Croatian English French German Italian Portuguese Russian Serbian Spanish

Jabuka - PIRUS MALUS L.

Skupno ime za uzgojne sorte: Malus domestica Borkh

Sinonimi i ostali nazivi: Malus communis Lam. — Malus silvestris Mili. — divlja jabuka, Malus pumila — pitoma jabuka, Malus paradisiaca Med., Pirus malus v. austera — kisela jabuka.

Jabuka

Narodni nazivi: jabelko — jablan — jablana — jablo — jaboko — jabolka — jabuko.

Jabuka

Opis biljke: jabuka je tako dobro poznata, da je njezin pobliži opis suvišan. Ve? u starom vijeku bila je poznata visoka vrijednost jabuke i upotrebljavana je u ljekovite svrhe. Karlo Veliki naredio je sadnju jabuka u njema?kim zemljama oko 800. god. Oko god. 1600. bilo je ve? poznato gotovo 200 sorti jabuka, a danas ih ima daleko više!

Prema vremenu sazrijevanja razlikujemo rane ili ljetne, srednje rane ili jesenske te kasne ili zimske jabuke. Po svom obliku one su okrugle, šiljate, plosnate, rebraste, bez rebara, s dubokom ili plitkom ?ašicom. Dijele se i po boji i svojstvu pokožice ploda na crvene, žute, šarene, obojene kao mramor, odnosno, glatke, sjajne, hrapave i masne jabuke. Više pažnje treba posvetiti i divlje rastu?oj jabuci.

Miris i okus je vrlo razli?it, ve? prema sorti, no svima je zajedni?ka ugodna aroma bez obzira da li su slatke, trpke, kiselkaste, brašnjave ili so?ne.

Vrijeme cvatnje: kraj travnja, svibanj.

Sazrijevanje: srpanj do listopad, ovisno o sorti.

Stanište: domovina pitome jabuke je Azija, no ona se svojim mnogim sortama kod nas udoma?ila. Divlja se jabuka ubraja u srednjoevropsku biljnu zajednicu šuma i neplodnih zemljišta. Divlja jabuka na svom staništu daje prednost svijetlim bjelogori?nim i crnogori?nim šumama i to od ravnica do srednjeg gorja.

Ljekoviti dio biljke: na prvom mjestu su plodovi, a u pu?koj se medicini upotrebljavaju i svježi listovi te se sabiru prema potrebi. Tanko izrezane kriške ploda jabuke (Fructus Mali siccati) za?udo su do sada u službenoj upotrebi samo u Portugalu. To su nekoliko milimetara debele plošne kriške s pokožicom ploda, sa sjemenim ku?ištem ili izva?enim, u sredini provi?ene rupom. Sušene i mekane ploške imaju fino aromati?an miris i ve? prema sorti, sladak ili kiselkast okus.

Ljekovite i djelotvorne tvari: zreli plodovi bogati su vitaminima A, B i C. Osim toga plodovi sadrže, ovisno o sorti, promjenjive koli?ine celuloze, dekstroze i še?er še?erne trske, nadalje jabu?nu, citronsku i jantarnu kiselinu, mlije?nu i oksalnu kiselinu, pektinske tvari, vosak, ?itav niz minerala u tragovima (me?u ostalim i fosfor!) taninsku, salicilnu kiselinu i ostalo.

Ljekovito djelovanje: jabuka nije samo sirova nadasve zdravo vo?e, nego i kuhana, pe?ena i konzervirana. O njoj se može govoriti kao o lijeku koji ima široku primjenu.

Nema boljeg i prirodnijeg sredstva za reguliranje stolice kao što su u jutro na tašte redovito uzimane sirove ili lagano pe?ene 1-2 jabuke, dobro sažvakane ali bez masti i še?era. Jabuke se nikada ne smiju uživati, hladne, jer to može prouzro?iti poteško?e u želucu i u jetri. Jabuke donesene iz hladnog spremišta, prije uživanja treba ostaviti neko vrijeme na toplom mjestu. Tome se uvijek posve?uje premalo pažnje! Tako?er treba jabuke lagano i pažljivo žvakati jer, što je jabuka bolje sažvakana, to je i lakše probavljiva.

Budu?i da kod jabuke pokožica ploda sadrži šest puta više vitamina C nego plod, treba jabuke uvijek jesti s pokožicom, ali ih se prije toga mora temeljito o?istiti mlakom vodom i mekanom ?etkom da bi se odstranili ostaci sredstava za prskanje. Prekomjernim pe?enjem i prženjem gubi se mnogo vitamina C. Prijesna kaša od jabuka, lagano ugrijana, spada u najlakše probavljiva jela koja uop?e postoje. Koliko se to ?ini proturje?no, ipak jabuka nije samo izvanredno sredstvo protiv tromosti stolice, nego služi upravo tako izvanredno u suzbijanju proljeva. Ako se jedu svježe naribane jabuke kao isklju?iva hrana kroz više dana, one su izvrsno sredstvo protiv katara crijeva, štoviše, ?ak i protiv srdobolje i ostalih infektivnih oboljenja crijeva.

?ak i kod paratifusa i težeg napada srdobolje, može se nakon uživanja sirovih jabuka naskoro primijetiti smanjenje odljeva sluzi i krvi. Takvo se lije?enje pokazalo najboljim i kod male djece. U danima držanja jabu?ne dijete mora se uvijek stoga paziti da se še?er i sve teku?ine najstrože izbjegavaju. Samo tako djeluje jabuka na peristaltiku želuca i crijeva ublažavaju?e, bez podražaja i klizno, dok s druge strane opet djeluje stežu?i. Pektini u plodu jabuke djeluju na crijeva kao spužva. Oni upijaju vodu i otrovne produkte crijeva i uklanjaju to kroz brzi i bezbolni odlazak iz crijeva. Taninska kiselina ko?i razvoj bakterija i uslijed toga znatno pospješuje lije?enje crijevnih oboljenja. Ne treba ?ekati dok se pojave simptomi jedne ili druge crijevne bolesti. Svaki ?ovjek, bilo kako zdrav, treba najmanje jedanput mjese?no provesti takozvani "dezinfekcioni crijevni dan". Recept zato je sasvim jednostavan. Za doru?ak se pije ?aša ?istog bezalkoholnog soka od jabuke pomiješanog sa sokom od polovice limuna. Sok treba piti mlak i na gutljaje. Prije podne se pojedu 1 do 2 sirove jabuke s pokožicom. Za ru?ak se popije ?aj spremljen od jabu?ne pokožice; mla?nom ?aju se dodaju 2 pune ?ajne žli?ice meda. Jedan do dva sata nakon toga jedu se ponovo 3-4 jabuke s pokožicom. Poslije podne oko 15-17 sati popije se 1 ?aša svježeg jabu?nog soka, a za ve?eru tanjur tople jabu?ne kaše pomiješane s 2-3 žli?ice meda.

Ispravno uživanje jabuke ima neosporivi i duboki utjecaj na cjelokupnu izmjenu tvari. Sva oboljenja uzrokovana prevelikim sadržajem kiseline u cijelom organizmu, mogu se redovitom i ispravnom jabu?nom dijetom u najve?oj mjeri lije?iti ako se najto?nije pridržavamo uputa. Bogatije uživanje jabuka preporu?a se kod uloga (giht - arthritis urica) i reumati?nih oboljenja, kod reumatskih tegoba jetre i bubrega, kod ovapnjenja žila i rano zapo?etih simptoma starenja. Naravno, ako povremeno pojedete tu i tamo koju jabuku, ona ne?e ublažiti vaše tegobe; treba se pridržavati lije?ni?kih uputa. Uživanje jabuke ili uživanje ?istog, svježeg soka od jabuke ?isti krv i može lije?iti ekceme.

Sadržaj fosfora u jabuci nije bez utjecaja na nervni sistem. ?aj od jabu?ne pokožice, zasla?en samo medom, služi kao umiruju?i napitak za živce, a nezasla?en se preporu?a osobama koje naginju debljini. Za duševno premorene osobe nema ništa boljeg nego neoguljenu jabuku razrezati na sitno i popariti sa pola litre vru?e vode, ostaviti 1 sat stajati i nakon toga pomiješati 2- 3 ?ajne žli?ice meda. Komadi?i jabuke se jedu, a nakon toga se polagano popije preostali jabu?ni sok.

Jabu?na kura za odvikavanje od pušenja:

Strastveni puša?i naj?eš?e osje?aju odvratnost prema jabukama. Razlog tome je što sluznica crijeva koja sadrži nikotin uzrokuje probavni proces na vo?ne kiseline jabuke, koji se osje?a kao lagana smetnja. Ako se svlada ta lagana smetnja i podvrgne se 2 do 3 dana ?istoj jabu?noj dijeti sa oko 20 jabuka dnevno, bez ikakvog drugog jela i pi?a, takva kura dovodi u mnogo slu?ajeva do obrata: izaziva izri?itu odvratnost prema pušenju.

U ljekarništvu se upotrebljavaju kisele (zrele i nezrele) jabu?ne sorte za izradu jabu?no-kiselog željeznog ekstrakta (Extractum Ferri pomatum), odli?nog sredstva protiv bljedo?e i slabokrvnosti.

Iz starih bilinarskih knjiga i pu?ke medicine: tople pe?ene jabuke s medom dobre su protiv promuklosti. U prijašnjim vremenima bilo je to obljubljeno jelo pjeva?a. Kod opeklina se kuha slatka jabuka s uskolisnim trpucem (br 108) dok ne postane posve mekana, uroni se u mlijeko i u ploškama stavlja na opekline. Istucani svježe sabrani listovi djeluju da splasnu otekline. Svježi sok od slatkih jabuka ne ?isti samo krv nego može otkloniti danas sve ?eš?e smetnje pomanjkanja še?era u krvi, tzv. hipoglikemija. Ta se bolest ?esto javlja kao posljedica pogrešne ishrane (tako?er na danas tako moderno postale "kure za mršavljenje"), no može se vrlo lako otkloniti, ako se še?er u krvi nadomjesti pomo?u slatkog jabu?nog soka ili bilo kojeg vo?nog soka. Nijedno drugo sredstvo ne?e biti tako brzo primljeno u krv kao vo?ni še?er iz slatkog vo?nog soka.

Nasuprot tome, kisele jabuke su dobre za lije?enje pokvarenog želuca. Od jabuka, koje sadrže vinsku kiselinu, skuha se kašasti ljekoviti sok koji dobro djeluje na jaku groznicu, gasi že? i ja?a želudac. Svježi jabu?ni sok, pomiješan s malo šafrana (br. 49), djeluje na tjeranje glista iz tijela. ?isto jabu?no vino (jabu?ni mošt) dobro je protiv vodene bolesti, šuljeva (hemeroidi) te protiv kamenaca i uloga.

O bezalkoholnom jabu?nom soku

Bezalkoholni vo?ni sok je osvježuju?i napitak koji pridonosi zdravlju. Kako je priprema bezalkoholnog jabu?nog soka vrlo jednostavna, svaka obitelj može taj napitak lako prirediti za vrijeme berbe vo?a.

Recept za konzerviranje slatkog mošta, vo?nih sokova, odnosno, sokova od povr?a:

Najsigurnije i istodobno najjednostavnije konzerviranje jabu?nog soka, a tako?er i ostalih vo?nih sokova za doma?instvo, je takozvana:

Sterilizacija u boci

Boce se dobro operu i zagriju u vodi pri temperaturi od 75° C. Isti je postupak i s novim ?epovima koji ?e se upotrijebiti.

?epovi trebaju dobro prile?i uz boce. Ne smiju se upotrebljavati boce u kojima je bio ocat ili boce u kojima se ranije ?uvalo pi?e koje sadrži uglji?nu kiselinu. Nikada ne upotrebljavajte stare, ve? jednom upotrijebljene ?epove! ?epovi se ne smiju kuhati jer postaju krhki a time i propusni za zrak. U dobro ocije?ene još tople boce napuni se istiješteni hladni vo?ni sok i to oko 3 cm ispod gornjeg ruba boce. Tako napunjene i zatvorene boce, sve osim jedne koja je ostala otvorena, stave se u kotao ili odgovaraju?i ve?i lonac. Pri tom treba paziti da se boce me?usobno ne dodiruju. Stavite izme?u pojedinih boca malo sijena ili krpu. Na dno kotla ili lonca stavite drvenu rešetku, daš?icu ili svitak sijena, jer postoji opasnost da boce popucaju kod kuhanja vode. Bocama napunjena posuda napuni se hladnom, ?istom vodom. Jedna boca ostaje tako dugo neza?epljena dok se ne završi proces sterilizacije. Sada se posuda s bocama zagrijava. U bocu, koja je ostala otvorena, uroni se do dna toplomjer (toplomjer za boce) da bi se za vrijeme zagrijavanja uvijek mogla kontrolirati temperatura. Kad toplomjer pokaže 75° C, boce se izvade, a da se ?epovi ne diraju. Sada se za?epi i ona boca koja je do sada bila otvorena i u koju je bio uveden toplomjer. Nakon toga se boce stave oprezno u sanduk i to okrenute s grlom prema dolje i pokriju pokriva?em. Stavljanje naglavce boca nakon va?enja iz vru?e kupelji vrši se zato da bi se još sterilizirao prostor izme?u soka i ?epa. Kad se boce ohlade, i dobro osuše, uroni se grlo boce 1 do 2 cm u teku?i parafin kako ?ep ne bi propuštao zrak. Boce se ?uvaju u hladnom i tamnom podrumu, polegnute, malo nagnute prema grlu. Tako steriliziran sok drži se neograni?eno. Navedenu metodu sterilizacije vo?nog soka u boci smatra autor ove knjige najboljom. ?ak i tri godine spremljeni vo?ni sok djeluje osvježuju?e kao da je upravo sada istiješten. Najvažnije je da se proces sterilizacije nadovezuje neposredno na pripremu vo?nog soka tako do vo?ni sok ne do?e u priliku da prije?e u vrenje. Što se neposrednije nakon tiještenja i što se ?iš?e i pažljivije obavi cijeli postupak sterilizacije, to je ve?e jamstvo da ?e vo?ni sok zadržati svoju svježinu i kvalitet.

Napomena:

1) Iako je divlja jabuka (Malus silvestris Mill.) vrlo rodna, njezini plodovi nisu u sirovom stanju jestivi ali se iz njih može pripremiti odli?an žele - hladetina, koja u aromi mnogostruko premašuje ?esto oplemenjenu jabuku. Oštra aroma vjerojatno potje?e od ve?e koli?ine vitamina C. A kako je upravo vitamin C za naše tijelo od neobi?ne važnosti, trebalo bi ovom prirodnom izvoru vitamina posvetiti više pažnje. Divlju jabuku trebalo bi ne samo rasprostraniti u našim šumama, nego ?ak osnovati i pravi vrt od divljeg vo?a.

2) pomalo je srodna s divljom jabukom mušmula (Mespilus germanica L.) koja sve više gubi svoj visoki ugled. Na žalost, moderan ?ovjek nema više razumijevanja za to staro tako zdravo vo?e i pridaje ve?u vrijednost stranom, prekomorskom i egzoti?nom južnom vo?u. Mušmula pospješuje izlu?ivanje mokra?e i preporu?a se kod katara crijeva. Ovo saznanje zahvaljujemo francuskom narodnom lije?niku Mercieru, koji je bio gorljivi zagovornik mušmule, ali mu ipak nije uspjelo da vrati izgubljeni dobar glas mušmuli.

Mušmula

Iako je domovina mušmule na jugu Evrope i zapadne Azije, ona se uzgaja i na drugim podru?jima, a ?esto se susre?e i u poludivljem stanju. To je bodljikavi visoki grm ili drvo tamnozelenih listova koji su s donje strane sivkasto-zeleni i dlakavi. Cvjetovi stoje pojedina?no, a mali su plodovi okruglasti, ?esto oblika jabuke ili malo izduženiji poput kruške. Plodovi se beru u kasnu jesen nakon prvog mraza te u po?etku imaju trpki okus, a tek kod dulieg uskladištenia u podrumu na slami dobiju vrlo ugodan okus. Kod duljeg ležanja ploda vrši se proces vrenja, pa miris sli?an jabuci postaje ja?i, a tako?er i slatko-kiselkasti okus. Meso ploda je tada mekano poput tijesta, a i sok postaje brzo želatinozan radi velike koli?ine pektina. Mušmula sadrži nadalje taninske tvari, jabu?nu, vinsku i citronsku kiselinu. Tanin snažno steže sluznicu crijeva (adstringentia) pa se plodovi mušmule jako preporu?aju kod probavnih smetnji (dispepsija). Pri tom se ne treba bojati da ?e nakon izlje?enja proljeva opet nastupiti tvrda stolica, jer plodovi mušmule reguliraju rad crijeva.

Mušmula

Iz divljih vrsti mušmule, koje na vrhu gran?ica nose sjajno trnje, mogu se lako uzgojiti oplemenjene mušmule u kulturi koje su bez trnja i koje su isto tako ljekovite. Možda ?e ova izlaganja pridonijeti da se ovo tako zdravo vo?e više uzgaja.

3) Bliži srodnik jabuke je kruška (Pirus communis L.). Vjeruje se da je kruška u davno doba došla iz Perzije u Evropu preko Male Azije. Danas je poznato preko 1500 vrsta krušaka.

Ljekovite vrijednosti kruške poznate su odavno, ali su odavno primije?ena i neka štetna djelovanja kruške koja je potvrdilo i prirodno lije?ništvo. Sastavni dijelovi stani?nih stijenki pojedinih vrsti krušaka vrlo su razli?itog sastava, odatle i razli?ito djelovanje na zdravlje. Tvrde stanice kod nekih krušaka djeluju ?esto nepovoljno zbog biokemi?kih kalcijevih spojeva. Sirove kruške mogu opteretiti probavni trakt, osobito kod osoba oboljelih na želucu ili crijevima.

Zbog toga se bolesnicima s upalnim oboljenjima probavnih organa, kao i onima koji naginju nadutosti, daju samo kuhane kruške u obliku kompota. U tom obliku kruške djeluju vrlo korisno i izvrsna su dijetna hrana kod navedenih bolesti. Kruške su korisne i kod bolesti protoka krvi i bubrega, jer zbog kalija pospješuju smanjivanje oteklina prouzrokovanih vodenom boleš?u. Treba tako?er spomenuti mlade pupove i listove kruške kao vrlo dobro prirodno sredstvo za lije?enje katara mjehura i bubrega i kao sredstvo protiv no?nog mokrenja (enuresis nocturna). Protiv navedenih bolesti upotrebljavaju se me?u ostalim i listovi medvjetke (Arctostaphylos uva ursi) koja je s obzirom na važnost u lije?enju mjehura i bubrega posebno opisana. Pupovi i listovi od raznih primitivnih sorti krušaka, tj. sorti koje služe za preradu, prikladnije su u navedenom lije?enju nego visoke uzgojne sorte. Listovi brusnice (Vaccinium vitis idaea) isto su vrlo prikladni za lije?enje navedenih bolesti no opširnije o njima u opisu te biljke.


VAŽNA NAPOMENA: Opisi bolesti i mogu?i na?ini lije?enja namijenjeni su isklju?ivo informiranju i zdravstvenom prosvje?ivanju op?e populacije, te nipošto ne zamjenjuju lije?ni?ku dijagnozu ili lije?enje. Za sve dodatne informacije vezane uz Vaše zdravlje obratite se svojem lije?niku. Ovdje navedene informacije sakupljene su iz raznih izvora, stru?nih knjiga, interneta, kao i ljudi koji se profesionalno bave lije?enjem. Ne odgovaramo za nikakve eventualne posljedice Vašeg lije?enja - Vi sami ste odgovorni za svoje zdravlje!!!