Croatian English French German Italian Portuguese Russian Serbian Spanish

Br?anka - ARNICA MONTANA L.


Sinonimi: Doronicum montanum Lam. — Doronicum arnica Desf.

Narodni nazivi: arnika — brdnja žuta — kukovi?nik — moravka — veprina — veprovac — vol?ji zob — vu?ji zub — zlatenica.

Br?anka

Opis biljke: tamnosme?i trajni podanak gotovo je horizontalan i provi?en s nešto postranog korijenja. Podanak br?anke može se zamijeniti radi izvjesne sli?nosti s korijenom piskavice (Succisa pratensis Moench). Razlika je sasvim jasna jer korijen navedene piskavice izgleda kao odgrižen. Kako piskavica dolazi u prirodi u velikom broju, sabira?i korijena rado prodaju taj korijen kao podanak br?anke, pri tom glatkim rezom otklanjaju dio koji izgleda kao odgrižen, pa ne treba kupovati podanak br?anke koji je odrezan. Br?anka je trajna biljka; visoka 20-60 cm, stabljika je provi?ena žljezdastim dlakama i s jednom ili, rje?e, s više cvjetnih glavica. Donji su listovi gusto poredani u obliku rozete, s kratkom su drškom, jezi?astog oblika sa oko 5 jasnih provodnih žila. Listovi na stabljici su rje?i, manji, smješteni po dva nasuprot i daju dojam jake zakržljalosti u usporedbi s donjim listovima. Cvjetovi, odnosno cvjetne glavice, jasno su naran?asto-žute boje. Dok su unutarnji cvjetovi cjevasti, kratki i peterozubi, vanjski ili rubni cvjetovi dostižu dužinu od 25-27 mm i na gornjem su rubu trozubi, 5 do 12 jasno vidljivih nerava prolazi po cijeloj dužini vanjskog jezi?astog cvijeta. Budu?i da se cvijet br?anke može zamijeniti s mnogo sli?nih cvjetova, boja cvjetova, fini aromati?ni miris, a prije svega 5 do 12 nerava koji idu po cijeloj dužini vanjskog cvijeta, najsigurniji su znak razlikovanja.

Br?anka

Miris cvjetova je aromati?an, smolast, za?inski, miris ?itave biljke je slabiji. Osušena biljka miriše ja?e, gotovo odvratno. Okus je gorak, oštar i grebe po jeziku.

Vrijeme cvatnje: od po?etka lipnja do kolovoza, što ovisi o visini na kojoj biljka raste.

Stanište: br?anka raste na negnojenim, svijetlim, šumskim livadama i brdskim pašnjacima alpskog i predalpskog podru?ja. ?esto se nalazi na pjeskovitim ili tresetnim nizinama no i tu biljka stvara jednako vrijedne ljekovite tvari. Na našim podru?jima ne dolazi u nizinama nego gotovo uvijek na planinskim pašnjacima i livadama, na tlu siromašnom vapnom, ?esto u velikoj množini. U Hrvatskoj su naj?eš?a nalazišta na podru?ju Gorskog kotara.

Ljekoviti dijelovi biljke: najviše se upotrebljavaju cvjetovi (Flores Arnicae), tu i tamo ?itava biljka u cvatu (Herba Arnicae). ?esto se kopa korijen (Rhizoma Arnicae, pogrešno Radix Arnicae) ali iskapanje korijena mora uslijediti ili pred cvatnjom ili u kasnoj jeseni. Sabrani cvjetovi o?iste se od zelene ?aske i od dijela cvjetišta te se moraju brzo na suncu posušiti. Osušene biljne dijelove treba ?uvati u tamnim posudama.

Ljekovite i djelotvorne tvari: br?anka sadrži arnicin, jednu gorku tvar, eteri?no ulje, smolu i jedan nestalan alkaloid. Korijen sadrži najve?im dijelom arnicin i tanin. Cvjetovi nadalje sadrže masne kiseline, parafin, inulin, galnu kiselinu, mravlju kiselinu i vosak.

Listovi prije cvatnje tako?er sadrže te ljekovite tvari, ali manje arnicina i eteri?nog ulja.

Ljekovito djelovanje: br?anka je u prvom redu biljka za lije?enje rana pa ju je i stari majstor Sebastian Kneipp vrlo hvalio: "Tinkturu br?anke (Tinctura Arnicae) smatram najboljim lijekom kod ozljeda i radi toga je ne mogu dovoljno preporu?iti". Br?anka djeluje na smirivanje bolova i vrlo pospješuje zacjeljivanje rana. Br?anku treba najtoplije preporu?iti kod svih ozljeda koje nastaju ubodom ili udarcem. Isto se tako uspješno primjenjuje tinktura kod zgnje?enja tkiva (contusio), prijeloma kostiju i uganu?a. Kod ovih vrsti ozljeda br?anka se upotrebljava u obliku obloga. Budu?i da br?anka sadrži eteri?na ulja, može oblog natopljen tinkturom prouzro?iti upalu kože, pa se tinklura kao oblog mora upotrebljavati oprezno i ne s ?eš?im ponavljanjem. Tinktura se razredu je s dva dijela prokuhane hladne vode.

Kod umora grlenih i vratnih miši?a uzima se kao vrlo korisno jednom do dva puta na dan nekoliko kapi tinkture (10-15 kapi razrije?eno s nešto vode). Vrlo uspješno djeluju oblozi s razrije?enom tinkturom ili laganim ?ajem br?anke pripremljenim u obliku preljeva, kod ognojaka (abscessus), ?ireva na koži (furunculus), gnojne upale prstiju (panaritium - kukac), upale limfnih ?vorova nakon inficiranih rana, odnosno ozljeda, upale stani?nog tkiva te kod upala vena. Dobar uspjeh lije?enja svodi se na stežu?e i antisepti?ko djelovanje ve? spomenutog eteri?nog ulja kao i na sadržaj tanina u cvijetu. Za ?iš?enje rana miješaju se, ve? prema veli?ini rane, 2-4 jeda?e žlice tinkture br?anke sa pola do 1 litre prokuhane hladne vode. Za brzo upijanje kod krvarenja mozga ili krvarenja kože upotrebljava se 20 g tinkture pomiješane sa 20 g destilirane vode. Da bi se kod dulje upotrebe obloga (kod oteklina, nategnu?a miši?a, iš?ašenja i tome sli?no) izbjegla ošte?enja kože, treba više puta dnevno te dijelove kože Iako natrljati masnim uljem.

Unutarnja upotreba br?anke kao ?ajnog preljeva ili kao tinkture (10 do 15 kapi u nešto vode) preporu?a se kao lijek za podražaj kod smetnji u optoku krvi uslijed slabosti sr?anih miši?a kao i kod napada nesvjestice. U malim koli?inama br?anka djeluje na proširenje krvnih žila, smiruju?i gr?eve i reguliraju?i optok krvi. Preporu?uje se uzimanje br?anke peroralno, tj. kroz usta kod arterioskleroze koronarnih žila, kod gr?enja žila, kod lošeg protoka krvi u srcu, ali ova unutarnja davanja smije propisati samo lije?nik. Odredaba lije?nika treba se najto?nije pridržavati. Prekora?enje propisanih doza može prouzrokovati želu?ane gr?eve, teško?e pri gutanju, pritisak stolice, proljev, glavobolju, štoviše, ?ak i kolaps.

Primjena u pu?koj medicini: u pu?koj medicini stoji br?anka kao ljekovita biljka na prvom mjestu. Br?anka se upotrebljava gotovo samo kao sredstvo za rane kod otvorenih rana, kod izljeva krvi, kao i kod ozljeda svih vrsta. Ona je pravi ku?ni lijek i u najudaljenijim brdskim selja?kim ku?ama te se primjenjuje ne samo za ljude nego i za doma?e životinje.

U narodnoj medicini tzv. "arnikašpirit" je izvanredno sredstvo za trljanje kod reumati?nih poteško?a, a naro?ito kod kostobolje. Unutarnjom primjenom br?anka spre?ava gripu (influenca).

U prah stu?eni korijen (4 do 8 g u jednoj ?aši vina) umiruje trbobolju i grižu. Br?anka djeluje protuotrovno i preporu?a se kod trovanja gljivama. I narodna medicina upozorava na štetnost prekomjerne upotrebe br?anke pa je ne treba upotrebljavati kod uzbudljivih stanja ili velike razdražljivosti.

Primjena u lije?enju životinja: osušena i razmrvljena u prah zelen br?anke daje se stoci kad ne uzima hranu ili ako naginje kolici, tj. gr?evitim napadima u trbušnim organima. Razrije?ena tinktura upotrebljava se za lije?enje i ?iš?enje rana kod životinja.


VAŽNA NAPOMENA: Opisi bolesti i mogu?i na?ini lije?enja namijenjeni su isklju?ivo informiranju i zdravstvenom prosvje?ivanju op?e populacije, te nipošto ne zamjenjuju lije?ni?ku dijagnozu ili lije?enje. Za sve dodatne informacije vezane uz Vaše zdravlje obratite se svojem lije?niku. Ovdje navedene informacije sakupljene su iz raznih izvora, stru?nih knjiga, interneta, kao i ljudi koji se profesionalno bave lije?enjem. Ne odgovaramo za nikakve eventualne posljedice Vašeg lije?enja - Vi sami ste odgovorni za svoje zdravlje!!!