Croatian English French German Italian Portuguese Russian Serbian Spanish

Lavanda, despik - LAVANDULA OFFICINALIS CHAIX EX VILL.

Sinonimi: Lavandula angustifolia Ehrh. — Lavandula spica v. angustilolia All. — Lavandula vera DC.

Narodni nazivi: lavanda — lavandula — lavendl — lafendel — levanda — mirisni despik — ženski dešpik.

Lavanda, despik

Opis biljke: to je niski višegodišnji grm, visine 50 do 80 cm, s mnogo uspravnih izdanaka, gusto prekrivenih duguljastim i uskim sivo-zelenim listovima. Modri cvjetovi nalaze se na vrhu ogranaka skupljeni u cvatove koji nalikuju klasu.

Lavanda, despik

Miris i okus: cvjetovi, kao i ?itava biljka, imaju karakteristi?an, balzami?an miris, dok je okus biljke pomalo gorak.

Vrijeme cvatnje: srpanj do kolovoza.

Stanište: domovina despika su sun?ani obronci oko Sredozemnog mora, a uzgaja se i u vrtovima sjevernih podru?ja. Što se biljka kultivira sjevernije, to više gubi svoj karakteristi?an miris i bude sterilna. Kultura despika nije osjetljiva na zemljište te uspijeva i na kamenitom i mršavom zemljištu, ali zato voli sun?ane i zaklonjene položaje. Iz uzgoja ?esto iza?e u slobodnu prirodu, gdje dalje raste kao poludivlja biljka.

Ljekoviti dijelovi biljke: sabiru se cvjetovi, listovi i ?itava biljka u cvatu. Za proizvodnju ulja sabiru se cvjetni klasovi sa stapkama, koji se režu, a zatim ih se ostavi da provenu i tada se destiliraju. Ukoliko se želi kao droga dobiti ?isti cvijet, tada se cvjetni klasovi posuše na sjenovitom mjestu, a zatim se smlate i prosiju kako bi se dobio ?isti cvijet koji se mora ?uvati u zatvorenim posudama da bi što dulje zadržao svoj prvobitni miris i boju.

Ljekovite i djelotvorne tvari: to je u prvom redu eteri?no ulje s linalolom, cineolom, borneolom, geraniolom i linalilacetatom, jednim od najvrednijih sadržaja u ulju, nadalje valerianat, nerol, kumarin, jedan glikozid i malo saponina, smole, tanina i gorke tvari. Pretpostavlja se da je skup mirisnih tvari u osušenoj biljci dvostruko ve?i nego u svježe sabranoj biljci.

Ljekovito djelovanje: u službenoj je upotrebi cvijet despika (Flores Lavandulae) koji pripada aromati?nim drogama, te vrlo hlapljivo eteri?no ulje (Oleum Lavandulae). Iz despikovih cvjetova dobiva se destilacijom i parfem (Spiritus Lavandulae). Ulje despika dodaje se Hoffmannovom balzamu (Mixtura oleoso balsamica) te poznatoj kolonjskoj vodi (Spiritus coloniensis) kao i žesti za rane (Spiritus vulnerarius).

Despiku se pripisuje djelovanje na umirenje gr?eva, kao i lagano podražuju?e i osvježavaju?e djelovanje. On se primjenjuje kod nadutosti, migrene, nesvjestice, vrtoglavice i dr., iznutra kao ?ajni oparak, a izvana kao sredstvo za trljanje. Kneipp je bio pristalica te ljekovite biljke te je propisivao po 5 kapi despikovog ulja dnevno na komadi?u še?era protiv gubitka apetita, nadutosti, navale krvi u glavu, glavobolje, kod osje?aja vrtoglavice i mu?nine. Despik djeluje do odre?enog stupnja umiruju?e i korisno na organizam. Prema novijim rezultatima istraživanja, ulju despika pripisuje se i djelovanje na uništavanje klica pa se opravdava ve?a primjena toga ulja kod svih probavnih smetnji, uzrokovanih procesima truljenja i vrenja u crijevima.

Iz starih bilinarskih knjiga i pu?ke medicine: despik dobro djeluje na želudac i maternicu, smanjuje nadimanje, pospješuje izlu?ivanje mokra?e, pospješuje menstruaciju, a djeluje i na pospješenje poroda.

Despik pospješuje rad jetre i slezene, a njegova primjena ?ini se vrlo prikladnom kod žutice. Ukoliko je vodena bolest u po?etnom stadiju, tada se pije ?aj od despika, a ?aju se dodaje nešto sjemena komora?a (br. 57) i malo cimetove kore (Cortex Cinnamomi).

Despik preliven vru?im, ali laganim bijelim vinom, preporu?ljiv je u bolestima mozga i živaca, pa se nekoliko dana pije u gutljajima (1/8 litre). Ovo se pi?e treba uzimati i kod boležljive pospanosti, kod naklonosti gr?evima i padavici, kod naklonosti udaru kapi s pojavama uzetosti i kod drhtanja udova. Ako se biljka u cvatu stavi na mo?enje u jaku rakiju i time trljaju udovi, podru?je srca i sljepoo?ice, pospješit ?e se oživljavanje, naro?ito kod sklonosti udaru kapi.

Za ja?anje živaca u mozgu popari se svježa biljka despika i time se pere glava. Ako se u toplu kupelj ulije procije?eni uvarak od despika, onda to poti?e i oživljuje organizam te umiruje gr?eve. Kod nesanice se pije ?aj od mješavine jednakih dijelova cvjetova despika, gospine trave (br. 70) cvjetova jaglaca (br. 112) i korijena odoljena (br. 153). Od te se mješavine uzima 1 puna ?ajna žlica za 1 šalicu ?ajnog oparka, a ?aj se polako pije prije spavanja. Kod nervoznog lupanja srca, gr?eva u crijevima, migrene, neurastenije, histerije i naklonosti napadajima nesvjestice, piju se dnevno 3 šalice ?aja od cvjetova despika. Za 1 šalicu ?aja uzima se 1 ?ajna žlica, opari vodom i pusti da odstoji 2-3 minute.

Kod nagluhosti kaplje se u uho svježi sok despika.

Iz povijesti despika: despik nije vjerojatno bila jako zapažena biljka u starom vijeku iako je njezina pradomovina podru?je sredozemnih zemalja. Kao i ve?inu ljekovitih i za?inskih biljaka sredozemnog podru?ja i despik su monasi preko Alpa prenijeli u sjevernije krajeve, te je u samostanskim vrtovima ve? u 11. stolje?u bila udoma?ena, a iz samostanskih vrtova prenesena i u ostale vrtove. U Kapitularima Karla Velikoga despik još nije bio spomenut, a izgleda da prva spominje tu biljku nadstojnica samostana, Hildegarda od Bingena. Interesantna je ?injenica da je uzgoj despika po?eo najprije na sjeveru i to naro?ito u Engleskoj, gdje su ve? u 16. stolje?u naveliko uzgajali tu biljku.

Napomena: sli?na despiku, samo s mnogo širim listovima i kra?im cvjetnim klasovima te manjom koli?inom eteri?nog ulja je i

LAVANDULA ŠPICA (L.) ALL. — aspik

Sinonimi: Lavandula argentina E. H. L. Krause — Lavandula latilolia (L.) Vili. — Lavandula špica v. latifolia L.

Narodni nazivi: despik — dešpik — lavendl — muški despik — spik.

I ta vrsta lavandule uspijeva kod nas na istim staništima kao i despik. Njezino ulje ima znatno manji sadržaj linalil acetata po kojem se prosu?uje vrijednost ulja. Navedene vrste lavandule odli?na su paša za p?ele, a njihove se cvjetne gran?ice rado upotrebljavaju u ku?anstvu protiv moljaca - ulaganjem osušenih gran?ica me?u rublje.



VAŽNA NAPOMENA: Opisi bolesti i mogu?i na?ini lije?enja namijenjeni su isklju?ivo informiranju i zdravstvenom prosvje?ivanju op?e populacije, te nipošto ne zamjenjuju lije?ni?ku dijagnozu ili lije?enje. Za sve dodatne informacije vezane uz Vaše zdravlje obratite se svojem lije?niku. Ovdje navedene informacije sakupljene su iz raznih izvora, stru?nih knjiga, interneta, kao i ljudi koji se profesionalno bave lije?enjem. Ne odgovaramo za nikakve eventualne posljedice Vašeg lije?enja - Vi sami ste odgovorni za svoje zdravlje!!!