Sinonimi: Fragaria silvestris Duch. — Fragaria vulgaris Ehrh.

Narodni nazivi: crvena jagoda — fragula — jagoda — jagoda divlja — jagodnjak — jagodnjača — petoprsna kupjenica — pozemljuša — rdeča jagoda — rumena malina — smokvica — sunice — troskva.


Opis biljke: to je trajna biljka koja se razmnožava vriježama koje pužu vodoravno po zemlji, ukorjenjuju se i stvaraju nadzemne dijelove biljke. Listovi su na peteljkama i trostruko su perasti. Listići su gotovo jajoliko okrugli, nazubljeni i dlakavi. Pravilni bijeli cvjetovi nalaze se na dugim drškama, dok su sočni plodovi crvene boje.


Miris i okus: biljka bez cvjetova gotovo je bez mirisa i nešto trpka, a okus joj je nalik okusu trave i nagorak.

Vrijeme cvatnje: travanj do lipanj. U jeseni moguća je katkada i druga cvatnja.

Sazrijevanje plodova je od početka lipnja do jeseni, što je ovisno o staništu, gdje biljka raste.

Stanište: šumska jagoda je vrlo uobičajena i poznata biljka te raste gotovo svuda na šumskim čistinama, na proredama, na padinama i šumskim livadama.

Ljekoviti dijelovi biljke: sabiru se listovi (Folia Fragariae) ili čitav nadzemni dio biljke bez cvjetova (Herba Fragariae) od svibnja do mjeseca srpnja. U pučkoj medicini sabire se i korijen (Rhizoma Fragariae) i to ili rano u proljeće ili u kasnoj jeseni. Listove, biljku ili korijen treba sušiti u hladu na prozračnom mjestu. Plodovi imaju ugodan miris i fini slatki okus. Jagode su dosta bogate vitaminom C, no sadržaj vitamina nije stalan te jako ovisi o utjecaju staništa. Općenito sadržaj vitaminima C bi trebao biti visok na staništima na kojima je dug utjecaj sunčane svjetlosti kao i na staništima kod kojih su dani topli, a noći vrlo hladne, iako ta promatranja još do sada kod nijedne biljke nisu izvršena.

Plodovi sadrže osim toga jedan niz do sada pobliže neistraženih voćnih kiselina i šećera.

Ljekovite i djelotvorne tvari listova, odnosno čitave biljke, nisu još pobliže istražene i osim tanina, sluzi, organskih kiselina, spojeva željeza i vapna, nisu utvrđene nikakve ljekovite tvari.

Ljekovito djelovanje: u pučkoj medicini nekoć toliko cijenjena biljka pala je u novije vrijeme gotovo potpuno u zaborav. Tek je poznati bilinar Sebastian Kneipp preporučio šumsku jagodu kao ljekovitu biljku, te je savjetovao da joj se posveti više pažnje. On je preporučivao čaj od listova šumske jagode kojemu je dobro primiješati biljku lazarkinju mirisnu (br. 26), pa čaj dobiva ugodnu aromu. Kneipp kaže: "Jagode se daju osobito rekonvalescentima koji osjećaju veliku slabost i nemoć; kod pijeska i kamenaca preporuča se kroz čitavo vrijeme dok traju jagode dnevno uzimanje jednakih obroka jagoda. Također treba da redovito uzimaju jagode i oni koji boluju na jetri kao i one osobe koje imaju osipe uzrokovane bolesnom krvi." Čaj od listova šumske jagode pospješuje izlučivanje mokraće i steže.

Veliki istraživač prirode Karl von Linne (1707-1778) liječio je sebi kurama jagode teške napade gihta. On oduševljen opisuje da su napadi obilnim uživanjem jagoda gotovo prestali. Njegova kura jagoda protiv gihta našla je mnogobrojne sljedbenike koji su uvijek potvrdili njezinu ljekovitost. Kura s jagodama može se dodatno primijeniti i kod oboljenja bubrega kao i kod dijateze mokraćne kiseline. Budući da kod jagoda polovina šećera postoji u obliku voćnog šećera, mogu se jagode uključiti u dijetnu hranu šećernih bolesnika.

Od osobitog značenja su jagode ako je u pitanju liječenje sprue (tropska bolest nepoznatog uzroka okarakterizirana proljevima i stolicom koja sadrži neprobavljenu mast). Protiv te crijevne bolesti koja u Indiji, Malajskom arhipelagu i Kini napada Evropljane koji tamo žive, a pojavljuje se isto tako i u srednjoj Evropi, ne pomaže niti jedna voćna kura tako brzo i djelotvorno kao kura s jagodama. Kod sprue, kako je poznato, nastupaju osjetne smetnje u probavi masnoća, tako da bolesnici mršave, pate od slabokrvnosti i konačno trpe na bolnim upalama živaca. Koža postaje naborana i dobiva sivu boju. Već prema stanju oboljenja dolazi pomoću kure jagoda do potpunog ozdravljenja, a u najtežim slučajevima postiže se znatno poboljšanje.

Te tako izvanredno prijatne jagode skrivaju još mnoge nepoznate tvari pa bi bio zahvalni zadatak da se istraže.

To što jagode svojim tako jedinstvenim ljekovitim djelovanjem ne odgovaraju nekim osjetljivim ljudima, čak šta više mogu izazvati koprivnjaču (urticaria - bolest kože koja nastaje zbog preosjetljivosti organizma na neke tvari), ne ugrožava njihovu vrijednost kao ljekovite biljke. Koprivnjaču kod preosjetljivih osoba većinom uzrokuje ulazak u krv neprerađenih bjelančevina iz jagoda, pa takve osobe trebaju izbjegavati osim jagoda i jaja, kamenice (školjke) i čokoladu. Nastupi li koprivnjača nakon uživanja jagoda, treba odmah uzimati sirovu hranu siromašnu bjelančevinama radi promjene u ishrani kao i pripaziti na dobru i urednu stolicu. U svakom slučaju potrebno je savjetovati se sa liječnikom da bi se utvrdio dublji razlog osipa koprivnjače.

Primjena u pučkoj medicini: pučka medicina tvrdi oduvijek da jagode djeluju na pospješenje stolice i na jačanje cjelokupnog organizma. Ima li se na umu da jagode osim ostalih hranjivih tvari sadrže i mineralne tvari, spojeve vapna i željeza, onda tvrdnja pučke medicine ima bez sumnje svoju opravdanost, jer soli pospješuju stolicu, a koštice i sastavni dijelovi staničnih stijenki u jagodi povisuju djelatnost crijeva.

Ugodan okus jagoda navodi da se uzimaju i nakon potpune sitosti kao dodatak jelu. Jagode su radi svoje lake probavljivosti vrlo prikladne za postizanje potrebne tjelesne težine, naročito gdje je to potrebno uslijed dulje bolesti ili tjelesne slabosti. Primiješa li se jagodama tučeno slatko vrhnje i šećer djelovanje će biti još brže.

Oparak od korijena šumske jagode priređen od 20 do 25 g na 1 litru vode je sredstvo koje lagano steže i vrlo je prikladno za liječenje proljeva. Oblog od zdrobljenih listova hladi upale, sužuje manje rane i dovodi ih do izlječenja. Čaj od suhih listova u pučkoj je medicini vrlo cijenjen kao čaj za čišćenje krvi pogotovu ako se listovi šumske jagode pomiješaju s ostalim proljetnim cvjetovima: listovima kupine (br. 129), cvijetom tratinčice (br. 29), listovima maline (br. 130), plućnjakom (br. 118) i dr. Listovi šumske jagode mogu prouzročiti isto ljekovito djelovanje kao i listovi kupine (br. 129) kod želučanog i crijevnog katara, proljeva i hemeroida.

Sok od jagoda djeluje kao i sok od malina (br. 130) osobito dobro kod napuhnutih osoba. Svježe istiješteni sok jagoda dobro je sredstvo kod zadržavanja mokraće.

Oparak od listova i korijena liječi bolesti jetre, a čaj od korijena šumske jagode smiruje krvarenje iz nosa.

Listovi šumske jagode sabrani oko kalendarskog početka ljeta vrlo su ljekoviti i prikladni za stavljanje u rakiju. Razrijeđenom rakijom nakon močenja listova često se ispiru usta što je dobro protiv gnojne upale usta.

To ispiranje usta treba primijeniti i kod krvarenja zubnog mesa, a tim se ispiranjem sprečava i loš zadah iz usta.

Napomena: više od 400 vrtnih sorti jagoda nisu prikladne za zdravstvenu primjenu. Šumske se jagode ne presađuju u kućne vrtove, jer osim arome plodova gube i ljekovite tvari.