Croatian English French German Italian Portuguese Russian Serbian Spanish

Bijela mrtva kopriva - LAMIUM ALBUM L.

Sinonimi: Lamium capitatum Sm. — Lamium vulgatum var. album Benth.

Narodni nazivi: bela kopriva — medi? — mrtva kopriva — pivka — žibrat — žibret.

Bijela mrtva kopriva

Opis biljke: trajna je biljka sa slabo razgranjenom 20 do 30 cm visokom i dlakavom stabljikom zelene boje, a katkada i ljubi?asto nahukana. Listovi su s peteljkom, a lisna je plojka grubo nazubljena i s obje strane slabo dlakava.

Bijela i crvena mrtva kopriva

Vršni su listovi s kra?om peteljkom i više zašiljeni. Cvjetna ?aška je zvonastog oblika, rastresito dlakava, zelena i na dnu ?esto ljubi?aste boje. Cvjetni vjen?i? je bijele do prljavo bijele boje, a unutar vjen?i?a nalaze se na dnu prstenasto prema gore svinute dla?ice. Cvjetovi su ?esto sraš?eni i deformirani. Pošto se nektar izlu?uje na dnu duge cjev?ice, posje?uju ga samo bumbari koji su jedini sa svojini dugim rilom u stanju dosegnuli nektar.

Miris i okus: bijela mrtva kopriva u po?etku je bez mirisa, a kasnije ima ponešto neugodan miris. Okusa je sluzava i oštra.

Vrijeme cvatnje: od svibnja do kolovoza, katkada cvate još u jeseni.

Stanište: ?esto se nalazi uzduž poljskih puteva, ograda, živica, željezni?kih nasipa i na zapuštenim mjestima, a nalazi se i uz staje.

Ljekoviti dijelovi biljke: sabire se biljka u cvatu (Herba Lamii albi) ili još bolje biljka u cvatu zajedno s korijenom (Herba cum Radix Lamii albi). Ranije je bilo uobi?ajeno sabiranje samo cvjetova (Flores Lamii albi). Biljka se sabire od po?etka travnja do kraja rujna. Mladi listovi, koji se pripremaju kao špinat, sabiru se u prolje?e. Biljka se smije brati samo po suhom i sun?anom vremenu.

Biljka se suši na prozra?nom mjestu, a radi što boljeg sušenja treba je temeljito dosušiti na toplom prostoru. Nedosušeni i nepravilno spremljeni biljni dijelovi brzo ?e postati tamni i neugledni i izgubit ?e ljekovitost. ?uvanje dobro osušene droge vrši se u tamnim i dobro zatvorenim staklenim posudama.

Ljekovite i djelotvorne tvari: osim tanina, eteri?nog ulja, biljne sluzi, še?era i jednog glikozida još nepoznatog sastava, biljka sadrži i saponin. Kroeber ubraja bijelu mrtvu koprivu u saponinske droge te je došao do zanimljivog zaklju?ka da se saponin u bijeloj mrtvoj koprivi smanjuje od korijena prema listovima i cvjetovima.

Biljka je prema tome kao ?itava biljka s korijenom najdjelotvornija. Ranija upotreba samo cvjetova i još k tome bez ?aške nije više opravdana.

Ljekovito djelovanje: bijela mrtva kopriva je u prvom redu vrlo dobra ljekovita biljka u lije?enju bolesti: bijelog cvijeta, neredovite menstruacije, a naro?ito kod preslabih menstruacijskih krvarenja. Za te svrhe pije se ?ajni oparak cvjetova sa ?aškom ili još bolje, biljke u cvatu sa ili bez korijena i to 2 do 3 šalice dnevno i nezasla?eno, a ?aj se priprema od 1 ?ajne žlice navedenih biljnih dijelova za 1 šalicu ?aja.

Jako se preporu?a mješavina od jednakih dijelova bijele mrtve koprive, vrkute (br. 6) i stolisnika (br. 1).

Kupelji od bijele mrtve koprive, pripremljene od ?itave biljke, preporu?a se za smekšavanje gr?enja maternice. Ove kupelji služe i za omekšavanje kontuzija i oteklina. ?itava biljka vrijedi kao sredstvo za ?iš?enje krvi, za izlu?ivanje sluzi, za smirenje gr?eva i protiv upala. Bijela mrtva kopriva upotrebljiva je kao proljetna kura za ?iš?enje krvi - kao ?aj ili povr?e - kod ekcema, skrofula, slabokrvnosti, ote?ene slezene, kiselog podrigivanja i pritiska u želucu.

?ajna kura jako pomaže kod katara dišnih puteva, bronhalnih katara, plu?nih bolesti i ?ak kod tuberkuloze plu?a nastupa poboljšanje (Kahnt). Oboljenja nalik na grižu neo?ekivano se brzo lije?e.

Primjena u pu?koj medicini: uz ve? navedene na?ine lije?enja pu?ka medicina hvali bijelu mrtvu koprivu kao lijek protiv nesanice, živ?ane premorenosti i protiv pojave bjelan?evine u mokra?i (albuminurija). Kod gnojne upale prstiju (panaritium) oboljeli se prst kupa više puta u ?ajnom oparku.

Ako se ?itava biljka s korijenom kratko prokuha u vinu i, ako se to procije?eno vino pije u gutljajima, onda to služi kao ljekoviti napitak kod bolova u slabinama te kod kamenaca u mjehuru i bubrezima.

Prašak od biljke posipan na rane pospješuje ozdravljenje. Kneipp preporu?uje stari recept pu?ke medicine, da se kod astme kroz dulje vrijeme piju dnevno 2 do 3 šalice ?aja prire?ene od ?ajne mješavine koprive (br. 150) i bijele mrtve koprive.

Za ja?anje živaca treba kroz dulje vrijeme piti dnevno 2 do 3 šalice ?aja od bijele mrtve koprive zasla?enog s medom, a ?aj se može piti i ohla?en. Kod gr?eva u mjehuru, kada je mokrenje povezano s velikim bolovima, piju se dnevno 3 do 4 šalice ?ajnog oparka i to nezasla?eno i u gutljajima. Otvorene rane na nogama (vlažna gangrena) ili opekline, lije?e se tako da se kao prvo stavi oblog od svježe ubrane biljke bijele mrtve koprive, koja se prethodno okruglom bocom dobro izvalja. U me?uvremenu se gusto ukuha nekoliko šaka biljke sa korijenom, dobro se promiješa i doda nekoliko jeda?ih žlica meda. Ta se kaša tada ohladi i nanese na opekline, a može se nanijeti i na rane koje teško zacjeljuju.

Mladi listovi pripremaju se kao rano povr?e u obliku špinata. Mješavina listova špinata s listovima bijele mrtve koprive i koprive daje vrlo ukusan proljetni špinat.

Iz povijesti te ljekovite biljke: ve? se u staroj kineskoj literaturi nalazi biljka koja se po opisu u velikoj mjeri približava bijeloj mrtvoj koprivi. Dioskurid i Plinije Sekund razlikovali su ve? to?no mrtvu koprivu od velike koprive, iako prvoj nisu htjeli priznati naro?itu ljekovitu vrijednost. Hildegarda je opisala ljekovitu biljku za koju je bez sumnje držala da se radi o bijeloj mrtvoj koprivi. U daljnjoj srednjovjekovnoj literaturi nalazi se malo podataka o mrtvoj koprivi, a Hieronymus Bock i Mattioli dali su samo oskudne podatke o toj biljci iz blaga pu?ke medicine. Tek zaslugom Kneippa i Kunzlea mrtve su koprive otrgnute iz potpunog zaborava, a njihovi su podaci mogli od moderne biologije biti samo potvr?eni. U istraživa?ima Bohnu, Leclercu i Kahntu mrtve su koprive našle temeljite propagatore svoje ljekovitosti.

Napomena: od ostalih mrtvih kopriva koje se upotrebljavaju kao ljekovite biljke treba još spomenuti:

a) LAMIUM MACULATUM L. — maljava mrtva kopriva

Sinonimi: Lamium foliosum Crantz — Lamium grandillorum Pourr. — Lamium laevigatum Ali. — Lamium mellisaefolium Mili. — Lamium mutabile Dum. — Lamium rugosum L.

Narodni nazivi: lisasta mrtva kopriva — medi? — mrtva kopriva — mrljava — piva — prisadnica — p?elosis — vinovlje — zucin med.

Opis biljke: u opisu se u velikoj mjeri podudara s prijašnjim vrstama. Cvjetovi, njih 6 do 16, složeni su u prividnom pršljenu, sa zvonastom, ?esto sme?e-ljubi?astom ?aškom. Vjen?i? je ve?inom ?iste ruž-crvene, rijetko bijele boje i na prednjem cjevastom dijelu cvijeta kao i na gornjoj usni cvijeta provi?en kratkim i prileglim dla?icama. Donja usna cvijeta ve?inom je svijetloruži?asta i provi?ena s tamnogrimiznim mrljama.

Vrijeme cvatnje: od travnja do rujna, a pojedina?no i do kasne jeseni.

Stanište: uz rubove me?a, uzduž plotova i vlažnih poljana, uz rijeke, na zidovima, napuštenim mjestima, u grabama kraj putova, a pojedina?no prodire i do subalpskih podru?ja.

Ljekovito djelovanje: ova vrsta mrtve koprive upotrebljava se u pu?koj medicini kao i crvena mrtva kopriva. Vrlo se hvali njezina ljekovitost u lije?enju slezene.

b) LAMIUM PURPUREUM L. — crvena mrtva kopriva

Sinonimi: Lamium nudum Crantz. — Lamium ocimifolium Sims.

Narodni nazivi: crvena kopriva — medi? — mrtva kopriva — pijukavac — škrlatno rde?a mrtva kopriva.

Opis biljke: sli?na je bijeloj mrtvoj koprivi samo što ima crvene cvjetove.

Miris i okus: mlade biljke su bez mirisa i okusa, a kasnije su pomalo neugodna mirisa i svojstvena okusa.

Vrijeme cvatnje: svibanj do rujna.

Stanište: ?esto se nalazi kao korov u vrtovima, oranicama, na livadama, u poljskim me?ama od nizina do planinskih pašnjaka (2000 m).

Ljekoviti dijelovi biljke: u mjesecu travnju sabire se mlada biljka u svrhu uživanja kao povr?e, a od travnja do polovine svibnja sabire se biljka u cvatu sa ili bez korijena i suši u hladu.

Ljekovite i djelotvorne tvari: budu?i da biljka nalazi primjenu samo u pu?koj medicini, nije još temeljito istražena. Dokazani su: biljna sluz, tanin, nešto eteri?nog ulja i nekoliko rijetkih mineralnih tvari.

Ljekovito djelovanje: crvena mrtva kopriva bila je odavno ljekovita biljka njema?ke pu?ke medicine te je hvaljena u njezinom djelovanju protiv krvarenja. Na selu je polažu svježu kao prvu pomo? na ozljede kod ljudi i životinja. Ona služi nadalje kao lijek za smekšavanje ?ireva i kao ljekovita biljka za unutarnje ženske bolesti i teško?e kao što je to nabrojeno kod bijele mrtve koprive. Kao lagano sredstvo za otvaranje, izlu?ivanje vode i ?iš?enje krvi, jako se preporu?a posve mlada biljka, pripremljena miješanjem sa špinatom, a u svakom slu?aju s koprivom.

Crvena mrtva kopriva dosta se upotrebljava za umirenje jakih proljeva.


VAŽNA NAPOMENA: Opisi bolesti i mogu?i na?ini lije?enja namijenjeni su isklju?ivo informiranju i zdravstvenom prosvje?ivanju op?e populacije, te nipošto ne zamjenjuju lije?ni?ku dijagnozu ili lije?enje. Za sve dodatne informacije vezane uz Vaše zdravlje obratite se svojem lije?niku. Ovdje navedene informacije sakupljene su iz raznih izvora, stru?nih knjiga, interneta, kao i ljudi koji se profesionalno bave lije?enjem. Ne odgovaramo za nikakve eventualne posljedice Vašeg lije?enja - Vi sami ste odgovorni za svoje zdravlje!!!