Žutika trpka - BERBERIS VULGARIS L.

Narodni nazivi: babkovina — brebenika — česmiga — česmigovina — česmina — divlji šimšir — kiseli trn — mali čevčežac — šimširika — šimširovo drvo — trpka žutika — žuti šipak — žutika — žutica — žutikovina — žutokora.

Žutika trpka

Opis biljke: grane tog drva u mladosti su poput šibe i crvenkaste boje. One kasnije odrvene i dobiju prljavo-sivu koru. Listovi se djelomično pretvaraju u trodijelno trnje. Kratki izdanci razvijaju listove koji su smješteni u čupercima, jajasti su i na rubu nazubljeni. Žuti cvjetovi čine obješene grozdove. Bobičasti plodovi valjkastog su oblika i svijetlocrvene boje.

Žutika trpka

Miris i okus: miris grma je slab, kora korijena vrlo gorkog okusa i prilikom žvakanja oboji pljuvačku žuto. Zrele bobe imaju ugodan kiselkast okus.

Vrijeme cvatnje: svijetložuti grozdasti cvjetovi cvatu u svibnju i lipnju.

Zrelost boba: u kolovozu i rujnu. Dok su nezreli plodovi pomalo otrovni, potpuno zrele se bobe mogu bez oklijevanja uživati jer ne sadrže alkaloid.

Stanište: žutika trpka vjerojatno potječe iz zemlje Berbera u Sjevernoj Africi odakle je došla u Španjolsku, što pokazuje i Berberis - latinsko ime te biljke. Kako stoka na paši izbjegava taj grm radi trnja, ova je biljka vrlo prikladna kao živa ograda, odnosno, živica. Na donjoj strani listova razvijaju se zimske spore plamenjače ili žitne rđe (Puccinia graminis) pa se žutika kao domaćin te žitne bolesti ne trpi u žitnim područjima i tamo se sistematski iskorjenjuje! Žutika je obični i vrlo poznati grm koji raste gotovo po čitavoj Evropi. Mnogo ga se nalazi i u našim krajevima gdje raste po živicama, šikarama, uz rubove šuma i drugdje.

Ljekoviti dijelovi biljke: to su bobe (Fructus Berber idis) i kora sa korijena (Cortex Berberidis radicis). Bobe se sabiru u kolovozu i rujnu, a kora s korijena u kasnoj jeseni (studeni) ili u rano proljeće (ožujak). Svježe bobe suše se na zraku ili na suncu. Za vlažna vremena mogu se bobe oprezno sušiti u pećnici kod vrlo umjerene topline. Bobe se sabiru bez peteljke te nakon sušenja moraju zadržati svoju prirodnu crvenu boju.

Ako se bobe beru s peteljkom, tada se nakon sušenja peteljke odstrane rešetanjem. lako rjeđe, sabire se i čitav korijen (Radix Berberidis) inače vrlo tvrd i drven pa ga je vrlo teško rezati u oblike u kojima, iako rijetko, dolazi u promet. Osim toga se sabire i kora s grana (Corlex Berberidis) i to tako da se guli s mladih grana i suši bilo u hladu ili na suncu. Korijen se zbog tvrdoće upotrebljava u tokariji, a kora za dobivanje žute boje. Kod sabiranja manjih količina oguljena se kora s korijenom nakon sakupljanja naniže na konac i suši u hladu.

Ljekovite i djelotvorne tvari: zrele bobe sadrže samo voćne kiseline, ali ne i vinsku i citronsku kiselinu, nadalje pektoze, gumu i jednu još ne pobliže istraženu aromatičnu kiselinu. U kori korijena otkriven je čitav niz alkaloida, u prvom redu berberin i alkaloidi berbamin, oksiakantin i oksiakantin-vinetin. Daljnje djelotvorne tvari u kori korijena su palmatin, jatrorizin, kolumbanin, šećer, škrob i hemiceluloza.

Ljekovito djelovanje: alkaloidu berberinu pripisuje se čitav niz ljekovitih djelovanja. Tako mu se pripisuje pospješenje izlučivanja žuči, a uslijed funkcije proširenja žila i poboljšanje optoka krvi uz istovremeno sniženje krvnog tlaka. Otklanja se nadalje zastoj funkcije žuči, žutice, oteknuće jetre i ostale bolesti jetre. S druge strane žutika se preporuča kod proljeva, a naročito kod karakterističnih proljeva tuberkuloznih plućnih bolesnika. Djelovanje žutike jednako je vrijedno ljekovitom djelovanju droge Radix Colombo uvezene iz Istočne Afrike (droga potječe od biljke Jatrorrhiza palmata [Lam] Miers), čiju su jednaku vrijednost potvrdili značajni farmakolozi nakon temeljitih istraživanja. Berberin osim toga pospješuje aktivnost bubrega ali se ne smije primijeniti kod grozničave upale bubrega.

Daljnje mogućnosti liječenja su upale žučne kesice povezane s jakim bolovima u leđima, hemoroidi, kronična vodena bolest, bolno zadržavanje mokraće i bolovi u mokraćnim kanalima.

Onima koji uživaju opijum ili morfij kora žutike može donijeti ozdravljenje. Kura za odvikavanje sadrži čaj od kore žutike, ali se poduzima samo pod liječničkom kontrolom.

Čaj od kore priprema se tako da se kratko prekuha pola ili cijela čajna žlica osušene kore od korijena. Čaj se ostavi pet minuta da odstoji i pije se bez šećera u gutljajima 1 do 2 šalice dnevno. Svježi sok zrelih boba od žutike ili čisti, odnosno sa šećerom lagano ukuhani sok (sirup), primjenjuje se protiv skorbuta i bolesti pluća, jetre i crijeva. Alkoholni ekstrakt služi kod kroničnih bolesti tih vrsta.

Svježi sok jača zubno meso, utvrđuje klimave zube i brzo otklanja krvarenje zubnog mesa.

Primjena u pučkoj medicini: pučka medicina posvetila je grmu žutike cjelokupnu pažnju i naučila ga cijeniti. Već spomenute mogućnosti liječenja proizašle su prvobitno iz pučke medicine, a daljnje su mogućnosti liječenja: sa šećerom ukuhani sok od žutike uziman žlicom sprečava povraćanje uzrokovano trudnoćom. Voćni ocat pripremljen iz boba žutike, uziman čajnom žlicom, blago je sredstvo za otvaranje.