Opis biljke: na kraju članka o ovoj biljci nalazi se usporedni pregled (
iz ove knjige - Ljekovito bilje i njihova upotreba ) opisanih biljaka
iz porodice Umbelliferae — štitarki - pa se opis trbulje nalazi u tom
pregledu.
Stanište: trbulja je jednogodišnja biljka koja raste u plitkim stajaćim
vodama s muljevitim dnom, na močvarnim zemljištima i po jarcima.
Ljekoviti dijelovi biljke: sakupljaju se isključivo zreli plodovi,
odnosno sjeme (Fructus ili Semen Phellandrii). Cvjetni štitovi biljke
režu se u kolovozu ili rujnu, vežu u snopiće i vješaju radi sušenja na
prozračnom mjestu. Miris zrelih plodova je svojstven, jak, ne sasvim
ugodan ali ne i odvratan. Okus je oštar, trajan, jako aromatičan,
neugodan.
Ljekovite i djelotvorne tvari: u plodovima se nalazi eterično ulje,
masno ulje, vosak, smola, složeni organski spojevi kao androl, aldehid
felandrol, jedan alkohol, manan i galaktan, dok korijen sadrži eterično
ulje, škrob i peucedanin.
Ljekovito djelovanje: trbulja djeluje slično kao i komorač (br. 57) samo
mnogo jače tako da njezina upotreba nema samo uspjeha kod lakših katara
nego se i kod vrlo tvrdokornih i zapuštenih bronhalnih katara s gnojnim
i zaudarajućim ispljuvkom može očekivati sigurniji uspjeh liječenja.
Čak je i sam Hufeland preporučio trbulju kod tuberkuloze pluća i
gnojenja kostiju. Samo se po sebi razumije, da je kod tako teških
bolesti potrebna u prvom redu stalna liječnička njega te da se i kura s
trbuljom radi točnog propisivanja mora liječnički nadzirati. Pije li se
samo čaj od trbulje, tada se uzme 1 puna čajna žlica sjemena za 1 šalicu
čajnog oparka, a piju se najviše 2 šalice dnevno zaslađene medom. Za
one koji boluju na plućima jako se preporuča slijedeća čajna mješavina:
100 g sjemena trbulje
50 g poljske preslice (br. 55)
50 g listova podbijela (br. 149)
50 g listova trpuca (br. 108).
Od te mješavine uzimaju se 3 čajne žlice za 2 šalice čajnog oparka; to je dnevna količina koja se uzima zaslađena medom.
Danas se trbulja najviše primjenjuje u homeopatskom liječenju kod
kroničnog bronhitisa, plućne tuberkuloze, krvavog kašlja i dr., jer se
smatra da davanje u većim količinama može izazvati otrovanja.
Iz starih bilinarskih knjiga i pučke medicine: u starim bilinarskim
knjigama trbulja se preporuča, osim kod već navedenih plućnih bolesti, i
kod plućne astme, nadalje kod grčeva u želucu i crijevima i kod jakog
nadimanja. Pučka medicina je već odavno s uspjehom upotrebljavala
trbulju za liječenje hripavca.
Sjeme trbulje se zdrobi, prosije kroz fino sito i od toga se pojede 1
puna čajna žlica na nezasoljenom kruhu s maslacem i to ujutro i navečer
na prazan želudac, što je dobro kod povraćanja krvi, tuberkuloze pluća,
teškog disanja, skorbuta i povratne groznice. Sjeme trbulje svježe ili
sušeno, malo zdrobljeno i s octom pomiješano upotrebljava se kao melem
za rane, jer on čisti ranu i sprečava upale. Čaj od trbulje pije se kod
žutice.
Zdrobljena svježa biljka trbulje polaže se na rane, naročito ako su gnojne i teško zacjeljuju.
Primjena u liječenju životinja: trbulja je bila ranije omiljeno sredstvo
protiv bolesti konja (pisac tvrdi da je i trbulja po tome dobila svoje
ime koje u njemačkom glasi: der Rossfenchel, što bi u našem prijevodu
značilo konjski komorač). Biljka služi kao sredstvo za rastvaranje
sluzi, pospješenje mokraće, čišćenje pluća te za liječenje slinavke i
sakagije konja, no danas se međutim daje prednost sintetski proizvedenim
lijekovima.
Napomena: sličnog sastava kao i trbulja rastu još neke biljke na vlažnim
travnjacima i jarcima, koje se upotrebljavaju za jednake i slične svrhe
u pučkoj medicini, a koje se također smatraju otrovnim ako se uzimaju u
nekontroliranim količinama. To su npr. Oenanthe fistulosa L. - trbulja
(br. 182), Oenanthe media Beck i dr.
USPOREDNI PREGLED
ljekovitih biljaka (aniš, kim, komorač, kopar, peršun, vodena trbulja) s
otrovnim biljkama (divlji peršun, kukuta, trubeljika otrovna) iz
porodice štitarki, koje su slične i lako se zamjenjuju.
Korijen:
aniš - jednogodišnji, razgranjen
kim - dvogodišnji, bijel, oblika mrkve
komorač - dvogodišnji, bjelkast, jako razgranjen
kopar - jednogodišnji, razgranjen
peršun - dvogodišnji, bijel, tanak, repast
vodena trbulja - dvogodišnji, oblika mrkve
divlji peršun - otrovna biljka! jednogodišnji, bijel i vretenast
kukuta - otrovna biljka! dvogodišnji, žućkasto-bijeli do bijeli
trubeljika otrovna - otrovna biljka! višegodišnji podanak, šupalj,
poprečnim stijenkama razdvojen u male odjeljke, vrlo debeli, sadrži
bijeli mliječni sok
Miris i okus:
aniš - mirisav, nije neugodan
kim - mirisav, jak ali ne neugodan, miris i okus svojstveni kimu
komorač - miris i okus svojstveni komoraču, mirisav, jak ali nije neugodan
kopar - mirisav, nije neugodan
peršun - svojstven, mirisav, ali nije neugodan
vodena trbulja - jak, mirisav, svojstven ali nije neugodan
divlji peršun - otrovna biljka! miris odvratan, posebno odvratan kad se zdrobe listovi, okus sasvim sličan peršunu, nešto gorak
kukuta - otrovna biljka! miris odvratan, podsjeća na mišju mokraću, okus odvratan, gorak, slan
trubeljika otrovna - otrovna biljka! miris smrdljiv, omamljujući, okus slatkast, malo nalik peršunu
Stabljika:
aniš - okrugla, duboko žljebasta, visina: 20 do 50 cm
kim - rebrasta, kutasta, šuplja, granasta, visina: 30 do 60 cm
komorač - glatka, okrugla, plavkasta, fino prugasta, granasta, visina: 100 do 200 cm
kopar - okrugla, glatka, tanka, tamnozelena i bijelo prugasta s plavkastim nježno pjegavim daškom, visina: 60 do 80 cm
peršun - nježno žljebasta, gola, kutasta, granasta, visina: 30 do 60 cm
vodena trbulja - okrugla, žljebasta, široko razgranjena, gola, pri dnu debela i između koljenaca šuplja, visina; 150 do 200 cm
divlji peršun - otrovna biljka! okrugla, gola, tanka, sjajna, plavo maljava, glatka, vrlo razgranjena, visina: 40 do 70 cm
kukuta - otrovna biljka! donji dijelovi stabljike slabo, a gornji jače
brazdasti, plavkasto maljava, donji dijelovi stabljike crveno maljavi,
visina: 100 do 200 cm
trubeljika otrovna - otrovna biljka! okrugla, cjevasta, fino žljebasta, šuplja, granasta, visina: 60 do 120cm
Listovi:
aniš - donji listovi: tri okruglasta urezana listića, srednji listovi:
perasti, trodjelni, gornji listovi: podijeljeni u uske krpe ili cijeli
kim - dvostruko perasti, listići jako razdijeljeni, vrlo uski,
pršljenasti, s lisnom peteljkom pod pravim kutem, samo kod kima postoje
palistići pri dnu lisne peteljke
kopar - plavkasto-zeleni, dvostruko perasti, slični komoraču, samo ne tako zbijeni i s nitastim tankim listićima
peršun - tamnozeleni, sjajni, donji listovi trostruko perasto
rascijepani, gornji, naprotiv, trodijelni ali često i različita oblika
vodena trbulja - veliki, s peteljkom, dvostruko do trostruko perasti, s
potpornim listićima. Pod vodom su poput kose, nad vodom jajoliki,
perasto urezani sa suličastim isječcima
divlji peršun - otrovna biljka! s gornje strane tamnozeleni, a s donje
sjajno žuto-zeleni, dvostruko ili trostruko perasti, listići jajoliki
ili perasto rascijepani, također pilasti, listovi s peteljkom imaju
umjesto peteljke otvoreni, na rubu kožasto bijeli rukavac.
kukuta - otrovna biljka! u prvoj godini veliki, sjajnozeleni trostruko
perasti listovi s malim duboko urezanim listićima koji završavaju s
malim, bjelkastim bodljikavim vrhom; u drugoj godini listovi su sjedeći
na rukavcu
trubeljika - otrovna biljka! trostruko perasti sa suličastim oštro pilastim i šiljastim listićima, travnato zeleni
Cvjetovi:
aniš - štitac i dijelovi štica bez ovojka i ovojčića, cvjetni vjenčić: bijeli, vrijeme cvatnje: srpanj i kolovoz
kim - štitac i dijelovi štica bez ovojka i ovojčića, cvjetni vjenčić
bijeli, obrezanih rubova i prema unutra savinut, vrijeme cvatnje:
svibanj do lipnja
komorač - štitac i dijelovi štica bez ovojka i ovojčića, cvjetni
vjenčić: limun-žuti do zlatno-žuti, vrijeme cvatnje: srpanj do početka
listopada
kopar - štitac i dijelovi štica bez ovojka i ovojčića, cvjetni vjenčić: žuti, vrijeme cvatnje: lipanj do konca kolovoza
peršun - štitac ima 1 do 2 ovojka ili ovojci nedostaju, dijelovi štica
sa 6 do 8 ovojčića, cvjetni vjenčić: žućkasto-zeleni, vrijeme cvatnje:
svibanj do lipnja
vodena trbulja - 8 do 12 zrakastih štitaca, s kratkom peteljkom bez
ovojaka, dijelovi štica s kratkim linealnim ovojčićima, cvjetni vjenčić:
bijeli, vrijeme cvatnje: srpanj do kolovoza
divlji peršun - otrovna biljka! štitac bez ovojka, dijelovi štica,
naprotiv, imaju po tri duga prema natrag zavinuta, prema van okrenuta
ovojčića, cvjetni vjenčić: bijeli, vrijeme cvatnje: lipanj do početka
listopada
kukuta - otrovna biljka! štitac s 3 do 8 ovojaka, dijelovi štica s 3 do 4
ovojčića, cvjetni vjenčić: bijeli, gore nešto porubljen s povinutim
vrhom, vrijeme cvatnje: lipanj do kolovoza
trubeljika otrovna - otrovna biljka! štitac bez ovojaka, dijelovi štica
naprotiv s mnogobrojnim ovojcima, cvjetni vjenčić: bijeli, obilnog
cvata
Plod:
aniš - sa strane nešto spljošten, jajolikog oblika, prema vrhu sužen,
svijetlozeleno-siv, proviđen s obilnim čekinjastim dlačicama, ipak
mekano dlakav, 10 svijetlih ne naročito istaknutih rebara pa sjeme
izgleda brazdasto, miris: ugodan, aromatičan, jak, začinski, okus:
ugodan, začinski, malo sladak
kim - prilikom zriobe raspada se po dužini na 2 lagano zavinuta ploda
cijepavca smeđaste boje koji, dok ne otpadnu, ostaju vezani s nosačem
ploda. Sa strane malo spljošten, sa 5 uzdužnih rebara, a u brazdama po 1
uljni kanal, miris: ugodan, jak, mirisav, okus: ugodan, jako mirisav,
malo peče
komorač - duguljast, malo spljošten, proviđen s pet slamnato-žutih jakih
uzdužnih rebara, gol, smeđasto-zelenkast. Na plodu se često nalazi
djelić peteljke, miris: aromatičan, svojstven komoraču, okus: ugodan,
sličan anišu, začinski
kopar - u poprečnom presjeku plosnat, jajoliko okrugao do oblika leće, rebrast, miris i okus: začinski, ugodan
peršun - jako spljošten, sivo-zelen do zelenkasto-smeđ, gol, s 5
slamnato-žutih, slabo izraženih ravnih uzdužnih rebara; u širokim
zelenkasto-sivim brazdama oštro izraženi uljni kanali, miris: nakon
mrvljenja slabo aromatičan okus: začinski
vodena trbulja - sa strane duguljasto jajasta oblika, gotovo okrugao,
gore i dolje pomalo šiljast, gol, zelenkasto-smeđ do žuto-smeđ, 5 slabo
zaobljenih nešto grbavih rebara od kojih se najjače ističu rubna rebra,
u svakoj brazdi 1 široki uljni kanal, miris: svojstven, jak, ne baš
ugodan, okus: začinski, oštar, odvratan
divlji peršun - otrovna biljka! gotovo okrugao, uzdužna rebra kao kod
kukute nešto deblja i oštrije izražena, miris: odvratan, ne tako oštar
kao kod trubeljike otrovne, okus: odvratan
kukuta - otrovna biljka! okrugao, gotovo isto tako širok koliko i dug,
sa strane malo spljošten, na hrptenoj strani jako izbočen, gol,
sivo-zelen do smeđasto-siv, pet jakih uzdužnih rebara samo su kod te
biljke valovito uvinuti; uljnih kanala nema, miris: odvratan, sličan
mišjoj mokraći, okus: odvratan, slan, gorak
trubeljika otrovna - otrovna biljka! okruglast, tupo rebrast, sa
smeđe-žutim do tamnosmeđiin uljnim kanalima. Plod se teško odjeljuje
jedan od drugoga, gol, miris: smrdljiv, omamljujući, okus: nalik na
peršun, ipak odvratan, oštar.