Croatian English French German Italian Portuguese Russian Serbian Spanish

Glog - CRATAEGUS

a ) CRATAEGUS OXYACANTHA L. — crveni glog

Sinonimi: Cratacgus oxyacantha v. vulgaris DC. — Mespilus laevigala iiam. — Mespilus oxyacantha Ali.

Crveni glog

Crveni glog

b) CRATAEGUS MONOGYNA JACQ. — bijeli glog

Sinonimi: Crataegus apiifolia Med. — Mespilus elegans Poir. — Mespilus monogyna AH.

Bijeli glog

Bijeli glog

Narodni nazivi: kod narodnih naziva za obje vrste gloga nema razlike, jer narod vjerojatno rje?e raspoznaje razlike u objema vrstama radi ?ega se i narodni nazivi upotrebljavaju jednako za crveni i bijeli glog.

beli glog — bijela dra?a — bijeli trn — glogi? — glogovac — glogovina — oštri trn — trnka — žetica — crveni glog — glagovna glog — gloginja — medvedove hruške — pasji trn.

Opis biljke: glog je ve?inom grm srednje veli?ine, a na povoljnim staništima uspijeva i kao ?vorasto razgranjeno drvo visoko i do 5 metara. Drvo gloga je tvrdo i žilavo, kora glatka i sivo-pepeljasle boje, a grane su provi?ene trnjem dugim 5 do 15 mm. Listovi su s donje strane svijetloplavkasto-zeleni, a s gornje strane tamnozeleni i sjajni te nekako podsje?aju na listove hrasta Listovi su okruglastog ili obrnuto jajastog oblika, ve?inom tro do petoro krpasti, pri ?emu su pojedini lisni dijelovi po rubu nejednoli?no nazubljeni. Cvjetovi su bijeli i složeni u uspravnim gronjama na vrhovima grana. Brojni prašnici svijetlocrvene su boje, plodnica ima jedan do dva tu?ka, plodovi su ovalne koštunice skerletno-crvene boje sa žu?kastim usplo?em. Kod bijelog gloga plod se sastoji od jedne koštunice, a kod crvenog gloga od dvije, rijetko tri. To botani?ko svojstvo unijelo je dva znanstvena imena za glog, no ta razlika nema nikakav zna?aj ni u nauci o drogama, a ni u pu?koj medicini.

Miris i okus: grm gloga, još prije nego ga sabira? ugleda, odaje snažan miris nalik na gorki badem, dok je okus plodova brašnav.

Vrijeme cvatnje: u svibnju i lipnju, a vrijeme sazrijevanja plodova u rujnu i listopadu.

Stanište: glog se mnogo susre?e na rubovima niskih bjelogori?nih ili crnogori?nih šuma, a vrlo rado raste u prostranim šikarama te uz ograde i živice. Radi svog trnja vrlo je prikladan za ogra?ivanje pašnjaka, travnjaka i vrtova. Mnoge ptice pjevice gnijezde se u glogovom granju, a i s glogom je mnogo prijatniji krajobraz nego sa ži?anim ogradama koje djeluju suhoparno. Glog se uvijek zamjenjuje trninom (br. 117), pa ?e nam radi boljeg raspoznavanja poslužiti usporedni pregled u tabelarnom obliku:

Glog ( br. 48 ) Trnina ( br. 117 )
Cvjetovi Sasvim bijeli, 20-25 prašnika sa svijetlo-crvenim peludnim kesicama. Cvjetovi su skupljeni u uspravnim gronjama. Peteljke cvijeta gole. Vrijeme cvatnje: svibanj, (lipanj). Cvatnja tek nakon pojave listova! Sasvim bijeli 18-20 prašnika sa žutim ili crvenim peludnim kesicama. Cvjetovi pojedina?ni na gusto skupljenim kratkim izdancima. Peteljke cvijeta gole. Vrijeme cvatnje: (ožujak) travanj, (svibanj). Cvatnja još prije pojave listova!
Miris Svojstven, poput gorkog badema. Svojstven, poput gorkog badema.
Listovi Na 8-15 mm dugim, oskudno-dlakavim ili golim žljebastim peteljkama. Donja strana lista svijetloplavkasto-zelena, gornja strana tamnozelena, sjajna, okruglastog ili obrnuto jajolikog oblika, trokrpast, pojedini dijelovi lista nejednako nazubljeni; podsje?a na listove hrasta. Na 2-10 mm dugim, ve?inom dlakavim peteljkama. EIipti?ni, rijetko lancetasti, obrnuto jajasta oblika. Nisu krpasti, ?itav list jednostruko ili dvostruko narovašen. Ne podsje?a na listove hrasta.
Kora Pepeljasto-siva Crno-sme?a
Trnje 0,5-1,5 cm dugo. Grane i gran?ice završavaju s trnovitim vrhom.
Plodovi Tamnoskerletno-crveni do krvavo-crveni. Tamnoplavi s jakim mahom.
Okus Brašnjav. Kiseo, trpak, stežu?i.
Stanište Izbjegava vapnena tla - daje prednost ilovastim tlima. Izbjegava ilovasta tla - daje prednost vapnenim tlima.
Porodica Rosaceae Rosaceae

Ljekoviti dijelovi biljke: u prolje?e za vrijeme cvatnje sabiru se cvjetovi sa cvjetnim stapkama (Flores Crataegi, ozna?eni katkada i kao Flores Oxyacanthae ili Flores Spinae Albae) kao i cvjetni vrši?i s listovima Summitates Crataegi). Cvjetovi i cvjetni vrši?i sabiru se samo s grmova koji su u punom po?etnom cvatu. Sabiranje s procvalih grmova daje drogu bez latica koja osim toga sušenjem gubi boju te potpuno izgubi izgled. Zbog dobivanja što svjetlije boje, cvjetovi se prilikom sabiranja ne smiju gnje?iti. Poslije cvatnje sabiru se listovi (Folia Crataegi) koji se upotrebljavaju u pu?koj medicini. Cvjetovi, cvjetni vrši?i i listovi suše se u hladu na prozra?nom mjestu, u tankom sloju. Branje cvjetova za vrijeme rose ili kiše kao i sušenje na suncu uvjetuje promjenu boje, cvjetovi i cvjetni vrši?i posme?e i dobrim dijelom kao droga izgube svoju vrijednost.

Ujesen se sabiru plodovi bez peteljke (Fructus Crataegi) pa se suše najprije u hladu da uvenu, a iza toga se dosuše u toploj pe?i. Mogu se sušiti i odmah na umjetnoj toplini jer su tako osušeni plodovi kvalitetniji, tj. zadrže svoju prirodnu boju. U slu?aju da je toplina previsoka, plodovi lako nagore i pocrne pa u tom slu?aju nemaju nikakve vrijednosti.

Ljekovite i djelotvorne tvari: svježi listovi i cvjetovi sadrže, uz nešto eteri?nog ulja, trimetilamin i glikozid oksiakantin. Obje zadnje navedene ljekovite i djelotvorne tvari gube na djelatnosti sušenjem.

Plodovi sadrže eteri?no ulje, tanin, saponin, glikozide i fruktozu. Znatna je koli?ina aluminija, kalija, natrija, kalcija i soli fosforne kiseline.

Ljekovito djelovanje: u starom je vijeku glog vjerojatno kao ljekovita biljka bio nepoznat. Prve vijesti o cvijetu gloga potje?u od Petrusa de Cvescentisa, oko 1305. god. koji ga je preporu?ao protiv gihta i od Ouercetanusa, osobnog lije?nika francuskog kralja Henrika IV, koji je kralju pripremao sirup od plodova gloga, a i Mattioli (1563) tako?er izvještava nešto o glogu.

U pu?koj medicini spominje se prvi puta upotreba gloga kao sredstva protiv sr?anih teško?a što su tek u 19. stolje?u pobliže istražili i potvrdili francuski i engleski lije?nici. Homeopatija je vršila vrijedne predradnje, no tek je 1924. god. uvrštena tinktura od svježih plodova gloga u homeopatsku knjigu lijekova W. Schwabea. Nakon toga je slijedio ?itav niz sistematskih istraživanja s rezultatom koji potvr?uje da se u glogu zaista nalazi jedna od najvrednijih ljekovitih biljaka za srce. Glog ja?a i regulira rad srca. Treba imati u vidu ?injenicu da je glog odli?an regulator krvnog tlaka, koji može ne samo sniziti pove?ani krvni tlak, nego i povisiti preniski krvni tlak kod slabih sr?anih miši?a (Mattausch, Seel i dr.).

Glog je vrlo dobar kod ošte?enja sr?anog miši?a u starosti, kod upale sr?anog miši?a (myocarditis), kod ovapnjenja žila (arterioskleroza) te kod nervoznih sr?anih smetnji (angina pectoris vasomotorica odnosno pseudo-angina pectoris). Ako se pravovremeno primijeni lije?enje i promijeni na?in života (nebiološka ishrana, preoptere?enost radom, velika žurba, strahovanja, alkohol i pušenje) glog može lije?iti tako mnogo spominjanu !menadžersku bolest" sa svim njezinim smetnjama funkcije srca. Upravo kod tih smetnji funkcije srca glog može bolje poslužiti nego pustikara crvena (br. 175).

Osim loga, kod lije?enja glogom dolazi do op?enitog živ?anog umirenja. Upotreba gloga naro?ito je prikladna kada uz op?u tjelesnu slabost istovremeno nastupe nervozne pojave popra?ene popuštanjem duševne elasti?nosti, povišenom razdražljivoš?u i nesanicom.

Primjena: za pripremu ?aja mogu se upotrijebiti cvjetovi i listovi, pojedina?no ili pomiješani u jednakim dijelovima, i plodovi. ?aj od cvjetova ili listova priprema se kao ?ajni oparak, a uzima se jedna ?ajna žlica cvjetova, listova ili mješavine cvjetova i listova za jednu šalicu ?aja. Tokom dana piju se 2-3 šalice u gutljajima i zasla?ene medom. Iz zdrobljenih plodova tako?er se može pripremiti ?aj; u tu se svrhu stavi na mo?enje jedna ?ajna žlica zdrobljenih plodova za jednu šalicu ?aja. Nakon mo?enja od 7-8 sati kratko se prokuha, procijedi, a piju se 2 do 3 šalice dnevno uz dodatak meda. Svi tako pripremljeni ?ajevi mogu se mjesecima piti ve? prema stupnju oboljenja. Vrlo je obljubljena iz cvjetova i plodova izra?ena tinktura koju mora propisati lije?nik i ?ije djelovanje isto tako iziskuje lije?ni?ku kontrolu. Upravo ta tinktura, ispravno dozirana, ima odli?no ljekovito djelovanje kod slabosti srca poslije raznih bolesti, sr?ane vodene bolesti, ovapnjenja koronarnih žila, mana sr?anih zalistaka, osaljenja i proširenja srca.

Primjena u pu?koj medicini: ovdje glog vrijedi kao staro prokušano sredstvo protiv starenja i kao sredstvo za otklanjanje smetnji u klimakteriju. ?aj od glogovog cvijeta preporu?a se kod akutnih bolesti s visokom temperaturom (upala plu?a, gripa, bronhitis) kao i za umirenje kašlja. Topli i vlažni oblozi od tog ?aja djeluju kod oboljelih mokra?nih organa na smirenje bolova. Umiruju?e djelovanje ?aja koristit ?e i kod napadaja padavice.

VAŽNA NAPOMENA: Opisi bolesti i mogu?i na?ini lije?enja namijenjeni su isklju?ivo informiranju i zdravstvenom prosvje?ivanju op?e populacije, te nipošto ne zamjenjuju lije?ni?ku dijagnozu ili lije?enje. Za sve dodatne informacije vezane uz Vaše zdravlje obratite se svojem lije?niku. Ovdje navedene informacije sakupljene su iz raznih izvora, stru?nih knjiga, interneta, kao i ljudi koji se profesionalno bave lije?enjem. Ne odgovaramo za nikakve eventualne posljedice Vašeg lije?enja - Vi sami ste odgovorni za svoje zdravlje!!!