Croatian English French German Italian Portuguese Russian Serbian Spanish

Ribiz - RIBES

a) RIBES RUBRUM (L.) JANCZ — ribiz crveni

Sinonimi: Grossularia rubrum Scop. — Ribes domesticum Jancz. — Ribes vulgare Lam.

Crveni ribiz

Narodni nazivi: bori?ak — crveni ribiz — grozdi?e — ivanovo grož?e — medve?e grož?e — ogroz — petrovsko grož?e — ribez — ribizla — rude?e grozdi?e.

Crveni ribiz

Opis biljke: grm ribiza je visok, ve? prema položaju i zemljištu, 1 do 2 m. Neke vrste rastu u obliku malih drve?a i imaju pomalo lomljivo drvo. Tanka kora rado se uvija i suši, a ?itav je grm bez bodljika. Listovi su trokrpasti do peterokrpasti, grubo nazubljeni a na donjoj strani nisu provi?eni uljnim žlijezdama. Zelenkasto-žuti cvjetovi vise u grozdovima. Bobe su živo-crvene boje; neke su sorte svijetle, žu?kaste ili tamnoruži?aste boje. Bobe imaju na vrhu osušene ostatke ?aške, sjajne su i prozirne, veli?ine 5 do 7 mm, vrlo so?ne i provi?ene sa 10 izvana vidljivih kao meridijani složenih cijevnih svežnjeva. U mesu ploda nalaze se sjemenke duguljastog oblika.

Miris i okus: grm je gotovo bez mirisa, a bobe su kiselkasto-slatke i osvježuju?e.

Vrijeme cvatnje: travanj, a vrijeme sazrijevanja boba od lipnja do srpnja.

Stanište: pretpostavlja se da ribiz potje?e s podru?ja Sredozemlja i da se u 15. stolje?u raširio u srednjoj Evropi.

Na temelju novijih rezultata istraživanja pradomovina crvenog ribiza bi mogla biti u sjevernim dijelovima Evrope, u Skandinaviji i u sjevernim dijelovima SSSR-a, jer tamo ovaj grm raste slobodno u prirodi kao i u podru?ju Himalaje. Starim Grcima i Rimljanima nije bio poznat grm ribiza, te je tek po?etkom 15. stolje?a prvi put u jednom zapisu naveden. Hieronymus Bock pisao je 1539. godine da je "ukusno crveno ivanovo grož?e posa?eno u kraljevskim vrtovima".

Danas se ribiz nalazi gotovo u svakom ku?nom vrtu. Potreba za bobama ribiza, radi proizvodnje marmelade i bezalkoholnih napitaka, tako je porasla da se ribiz sve više sadi kao kultura na velikim prostorima. Katkada se grm ribiza nalazi na sun?anim šumskim ?istinama gdje je dospio prenošenjem sjemena pomo?u ptica.

Ljekoviti dijelovi biljke: sabiru se bobe za vrijeme sazrijevanja (Fructus Ribes r.) koje se upotrebljavaju kao svježe vo?e, rje?e kao sušeno, kao svježi ili sterilizirani sok, odnosno, kao ribizovo vino te kao marmelada ili kompot.

Ljekovite i djelotvorne tvari: bobe sadrže obilno vitamina C, vrijedne koli?ine heksoze (skupno ime za jednostavne še?ere), dok naprotiv, ne sadrže še?er sladorne trstike. Od organskih kiselina dokazane su jabu?na kiselina i velike koli?ine citronske kiseline te pektin, invertin, tragovi metil-salicilata i crvena boja.

Ljekovito djelovanje: bobe pobu?uju apetit, djeluju na povišeno izlu?ivanje žlijezda slinovnica i zbog mnogo neprobavljivih sjemenki reguliraju aktivnost crijeva. S obzirom da bobe, odnosno svježi sok boba, sadrži obilno vitamina C, vrlo se preporu?a kod skorbuta ili bolesti koje nastaju zbog pomanjkanja vitamina. Svježi nezasla?eni sok ne može se dovoljno preporu?iti bolesnicima od še?erne bolesti. Svježe bobe ili svježi sok uklanja nelagodnost nastalu pokvarenim želucem. Svježi ili sterilizirani sok nije samo napitak koji osvježava i okrepljuje zdrave i oboljele od groznice; razrije?en vodom ili prirodnom mineralnom vodom, on predstavlja punovrijedni i zdraviji nadomjestak za alkohol da bi se ugasila že?.

Primjena u pu?koj medicini: bobe se u ljetu suše da bi u zimi dobro ?inile pokvarenom želucu, ali se moraju dobro žvakati. Svježi sok od ribiza ja?a zubno meso i odli?na je voda za usta i za grgljanje, kod ote?enog jezika trlja se svježim sokom vrh jezika, uzme se jedan gutljaj toga soka u usta i pusti da neko vrijeme djeluje na jezik.

Priprema vina od ribiza: vino se najjednostavnije priprema tako da se najprije bobe ribiza razdrobe i istiješte. Od 3 litre boba dobiva se oko 2 litre ?istog soka. Kako taj sok sadrži jako puno vo?ne kiseline, mora se na litru ?istog soka dodati 2 litre prokuhane vode i 150 do 180 g še?era. Priprema se kao i bazgovo vino (br. 133 a).

Pri tom treba strogo paziti, da bobe i vo?ni sok ne do?u u dodir s metalnim posu?em koje nepovoljno djeluje na okus i boju soka, odnosno, vina. To vrijedi za sve vo?e.

b) RIBES NIGRUM L. — ribiz crni

Sinonimi: Ribes olidum Moench.

Crni ribiz

Narodni nazivi: grozdi? — samorodina — svib.

Crveni ribiz

Opis biljke: grm crnog ribiza sli?an je crvenom, samo s tom razlikom što listovi na donjoj strani imaju uljne žlijezde; cvjetovi su žu?kasto-zeleni ali na rubu sme?e-crveni. Bobe su u po?etku sme?e-crne, a kad dozore, tamno-crne boje.

Miris i okus: ?itava biljka ima svojevrstan miris koji podsje?a na stjenice. Sušenjem listovi gube svoj osebujan miris. Svježe bobe su sla?e nego bobe crvenog ribiza ali imaju svojevrstan okus koji se osje?a i nakon uživanja svježih boba, ali se gubi ukuhavanjem ili konzerviranjem soka. Sirup (Sirupus Ribes n.) tako?er konzerviranjem gubi taj osebujan okus.

Vrijeme cvatnje, sazrijevanja kao i stanište isto je kao kod crvenog ribiza.

Ljekoviti dijelovi biljke: sabiru se listovi (Folia Ribes nigri) i bobe (Fruclus Ribes nigri) u mjesecu lipnju, u vrijeme sazrijevanja. Kod sabiranja listova sabiru se samo lisne plojke bez peteljke, a kod crnog ribiza treba naro?ito paziti da donja strana ne bude napadnuta ribizovom r?om (Cronartium ribicola Fisch).

R?om napadnuti listovi su bezvrijedni jer i pranje i izrezivanje napadnutih mjesta na listu ne mijenja ništa jer je napadnuti list u cijelosti postao bezvrijedan.

Ljekovite i djelotvorne tvari: listovi sadrže eteri?no ulje iz kojeg nastaje, cijepanjem kina-kiseline, i jedna vrlo aktivna oksidaza, a to su enzimi koji prenose kisik i uzrokuju promjene u izmjeni tvari biljke. Nadalje je u listovima sadržan tanin, emulzin, organske kiseline, a u svim dijelovima biljke pojavljuje se tvar koja miriši poput stjenica. Ta lako hlapljiva tvar nije do sada dovoljno istražena. Bobe sadrže ne samo vitamin C nego i vitamin J (nazvan i plu?ni vitamin) visokog antibakterijskog djelovanja, nadalje jabu?nu i citronsku kiselinu, pektin i tamnoljubi?astu boju. Zanimljivo je da i bazgove bobe (br. 133a) sadrže istu tamnoljubi?astu boju, a tako?er i vitamin J.

Ljekovito djelovanje: pomo?u vitamina C i J uveliko se spre?avaju, odnosno ozdravljuju, teške infekcije, a prije svega upala plu?a. Plodovi ili sam sok upotrebljava se protiv bubrežnih bolesti i gr?evitih bolova u trbušnim organima. Bobe crnog ribiza, namo?ene u vinskoj rakiji - pripravak je poznat pod imenom "cassis" - jako pomažu protiv gr?evitih bolova u trbuhu, djeluju kao sredstvo za ja?anje i ?iste krv, jer se pove?anim izlu?ivanjem mokra?e iz tijela odvode sve tvari koje djeluju otrovno i izazivaju bolest.

Taj tzv. "cassis" mora biti originalan; ne smije biti poboljšan nikakvim "primjesama".

Listovi crnog ribiza sadrže eteri?no ulje koje pobu?uje rad bubrega i djeluje korisno kod svih pojava reumatskih bolesti i gihta, kao i kod ovapnjenja žila (arterioskleroza). Nadalje se ?aj od listova preporu?uje kod vodene bolesti, bolnog mokrenja, proljeva, kolika, migrene i gr?evitog napada kašlja. Za djecu, koja boluju od hripavca, nema boljeg prirodnog lijeka nego što je konzervirani bezalkoholni sok od boba crnog ribiza. U ku?i gdje ima djece ovaj sok treba pripremiti za zimske mjesece. Jednaki u?inak imaju i listovi, pa Kneipp vrlo hvali ?aj od listova i izvještava da je taj ?aj izvanredno poslužio u težim oboljenjima koja izazivaju stvaranje pijeska i u bolestima mjehura. Za 1 šalicu ?aja od listova uzme se 1 ?ajna žlica u sjeni sušene droge, popari se vru?om vodom i ostavi da odstoji 5 minuta. Ako se ?aj upotrebljava kao ?aj za lije?enje hripavca, treba ga zasladiti medom. Kod svih ostalih upotreba ?aj se pije nezasla?en, a piju se 2-3 šalice dnevno i u gutljajima. Ako je ve? hripavac primije?en u neposrednoj okolini, treba djeci u svrhu zaštite davati sirup od boba crnog ribiza. Kad bolest nastupi, treba uvijek imati pri ruci gotov ?aj. Stoga pripremite ?aj, stavite ga u termos-bocu kako bi ga za slu?aj potrebe imali pri ruci. Jedan do dva gutljaja ovog ?aja dovoljna su da napad kašlja smire i da dijete ponovo zaspi.

Primjena u pu?koj medicini: u pu?koj medicini se upotrebljava jaka rakija od bobica i listova kao sredstvo za masiranje kod napadaja gihta. Kod ote?enih krajnika ili kod bolova u vratu preporu?a se topli sok od boba. ?aj od listova treba povremeno uzimati za izlu?ivanje mokra?ne kiseline.

Napomena: srodan crvenom i crnom ribizu je

RIBES GROSSULARIA L. — ogrozd   

Sinonimi: Grossularia vulgaris Opiz — Ribes uva crispa L.

Ogrozd

Narodni nazivi: agras — agroš — bode?ak — greš — grešika — jegrist — kosma?a — kosmulja — morsko grož?e — ogroz — rutovac — trnak — tur?in.

Ogrozd

Ogrozd je prvobitno kao samonikli grm bio udoma?en u srednjoj i sjevernoj Evropi i na podru?ju Sibirije i Mandžurije. Tek oko godine 1700. po?inje uzgoj vrtnih oblika ogrozda. Na po?etku ovog stolje?a ogrozd je zaražen micelijem jedne gljive, koja je prenesena iz Amerike, gotovo po ?itavoj Evropi. Današnji ogrozd nastao je uglavnom iz novih uzgoja onih sorti koje su križane s imunim grmovima ribiza.

Ljekovito djelovanje: zreli ogrozd bogat je vitaminom C i zbog toga vrlo djelotvoran protiv svih skorbutnih oboljenja.

Ogrozd sadrži kalij koji djeluje na pospješenje izlu?ivanja mokra?e.

Svježi plodovi ogrozda i iz njih istiješteni svježi sok ili pripremljen kompot, može se upotrijebiti kao i drugo vo?e za vo?ne kure.

Uživanje nezrelih plodova ogrozda, pa i ako se na to još pije voda, može prouzro?iti najteža oboljenja crijeva pa ?ak i smrtne slu?ajeve. Plodovi u crijevima izazivaju vrenje, a vodom razrije?eni probavni sokovi nisu u stanju suzbiti to vrenje. Vrenjem se stvaraju plinovi koji dovode do prekomjernog proširenja crijeva i, kona?no, do klijenuti crijeva. Na ovakve posljedice treba upozoriti djecu koja su ?esto sklona jesti nezrele plodove.



VAŽNA NAPOMENA: Opisi bolesti i mogu?i na?ini lije?enja namijenjeni su isklju?ivo informiranju i zdravstvenom prosvje?ivanju op?e populacije, te nipošto ne zamjenjuju lije?ni?ku dijagnozu ili lije?enje. Za sve dodatne informacije vezane uz Vaše zdravlje obratite se svojem lije?niku. Ovdje navedene informacije sakupljene su iz raznih izvora, stru?nih knjiga, interneta, kao i ljudi koji se profesionalno bave lije?enjem. Ne odgovaramo za nikakve eventualne posljedice Vašeg lije?enja - Vi sami ste odgovorni za svoje zdravlje!!!