Vodena trbulja - OENANTHE AQUATICA (L.) LAM.

Sinonimi: Oenanthe phellandrium Lam. — Ligusticum phellandrium Crantz. — Phellandrium aquatica L. — Selinum phellandrium Krausse.

Narodni nazivi: bedreničak — konjski kumen — konjski morač — konjski morok — kropilo — mokrorok — morak — vodeni morač.

Vodena trbulja

Opis biljke: na kraju članka o ovoj biljci nalazi se usporedni pregled ( iz ove knjige - Ljekovito bilje i njihova upotreba ) opisanih biljaka iz porodice Umbelliferae — štitarki - pa se opis trbulje nalazi u tom pregledu.

Vodena trbulja

Stanište: trbulja je jednogodišnja biljka koja raste u plitkim stajaćim vodama s muljevitim dnom, na močvarnim zemljištima i po jarcima.

Ljekoviti dijelovi biljke: sakupljaju se isključivo zreli plodovi, odnosno sjeme (Fructus ili Semen Phellandrii). Cvjetni štitovi biljke režu se u kolovozu ili rujnu, vežu u snopiće i vješaju radi sušenja na prozračnom mjestu. Miris zrelih plodova je svojstven, jak, ne sasvim ugodan ali ne i odvratan. Okus je oštar, trajan, jako aromatičan, neugodan.

Ljekovite i djelotvorne tvari: u plodovima se nalazi eterično ulje, masno ulje, vosak, smola, složeni organski spojevi kao androl, aldehid felandrol, jedan alkohol, manan i galaktan, dok korijen sadrži eterično ulje, škrob i peucedanin.

Ljekovito djelovanje: trbulja djeluje slično kao i komorač (br. 57) samo mnogo jače tako da njezina upotreba nema samo uspjeha kod lakših katara nego se i kod vrlo tvrdokornih i zapuštenih bronhalnih katara s gnojnim i zaudarajućim ispljuvkom može očekivati sigurniji uspjeh liječenja. Čak je i sam Hufeland preporučio trbulju kod tuberkuloze pluća i gnojenja kostiju. Samo se po sebi razumije, da je kod tako teških bolesti potrebna u prvom redu stalna liječnička njega te da se i kura s trbuljom radi točnog propisivanja mora liječnički nadzirati. Pije li se samo čaj od trbulje, tada se uzme 1 puna čajna žlica sjemena za 1 šalicu čajnog oparka, a piju se najviše 2 šalice dnevno zaslađene medom. Za one koji boluju na plućima jako se preporuča slijedeća čajna mješavina:

100 g sjemena trbulje
50 g poljske preslice (br. 55)
50 g listova podbijela (br. 149)
50 g listova trpuca (br. 108).

Od te mješavine uzimaju se 3 čajne žlice za 2 šalice čajnog oparka; to je dnevna količina koja se uzima zaslađena medom.

Danas se trbulja najviše primjenjuje u homeopatskom liječenju kod kroničnog bronhitisa, plućne tuberkuloze, krvavog kašlja i dr., jer se smatra da davanje u većim količinama može izazvati otrovanja.

Iz starih bilinarskih knjiga i pučke medicine: u starim bilinarskim knjigama trbulja se preporuča, osim kod već navedenih plućnih bolesti, i kod plućne astme, nadalje kod grčeva u želucu i crijevima i kod jakog nadimanja. Pučka medicina je već odavno s uspjehom upotrebljavala trbulju za liječenje hripavca.

Sjeme trbulje se zdrobi, prosije kroz fino sito i od toga se pojede 1 puna čajna žlica na nezasoljenom kruhu s maslacem i to ujutro i navečer na prazan želudac, što je dobro kod povraćanja krvi, tuberkuloze pluća, teškog disanja, skorbuta i povratne groznice. Sjeme trbulje svježe ili sušeno, malo zdrobljeno i s octom pomiješano upotrebljava se kao melem za rane, jer on čisti ranu i sprečava upale. Čaj od trbulje pije se kod žutice.

Zdrobljena svježa biljka trbulje polaže se na rane, naročito ako su gnojne i teško zacjeljuju.

Primjena u liječenju životinja: trbulja je bila ranije omiljeno sredstvo protiv bolesti konja (pisac tvrdi da je i trbulja po tome dobila svoje ime koje u njemačkom glasi: der Rossfenchel, što bi u našem prijevodu značilo konjski komorač). Biljka služi kao sredstvo za rastvaranje sluzi, pospješenje mokraće, čišćenje pluća te za liječenje slinavke i sakagije konja, no danas se međutim daje prednost sintetski proizvedenim lijekovima.

Napomena: sličnog sastava kao i trbulja rastu još neke biljke na vlažnim travnjacima i jarcima, koje se upotrebljavaju za jednake i slične svrhe u pučkoj medicini, a koje se također smatraju otrovnim ako se uzimaju u nekontroliranim količinama. To su npr. Oenanthe fistulosa L. - trbulja (br. 182), Oenanthe media Beck i dr.


USPOREDNI PREGLED

ljekovitih biljaka (aniš, kim, komorač, kopar, peršun, vodena trbulja) s otrovnim biljkama (divlji peršun, kukuta, trubeljika otrovna) iz porodice štitarki, koje su slične i lako se zamjenjuju.


Korijen:


aniš - jednogodišnji, razgranjen

kim - dvogodišnji, bijel, oblika mrkve

komorač - dvogodišnji, bjelkast, jako razgranjen

kopar - jednogodišnji, razgranjen

peršun - dvogodišnji, bijel, tanak, repast

vodena trbulja - dvogodišnji, oblika mrkve

divlji peršun - otrovna biljka! jednogodišnji, bijel i vretenast

kukuta - otrovna biljka! dvogodišnji, žućkasto-bijeli do bijeli

trubeljika otrovna - otrovna biljka! višegodišnji podanak, šupalj, poprečnim stijenkama razdvojen u male odjeljke, vrlo debeli, sadrži bijeli mliječni sok


Miris i okus:


aniš - mirisav, nije neugodan

kim - mirisav, jak ali ne neugodan, miris i okus svojstveni kimu

komorač - miris i okus svojstveni komoraču, mirisav, jak ali nije neugodan

kopar - mirisav, nije neugodan

peršun - svojstven, mirisav, ali nije neugodan

vodena trbulja - jak, mirisav, svojstven ali nije neugodan

divlji peršun - otrovna biljka! miris odvratan, posebno odvratan kad se zdrobe listovi, okus sasvim sličan peršunu, nešto gorak

kukuta - otrovna biljka! miris odvratan, podsjeća na mišju mokraću, okus odvratan, gorak, slan

trubeljika otrovna - otrovna biljka! miris smrdljiv, omamljujući, okus slatkast, malo nalik peršunu


Stabljika:


aniš - okrugla, duboko žljebasta, visina: 20 do 50 cm

kim - rebrasta, kutasta, šuplja, granasta, visina: 30 do 60 cm

komorač - glatka, okrugla, plavkasta, fino prugasta, granasta, visina: 100 do 200 cm

kopar - okrugla, glatka, tanka, tamnozelena i bijelo prugasta s plavkastim nježno pjegavim daškom, visina: 60 do 80 cm

peršun - nježno žljebasta, gola, kutasta, granasta, visina: 30 do 60 cm

vodena trbulja - okrugla, žljebasta, široko razgranjena, gola, pri dnu debela i između koljenaca šuplja, visina; 150 do 200 cm

divlji peršun - otrovna biljka! okrugla, gola, tanka, sjajna, plavo maljava, glatka, vrlo razgranjena, visina: 40 do 70 cm

kukuta - otrovna biljka! donji dijelovi stabljike slabo, a gornji jače brazdasti, plavkasto maljava, donji dijelovi stabljike crveno maljavi, visina: 100 do 200 cm

trubeljika otrovna - otrovna biljka! okrugla, cjevasta, fino žljebasta, šuplja, granasta, visina: 60 do 120cm


Listovi:


aniš - donji listovi: tri okruglasta urezana listića, srednji listovi: perasti, trodjelni, gornji listovi: podijeljeni u uske krpe ili cijeli

kim - dvostruko perasti, listići jako razdijeljeni, vrlo uski, pršljenasti, s lisnom peteljkom pod pravim kutem, samo kod kima postoje palistići pri dnu lisne peteljke

komorač - višestruko izrezani, plavkasto-zeleni, dvostruko perasti, s nitastim lisnim isječcima

kopar - plavkasto-zeleni, dvostruko perasti, slični komoraču, samo ne tako zbijeni i s nitastim tankim listićima

peršun - tamnozeleni, sjajni, donji listovi trostruko perasto rascijepani, gornji, naprotiv, trodijelni ali često i različita oblika

vodena trbulja  - veliki, s peteljkom, dvostruko do trostruko perasti, s potpornim listićima. Pod vodom su poput kose, nad vodom jajoliki, perasto urezani sa suličastim isječcima

divlji peršun - otrovna biljka! s gornje strane tamnozeleni, a s donje sjajno žuto-zeleni, dvostruko ili trostruko perasti, listići jajoliki ili perasto rascijepani, također pilasti, listovi s peteljkom imaju umjesto peteljke otvoreni, na rubu kožasto bijeli rukavac.

kukuta - otrovna biljka! u prvoj godini veliki, sjajnozeleni trostruko perasti listovi s malim duboko urezanim listićima koji završavaju s malim, bjelkastim bodljikavim vrhom; u drugoj godini listovi su sjedeći na rukavcu

trubeljika - otrovna biljka! trostruko perasti sa suličastim oštro pilastim i šiljastim listićima, travnato zeleni


Cvjetovi:


aniš - štitac i dijelovi štica bez ovojka i ovojčića, cvjetni vjenčić: bijeli, vrijeme cvatnje: srpanj i kolovoz

kim - štitac i dijelovi štica bez ovojka i ovojčića, cvjetni vjenčić bijeli, obrezanih rubova i prema unutra savinut, vrijeme cvatnje: svibanj do lipnja

komorač - štitac i dijelovi štica bez ovojka i ovojčića, cvjetni vjenčić: limun-žuti do zlatno-žuti, vrijeme cvatnje: srpanj do početka listopada

kopar - štitac i dijelovi štica bez ovojka i ovojčića, cvjetni vjenčić: žuti, vrijeme cvatnje: lipanj do konca kolovoza

peršun - štitac ima 1 do 2 ovojka ili ovojci nedostaju, dijelovi štica sa 6 do 8 ovojčića, cvjetni vjenčić: žućkasto-zeleni, vrijeme cvatnje: svibanj do lipnja

vodena trbulja - 8 do 12 zrakastih štitaca, s kratkom peteljkom bez ovojaka, dijelovi štica s kratkim linealnim ovojčićima, cvjetni vjenčić: bijeli, vrijeme cvatnje: srpanj do kolovoza

divlji peršun - otrovna biljka! štitac bez ovojka, dijelovi štica, naprotiv, imaju po tri duga prema natrag zavinuta, prema van okrenuta ovojčića, cvjetni vjenčić: bijeli, vrijeme cvatnje: lipanj do početka listopada

kukuta - otrovna biljka! štitac s 3 do 8 ovojaka, dijelovi štica s 3 do 4 ovojčića, cvjetni vjenčić: bijeli, gore nešto porubljen s povinutim vrhom, vrijeme cvatnje: lipanj do kolovoza

trubeljika otrovna - otrovna biljka! štitac bez ovojaka, dijelovi štica naprotiv s mnogobrojnim ovojcima, cvjetni vjenčić: bijeli, obilnog cvata


Plod:


aniš - sa strane nešto spljošten, jajolikog oblika, prema vrhu sužen, svijetlozeleno-siv, proviđen s obilnim čekinjastim dlačicama, ipak mekano dlakav, 10 svijetlih ne naročito istaknutih rebara pa sjeme izgleda brazdasto, miris: ugodan, aromatičan, jak, začinski, okus: ugodan, začinski, malo sladak

kim - prilikom zriobe raspada se po dužini na 2 lagano zavinuta ploda cijepavca smeđaste boje koji, dok ne otpadnu, ostaju vezani s nosačem ploda. Sa strane malo spljošten, sa 5 uzdužnih rebara, a u brazdama po 1 uljni kanal, miris: ugodan, jak, mirisav, okus: ugodan, jako mirisav, malo peče

komorač - duguljast, malo spljošten, proviđen s pet slamnato-žutih jakih uzdužnih rebara, gol, smeđasto-zelenkast. Na plodu se često nalazi djelić peteljke, miris: aromatičan, svojstven komoraču, okus: ugodan, sličan anišu, začinski

kopar - u poprečnom presjeku plosnat, jajoliko okrugao do oblika leće, rebrast, miris i okus: začinski, ugodan

peršun - jako spljošten, sivo-zelen do zelenkasto-smeđ, gol, s 5 slamnato-žutih, slabo izraženih ravnih uzdužnih rebara; u širokim zelenkasto-sivim brazdama oštro izraženi uljni kanali, miris: nakon mrvljenja slabo aromatičan okus: začinski

vodena trbulja - sa strane duguljasto jajasta oblika, gotovo okrugao, gore i dolje pomalo šiljast, gol, zelenkasto-smeđ do žuto-smeđ, 5 slabo zaobljenih nešto grbavih rebara od kojih se najjače ističu rubna rebra, u svakoj brazdi 1 široki uljni kanal, miris: svojstven, jak, ne baš ugodan, okus: začinski, oštar, odvratan

divlji peršun - otrovna biljka! gotovo okrugao, uzdužna rebra kao kod kukute nešto deblja i oštrije izražena, miris: odvratan, ne tako oštar kao kod trubeljike otrovne, okus: odvratan

kukuta - otrovna biljka! okrugao, gotovo isto tako širok koliko i dug, sa strane malo spljošten, na hrptenoj strani jako izbočen, gol, sivo-zelen do smeđasto-siv, pet jakih uzdužnih rebara samo su kod te biljke valovito uvinuti; uljnih kanala nema, miris: odvratan, sličan mišjoj mokraći, okus: odvratan, slan, gorak

trubeljika otrovna - otrovna biljka! okruglast, tupo rebrast, sa smeđe-žutim do tamnosmeđiin uljnim kanalima. Plod se teško odjeljuje jedan od drugoga, gol, miris: smrdljiv, omamljujući, okus: nalik na peršun, ipak odvratan, oštar.