Croatian English French German Italian Portuguese Russian Serbian Spanish

Borovica obi?na - JUNIPERUS COMMUNIS L.

Narodni nazivi: borovac — borovica — borovnica — brin — brina — smrekinja — fenja — kleka — klekinja — smreka — smrekinja -— smrika — smri?ka — smr?a — šmreka — šmrekovina — venja.

Borovica obi?na

Opis biljke: s obzirom na rast, oblik i veli?inu, oblik iglica, borovica je vrlo promjenljiva biljka. Ve? prema staništu, javlja se kao patuljasti grm, jedva 0,5 m visine, kao grm do 4 m i kao drvo do 7 m visine. Listovi su igli?asti, u po?etku svijetlozelene boje, kasnije potamne, a po sredini gornje strane lista pokazuje se plavkasto-bijela crta. Listovi su dugi 8 do 10 milimetara prema vrhu zašiljeni i bodljikavi, a smješteni su u trodjelni pršljen. Sitni i jednospolni cvjetovi razvijaju se u pazušcima listova, odvojeno na pojedinim biljkama jer je biljka dvodomna. Muški cvjetovi sastoje se od mnogobrojno poredanih prašnika u pršljen, a ženski cvjetovi od 3 uspravna sjemena pupoljka koji su poduprti s 3 ljuske. Gornji dio tog malog ?ešera je mesnat i pretvara se u okruglu bobu koja je u 1 godini zelena i jajasta oblika, a u drugoj godini dozori u tamnocrno-sme?u okruglu bobu s plavim maškom. Mogu? je i trogodišnji razvitak od cvjetanja do sazrijevanja boba.

Borovica obi?na

Miris i okus: iz svih dijelova te biljke izlazi svojstven, fino aromati?an miris, a i drvo borovice lijepo miriši. Drvo i iglice razvijaju prilikom sagorijevanja balzami?an miris. Bobe imaju smolast i aromati?an miris, a okusa su gorko-slatkog te su istovremeno mirisne i smolaste. Okus iglica je smolast, nešto gorak, ali aromati?an.

Vrijeme cvatnje: travanj - svibanj, a vrijeme sazrijevanja plodova u jeseni (listopad) idu?e godine.

Stanište: borovica nema naro?itih zahtjeva na tlo, a dolazi ?esto u velikom mnoštvu na kamenitoj i kraškoj podlozi od primorskog podru?ja do planinskih i brdskih podru?ja.

Ljekoviti dijelovi biljke: biljka borovice ?itava je ljekovita, no u prvom redu se sabiru plodovi (Baccae Juniperi ili Fructus Juniperi communis) od jeseni pa ?ak i do zime ako to dozvoljavaju vremenske prilike. Plodovi se sabiru tako da se s grane omlate na ponjavu, a iza toga se razastru radi sušenja na suho i zra?no mjesto. Plod borovice suši se samo prirodnim putem te se ne smije sušiti ni na suncu ni na umjetnoj toplini. U nekim se podru?jima sabiru velike koli?ine plodova borovice te se tada sušenje obavlja ?esto u sloju debljine pedlja, no u tom je slu?aju treba ?eš?e miješati da se ne bi ugrijala i izgubila eteri?no ulje. Ako se borovica upotrebljava za pe?enje rakije ili dobivanje eteri?nog ulja, tada se odmah iza sabiranja može pristupiti preradi. Spremanje suhih plodova borovice najprikladnije je, ukoliko se radi o manjim koli?inama, u drvenim ili staklenim posudama koje se daju dobro zatvoriti. Iglice i vrškovi gran?ica (Herba odnosno Sununitates Juniperi) sabiru se od travnja do kraja lipnja mjeseca. Sušenje i ?uvanje jednako je kao i kod plodova samo što se prije spremanja osušene gran?ice sitno izrežu. Drvo borovice (Lignum Juniperi) od mladih grana sabire se isto tako od travnja do kraja lipnja. Sitno izrezano drvo nakon sušenja ?uva se jednako kao i plodovi.

Ulje od borovice (Oleum Juniperi baccarum) dobiva se destilacijom, te je uglavnom sadržano u plodovima. Dobivanje ulja ne može se dobro pripremiti u ku?anstvu te se to ulje kupuje u ljekarnama.

Ulje iz drveta (Oleum Cadinum ili Oleum Juniperi empyreumaticum) dobiva se suhom destilacijom drva od borovice te se tako?er nabavlja u ljekarnama.

Špirit od borovice (Špiritus Juniperi) sastavljen je iz jednog dijela ulja od borovice i 3 dijela alkohola (Spiritus vini). Za osjetljive osobe razre?uje se špirit od borovice i jednim dijelom prokuhane vode. Špirit borovice ne smije se zamijeniti borovi?kom rakijom ili klekova?om koja se dobiva iz plodova borovice postupkom kojim se dobivaju i druge vrste rakije.

Tinktura borovice (Tinctura Juniperi) dobiva se stavljanjem plodova borovice u alkohol ili jaku rakiju; zatim se ostavi na suncu da provrije.

Sok borovice (Succus Juniperi inspissatus i Succus Juniperi) priprema se od plodova sa ili bez dodatka še?era.

U pu?koj medicini, iako rijetko, upotrebljava se i korijen borovice (Radix Juniperi).

Ljekovite i djelotvorne tvari: relativno visok sadržaj eteri?nog ulja koje se sastoji uglavnom iz terpena, gorka tvar juniperin, tanin, smola, mast sli?na vosku, pentozani, pektin, taninski glikozid, grož?ani še?er, mravlja i octena kiselina, inozit, invertni še?er, kalcij naro?ito vezan na jabu?nu kiselinu, kalij, mangan vezan na octenu kiselinu. Izdanci i mlade iglice sadrže i vitamin C.

Ljekovito djelovanje: ljekovito djelovanje je toliko mnogostrano, da je ve? Hieronymus Bock u svojoj knjizi o ljekovitom bilju, 1577. god. pisao o borovici slijede?e: "Zbroj djelovanja te dobre osobine borovice nije mogu?e opisati."

Ljekovito djelovanje proizlazi uglavnom iz eteri?nog ulja koje je najve?im dijelom sadržano u bobama. Borovi?ino ulje u velikoj mjeri djeluje antisepti?ki i rastvara masti, te kod upotrebe na koži prodire u znatnoj mjeri u organizam. To vrlo povoljno djeluje kod svih bolesti zglobova jer lije?i i dublja žarišta bolesti. Do?e li udisanjem para eteri?no ulje ili njegovo razrje?enje u dodir sa sluznicom plu?a, ograni?uje se prekomjerno izlu?ivanje sluznice plu?a. To predstavlja blagotvorno djelovanje kod vlažnog ili vrlo vlažnog bronhitisa. Ta visoka antibaktericidna snaga vrši zna?ajan utjecaj na lije?enje infekcioznih plu?nih bolesti kao kod vlažne plu?ne gangrene i kod teških tuberkuloznih procesa plu?a. Ovdje se ograni?uje širenje inlekcioznih dijelova, tako da uz pospješenje izbacivanja gnojnog sekreta nastupa ja?anje i ozdravljivanje zahva?enih plu?a. Sirup od borovice djeluje vrlo dobro kod tuberkuloze plu?a u dje?joj dobi jer osim baktericidnog djelovanja dolazi do poboljšanja apetita pa to uzrokuje ne samo pove?anje tjelesne težine, nego se poboljšanom cjelokupnom izmjenom tvari i izlu?ivanjem svih otrovnih tvari povisuje i obrambena snaga organizma.

Daljnje podru?je primjene proizlazi iz ljekovitog utjecaja kod svih oboljenja želuca i crijeva, kao kod inlekcioznih crijevnih gr?eva, upalnih katara crijeva, upale želuca, želu?anih gr?eva i dr. Ve? spomenuta visoka raskužna snaga i ovdje djeluje vrlo brzo: procesi truljenja i vrenja gube brzo hranljivu podlogu te se vrši ?iš?enje želuca i crijeva; ulje borovice ubija bacterium coli. Poja?ani rad crijeva i poja?ani rad muskulature crijeva pospješuje sekreciju želuca i crijeva, a time po?inje i jedna normalna i zdrava funkcija želuca i crijeva.

Borovi?ino ulje u plodovima, odnosno, pripremljeno u ?aju, otklanja ne samo taloženje mokra?ne kiseline u tijelu, nego je i jako preporu?ljivo sredstvo protiv vodene bolesti, kroni?nog katara mjehura itd.

Budu?i da poti?e protok krvi trbušnih organa, utje?e i na menstruaciju, pa je upotreba ?aja od plodova borovice djelotvorna za žene, pri ?emu se ne treba bojati opasnosti od poba?aja ?ak i kod upotrebe ve?ih koli?ina plodova.

Eteri?no ulje uzrokuje na koži snažan nadražaj pa dolazi do paljenja, svrbeža i kožnog crvenila. Ve?e koli?ine prouzrokuju upalu kože, jake otekline i stvaranje mjehura. Treba spomenuti i zapažen utjecaj borovi?inog ulja na najrazli?itije živ?ane smetnje, koje kod slabe funkcije u izmjeni tvari uzrokuju i umor, glavobolju, bolove u zatiljku, op?u razdražljivost, pomanjkanje mogu?nosti koncentracije, migrenu, nervozne teško?e srca i dr. Upravo kod glavobolja nalik na migrenu ?ajna kupka s plodovima borovice donosi olakšanje i kona?no ozdravljenje.

Povoljan utjecaj na izmjenu tvari zapažen je i kod še?ernih bolesnika, te se bolesnicima koji boluju od še?erne bolesti može preporu?iti uzimanje soka od plodova borovice u odgovaraju?em razrje?enju ili nezasla?eni ?aj od plodova borovice. Taj ?aj vrlo povoljno utje?e na probavne smetnje koje nastaju uslijed nedovoljnog stvaranja solne kiseline, odnosno, želu?anog soka.

Uz ?isto borovi?ino ulje, dobiveno iz plodova, dobiva se destilacijom drveta borovice tako?er ulje koje se u službenoj upotrebi zove Oleum cadinum ili Oleum Juniperi empyreumaticum. Ono se upotrebljava izvana za lije?enje kroni?nih kožnih osipa, bolesti kože sa ?vori?ima koji se na površini ljušte (psoriasis vulgaris) itd. To ulje nije rijetko i svijetlo kao ulje dobiveno iz plodova, nego je poput smole, tamno i gusto. Uvarak iglica i mladih izdanaka borovice kao kupelj za noge otklanja otekline nogu i ostale smetnje u cirkulaciji, a primijenjen kao potpuna kupelj djeluje povoljno na cjelokupnu cirkulaciju krvi.

Rakija od borovice (borovi?ka, klekova?a) kao i tinktura od borovice obljubljen je pu?ki lijek kod pokvarenog želuca, bronhalnog katara, astme, bolesti bubrega i mjehura te kod gihta, išijasa i reumatizma pri ?emu se ?esto upotrebljava u obliku masaže kod zadnje tri navedene bolesti.

Špirit od borovice upotrebljava se prije svega za vanjsku upotrebu, kao sredstvo za masažu kod reumati?nih oboljenja.

?aj od plodova borovice: potrebna je 1 ?ajna žlica dobro zgnje?enih plodova za 1 šalicu ?ajnog oparka, ?aj se ostavi 5 do 10 minuta pokriven, zatim se procijedi, a piju se 1 do 2 šalice dnevno. Kod želu?anih i crijevnih oboljenja i kod še?erne bolesti ?aj se pije nezasla?en. Kod oboljenja organa za disanje, da bi se poja?ala otpornost organizma i za poboljšanje izmjene tvari može se ?aj zasladiti dodavanjem 1 ?ajne žlice meda u topli ?aj, a može se zasladiti i še?erom.

Djelotvorne su i slijede?e ?ajne mješavine: za poticanje protoka krvi i izlu?ivanje iz tijela te poboljšanje izmjene tvari preporu?uju se slijede?e biljne mješavine u jednakim dijelovima: plodovi borovice, stolisnik (br. 1) i kopriva (br. 150) ili plodovi borovice, listovi breze (br. 33) i kamilica (br. 89).

Kod gr?eva u crijevima, upalnih oboljenja crijeva, upale želuca i gr?eva u želucu priprema se ?ajna mješavina od jednakih dijelova plodova borovice, pelina (br. 23) i kamilice (br. 89).

Bolesnicima od še?erne bolesti preporu?a se slijede?a ?ajna mješavina: plodovi borovice, komuške od graha (br. 80a), listovi borovnice (br. 151) i kopriva (br. 150) u jednakim dijelovima.

Kod gripoznih prehlada miješaju se u jednakim dijelovima plodovi borovice s podbijelom (br. 149), trpucem (br. 108), cvjetovima bazge (br. 133a) i korom od vrbe (br. 131).

Kod pomanjkanja apetita miješa se u jednakim dijelovima plod borovice, listovi mati?njaka (br. 91), ki?ica (br. 43) i listovi koprive (br. 150).

Priprema tih ?ajnih mješavina vrši se po op?im uputama za pripremanje ?ajeva. ?ajevi, preporu?eni za bolji protok krvi, poboljšanje izmjene tvari, za gripozne prehlade i za otklanjanje pomanjkanja apetita zasla?uju se medom, dok se ostale ?ajne mješavine moraju piti nezasla?ene.

Sirup od plodova borovice: 500 g plodova borovice kratko se prokuha u 3 litre vode, nakon toga se plodovi zgnje?e i još jednom prokuhaju, a vode se doda prema potrebi. Prokuhana masa protiješti se kroz sito i kada se ohladi doda se toliko meda dok ne nastane gusta masa poput sirupa. Sirup se puni u staklene boce sa širokim grlom i dobro se za?epi. Djeci se daje 3 puta dnevno 1 sat prije glavnih obroka po 1 ?ajna žlica toga sirupa, a odrasli uzimaju po 2 ?ajne žlice na isti na?in. Ovim sirupom lije?i se pomanjkanje apetita, osjetljiva plu?a pa ?ak i tuberkuloza plu?a. Kneippovo lije?enje kurom plodova borovice: "Tko trpi uslijed slabog želuca, neka primijeni od vremena do vremena kuru s plodovima borovice koja se sastoji u tome da 1 dan po?ne sa 5 plodova i tako nastavi uzimaju?i svaki dan 1 plod više dobro sažvakan dok ne dospije do 15 plodova pa se onda ide niže i to s 1 plodom dnevno manje dok se ponovo ne dostigne broj od 5 plodova."

Ta Kneippova kura nije prikladna za svakoga, a osobe koje su osjetljive na bubrege moraju se za vrijeme kure podvr?i lije?ni?koj kontroli. Op?e napomene kod lije?enja borovicom: radi mnogostranog ljekovitog djelovanja plodova borovice treba uvijek paziti, jer ve?e koli?ine ili dulja upotreba može prouzro?iti nadražaje ili upalu bubrega, pa dolazi do izlu?ivanja bjelan?evine i krvi u mokra?i. Kod akutnih ili kroni?nih bolesti bubrega ne smiju se primjenjivati kure s plodovima borovice niti se smije uzimati ?aj od borovice. Od toga su izuzeti homeopatski preparati borovice jer je u tim preparatima odre?eno razrje?enje za lije?enje bolesti.

Primjena u pu?koj medicini: u podru?jima gdje borovica uspijeva, ona u narodu uživa najve?i ugled. Još od davnine važe plodovi borovice kao sredstvo za zaštitu protiv kuge, kolere i drugih pošasti. Kolera i kuga su, doduše, nestale iz Evrope, ali je do današnjih dana ostalo u shva?anju pu?ke medicine da je žvakanje plodova borovice najbolje sredstvo protiv svake zaraze.

Kod crijevnih gr?eva pije se ?ajna mješavina od jednakih dijelova plodova borovice, biljke pelina (br. 23), stolisnika (br. 1) i cvjetova kamilice (br. 89), a uzima se 1 ?ajna žlica za 1 šalicu ?ajnog oparka i to nezasla?eno. Plodovi borovice namo?eni u rakiju obljubljeni su ku?ni lijek kod proljeva, gr?eva u crijevima, vodene bolesti te kod prvih znakova gripozne prehlade. Dim plodova i gran?ica borovice usisan u usta pomo?u lijevka lije?i zubobolju. Zdrobljeni plodovi stavljeni na ?elo ublažuju glavobolju.

Uvarak od korijena ili drveta borovice naro?ito je sredstvo za izlu?ivanje vode. Zeleni plodovi, zgnje?eni i pomiješani s neslanim maslacem, daju mast za lije?enje krasta, lišajeva i kožnih osipa te za sazrijevanje oteklina i ?ireva. Ispiranje usta ?ašom mla?ne vode u kojoj je dodano nekoliko kapi borovi?nog ulja, otklanja loš zadah.

Kod bolesti jetre, ?ireva na želucu i vodene bolesti sažva?e se dnevno 3 do 5 plodova ujutro na tašte, a doru?kuje se tek nekoliko sati kasnije. Drvo od borovice usitnjeno na male komadi?e i jednom prokuhano (1 puna ?ajna žlica na 1 šalicu) odli?an je ?aj za ?iš?enje krvi.

Žvakanje plodova borovice odstranjuje žgaravicu. Pepeo od drveta borovice, 150 g rastvoreno u 1 litri dobrog bijelog vina i mo?eno kroz 8 dana, treba ?eš?e dnevno protresti i nakon toga procijediti kroz lanenu krpu. To filtrirano vino odli?no je sredstvo za pospješenje mokrenja te kod vodene bolesti djeluje na izlu?ivanje vode. Mokra?a poprima miris poput ljubica, jednako kao i kod uzimanja ?aja ili plodova od borovice.

Plodovi borovice gusto ukuhani sa še?erom daju prijatan kompot koji poti?e apetit, ja?a želudac i pospješuje probavu, a u zimskim mjesecima nadopunjuje pomanjkanje vitamina.

Primjena u lije?enju životinja: uvarak mladih izdanaka borovice daje se kod gušavosti konja, a primjenjuje se i kao oblog. Uvarak od plodova daje se stoci kao sredstvo za izlu?ivanje mokra?e ili kod crijevnih gr?eva. Konjima se kod kolike daje komad kruha prethodno namo?en u rakiju od borovice.

Borovica naro?ito pospješuje mokrenje kod psa. Pokusi su pokazali da je koli?ina mokra?e u tom slu?aju 7 puta ve?a od normalne dnevne koli?ine. Ulje borovice, pomiješano sa svinjskom maš?u, daje mast protiv lišaja, ekcema te protiv svakovrsnih ?ireva i oteklina.

Zdrobljeni plodovi borovice, primiješani sto?noj hrani, otklanjaju kod doma?ih životinja nevoljkost za uzimanjem hrane. Kod sto?nih epidemija sto?ne se nastambe preventivno više puta dnevno zadimljuju goru?im granama i plodovima borovice.

Napomena: podvrsta obi?ne borovice, tzv. patuljasta borovica — Juniperus communis ssp. nana (Willd.) je alpski oblik borovice s jednakom ljekovitom snagom. U nekim se brdskim podru?jima, gdje se ta podvrsta borovice javlja, u shva?anju pu?ke medicine drži da je još djelotvornija od obi?ne borovice.



VAŽNA NAPOMENA: Opisi bolesti i mogu?i na?ini lije?enja namijenjeni su isklju?ivo informiranju i zdravstvenom prosvje?ivanju op?e populacije, te nipošto ne zamjenjuju lije?ni?ku dijagnozu ili lije?enje. Za sve dodatne informacije vezane uz Vaše zdravlje obratite se svojem lije?niku. Ovdje navedene informacije sakupljene su iz raznih izvora, stru?nih knjiga, interneta, kao i ljudi koji se profesionalno bave lije?enjem. Ne odgovaramo za nikakve eventualne posljedice Vašeg lije?enja - Vi sami ste odgovorni za svoje zdravlje!!!