Piskavica - TRIGONELLA FOENUM GRAECUM L.

Sinonimi: Foenum graecum sativum Med.

Narodni nazivi: božja travica — grohotuša — gr?ko sijeno — gr?ko sjeme — jar?ev rog — kozji rog — pjeskavica — prosenica — roga?i?i — roženja?a.

Piskavica

Opis biljke: piskavica je jednogodišnja biljka, a iz stupastog joj korijena, koji raste duboko u zemlju, izraste 30 do 60 cm visoka stabljika koja je okrugla i malo razgranjena. Listovi su trodijelni, a lisna je peteljka provi?ena dlakama i prema gore odebljala. Pojedina?ni cvjetovi su žuti ili žu?kasto-bijeli, bez peteljke i smješteni u pazuhu lista.

Piskavica

Miris i okus: ?itava je biljka jaka i svojstvena mirisa, sli?na mirisu sira s mirodijama. Biljka i u suhom stanju dugo zadržava u zatvorenim prostorijama intenzivan miris. Miris sjemena je nešto nametljiv, a okus je slabo gorak, aromati?an i brašnjav.

Vrijeme cvatnje: lipanj do srpnja, sazrijevanje sjemena u srpnju i kolovozu.

Stanište: piskavica potje?e iz Indije, odakle se rasprostranila u zemlje Sredozemlja gdje se mnogo uzgaja pa iz uzgoja se kao bjegunac ?esto susre?e i u slobodnoj prirodi u poludivljem stanju. Uzgaja se kao ljekovita i krmiva biljka.

Ljekoviti dijelovi biljke: kad sjeme sazrije, treba se požnjeti (Semen Poenu graeci). Najbolje je da se sjeme nabavlja u ljekarnama, gdje se ve?inom dobiva u pulveriziranom stanju. Prašak od sjemena treba ?uvati u dobro zatvorenim tamnim posudama.

Ljekovite i djelotvorne tvari: sluz, masno ulje, aromati?ne tvari, obilno organski vezano željezo i fosfor, gorke tvari, holin, smola, saponin, alkaloid trigonelin i dr.

Ljekovito djelovanje: piskavica kao ljekovita biljka ima veliku prošlost. Za vladavine cara Shin-nonga oko 3700. god. prije n. e., piskavica je bila u Kini glasovita ljekovita biljka i zvala se tada kao i danas Hu-Lu-Pa. Ona je vrijedila kao najbolja droga za rastvaranje sluzi. Preko Indije, Arabije i Perzije biljka je proširena u Egipat, gdje se u medicinskim zapisima (Ebers Papyrus) 1550. god. pr. n. e. spominje kao sredstvo za lije?enje opekotina. Hipokrat ju je u?inio poznatom u staroj Gr?koj, a uskoro potom piskavicu upotrebljavaju i Rimljani. Sjevernije od Alpa nastojali su benediktinski monasi da je aklimaliziraju u samostanskim vrtovima pa je i u Kapitularima Karla Velikog preporu?ena za uzgoj. Uskoro je u zemljama srednje Evrope postala obljubljenom te se sve više upotrebljavala u ljekovite svrhe. Preporu?eni uzgoj, još od Kapitulara, znatno je opao jer je i tehni?ka upotreba te biljke za pripremu boja i apretura za platno, zamijenjena kemijskim sredstvima.

Tek je Kneipp ponovo oživio piskavicu. On je u svakoj prilici vrlo hvalio tu ljekovitu biljku i zalagao se za njezin uzgoj. On je rekao: "Piskavica je najbolje sredstvo od svih poznatih lijekova za lije?enje oteklina i ?ireva." Sjeme spre?ava upale, omekšava, upija, te njime o?iš?ene rane uskoro zacjeljuju. Sjeme piskavice tako djeluje na izvla?enje gnoja, spre?ava trovanje krvi i stvaranje divljeg i gnjilog mesa.

Sjeme stu?eno u prašak primjenjuje se u obliku kašastih obloga, koji se polažu po mogu?nosti topli. Ti topli kašasti oblozi ublažuju bolove gihta te neuralgije i išijasa, otekline žlijezda, pa ne samo da su korisni kod otvrdnutih skrofuloznih ?vorova prsiju, nego utje?u i na njihovo lije?enje. Lije?e ?ak teške ?ireve na koži, stvaranje fistula, gnojenje kostiju, otvorene rane na nogama i ?ireve na stegnu.

Sjeme piskavice upotrebljava se i iznutra za niz oboljenja, i to samostalno, ili u zajednici s drugim ljekovitim biljem. Za unutrašnju upotrebu najbolje je sjeme namo?iti u hladnu vodu, pustiti ga nekoliko sati u vodi, sasvim ga malo nakon toga prokuhati i ocijediti te zasladiti medom. Ako se taj ?aj pije u gutljajima dnevno 2 do 3 šalice, on ?isti prsa od žilave sluzi, stvara apetit kod djece i odraslih, otklanja slabost i mršavost te uklanja tzv. miris bolesnika koji se kod dulje bolesti isparava kroz kožu. Nadalje, ?aj dobro djeluje kod rahitisa djece, skrofuloze, kod tuberkuloze plu?a i kostiju te kod slabosti uvjetovane še?ernom bolesti. Budu?i da raste otpornost u tijelu, jer ta ?aj djeluje na ?iš?enje krvi, on služi, uz tople kašaste obloge, kao dodatno lije?enje kod tuberkuloze kože i kroni?ne kožne bolesti - lupus erythematodes.

Ovaj ?aj djeluje izvanredno kao sredstvo za grgljanje kod upalnih procesa sluznice ždrijela i usta.

Iz starih bilinarskih knjiga i pu?ke medicine: piskavica je prastari pu?ki lijek te je ve? kod starih Grka i Rimljana bio vrlo obljubljen. Sitno zdrobljeno sjeme, pomiješano s ružinim uljem, od davnine je bilo kozmeti?ko sredstvo jer ?isti kožne ne?isto?e i pomla?uje kožu. Izvana se ?ajni oparak s uspjehom upotrebljava kao voda za kupanje kod ispadanja kose i kod zarazne bolesti kože na glavi (favus), uzrokovane gljivicom Achorion Schonlein. Jednom upotrijebljen za pranje, ne smije se ponovo upotrijebiti, ve? ga treba iznova pripremiti. Zdrobljeno sjeme, pomiješano s maslinovim uljem u kašu, upotrebljava se za masažu kože na glavi. Prekida se ispadanje kose te nova poraste, ako ispadanje kose nije uzrokovano dubljim uzrocima.

Unutarnja i vanjska upotreba preporu?a se kod hemeroida, a naro?ito topli kašasti oblozi djeluju na smirenje bolova. Pulverizirano sjeme (tj. stu?eno u prah) primijenjeno iznutra, uspješno lije?i razna oboljenja kostiju kod djece, npr. nestajanje koštane supstance, ote?ene kosti ili upale koštane srži.

?aj od sjemena, zasla?en medom, rado se uzima kod prehlada jer ublažava kašalj i rastvara sluz. Kod ispadanja ?mara, tvrdokorne za?epijenosti, pa ?ak i kod tuberkuloze crijeva i raka na debelom crijevu, primjenjuje se klistir od sluzavog ?aja.

Za otklanjanje prekomjerne mršavosti, pu?ka medicina preporu?a slijede?u kuru: kroz nekoliko tjedana uzima se 3 puta dnevno izme?u glavnih obroka kaša, koja se sastoji iz 1 ?ajne žlice maslaca i 2 ?ajne žlice u prah stu?enog sjemena piskavice; treba dobro izmiješati.

Sjeme piskavice smatra se i vrlo dobrim sredstvom protiv oboljenja slezene, pa pu?ka medicina ne preporu?a samo uživanje ?aja (2-3 nezasla?ene šalice ?aja dnevno), nego i stavljanje toplih kašastih obloga kod bolova u podru?ju slezene.

Sluzasti ?aj od sjemena, uziman dnevno kao kupelj za noge ili ruke, vrlo je dobar ku?ni lijek kod znojenja nogu ili ruku.

Primjena u lije?enju životinja: i veterinarska se medicina služi sjemenom piskavice za lije?enje rana, naro?ito kod otvorenih gnojnih rana, za lije?enje ekcema, ?ireva, ?ireva na koži i krasta. Iznutra se ?ajni oparak upotrebljava kod zarazne upale grla i kod sakagije konja. Prah od sjemena dodaje se krmi da bi se potakla volja za uzimanjem hrane. Kada se stalno krmivu dodaje sjeme piskavice, životinje su zdrave i snažne.