21.11.1998.
P: Pozdrav.
O: Pozdrav.
P: I koga imamo sa nama večeras?
O: Mohnah.
P: I kroz kuda prenosite?
O: Kasiopeja.
P: Dobro, imamo brojna pitanja ovdje... Imamo taj dokument ovdje, koji je napisao Henry P. Stapp... Ne mogu naći prvu stranicu, iako...
O: Preporučamo da budeš obazriva prema nastojanju pronalaska stranice br. 1. ( pauza dok se nije pronašla prva stranica )
P: Dobro, Henry Stapp je rekao na početku ovog priručnika: "Ova knjiga je o vama. Ona je o vašem bitku: što ste i kako ste povezani s onim što niste. Znanje o tome je važno za vas jer su vaša vjerovanja o sebi i vašoj povezanosti sa "drugima" definitvno baza svake odluke koju napravite u svom životu. (...) Vi možete misliti da znate što ste. Možda su vas učili da ste velika hrpa stanica, u kojoj je svaka stanica kompleksna konstrukcija atoma koji su međusobno povezani pomoću jednostavnih zakona mehanike. Dakle, možete uvidjeti da vas znanost objašnjava da ste, jednostavno, ogromna mašina, veliki mehanički stroj i naprava, koja se potpuno predvidljivo ponaša i kojom se upravlja pomoću, generalno, mehaničkih principa sitnih djelića. (...) Ali, što je sa vašim mislima, vašim nadama, vašim duhom, vašim idejama? Kako se oni uklapaju? Naravno, oni su važan dio vas. Pa ipak, zajedno s vašim drugim kvalitetama kod iskustava, kao što su vaši osjećaji i osjeti - oni su vaš bitak. Vaše "materijalno" ja vam je važno kao nosiocu svojeg iskustvenog ja i ono je veza između vašeg iskustvenog ja i ostatka prirode. Ali, kako je to materijalno ja isprepleteno sa vašim iskustvenim ja? (...) Zanimljivo, konsenzus znanstvenog mišljenja u vezi ovog osnovnog pitanja veze između našeg materijalnog i iskustvenog ja, baziran je na teoriji iz doba Isaac Newtona, a bio je utemeljen do početka ovog stoljeća, ali to se promijenilo otprilike prije 70 godina, teorijom koja to razlikuje jedno od drugog, jednostavno i osobito o pitanju kako su povezana naša materijalna ja i iskustvena ja. (...) Prema ranijoj teoriji, bilo koji veliki sistem, uključujući i čitav univerzum, mijenja se u osnovi na isti način kao i što možemo zamisliti promjene na mehaničkom satu: pokreti na velikoj skali su potpuno određeni interakcijama svojih lokalnih malih dijelova. Ničija iskustva nemaju, fundamentalno, ništa s time. (...) Ali jednostavna privremena fizička teorija, kvantna teorija, ako se uzme ozbiljno, kaže upravo suprotno: ona kaže da su naša iskustva i znanja jednostavne dinamičke jedinice i da ono što se prije podrazumijevalo kao materijalni dijelovi - da to može postojati i odvojeno od znanja, i da se treba zamijeniti i promijeniti ta osnovna struktura znanja. Ta struktura uključuje znanje kreirano prijašnjim saznanjima i koje se treba kombinirati s novim, kasnijim saznanjima. Dakle, umjesto sičušnih atoma koji kontroliraju jedni druge, i zato svo znanje, uključuje se umjesto znanja koja kažu da su jednostavne nedjeljive jedinice. One ulaze kao cjelina u dinamičku strukturu koja dalje dovodi do činjenica da nije sve određeno i da to možemo predvidjeti ako znamo sve dotad, pa na temelju toga možemo odrediti budućnost." Sad, moje razumijevanje onog što on kaže je to da on zamjenjuje "prijašnji sat" sa samo nekim drugim "satom". On kaže da Kvantna Teorija kaže da su sve fundamentalne jedinice kvantne fizike "saznanja" i da su one jednostavne nedjeljive jedinice. Možete li komentirati tu ideju?
O: Što pretpostavljate, kako to može biti?
P: Pa, to je ono što mi vas pitamo. On kaže da to govori kvantna teorija.
O: Kad je netko umetnuo kvadratnu polugu u okruglu rupu?
P: Molimo, nemojte previše šifrirati ovako večeras, jer smo vrlo očajni ovdje i doveli smo se mislima do iscrpljenja!
O: Očajanje nije neophodno, ili od pomoći.
P: Pa, pročitali smo sve sesije i razmišljali i diskutirali, ali nemamo zadovoljavajuće zaključke. Stapp kaže da valna funkcija predstavlja naše znanje o sistemu i da su reducirani valni paketi više precizna znanja poslije mjerenja. Pitanje jest: postoji li još znanja osim NAŠEG koje je iznad...
O: Pitanje jest: Da li je znanje fizičko? Može li se ono materijalizirati? Nije li fizika ona nauka koja istražuje ono što je materijalno ( fizičko )?
P: Dobro, može li znanje biti materijalizirano?
O: Ne.
P: A: Može li se znanje pretvoriti u matematiku?
O: Da. Kao što smo istaknuli, matematika služi kao most između onog što je fizikalno ( materijalno ) i onog što nije.
P: Dakle, Stapp je citirao Heisenberg-a: prozirna čistoća matematike ne predstavlja više ponašanje djelića, već naše znanje o tom ponašanju." Može li to biti korektna izjava u vezi kvantne fizike?
O: Ali, ne postoje "jedinice" znanja.
P: On kaže: zasigurno se naše znanje može odjednom promijeniti i ta činjenica opravdava korištenje termina "kvantni skok". Da li je iznenadna promjena znanja ekvivalentna kvantnom skoku?
O: Što je definicija "kvantnog"?
P: L: Mjerenje? Kvantizacija? A: Kad mi kažemo "kvantni skok", mi mislimo na skok koji je tipičan kvantnom fenomenu, kao manipulacija djelova, elektronski skok iz jedne orbite u drugu... bilo što što se brzo promijeni i za što nemamo mehaničke opise jer ne razumijemo što je između, kako se taj skok dogodi. Iznenadna promijena vrijednosti, stanja ili nečeg... nestajanje dijelova... L: Dakle, Stapp kaže: "u Solvay-u, fizičari, svih ljudi, izašli su sa racionalnim rješenjem, baziranom na empirijskim dokazima, u kojem sva promatrana regularna ponašanja prirode, gdje su prije opisivali kao materiju, bilo što i gdje i nije bila prisutna uobičajena materija. Matematička struktura treba biti uzeta i kod klasičnih regularnih stvari u prirodi, plus sve one novootkrivene čija egzistencija nebi mogla biti u skladu s klasičnom koncepcijom materije, proizašla iz matematičkih obilježja samih saznanja!
O: Matematičkih obilježja? Da. Ali kad netko radi iz pogrešne pretpostavke, gdje taj "siđe"?
P: A: Koje pogrešne pretpostavke?
O: Iz pretpostavke koju ste vi citirali.
P: L: On kaže: Ortodoksna kvantna teorija je sistematska - ona je praktičan alat baziran na ljudskim saznanjima.
O: U nekom smislu, možda.
P: Ovdje on napada: "Način izražavanja je opet suptilan i potvrđuje teze da matematička struktura kvantne teorije govori o našem znanju. Ali ona ublažuje intuicije fizičara jer govori o događajima negdje tamo u napravi za koju se unaprijed pretpostavlja da nije kontrolirana ljudskim opažanjima ili promatranjima. Ali matematička struktura teorije ne opisuje te vanjske fizičke događaje, same po sebi, na nivou mikro-fizike. Matematička struktura je vezana uz naše opisivanje, jednostavno na običnom, svakodnevnom jeziku ljudskih iskustava koja mi normalno zamišljamo da su uzrokovana pomoću "događaja tamo negdje". Sad, moje pitanje je: da li se događaji "negdje tamo" dešavaju?
O: Da.
P: Što je to što opisuje kvantna fizika?
O: Teško.
P: Naravno da znam da je to teško ( za shvatiti ). Stapp kaže: "S druge strane, postoji nagovještaj da se zbilja događaji dešavaju "negdje tamo", što je ono što primjećujemo i što nije izvedeno iz njihovih postojanja radi toga što ih mi promatramo." Da li ta dešavanja negdje tamo, koja mi opažamo, NE proizlaze iz svojih postojanja i našeg promatranja?
O: Da.
P: Događaji negdje tamo proizlaze iz svojih postojanja i od čega?
O: Iz svojih postojanja.
P: Što je u korijenu njihovih postojanja što čini njihovo postojanje drugačijim od našeg?
O: Ovo je kompletno netočan koncept.
P: Koji je korektan koncept?
O: Sve je jedno i jedno je sve.
P: Pa, to nam tu ne pomaže. To je ono što on kaže! On kaže da su sve samo "saznanja".
O: Ne!
P: Da li mi imamo interakciju s nečim tamo negdje?
O: Naravno, ali to nije samo "tamo negdje".
P: Dakle, Stapp kaže: "Pozivam se na ideju koja kaže da je formalizam direktno u vezi sa 'fizičkim događajima tamo negdje na uređajima', Vulgar Copenhagen Interpretation. Da li je ovo 'vulgar' u smislu da je to prosto, na način kao što je to i spomenuto, i to je uobičajeno? (...) Ta Vulgar Interpretacija je uobičajena među kvantnim fizičarima." I izgleda da je on to usmjerio posebno Arku, budući da je Ark jedan od kreatora onoga što Henry ovdje zove "Coarse Copenhagen Interpretation" ( Prosta Copenhaška interpretacija ).
O: I...
P: Pa, on dalje kaže: "Kod klasične fizike ova udaljenost je, naravno, opet prisutna, ali jednom kad se propisno istakne, onda više nije toliko važna. U ortodoksnoj kvantnoj teoriji, ta udaljenost je važna. (...) Moj cilj, u osnovi, jest taj da se ponovno preispitaju pogledi osnivača kvantne teorije jer je matematički formalizam kvantne teorije u vezi znanja, sa zahtjevom Einsteina da je naša osnova fizičke teorije u vezi prirode." Dakle, što je priroda i zašto je ona tamo negdje?
O: Ona nije "tamo negdje". Zašto ste zapeli na ovome?
P: Pokušavam proći kroz ovo. On kaže: "Naravno, guranje cjelokupnih granica uma dovodi sve to u našu teoriju o prirodi. Ali zašto bi mi na Zemlji pokušavali zatvoriti naše umove, ignorirati i izolirati se od fizičkog svijeta - kad znamo da je on prisutan i izgleda efikasan, posebno kad se intenzivna borba fizičara vodi da bi se pronašao racionalan način da se zabilježe viđeni fenomeni i koji ih vode do racionalnih načina da se formulira teorija koja uključuje naše doživljaje koji se odnose na "fizičku realnost" i imaju formu teorija o znanju, a ne formu u vezi materije. (...) Kod pogleda na naš 70-godišnji napor da se isključe iz naših umova naša teorija o prirodi, savjetovao sam da naša racionalna ruka nebi trebala oživljavati materiju na umoru, s koje smo već sjahali, jer je time izazvano 2 milenija filozofske kompleksnosti. Bolje da naučimo bolje razumijevati saznanja, unutar njihove prirodne okoline, matematička struktura kvantnog formalizma koja se točno slaže sa našim doživljajima, a ne da im se kreštavo suprotstavljamo." A: S obzirom na zadnju rečenicu, Stapp je pojednostavnio kvantnu teoriju jer on vjeruje da je kvantni matematički formalizam dovoljan da se opiše znanje. Sumnjam u to, jer je kvantna teorija vrlo jednostavna teorija, a da bi se opisalo znanje matematički - vjerujem da moramo otići još dalje od kvantnog formalizma.
O: "Saznanja" aludiraju na jedinice izmjerljive fizikalnosti. Nije tako! Znanje nije fizičko, i zato konstantno.
P: L: Pa, to je nekako i on istaknuo. On kaže da ništa zapravo ne postoji osim znanja...
O: Ne.
P: A: Imam ovdje problem. Vi kažete da znanje nije fizičko. Nije me briga zasad što je definicija fizičkog, a što ne-fizičkog. Pitanje za mene je sada da li postoji kakav matematički obrazac koji opisuje istovremeno neku vrstu ujedinjene teorije polja, koja opisuje oboje, atome I znanje. Može li netko pomisliti na takvo... makar da se može opisati pomoću matematičkog formalizma koji će OBOJE uzeti u obzir?
O: Pa, bilo da se znanje može kvantizirati ili ne, to je jedno pitanje. Ali da se razumije koncept, netko treba ponovo postaviti svoje matematičko razmišljanje da bi se uklopilo u ne-fizički realitet. Atomi predstavljaju fundamentalno mjerenje materijalnog, ili fizičkog realiteta. Moguće je da se povežu ta dva, ali ne i kombiniranje ta dva.
P: L: Da li kvantna teorija, onakva kakva je istaknuta, govori o saznanjima ili o fizičkim jedinicama?
O: O mjerenjima.
P: Da li kvantna fizika, kakva jest, opisuje materiju?
O: Ovo je sve skupa promašaj. Zašto bi netko trebao materiju da bi mjerio?
P: Pa, to je i naš cilj. On kaže da je sve što postoji um, koji zna neke stvari i da je čitav univerzum iluzija naših saznanja, pa su naše percepcije o percepcijama ta saznanja i da se univerzum konstantno mijenja bazirano na tim saznanjima i sve to zbilja mijenja naša saznanja i mi percipiramo našu promjenu saznanja i čitava stvar je u tome. On kaže da...
O: Ne postoje "saznanja"!!!!!!!
P: Dakle, Stapp-ova ideja o kvantnoj fizici koja mjeri saznanja je kompletno...
O: Pogrešna!
P: A: Tu je još jedno pitanje, jer on kvantnu fiziku postavlja kao apsolutnu i čak mu nije ni palo na pamet da tu, možda, postoji bolja teorija nego kvantna teorija, koja opisuje više nego samo mjerenja i koja je više usklađena s Einsteinovom Teorijom ili nešto poput toga. On smatra da je kvantna teorija, kao što ju mi poznajemo, matematički formalizam i da je to zadnja riječ preko koje nikad nećemo ni prijeći.
O: Pogrešno, očito.
P: Poanta je, naravno, da nitko za sada nije izašao sa boljom teorijom.
O: Ali "sada" je samo početak.
P: Idemo natrag na koncept događaja, rekli ste da događaji postoje. Da li je istina da svaki događaj dijeli univerzum, ili ga grana ( u više smjerova, razgranjuje )?
O: Događaji poprimaju mnoge forme ( oblike ).
P: Kad se događaj desi, to znači da je jedna posebna stvar proizašla iz mnogo potencijalnih stvari, ili postoje i druga dešavanja? Za mene je događaj kad se, između mnogo mogućih, jedan odabere. Što su drugi mogući oblici? Možemo li dobiti kakve primjere?
O: Događaji se mogu dogoditi i bez znanja.
P: Kakve su karakteristike događaja koji uključuju grananje univerzuma? Da li u tom, posebnom događaju, mora sudjelovati svijest?
O: Tu postoji kritična točka, koja se podudara sa oslobađanjem energije.
P: Tu postoji kritična točka kod bilo kojeg događaja ili kod grananja?
O: Ovo drugo.
P: L: Da li to znači da ogranak, događaj koji se desi, da mora biti nekako vezan za svijest ili promatranje?
O: Ne.
P: Od kuda se oslobađa energija?
O: Svijest je na jednoj strani, a što je na drugoj?
P: Što JE na drugoj strani? Materija?
O: Mi smo dali trag.
P: Energija?
O: Bliže.
P: A: U redu, dopustite mi da pitam jedno pitanje malo više tehničke naravi. U toj teoriji, o kojoj bih trebao napisati neki dokument, mi radimo neku vrstu unije standardne kvantne teorije i nečega drugoga što nije opisano valnom funkcijom, koja navodno objektivno postoji. Ali, ovo je matematički model. Pitanje jest: u stvarnosti, što je to što zbilja postoji? Što su stvari koje zbilja postoje?
O: Gravitacija je ključ. Sad, uključite vaše valne funkcije.
P: L: Kako možete opisati gravitaciju matematički?
O: Mora biti moguće! Ponovo pogledajte tekstove u vezi - gravitacije.
P: Jesmo... ili smo mi toliko tvrdoglavi, ili to nemožemo shvatiti...
O: Niste tvrdoglavi, već zamagljeni emocijama. Kad je netko u obrambenom modu, sve je "izvitopereno", uključujući i ova komunikacija.
P: Dakle, ono što je na suprotnim stranama, su svijest i gravitacija?
O: Ne, ponovo pogledajte tekstove i meditirajte da bi razbistrili svijest od emocionalnog otrova!
P: Što je izvor tog emocionalnog otrova? Naša reakcija na ovaj dokument?
O: Da. Napad, napad. Pauza je potrebna!
P: A: Tko treba pauzu? L: Sada?
O: Vi trebate. ( pauza )
P: Dobro, Stapp kaže: "Naše ideje o materiji i energiji sa sigurnošću tvrde da bilo što, bilo materija ili nosači energije, nemogu putovati brže od svjetla. Zato ovaj rezltat, "brži nego svjetlo", pokazuje da realnost zasigurno nemože biti izgrađena od "materije", ili bilo koje forme energije, kao što se to normalno shvaća. (...) Kako se ortodoksna kvantna teorija može nositi s tim problemom? (...) Ona pokušava reći da tu ne postoji problem, jer valna funkcija predstavlja samo naše znanje. (...) Ideja je ova: pretpostavite da znate za bliže i dalje dijelove fizičkog sistema, koji su snažno povezani. Onda vaše novo znanje o nekom bližem dijelu može često dati trenutno znanje o daljnjem dijelu, bez da se na taj daljnji dio utjecalo fizički pomoću vašeg akta gledanja na bliži dio. Zato se vaše viđenje koje pokazuje da je jedna strana igle na kompasu usmjerena prema sjeveru, može trenutno reći da druga strana pokazuje jug, bez vaših akcija, koje bi imale trenutni fizički efekt na sve što je na južnom kraju. (...) Veze koje su brže-od-svjetla u realitetu saznanja su zato smatrana neproblematičnima. (...) Ovaj argument je baziran na normalnoj ideji koja kaže da su saznanja - saznanja o fizičkim stvarima. Efekt brži-od-svjetla ( superluminalni efekt ) u realitetu znanja, jasno ne povlači za sobom bilo koji takav efekt u vanjskom fizičkom realitetu. Budući da se taj efekt u realitetu znanja vidi kao da je nefizički, on fizički nije realan. (...) Ali ako netko uzme znanje samo po sebi, kao bazni realitet, onda bi se tu mogao pojaviti problem, jer tu nebi trebalo biti drugog "fizičkog" realiteta, u kojem bi se trebalo biti bazirano da superluminalan efekt u realitetu znanja "nije fizički moguć". Ovakva poteškoća bi mogla proizaći iz slučaja da netko objašnjava kvantnu teoriju literalno ( doslovce ), kao opis koji je baziran na znanju, a ne na realitetu koji je materijalno baziran. (...) Ali Heisenberg i Bohr su zaobišli takve superluminalne poteškoće tako što nisu kvantnu teoriju uzeli doslovce, tj. efektivno su odbili ideju da matematički formalizam baziran na znanju, opisuje odgovarajući realitet koji je baziran na znanju. Zato kad Heisenberg opisuje "ono što se zbilja dešava kod atomskih dešavanja", on govori o događajima kod mjernog uređaja i zato efektivno daje vrijednost normalnoj ideji da je "znanje" o kojem formalizam govori, na normalan način, da je to znanje o fizičkim događajima. Saznanja nisu, u ortodoksnom pogledu, dani kao osnovni realiteti, makar su realiteti na kojima se bazira formalizam. (...) Zato tu postoje dva jaka razloga za dokaz da kvantni formalizam ne daje opis realiteta samog po sebi. Prvi je taj što ovaj potez brani naše uobičajene intuicije da je nešto "tamo"; drugi je taj što to očito pomaže i spašava od toga da priznamo da stvarno postoje superluminalni efekti. A: Želio bih znati tko plaća tog Stapp-a i zašto?
O: Oni koji su protiv otključavanja istine, su u "osnovi".
P: L: Jesmo li dosta diskutirali o Stapp-u?
O: Da.
P: Iduća tema: M. je poslao neka pitanja. Njegovo prvo pitanje je: Da li misterija koja okružuje Rennes-le-Chateau ima nešto s onim što je Henry Lincoln opisivao kao "Hram", koji je neki drevni megalit...
O: Ne.
P: M: On kaže: imao sam 3 iskustva s vanzemaljcima, koji su mi pristojno opremili sa silikonskim kuglicama, neke vrste njih. Da li su to bile fizičke otmice ili samo projekcije?
O: Jedno daje povoda drugom. Projekcija uključuje Trans-dimenzionalnu-atomsku-remolekularizaciju. ( TDARM )
P: Kad i gdje je bila zadnja?
O: April u stanju spavanja. Postoji prozor koji gleda na padinu. Voćke, moguće jabuke, blizu toga.
P: L: Zašto ste istaknuli taj prozor, tu livadu i voćke? Da li je to prozor kroz koji se to dogodilo?
O: Nek se to odigra.
P: M: Hoće li se silikonske kuglice vidjeti na rendgenskim slikama?
O: Ne.
P: U mojem snu u vezi "komunikacijskog uređaja", da li je to pamćenje prijašnjeg iskustva ili je to stvarno iskustvo koje se desilo te noći?
O: Refleksija.
P: S poštovanjem prema RV i kemijsko/magnetskim podešenjima koja poboljšavaju psihičke sposobnosti, može li to biti umjetno izazvano pomoću lokalno primjenjenih magnetskih polja?
O: Opasno je eksperimentirati s time. Poput Franklina i njegovih jastreba.
P: Moj prijatelj M. je imao san prije nekoliko dana, gdje je osjećao povezanost sa jednim prethodnim. On je bio pogođen u glavu sa 2x4 kladom koju je bacilo jedno dijete, što ga je trenutno probudilo. Kad se probudio, uhvatio je kretanje svojim pogledom, s krajičkom svog oka. Što je bio objekt koji se kretao, ili što je bilo to biće?
O: Međudenzitetska energija.
P: Da li je to, u bilo kojem slučaju, vezano uz implante i susrete s vanzemaljcima?
O: Ne direktno.
P: Da li je to bilo značajno?
O: Sve je.
P: Da li je izvor knjiga "Konverzacije s Bogom" ( Conversations with God, D.Walsch ), pouzdan i točan izvor?
O: Samo djelomično.
P: L: Dobro, imam "Robotsku pobunu" ( Robot's Rebellion, David Icke ), knjigu za koju sam se nadala da će biti nešto korisno, a on tamo kaže: "Kao što je Sunce um koji vodi Sunčev sistem, Galaktički um vodi galaksiju, a Univerzalni um vodi univerzum. Izvor je um koji vodi sve kreacije. Sunčeve pjege i aktivnosti su povezane za taj tok emergije, od Sunca prema Sunčevom sistemu i to pokazuje vremenske periode kad je taj tok najjači." Da li su sunčeve pjege indikacija kad je tok informacija najjači?
O: Mogu biti.
P: Onda taj David Icke kaže: "Debalansirana svijest koju ću ja nazivati Lucifer nije osnovni dio balansa pozitivnog/negativnog. On je ometajući, neharmonički aspekt svijesti, koji nije neophodan za ljudsku evoluciju. Više od toga, Luciferovi napori da se zatvore kanali koji vežu čovječanstvo sa njegovim višim sferama, blokirali su našu evoluciju i ona nije napredovala." Da li je to točna procjena te Luciferove svijesti, da to nije dio balansa univerzuma pozitivnog/negativnog i da je ona blokirala našu evoluciju?
O: Ne.
P: Možete li komentirati Luciferovu svijest i koju ulogu ona može igrati u našoj evoluciji i realitetu?
O: Ona je dio plana lekcija.
P: To je i moja pomisao u vezi toga, ali on kaže da radi tog problema, s Luciferovom svijesti, "viši nivoi kreacije počinju intervenirati jer je Lucifer istaknuo svoja nerazumijevanja prema drugima i počeo kršiti univerzalni zakon slobodne volje." Da li je to istina?
O: Ne.
P: Čitala sam u vezi te "odluke da se umješa" od strane viših nivoa svijesti koja su pogledala dolje, čovječanstvo i osjećala empatiju zbog naše grozne patnje, i tako nekako, ako se nešto ne učini, čitav univerzum će biti preplavljen s tim zlom... tako da ga se treba "zaustaviti". Brojni izvori promoviraju tu ideju, koja onda vodi, generalno, do tvrdnji da je ta ili neka druga grupa vanzemaljaca dio "dobrih momaka" ili loših momaka, ili čega god. Da li je neka od ovih ideja točna?
O: Ne.
P: Dakle, što jest, JEST, i mi samo patimo toliko koliko i trebamo da bi naučili? Da li je to - to?
O: Ima mnogo više o tome nego samo ovo, ali u ovoj točki, vi nebi bili u mogućnosti to razumijeti.
P: Icke kaže: "ta Luciferova svijest je veliki aspekt Božanske Svijesti koja je izabrala djelovati protiv Izvora." Da li je to točno?
O: Ne baš.
P: Pa, IZGLEDA da Luciferova svijest djeluje protiv Izvora. Ako to ona ne radi, što onda radi?
O: Balansira kad je potrebno.
P: On kaže: "Drugi dobrovoljci, aspekti vrlo visoko razvijene svijesti, došli su u univerzum i ovu galaksiju da bi nastojali vratiti harmoniju. Oni se nisu inkarnirali u fizička tijela na Zemlji, već su stigli u svemirskim brodovima, neki od njih kilometrima velikima, dok su se ostali jednostavno manifestirali ovdje. To su bili vanzemaljci koji su došli da bi podijelili znanje ovoj planeti, prije stotinu tisuća godina." Da li je to istina? Da ili ne?
O: Niti jedno. ( zvoni telefon, BRH se pridružuje sesiji )
P: BRH: Postoji li nešto što bi trebao znati u ovom trenutku u vezi K. i njene veze samnom?
O: Nejasno!
P: Da li bi trebao to nastaviti?
O: On još uvijek ovo ne shvaća. Sve što postoji su - lekcije.
P: Govoreći o nejasnom! L: To je refleksija na nejasnoću u tvom pitanju.
O: Nejasno dobiješ, nejasno daješ!
P: BRH: U redu, volim K. i mislim da ću nastaviti vezu s njom.
O: Neki vole plesati od široko poznate vatre, pa sve do tave za prženje, a neki ne. Ali koliko dobra bi lekcija bila, a da ne sadrži potencijal da se ne nauči?!?
P: L: Mislim da bih rekla da bi trebao slijediti svoje instikte i ne dozvoliti emocijama da vode predstavu. Jedna od najvećih stvari koje rade protiv nas...
O: Upravo u ovom trenu, emocije su stavljene na "Jako".
P: Većina ljudskih emocija nisu, kao što neki ljudi misle, uzrokovane dušom - one su kemijske. I te kemikalije mogu biti stimulirane da preokrenu emocije, uključe ih i isključe - svjedoci su mnoge žene koje pate od PMS-a. Sve vrste valova i frekvencija oko nas, uključujući i one koje oslobađaju drugi ljudi, mogu upaliti ili ugasiti te kemikalije ( lučenje hormona i odgovor našeg tijela na te podražaje, vidi dokumentarac "What the Bleep we know", lijepo i slikovito objašnjeno... ili Bruce Lipton - "Biology of Perception" ). To je ono što se dešava kad "udice" dođu u tvoje tijelo iz bliskosti. Kad sretneš novu osobu, ista stvar se opet može dogoditi, opet i opet, i to na jako intenzivan način, i naravno, radi efekta euforije, novi set stimulansa čini da ti pomisliš: "Oh, ovo je DRUGAČIJE! To je iz DUŠE!" Mogu vas uvjeriti da ako se nešto desi između dvoje ljudi, da se to desi radi fizičke prisutnosti te druge osobe, i SAMO radi toga, pazite! Ovo znanje je teško naučeno, vjerujte mi.
O: Ako D. ima pitanja, zašto ne dozvoliti D. da postavi koje?
P: Dobro, začepit ću. BRH: Imam dojam da ova epizoda s K. nije završena. Ali, nastavimo dalje, imam prijateljicu L. sa interneta, koja se zalaže za mene i pomaže mi. Ona nezna jel se gubi ili štogod, i rekao sam joj da ću pokušati učiniti što god mogu. Dakle, pitanje koje je ona postavila je: "Da li se gubim, ili što?"
O: Ili što.
P: BRH: Neki savjet?
O: Kao i sa svima drugima, dolazimo u nevolju kad prvo pretpostavimo, onda pokušavamo sakupiti podatke koji služe kao dokaz našim pretpostavkama.
P: L: Mislim da joj to oni govore, da je ona napravila pretpostavku i sad pokušava sakupiti podatke da bi...
O: Nisu potrebni komentari, jedino ako želiš riskirati uništiti vrijednost poruke!!! ( pas počinje lajati )
P: BRH: Prošli put ste pokušali usmjeriti da se raspitam u vezi karijere i familije, i ja to nisam vidio ili razumio u to vrijeme jer sam više razmišljao u vezi posla. Mislim da nisam iskoristio mogućnost da ispitam dovoljno duboko te stvari. Dakle, želio bih znati imate li kakve daljnje komentare u vezi karijere i obiteljske stvari?
O: Samo ako se pita specifično.
P: Igrao sam se sa namjerom da napišem i izdam knjigu. Neki savjet u vezi toga?
O: Zvuči nam dobro!
P: L: ( Napomene u vezi Tom French-a, novinara koji je pisao o Kasiopejskoj grupi, koji je dobio nedavno Pulitzer-ovu nagradu ) Dakle, ako on ikad dobije neki segment od ovog objavljenog, mislim da ćemo mi biti jedina grupa koja kanalizira, koja je bila istražena od strane dobitnika Pulitzer-ove glavne nagrade!
O: Oh čovječe, oh čovječe!
P: Jeste li vi momci to sarkastični ili sretni?
O: Oboje.
P: L: ( govori BRH-u ) Pa, Kasiopejci su predvidjeli Pulitzer-ovu nagradu... znaš, on je prošao kroz rastavu braka nakon što je sudjelovao ovdje, njegov fotograf je prošao razvod braka, ja sam prošla razvod... oni su predskazali stvari u vezi nadolazećih promjena u njegovom životu, a on to ni najmanje nije vjerovao, a evo, sad je to prošao i želio je znati što će se još desiti s njim i kako će se on osjećati u vezi toga. Dakle, Kasiopejci su mu rekli da će biti 100% sretan sa svojim nadolazećim promjenama... i to je toliko o tome. Ali, poslije kad se to desilo, on je znao na što su oni mislili. S nadom, njegovi doživljaji će težiti da piše ljubazno o nama... BRH: Bio sam vrlo sretan u vezi napomene koju ste dali prije par godina u vezi moje najmlađe kćerke, da odvojenost neće dugo potrajati. Imate li kakav komentar o tome?
O: Jaka duševna poveztanost postoji ovdje. Međusobna isprepletenost prošlih života, u pozitivnom smislu.
P: L: Mislim da možeš pitati koliko ste imali prošlih zajedničkih života... i poći od toga...
O: Nije važno.
P: BRH: Koja je svrha naših odnosa u ovo doba?
O: To je na tebi da otkriješ!
P: Neki tragovi?
O: Ne.
P: Ako ništa drugo, vaš komentar prije par godina je zbilja rodio neko veličanstveno voće. Zbilja sam mislio da je ona bila moj veliki trn u oku i zbilja sam ju volio jako od onda kad ste rekli ono što ste rekli. Tu postoji vrlo posebna veza, koju na baš ne razumijem u potpunosti...
O: Razumjet ćeš.
P: Hvala na ničemu, momci!
O: Nije ništa, zar ne?
P: Ne, u pravu ste, ima tu nečeg. Hvala vam. Svjestan sam da tu mora postojati neki viši razlog mojeg prisustva na internetu. Postigao sam velik broj kontakata sa vrlo raznolikih grupa ljudi, i osjećam se zbilja potpuno jer im pružam sve te informacije. Ali, od nedavno, gubim svoj žar u tome.
O: Gubitak žara proizlazi iz pristupa. Bolje poučavati nego propovijedati.
P: Poučavati što?
O: Dijeljenje informacija privlači.
P: Na kozmičkom nivou, osjećam da postoji neki razlog koji sam zasad već ispunio. Izgradio sam tu strukturu, što ću učiniti sada s njom? Imam taj osjećaj da se nije to desilo bez razloga.
O: Neka se to otkrije bez predviđanja.
P: Što je moja svrha?
O: BITI! ( razgovor s BRH-om završen )
P: L: Želim pitati još nekoliko pitanja: spomenuli ste Jack-a i stabljiku graha u jednoj prošloj sesiji. Zabrinuta sam jer se trenutno ništa ne dešava. Mi smo ovdje u nekom modu pauze.
O: Sve će biti u redu.
P: D. je zabrinut da bi vi mogli misliti da on nebi trebao doći ovamo...
O: Zašto bi mi to mislili?
P: Znam... ali, neki komentar?
O: Bit će u redu.
P: Još nešto za večeras?
O: Ne. Laku noć.