetovi su nagnuti prema dolje, pojedina?ni ili po dva do tri zajedno. ?aška je polukružnog zvonastog oblika, dok je krunica kratko cjevasta, bijele do žu?kaste, a rijetko grimizno do ljubi?aste boje. Plod je mnogosjemena boba, s grubom, kožastom i mesnatom plodnom stijenkom, skerletno-crvene, svijetlo do tamnocrvene, žute, a i ljubi?aste boje.

Paprika

Miris i okus: plodovi su bez mirisa, a okus im je oštar, pe?e poput papra, no postoje i sorte kojima okus nije oštar i ne pe?e.

Vrijeme cvatnje: ovisno o staništu izme?u lipnja i rujna, a vrijeme sazrijevanja plodova od sredine srpnja do u kasnu jesen.

Stanište: prvotna domovina paprike je tropska Amerika odakle je nakon otkri?a Amerike prenesena preko Španjolske i u ostale dijelove Evrope.

Ljekoviti dio biljke: mesnati plodni dio sa svojim vrijednim biljnim sadržanim tvarima.

Ljekovite i djelotvorne tvari: osim bogatog sadržaja vitamina C, u paprici se nalazi i provitamin A (karotin) o kojem se više govori u poglavlju o mrkvi. Osim toga, postoje još daljnje vrijedne tvari, kao što su citrin, ksantofil, kapsorubrin, kriptoksantin, kapsantin, aromati?ne tvari i alkaloid kapsicin, koji nanesen na kožu izaziva mjehure.

Ljekovito djelovanje: ubraja li se paprika u ljekovito bilje? Gotovo se uvijek postavlja to pitanje kada je rije? o ovom kuhinjskom za?inu i kada se paprika ozna?ava kao ljekovita biljka. Prigovor najve?im dijelom glasi: paprika je preoštra i zbog toga škodljiva. Kao "španjolski papar" došla je paprika u 15. st. u Evropu i preko Afrike se udoma?ila u Turskoj. Oko 1700. god. paprika je došla u Ma?arsku gdje je nazvana "turski papar". Tek kasnije dobila je ma?arsko i internacionalno ime - paprika. Vremenom je paprika postala u Ma?arskoj neka vrsta monopola, a postigla je upravo svjetsku slavu kada je ma?arskom u?enjaku Szent-Gyorgyju direktoru Medicinsko-kemijskog instituta Sveu?ilišta u Szegedu, uspjelo da u mesnatom dijelu ploda paprike dokaže postojanje vitamina C. Prije tog otkri?a kao vrhunske C-vitaminske biljke slavile su se limun i naran?a. U paprici se, me?utim, pojavljuju 4 do 6 puta ve?e koli?ine vitamina C. Tako vrijedna koli?ina vitamina i biljnih tvari ne smije vas zavesti na krivi put pa da papriku obilno miješate u jela, a treba otkloniti dodatno za?injanje jela paprikom kod stola. Taj oštar za?in, koji jako pobu?uje apetit, treba upotrebljavati vrlo skromno i povremeno.

Prekomjerna upotreba paprike, kao što je ?esto zapaženo, prouzrokuje katkada s vrlo lošim posljedicama dugotrajno i teško lje?ivo stvaranje prekomjerne kiseline u želucu, a i za?epljenost. Prekomjerno uživanje paprike može imati kao posljedicu nadražaj bubrega, odnosno, upalu bubrega.

Naprotiv, izvanredna je ljekovita snaga paprike kod ispravnog uzimanja. Paprika se u pravilu primjenjuje za lije?enje samo u homeopatskom obliku.

Zanimljiva je medicinska tvrdnja da je tzv. kura s paprikom lije?ni?ki vrlo to?no kontrolirana, odli?no sredstvo za lije?enje alkoholizma i narkomanije.

Mesnati dijelovi paprike i to sorti koje nisu ljute, bilo u zelenom ili zrelom stanju, uživane kao salata u umjerenim koli?inama, nadopunjuju tijelu nedostatak vitamina C.

Primjena u pu?koj medicini: paprika mo?ena u rakiji pospješuje apetit ako se povremeno uzmu dnevno 1 do 2 male rakijske ?ašice. U pu?koj medicini paprika se upotrebljava protiv za?epljenosti, ludila uzrokovanog alkoholom, kao i protiv bolnog pritiska na mokrenje.

Patvorine paprike: sitno mljevenoj paprici u svrhu patvorenja dodaju se razne tvari, kao npr. uljane poga?e, hrastova kora, santalovo drvo pa ?ak i u prah stu?ena cigla, pri ?emu se uvijek potvr?uje da je ma?arska paprika besprijekorna i da do patvorina dolazi izvan Ma?arske. Do sada je najve?i skandal izbio 1933. god. u Bugarskoj, kada je teško oboljelo oko 100 ljudi od otrovanja olovom, jer je mljevenoj paprici dodan minij, tj. crveni olovni oksid. Poznata je tzv. horgoška paprika iz Vojvodine, tako?er odli?ne kvalitete.





VAŽNA NAPOMENA: Opisi bolesti i mogu?i na?ini lije?enja namijenjeni su isklju?ivo informiranju i zdravstvenom prosvje?ivanju op?e populacije, te nipošto ne zamjenjuju lije?ni?ku dijagnozu ili lije?enje. Za sve dodatne informacije vezane uz Vaše zdravlje obratite se svojem lije?niku. Ovdje navedene informacije sakupljene su iz raznih izvora, stru?nih knjiga, interneta, kao i ljudi koji se profesionalno bave lije?enjem. Ne odgovaramo za nikakve eventualne posljedice Vašeg lije?enja - Vi sami ste odgovorni za svoje zdravlje!!!