Broska - PEUCEDANUM OSTRUTHIUM (L.) KOCH

Sinonimi: Imperatoria major Lam. — Imperatoria ostruthium L. — Selinum imperatoria Crantz. — Selinum ostruthium Wallr.

Narodni nazivi: boskva — broskva — cesarski koren — kravalj — kravojac — kravočac — planinska broska — pukavica — siljevina — smudnjak.

Broska

Opis biljke: broska je trajna biljka s jako razgranjenim podankom, koji je izvana prljavožute do smeđe boje, a iznutra bijele i mliječne. Stabljika je šuplja, cjevasta, do 1,3 m visoka. Listovi su bogati oblikom, no najčešće su dvostruko i trostruko trodijelni. Granica kod pazuha lista izgleda često kao napuhnuta. Cvjetovi su mali, bijeli do crvenkasti, sastavljeni u veliki štitac. Kao biljka iz porodice štitarki broska se vrlo lako zamjenjuje s mnogim sličnim biljkama iz te porodice.

Broska

Miris i okus: miris je jak i podsjeća na anđeliku (br. 15a). Okus je vrlo aromatičan, dugotrajan, peče, a često čak i jako grize.

Vrijeme cvatnje: srpanj, kolovoz, a vrijeme sazrijevanja plodova koncem srpnja do rujna, ovisno o položaju staništa.

Stanište: broska je prvotno bila udomaćena u sjevernim vapnenačkim Alpama, no danas se susreće gotovo u svim planinskim područjima Evrope i to na vapnenoj podlozi i na planinskim travnjacima, vlažnim sipinama i gušticima, dajući prednost sjenovitim staništima s kratkim vremenom vegetacije radi dugog ležanja snijega. Broska se zbog velike cijene u pučkoj medicini u alpskim područjima često uzgaja u povrtnjacima i kućnim vrtovima i to u sjenovitom rubu bazge.

Ljekoviti dijelovi biljke: to je u prvom redu podanak, očišćen od debljih dijelova i vriježa (Rhizoma ili Radix Imperatoriae). Ta se droga vodi i pod farmakološkim imenima Radix Astrantiae, Radix Imperatoriae albae, Radix magistralis, odnosno, Radix Ostruthii. Katkad se sabire i čitava biljka (Herba Imperatoriae). Podanak se kopa u proljeće (ožujak, travanj) ili u jesen (rujan, listopad). Sušenje se vrši na sjenovitom mjestu, a najbolje je korijenje nanizati i objesiti na prozračno i sjenovito mjesto, a veće se korijenje razreže na manje komade. Dobro prosušeno korijenje se razreže i čuva u tamnim staklenim posudama. Zamjene su moguće s korijenjem sličnog izgleda, npr. s korijenom bijele čemerike (br. 191) ili s korijenom srčanika (br. 63), odnosno, s gomoljastim korijenom jedića (br. 161). Opasnost zamjene je tim veća što se sve to korijenje, odnosno gomolji, sabiru ili rano u proljeće ili u jesen, kada biljke ili još nisu potpuno razvijene ili su već jako uvenule.

Zanimljivo je da se ni u staroj, a ni u novoj literaturi ne spominju nikakvi oblici liječenja aromatsko-mirisnim plodovima broske.

Ljekovite i djelotvorne tvari: podanak sadrži eterično ulje, tanin, gorke tvari imperatorin, ostin i ostrutin. Nadalje je dokazana guma, a čitav niz djelotvornih tvari nije još do kraja objašnjen.

Ljekovito djelovanje: u sjevernim zemljama Evrope broska je od davnine vrlo poznata i cijenjena kao ljekovita biljka dok je liječnici starog vijeka nisu uopće poznavali. Prvi opis te biljke nalazimo u djelima bilinarke Hildegarde, ali nije posve jasno, je li mislila na brosku ili je njezina "astrancia" u stvari veliki lisjak (Astrantia major L.).

Broska se u srednjem vijeku naveliko upotrebljavala, te je kako u humanoj tako i veterinarskoj medicini važila kao najbolje sredstvo protiv zaraznih bolesti. Ona je bila univerzalno sredstvo "korijen svih korijena", ona je bila "remedium divinum", "božansko sredstvo" glasovitog liječnika Friedricha Hoffmanna (1660-1742) proizvođača Hoffmannovih kapi (Spiritus Aetheris). Nakon što je početkom novog vijeka prilično izgubila od svog visokog ugleda - vjerojatno zbog stalne zamjene s drugim sličnim biljkama iz porodice štitarki - ugled joj je ponovo porastao. Paracelsus je savjetovao "Ako netko pati od žeđi i, ako mu je jezik sasvim suh, neka namoči brosku u vino i neka to pije. Neka zakuha korijen broske kod kroničnog tumora na slezeni, izraslina na maternici ili u trbušnoj šupljini ili, ako ga muči kamenac u mjehuru ili peludna groznica."

Moderno prirodno liječništvo preporuča podanak broske kao sredstvo protiv groznice i sredstvo za umirenje. Kod kataralnih teškoća i probavnih smetnji kod tumora na slezeni i jetri, kod grčeva u maternici i menstruacijskim smetnjama, kod trbobolje, naklonosti napadima kapi i uzetosti jezika, a i kod suvišne sluzi, gihta i reume vrlo je uspješan lagani čajni uvarak broskinog podanka.

Za 1 šalicu čaja uzima se 1 čajna žlica sitno izrezanog podanka - svježeg ili dobro osušenog - za lagani čajni uvarak, čaj se ostavi oko 3 minute, ocijedi se i pije nezaslađen i polagano u gutljajima. Prema potrebi pije se 1-2 šalice.

Primjena u pučkoj medicini: pučka medicina hvali podanak broske kao mnogostrani lijek. U alpskim područjima, gdje se broska i najčešće pojavljuje, stavlja se sitno izrezani podanak u rakiju, te se mnogo upotrebljava iznutra protiv bolova u utrobi, a izvana kao lijek za rane.

Kod otrovanja želuca pokvarenom ili otrovnom hranom (gljive!) treba podanak broske prokuhati u vinu i svakih četvrt sata uzimati po 2 pune jedaće žlice. Izvana se mnogo upotrebljava oblog od čaja ili oblog od još jačeg djelovanja, od podanka namočenog u jaku rakiju, za smanjenje, odnosno, sazrijevanje oteklina i čireva, za liječenje gnojnih rana, divljeg mesa i izraslina. U alpskim područjima mnogo se upotrebljava podanak broske i majčine dušice (br. 143) protiv kroničnog alkoholizma.

Primjena u liječenju životinja: podanak broske upotrebljava se na selu kao čajni uvarak kod otrovanja krvi, gnojenja i živčane groznice domaćih životinja. Autor navodi brojne slučajeve gdje su postignuti dobri uspjesi u liječenju slinavke i šapa pranjem oboljelih mjesta uvarkom podanka broske i istovremenom unutarnjom primjenom.

Nešto iz pučkog vjerovanja o broski. Broska je u narodnim običajima igrala određenu ulogu naročito u alpskim područjima. Još se danas tu i tamo nađe pričvršćen podanak broske na kućnim vratima ili na ulazu u staju kao obrambeno sredstvo protiv bolesti, a u božičnim danima dimili su se stanovi i staje sušenim i zapaljenim podankom broske. Još je mnogo takvih upotreba broske u narodu no sve su one dokaz da je broska u narodu od davnine uživala veliki ugled i da je toj biljci pripisivana čak i tajna moć.

Napomena: sličnog su sastava, a i djelovanja i druge vrste roda Peucedanum pa ih pučka medicina upotrebljava gotovo u iste svrhe kao i opisanu brosku. Tako se na nekim našim područjima pojavljuje broski slična biljka:

PEUCEDANUM OFFICINALE L. — devesilje

s jako razvijenim podankom, jako i usko izrezanim listovima i žutim cvjetovima.

Devesilje

Pojavljuje se na suhim livadama, uz rubove šuma, po suhim obroncima među grmljem i dr.

Ta je biljka bila poznata još u starom vijeku te se kao droga upotrebljavao podanak (Rhizoma Peucedani) - neugodna mirisa i okusa, a upotrebljavali su se i plodovi (Fructus Peucedani).