Croatian English French German Italian Portuguese Russian Serbian Spanish

Kupina - RUBUS FRUTICOSUS L.

Narodni nazivi: crna jagoda — ?rna jagoda — ?rna kupina — ežina — ježina — kopinje — kupinja?a — kupjenak — malina — maljuga — rbida — robidnica.

Kupina

Pod skupnim imenom kupina razlikuju se mnogobrojne vrste i oblici s me?usobno malim razlikama, no pod tim su imenom obuhva?ene sve vrste koje rastu u našim krajevima, jer se i sve upotrebljavaju u ljekovite svrhe i imaju isto ljekovito djelovanje.

Kupina

Opis biljke: kupina je trajni grm s horizontalno položenim korijenjem koji tjera 1 do 3 metra duge grane što djelomi?no pužu po zemlji ili se penju po ostalom grmlju. Mladi jednoljetni izdanci, koji leže na zemlji, ukorjenjuju se pri dodiru sa zemljom i druge godine tjeraju nadzemne grane koje nakon donošenja cvijeta i ploda ugibaju. Iz podzemnog dijela biljke tjeraju novi izdanci koji preuzimaju ulogu odumrlih i tako se biljka trajno obnavlja. Stabljika je ve?inom petorokutna i provi?ena bodljikama savinutim prema dolje. Listovi su na stabljici razmješteni po tzv. razmještaju 2/5. To zna?i, ako brojimo od jednog lista prema gore u spirali oko stabljike dva puta da do?emo do onog lista koji upravo stoji nad onim listom od kojeg smo po?eli, tada je onaj list, do kojega smo došli nakon dva spiralna ophoda, peti list po redu. Listovi su perasto sastavljeni pa donji listovi imaju 5, a gornji 3 listi?a. Veliki, jajastog oblika i na vrhu zašiljeni perasti listovi, s gornje su strane glatki, a s donje strane gusto provi?eni pustenastim bijelim dlakama, dok je lisna peteljka provi?ena bodljikama. Mnogobrojni bijeli cvjetovi smješteni su u lažnom šticu. Svaki cvijet nosi mnogo pesti?a, a iz svakoga se razvije po jedna mala mesnata koštunica koja krije sjeme obavijeno u tvrdi ovoj. Sve te koštunice me?usobno povezane sa?injavaju plod kupine.

Listovi i najgornji dijelovi stabljike, tj. vršci, djeluju na okus stežu?i, zreli su plodovi slatki, vrlo aromati?ni i prijatnog okusa. Kupina, a tako?er i malina, mnogo se uzgaja u vrtovima, no najmirisniji plodovi s karakteristi?nom aromom ne rastu u vrtovima, nego u slobodnoj prirodi, u šumi, toj ljekovitoj riznici.

Vrijeme cvatnje: lipanj do rujna, a zrelost plodova od kolovoza.

Stanište: kupina raste na šumskim ?istinama i kr?evinama, na rubovima šuma, na širokim svijetlim šumskim putovima, me?u grmljem, te uz rubove polja, na neplodnim zemljištima, vrlo ?esto u velikoj množini. Listovi kupine jasno pokazuju sadržaj vode samog staništa. Na suhim mjestima, s dubokom razinom podzemne vode, donja strana listova je pustenasto dlakava, a na vlažnim mjestima s visokom razinom podzemne vode raste kupina kojoj je donja strana listova gotovo potpuno gola.

Ljekoviti dijelovi biljke: sabiru se mladi i nježni listovi (Folia Rubi fruticosi) i gornji cvjetni vrhovi, i to u prolje?e od travnja do kraja svibnja. Listovi kupine moraju se sabirati bez lisne peteljke. Ako je potrebno sabiranje korijena, tada se on iskapa u velja?i, a najkasnije u ožujku. Sušenje se obavlja u hladu. Plodovi (Fructus Rubi fruticosi) se sabiru u vrijeme sazrijevanja, pri tom treba paziti da nisu crvljivi ili napadnuti drugim nametnicima. Plodovi se konzerviraju ili se ulažu u rakiju. Listovi, vrškovi i korijen iziskuju vrlo pažljivo sušenje, a ?uvati se moraju na vrlo suhom mjestu kako nebi izgubili aromu. Katkada se suše i plodovi; sušenje se mora provesti vrlo pažljivo i polagano.

Ljekovite i djelotvorne tvari: utvr?eno je eteri?no ulje, tanin, pektin, jantarna, jabu?na, oksalna, mlije?na i salicilna kiselina, a zna?ajan je i vitamin C.

Ljekovito djelovanje: listovi djeluju stežu?i, dobro su i potpuno bezazleno sredstvo protiv proljeva, no pati li netko od za?epljenosti, odnosno tvrde stolice, treba izbjegavati aromati?ni ?aj od kupinova liš?a bez dodavanja drugih ljekovitih biljaka.

Vrlo dobri uspjesi u lije?enju postižu se kod krvavog proljeva. Osobito se preporu?a ?aj od kupinova liš?a kod krvavog proljeva dojen?adi, ako je to povezano sa sklonoš?u k tuberkulozi. Od vrlo je dobrog ljekovitog djelovanja uzimanje ?aja kroz duže vrijeme kod krvarenja želuca, upale crijeva, a prije svega kod kroni?nog nadražaja slijepog crijeva. To isto vrijedi i kod bijelog cvijeta.

?aj od kupinova liš?a djeluje na rastvaranje sluzi i pospješuje njezino izbacivanje. Djelovanje ?aja na ?iš?enje krvi smanjuje ili ?ak lije?i kožne osipe, lišajeve i druge kožne ne?isto?e. Uživanje ?aja od kupinovog liš?a preporu?a se i kod bljedo?e. ?aj je, kona?no, od zna?enja i za žene u drugom stanju jer pridonosi elasticitetu mekih dijelova pred porodom.

Osušeni i sitno izrezani korijen kupine, pripremljen kao ?aj, djelotvoran je za one koji boluju od vodene bolesti. Plodovi, uživani uve?e svježi ili konzervirani, ne samo da su užitak na završetku napornog dana, nego djeluju umiruju?e kod nervoznih koji pate od nesanice.

Listovi kupine i mladi izdanci kupine dio su ku?nog ?aja koji bi trebalo piti umjesto ruskog ?aja. Recept ovog ku?nog ?aja dat ?emo na kraju izlaganja.

Iz starih bilinarskih knjiga i pu?ke medicine:

"Svi oni koji u sebi ne mogu držati hranu i povra?aju, neka jedu plodove jer su im korisni i neka smrve zeleno liš?e kupine i polože ga kao oblog na želudac. Korijen kuhan u vinu ili uziman stu?en u prah mrvi bubrežne kamence. Iz kupinova cvijeta destiliraju u inozemstvu teku?inu koja vrlo koristi bolesnim o?ima. Kupinovo liš?e ili mladi izdanci, kuhani u vinu, služe topli za ispiranje usta i lije?e gnojnu upalu usta i u?vrš?uje zube." (Iz "New Kreutterbuch", od dra Mattiolija, 1570. god.)

U pu?koj medicini upotrebljavaju se listovi kupine za klistir kod upale debelog crijeva (kolitis) kao i kod krvarenja kojima su uzrok hemeroidi.

Kao ?aj za ?iš?enje krvi preporu?a se slijede?a ?ajna mješavina:

100 g lista kupine
100 g lista koprive (br. 150)
50 g lista bazge (br. 133a)
50 g lista masla?ka (br. 142)

Od te se ?ajne mješavine uzme dobra ?ajna žlica za 1 šalicu ?aja, prire?enog kao oparak. Piju se 2 do 3 šalice dnevno u gutljajima, razdijeljeno na ?itav dan.

Budu?im majkama preporu?a se slijede?i biljni ?aj:

50 g lista kupine
100 g lista maline (br. 130)
50 g biljke stolisnika (br. 1)
10 g kore cimeta.

Od te se ?ajne mješavine uzima 1 ?ajna žlica za pripremu 1 šalice ?aja u obliku oparka, a pije se 1 do 2 šalice dnevno, polagano u gutljajima.

Recepti za pripremu ku?nog ?aja iz doma?ih biljaka:

Inozemni ?aj, kao engleski ?aj sa svojih preko 10 oznaka i imena, i tzv. "ruski ?aj", stoje nas iz godine u godinu vrlo vrijednih deviza, iz kojih bi se u zemlji moglo financirati ?itav niz korisnih ustanova koje bi služile ljudskom zdravlju. Mješavinama i pravilnom pripremom doma?ih biljaka i biljnih dijelova, možete lako prirediti mnogo prijatniji i daleko zdraviji ku?ni ?aj, koji osim toga ništa ne stoji, ako se ne bojite truda da za svoje potrebe sami donesete biljke iz šume.

Evo recepta za izvanredni biljni ?aj:

10 dijelova listova maline (br. 130)
2 dijela listova kupine (br. 129)
5 dijelova listova šumskih jagoda (br. 58)
1 dio plodova borovice (br. 75).

Osušeni listovi sitno se izrežu, a osušeni plodovi smrve i zdrobe te se za 1 šalicu uzme 1 ?ajna žlica te mješavine i opari vru?om ali ne kipu?om vodom. Nakon toga se ?aj ostavi 5 do 10 minuta stajati, ocijedi se i pije ili posve nezasla?en ili s malo še?era. Upotrijebi li se umjesto še?era med, poboljšat ?e se okus. Tom ku?nom ?aju može se dodati mala koli?ina biljke lazarkinje mirisne (br. 26) ili biljke timijana (br. 144) ili listova višnje (br. 114) ili posve malo listova crnog ribiza (br. 125b). Finu i osobitu aromu poprima taj ?aj ako mu se doda sušenih jabu?nih lupina (br. 107). Propis za pojedine primjese ne po stoji, najbolje je da sami iskušate i utvrdite svoj recept.

Ako baš želite posti?i nešto "inozemne" arome kod doma?eg ljekovitog bilja, dobit ?ete pomo?u slijede?eg recepta fini "kineski" ?aj:

U prolje?e se sakupi i stavi na sušenje 3 dijela lista maline (br. 130) i 1 dio lista kupine. ?im su listovi nešto uvenuli, ali još nisu suhi, ?vrsto se zgnje?e valjkom za tijesto i poprskaju mlakom vodom. Zatim se listovi zavinu u ?istu, lanenu krpu i prepuste se na toplom mjestu (blizina štednjaka) vrenju, odnosno, fermentaciji kroz 3 do 4 dana. Listovi poprimaju poseban miris koji opet nestaje ako se listovi nakon toga dobro osuše. Nakon dobrog sušenja - listovi moraju biti sasvim krhki - usitne se i spreme u dobro zatvorenu staklenu posudu, pa ?e se opet pojaviti "?ajna aroma". ?aj se nikada ne smije spremiti u limenu ili metalnu posudu, a ne smije se upotrijebiti niti tvrda, tj. vapnom bogata voda. Tvrda se voda mora prije toga prokuhati, ohladiti i preliti u drugu posudu da bi se mogla upotrijebiti kao voda za ?aj. Neophodno je ?uvanje tako pripremljenog lista za ?aj na posve suhom mjestu.

Daljnji recepti za izvanredno prijatan i ukusan ku?ni ?aj koji istovremeno djeluje na ?iš?enje krvi:

10 dijelova lista šumske jagode (br. 58)
5 dijelova lista maline (br. 130)
5 dijelova cvijeta jaglaca (br. 112)
5 dijelova cvijeta trnine (br. 117)
5 dijelova lista kupine

ili:

10 dijelova lista maline (br. 130)
8 dijelova cvijeta jaglaca (br. 112)
6 dijelova biljke stolisnika (br. 1)
4 dijela lista kupine
2 dijela biljke lazarkinje mirisne (br. 26)
1 dio plodova borovice obi?ne (br. 75).

Priprema se, kao što je to ?eš?e spomenuto: 1 ?ajna žlica za 1 šalicu ?aja spremljenog kao oparak, ?aj ostaviti 5 minuta stajati i zatim ocijediti. ?aj se ne smije kuhati, jer bi se izgubile aroma i djelotvorne tvari. ?aj se sladi prema želji še?erom ili medom.



VAŽNA NAPOMENA: Opisi bolesti i mogu?i na?ini lije?enja namijenjeni su isklju?ivo informiranju i zdravstvenom prosvje?ivanju op?e populacije, te nipošto ne zamjenjuju lije?ni?ku dijagnozu ili lije?enje. Za sve dodatne informacije vezane uz Vaše zdravlje obratite se svojem lije?niku. Ovdje navedene informacije sakupljene su iz raznih izvora, stru?nih knjiga, interneta, kao i ljudi koji se profesionalno bave lije?enjem. Ne odgovaramo za nikakve eventualne posljedice Vašeg lije?enja - Vi sami ste odgovorni za svoje zdravlje!!!