Sinonimi: Lavandula angustifolia Ehrh. — Lavandula spica v. angustilolia All. — Lavandula vera DC.

Narodni nazivi: lavanda — lavandula — lavendl — lafendel — levanda — mirisni despik — ženski dešpik.


Opis biljke: to je niski višegodišnji grm, visine 50 do 80 cm, s mnogo uspravnih izdanaka, gusto prekrivenih duguljastim i uskim sivo-zelenim listovima. Modri cvjetovi nalaze se na vrhu ogranaka skupljeni u cvatove koji nalikuju klasu.


Miris i okus: cvjetovi, kao i ?itava biljka, imaju karakteristi?an, balzami?an miris, dok je okus biljke pomalo gorak.

Vrijeme cvatnje: srpanj do kolovoza.

Stanište: domovina despika su sun?ani obronci oko Sredozemnog mora, a uzgaja se i u vrtovima sjevernih podru?ja. Što se biljka kultivira sjevernije, to više gubi svoj karakteristi?an miris i bude sterilna. Kultura despika nije osjetljiva na zemljište te uspijeva i na kamenitom i mršavom zemljištu, ali zato voli sun?ane i zaklonjene položaje. Iz uzgoja ?esto iza?e u slobodnu prirodu, gdje dalje raste kao poludivlja biljka.

Ljekoviti dijelovi biljke: sabiru se cvjetovi, listovi i ?itava biljka u cvatu. Za proizvodnju ulja sabiru se cvjetni klasovi sa stapkama, koji se režu, a zatim ih se ostavi da provenu i tada se destiliraju. Ukoliko se želi kao droga dobiti ?isti cvijet, tada se cvjetni klasovi posuše na sjenovitom mjestu, a zatim se smlate i prosiju kako bi se dobio ?isti cvijet koji se mora ?uvati u zatvorenim posudama da bi što dulje zadržao svoj prvobitni miris i boju.

Ljekovite i djelotvorne tvari: to je u prvom redu eteri?no ulje s linalolom, cineolom, borneolom, geraniolom i linalilacetatom, jednim od najvrednijih sadržaja u ulju, nadalje valerianat, nerol, kumarin, jedan glikozid i malo saponina, smole, tanina i gorke tvari. Pretpostavlja se da je skup mirisnih tvari u osušenoj biljci dvostruko ve?i nego u svježe sabranoj biljci.

Ljekovito djelovanje: u službenoj je upotrebi cvijet despika (Flores Lavandulae) koji pripada aromati?nim drogama, te vrlo hlapljivo eteri?no ulje (Oleum Lavandulae). Iz despikovih cvjetova dobiva se destilacijom i parfem (Spiritus Lavandulae). Ulje despika dodaje se Hoffmannovom balzamu (Mixtura oleoso balsamica) te poznatoj kolonjskoj vodi (Spiritus coloniensis) kao i žesti za rane (Spiritus vulnerarius).

Despiku se pripisuje djelovanje na umirenje gr?eva, kao i lagano podražuju?e i osvježavaju?e djelovanje. On se primjenjuje kod nadutosti, migrene, nesvjestice, vrtoglavice i dr., iznutra kao ?ajni oparak, a izvana kao sredstvo za trljanje. Kneipp je bio pristalica te ljekovite biljke te je propisivao po 5 kapi despikovog ulja dnevno na komadi?u še?era protiv gubitka apetita, nadutosti, navale krvi u glavu, glavobolje, kod osje?aja vrtoglavice i mu?nine. Despik djeluje do odre?enog stupnja umiruju?e i korisno na organizam. Prema novijim rezultatima istraživanja, ulju despika pripisuje se i djelovanje na uništavanje klica pa se opravdava ve?a primjena toga ulja kod svih probavnih smetnji, uzrokovanih procesima truljenja i vrenja u crijevima.

Iz starih bilinarskih knjiga i pu?ke medicine: despik dobro djeluje na želudac i maternicu, smanjuje nadimanje, pospješuje izlu?ivanje mokra?e, pospješuje menstruaciju, a djeluje i na pospješenje poroda.

Despik pospješuje rad jetre i slezene, a njegova primjena ?ini se vrlo prikladnom kod žutice. Ukoliko je vodena bolest u po?etnom stadiju, tada se pije ?aj od despika, a ?aju se dodaje nešto sjemena komora?a (br. 57) i malo cimetove kore (Cortex Cinnamomi).

Despik preliven vru?im, ali laganim bijelim vinom, preporu?ljiv je u bolestima mozga i živaca, pa se nekoliko dana pije u gutljajima (1/8 litre). Ovo se pi?e treba uzimati i kod boležljive pospanosti, kod naklonosti gr?evima i padavici, kod naklonosti udaru kapi s pojavama uzetosti i kod drhtanja udova. Ako se biljka u cvatu stavi na mo?enje u jaku rakiju i time trljaju udovi, podru?je srca i sljepoo?ice, pospješit ?e se oživljavanje, naro?ito kod sklonosti udaru kapi.

Za ja?anje živaca u mozgu popari se svježa biljka despika i time se pere glava. Ako se u toplu kupelj ulije procije?eni uvarak od despika, onda to poti?e i oživljuje organizam te umiruje gr?eve. Kod nesanice se pije ?aj od mješavine jednakih dijelova cvjetova despika, gospine trave (br. 70) cvjetova jaglaca (br. 112) i korijena odoljena (br. 153). Od te se mješavine uzima 1 puna ?ajna žlica za 1 šalicu ?ajnog oparka, a ?aj se polako pije prije spavanja. Kod nervoznog lupanja srca, gr?eva u crijevima, migrene, neurastenije, histerije i naklonosti napadajima nesvjestice, piju se dnevno 3 šalice ?aja od cvjetova despika. Za 1 šalicu ?aja uzima se 1 ?ajna žlica, opari vodom i pusti da odstoji 2-3 minute.

Kod nagluhosti kaplje se u uho svježi sok despika.

Iz povijesti despika: despik nije vjerojatno bila jako zapažena biljka u starom vijeku iako je njezina pradomovina podru?je sredozemnih zemalja. Kao i ve?inu ljekovitih i za?inskih biljaka sredozemnog podru?ja i despik su monasi preko Alpa prenijeli u sjevernije krajeve, te je u samostanskim vrtovima ve? u 11. stolje?u bila udoma?ena, a iz samostanskih vrtova prenesena i u ostale vrtove. U Kapitularima Karla Velikoga despik još nije bio spomenut, a izgleda da prva spominje tu biljku nadstojnica samostana, Hildegarda od Bingena. Interesantna je ?injenica da je uzgoj despika po?eo najprije na sjeveru i to naro?ito u Engleskoj, gdje su ve? u 16. stolje?u naveliko uzgajali tu biljku.

Napomena: sli?na despiku, samo s mnogo širim listovima i kra?im cvjetnim klasovima te manjom koli?inom eteri?nog ulja je i

LAVANDULA ŠPICA (L.) ALL. — aspik

Sinonimi: Lavandula argentina E. H. L. Krause — Lavandula latilolia (L.) Vili. — Lavandula špica v. latifolia L.

Narodni nazivi: despik — dešpik — lavendl — muški despik — spik.

I ta vrsta lavandule uspijeva kod nas na istim staništima kao i despik. Njezino ulje ima znatno manji sadržaj linalil acetata po kojem se prosu?uje vrijednost ulja. Navedene vrste lavandule odli?na su paša za p?ele, a njihove se cvjetne gran?ice rado upotrebljavaju u ku?anstvu protiv moljaca - ulaganjem osušenih gran?ica me?u rublje.