Croatian English French German Italian Portuguese Russian Serbian Spanish

Sladi? - GLYCYRRHIZA GLABRA L.

Sinonimi: Liquiritia officinalis Moench

Narodni nazivi: gli?irica — gospino zelje — patika — sladka korenica — sladkoI drvo — slatka trava — slatki bagren — slatki koren — slatki korijen.

Sladi?

Opis biljke: sladi? je višegodišnja biljka, visine oko 1 m, s drvenastim korijenom, koji je izvana sme?e, a na prijelomu blijedožute boje. Stabljika je u donjim dijelovima okrugla, a u gornjoj polovini pravokutna. Listovi su suprotni i neparno perasti i sastavljeni od 3 do 7 pari listi?a s kratkom peteljkom. Listi?i su jajolikog oblika, po rubu cijeli, dugi 2 do 4 cm, a široki polovinu svoje duljine. Gornja strana listi?a je gola i glatka, dok je donja strana ve?inom ljepljiva. Cvatovi su na dugim peteljkama, grozdastog oblika s mnogobrojnim Ijubi?asto-bijelim cvjetovima.

Sladi?

Miris i okus: korijen ima ugodan miris, a okusa je napadno slatka.

Vrijeme cvatnje: ve? prema staništu od sredine lipnja do kolovoza.

Stanište: domovina sladi?a je Južna Evropa, no uzgaja se i na drugim umjerenim klimatskim podru?jima. Biljka najbolje uspijeva na pjeskovitim i ilovastim tlima, osjetljiva je na mraz, a ne podnosi gnojenje gnojnicom i stajskim gnojem.

Ljekoviti dijelovi biljke: sabire se korijen (Radix Liquiritiae) koji se iskapa u ožujku i travnju ili u listopadu i studenome. U prometu drogama nalaze se ve?inom dvije vrste i to korijen u neoguljenom stanju (Radix Liquiritiae hispunica ili Radix Liquiritiae naturalis) te korijen u oguljenom stanju, kao ruski sladi? (Radix Liquiritiae russica ili Radix Liquiritiae decorticata). Vrlo je cijenjen korijen sladi?a koji se uzgaja u Njema?koj, ve? od 15. stolje?a u okolici Bamberga. U grbu grada Bamberga ve? nekoliko stolje?a ucrtana je grana sladi?a.

Ljekovite i djelotvorne tvari: glavna ljekovita tvar je glicirhizin, tvar poput saponina, koja ima jednaka svojstva kao saponin, neotrovna je, a njezino je djelovanje u rastvaranju i lakšem izlu?ivanju sluzi. Ta ljekovita tvar ne uzrokuje nikakav nadražaj na sluznicu. Korijen nadalje sadrži duši?ne spojeve, malo tanina, masti, mnogo škroba, eteri?no ulje, gorke tvari, asparagin, malo oksalne kiseline i smole.

Ljekovito djelovanje: sladi? se ubraja u najstarije ljekovite biljke u povijesti te je ve? sa hvalom spomenut kao sredstvo za lije?enje kašlja u jednom staroegipatskom papirusu, oko 3000. god. pr. n. e. Dok Hipokrat primjenjuje korijen samo izvana, kod Teofrasta iz Erezosa, Dioskurida, a tako?er i kod Plinija, preporu?a se kao sredstvo za kašalj kod tuberkuloze plu?a i kao sredstvo za želudac. U srednjem vijeku proširila se mogu?nost primjene te ljekovite biljke, te Mattioli spominje korijen sladi?a kao lijek za bubrege, mjehur i jetru. Katkad se upozorava na štetnost od duge upotrebe korijena jer slatka sluz korijena može uzrokovati nadimanje. Kao i kod svake ljekovite biljke, ne treba nikada jednu te istu ljekovitu biljku ili biljnu mješavinu upotrebljavati dulje vrijeme. U svakom slu?aju je korijen sladi?a izvrstan lijek kod kašlja, jer pospješuje rastvaranje i izbacivanje sluzi, lije?i promuklost, a dobri uspjesi u lije?enju postižu se ?ak i kod tuberkuloze u po?etnom slanju. Uspješna je i njegova primjena kod bolesti mjehura i bubrega.

Vrlo je obljubljena mješavina sitno izrezanog korijena sladi?a s jednakim dijelovima podbijela (br. 149), bijelog sljeza (br. 12) i trpuca (br. 108). Kao ?aj samo od korijena sladi?a ili kao spomenuta ?ajna mješavina uzima se 1 ?ajna žlica na 1 šalicu ?ajnog oparka, a piju se dnevno 2 do 3 šalice zasla?ene s malo meda. Prema novijim istraživanjima, korijen sladi?a djeluje i na izlu?ivanje vode.

Iz glicirhizina stvara se glikuronska kiselina, važna za produkte izmjene tvari, ako se izlu?uju putem bubrega. Glikuronska kiselina ?ini taloge izmjene tvari tako re?i najprije sposobne za izlu?ivanje putem mokra?e, pa se zbog toga sladi?u s pravom pripisuje važno ljekovito djelovanje u izlu?ivanju otrovnih tvari iz tijela (Abderhalden).

?esto se ?uje, naro?ito u zadnje vrijeme, o otkri?u da je sok od sladi?a vrlo dobar lijek protiv ?ireva na želucu i dvanaestercu. Prednost te najnovije metode lije?enja leži prije svega u tome što se kura lije?enja može primijeniti ambulantno, bez mirovanja u krevetu i bez naro?itih propisa s obzirom na dijetu, pa se kura može obaviti uz posao.

Me?utim, novija su iskustva pokazala da se samim uzimanjem soka ništa ne postiže. Tako?er je utvr?eno da prekora?enjem odre?ene koli?ine nastupa prekomjerno povišenje krvnog tlaka, glavobolja, vrtoglavica i stvaranje edema, ako se sok nekontrolirano uzima u ve?im koli?inama uvjerenjem da ve?e koli?ine imaju ve?e ljekovito djelovanje. Utvr?ena je kao neškodljiva i s punim djelovanjem koli?ina od 40 g soka sladi?a, rastvorena u 100 do 150 g mla?ne vode. Ta se koli?ina uzima jeda?om žlicom, razdijeljena na ?itav dan, ali uz hranu bez kuhinjske soli i vrlo malo mesa. Pri tom treba izbjegavati alkohol, pi?a koja sadrže uglji?nu kiselinu (pivo!), životinjsku mast i oštre za?ine. Kod starijih se osoba kao, i kod sr?anih bolesnika, ta kura ne treba primjenjivati.

Primjena u pu?koj medicini: ?aj od korijena sladi?a oduvijek je poznat kao ?aj protiv kašlja, a prije svega kao sirup za kašalj kod djece. Kada djeca trpe od za?epljenosti, s uspjehom se primjenjuje sok od sladi?a.


VAŽNA NAPOMENA: Opisi bolesti i mogu?i na?ini lije?enja namijenjeni su isklju?ivo informiranju i zdravstvenom prosvje?ivanju op?e populacije, te nipošto ne zamjenjuju lije?ni?ku dijagnozu ili lije?enje. Za sve dodatne informacije vezane uz Vaše zdravlje obratite se svojem lije?niku. Ovdje navedene informacije sakupljene su iz raznih izvora, stru?nih knjiga, interneta, kao i ljudi koji se profesionalno bave lije?enjem. Ne odgovaramo za nikakve eventualne posljedice Vašeg lije?enja - Vi sami ste odgovorni za svoje zdravlje!!!