Opis biljke: s obzirom na rast, oblik i veličinu, oblik iglica, borovica
je vrlo promjenljiva biljka. Već prema staništu, javlja se kao
patuljasti grm, jedva 0,5 m visine, kao grm do 4 m i kao drvo do 7 m
visine. Listovi su igličasti, u početku svijetlozelene boje, kasnije
potamne, a po sredini gornje strane lista pokazuje se plavkasto-bijela
crta. Listovi su dugi 8 do 10 milimetara prema vrhu zašiljeni i
bodljikavi, a smješteni su u trodjelni pršljen. Sitni i jednospolni
cvjetovi razvijaju se u pazušcima listova, odvojeno na pojedinim
biljkama jer je biljka dvodomna. Muški cvjetovi sastoje se od
mnogobrojno poredanih prašnika u pršljen, a ženski cvjetovi od 3
uspravna sjemena pupoljka koji su poduprti s 3 ljuske. Gornji dio tog
malog češera je mesnat i pretvara se u okruglu bobu koja je u 1 godini
zelena i jajasta oblika, a u drugoj godini dozori u tamnocrno-smeđu
okruglu bobu s plavim maškom. Moguć je i trogodišnji razvitak od
cvjetanja do sazrijevanja boba.
Miris i okus: iz svih dijelova te biljke izlazi svojstven, fino
aromatičan miris, a i drvo borovice lijepo miriši. Drvo i iglice
razvijaju prilikom sagorijevanja balzamičan miris. Bobe imaju smolast i
aromatičan miris, a okusa su gorko-slatkog te su istovremeno mirisne i
smolaste. Okus iglica je smolast, nešto gorak, ali aromatičan.
Vrijeme cvatnje: travanj - svibanj, a vrijeme sazrijevanja plodova u jeseni (listopad) iduće godine.
Stanište: borovica nema naročitih zahtjeva na tlo, a dolazi često u
velikom mnoštvu na kamenitoj i kraškoj podlozi od primorskog područja do
planinskih i brdskih područja.
Ljekoviti dijelovi biljke: biljka borovice čitava je ljekovita, no u
prvom redu se sabiru plodovi (Baccae Juniperi ili Fructus Juniperi
communis) od jeseni pa čak i do zime ako to dozvoljavaju vremenske
prilike. Plodovi se sabiru tako da se s grane omlate na ponjavu, a iza
toga se razastru radi sušenja na suho i zračno mjesto. Plod borovice
suši se samo prirodnim putem te se ne smije sušiti ni na suncu ni na
umjetnoj toplini. U nekim se područjima sabiru velike količine plodova
borovice te se tada sušenje obavlja često u sloju debljine pedlja, no u
tom je slučaju treba češće miješati da se ne bi ugrijala i izgubila
eterično ulje. Ako se borovica upotrebljava za pečenje rakije ili
dobivanje eteričnog ulja, tada se odmah iza sabiranja može pristupiti
preradi. Spremanje suhih plodova borovice najprikladnije je, ukoliko se
radi o manjim količinama, u drvenim ili staklenim posudama koje se daju
dobro zatvoriti. Iglice i vrškovi grančica (Herba odnosno Sununitates
Juniperi) sabiru se od travnja do kraja lipnja mjeseca. Sušenje i
čuvanje jednako je kao i kod plodova samo što se prije spremanja osušene
grančice sitno izrežu. Drvo borovice (Lignum Juniperi) od mladih grana
sabire se isto tako od travnja do kraja lipnja. Sitno izrezano drvo
nakon sušenja čuva se jednako kao i plodovi.
Ulje od borovice (Oleum Juniperi baccarum) dobiva se destilacijom, te je
uglavnom sadržano u plodovima. Dobivanje ulja ne može se dobro
pripremiti u kućanstvu te se to ulje kupuje u ljekarnama.
Ulje iz drveta (Oleum Cadinum ili Oleum Juniperi empyreumaticum) dobiva
se suhom destilacijom drva od borovice te se također nabavlja u
ljekarnama.
Špirit od borovice (Špiritus Juniperi) sastavljen je iz jednog dijela
ulja od borovice i 3 dijela alkohola (Spiritus vini). Za osjetljive
osobe razređuje se špirit od borovice i jednim dijelom prokuhane vode.
Špirit borovice ne smije se zamijeniti borovičkom rakijom ili klekovačom
koja se dobiva iz plodova borovice postupkom kojim se dobivaju i druge
vrste rakije.
Tinktura borovice (Tinctura Juniperi) dobiva se stavljanjem plodova
borovice u alkohol ili jaku rakiju; zatim se ostavi na suncu da
provrije.
Sok borovice (Succus Juniperi inspissatus i Succus Juniperi) priprema se od plodova sa ili bez dodatka šećera.
U pučkoj medicini, iako rijetko, upotrebljava se i korijen borovice (Radix Juniperi).
Ljekovite i djelotvorne tvari: relativno visok sadržaj eteričnog ulja
koje se sastoji uglavnom iz terpena, gorka tvar juniperin, tanin, smola,
mast slična vosku, pentozani, pektin, taninski glikozid, grožđani
šećer, mravlja i octena kiselina, inozit, invertni šećer, kalcij
naročito vezan na jabučnu kiselinu, kalij, mangan vezan na octenu
kiselinu. Izdanci i mlade iglice sadrže i vitamin C.
Ljekovito djelovanje: ljekovito djelovanje je toliko mnogostrano, da je
već Hieronymus Bock u svojoj knjizi o ljekovitom bilju, 1577. god. pisao
o borovici slijedeće: "Zbroj djelovanja te dobre osobine borovice nije
moguće opisati."
Ljekovito djelovanje proizlazi uglavnom iz eteričnog ulja koje je
najvećim dijelom sadržano u bobama. Borovičino ulje u velikoj mjeri
djeluje antiseptički i rastvara masti, te kod upotrebe na koži prodire u
znatnoj mjeri u organizam. To vrlo povoljno djeluje kod svih bolesti
zglobova jer liječi i dublja žarišta bolesti. Dođe li udisanjem para
eterično ulje ili njegovo razrjeđenje u dodir sa sluznicom pluća,
ograničuje se prekomjerno izlučivanje sluznice pluća. To predstavlja
blagotvorno djelovanje kod vlažnog ili vrlo vlažnog bronhitisa. Ta
visoka antibaktericidna snaga vrši značajan utjecaj na liječenje
infekcioznih plućnih bolesti kao kod vlažne plućne gangrene i kod teških
tuberkuloznih procesa pluća. Ovdje se ograničuje širenje inlekcioznih
dijelova, tako da uz pospješenje izbacivanja gnojnog sekreta nastupa
jačanje i ozdravljivanje zahvaćenih pluća. Sirup od borovice djeluje
vrlo dobro kod tuberkuloze pluća u dječjoj dobi jer osim baktericidnog
djelovanja dolazi do poboljšanja apetita pa to uzrokuje ne samo
povećanje tjelesne težine, nego se poboljšanom cjelokupnom izmjenom
tvari i izlučivanjem svih otrovnih tvari povisuje i obrambena snaga
organizma.
Daljnje područje primjene proizlazi iz ljekovitog utjecaja kod svih
oboljenja želuca i crijeva, kao kod inlekcioznih crijevnih grčeva,
upalnih katara crijeva, upale želuca, želučanih grčeva i dr. Već
spomenuta visoka raskužna snaga i ovdje djeluje vrlo brzo: procesi
truljenja i vrenja gube brzo hranljivu podlogu te se vrši čišćenje
želuca i crijeva; ulje borovice ubija bacterium coli. Pojačani rad
crijeva i pojačani rad muskulature crijeva pospješuje sekreciju želuca i
crijeva, a time počinje i jedna normalna i zdrava funkcija želuca i
crijeva.
Borovičino ulje u plodovima, odnosno, pripremljeno u čaju, otklanja ne
samo taloženje mokraćne kiseline u tijelu, nego je i jako preporučljivo
sredstvo protiv vodene bolesti, kroničnog katara mjehura itd.
Budući da potiče protok krvi trbušnih organa, utječe i na menstruaciju,
pa je upotreba čaja od plodova borovice djelotvorna za žene, pri čemu se
ne treba bojati opasnosti od pobačaja čak i kod upotrebe većih količina
plodova.
Eterično ulje uzrokuje na koži snažan nadražaj pa dolazi do paljenja,
svrbeža i kožnog crvenila. Veće količine prouzrokuju upalu kože, jake
otekline i stvaranje mjehura. Treba spomenuti i zapažen utjecaj
borovičinog ulja na najrazličitije živčane smetnje, koje kod slabe
funkcije u izmjeni tvari uzrokuju i umor, glavobolju, bolove u zatiljku,
opću razdražljivost, pomanjkanje mogućnosti koncentracije, migrenu,
nervozne teškoće srca i dr. Upravo kod glavobolja nalik na migrenu čajna
kupka s plodovima borovice donosi olakšanje i konačno ozdravljenje.
Povoljan utjecaj na izmjenu tvari zapažen je i kod šećernih bolesnika,
te se bolesnicima koji boluju od šećerne bolesti može preporučiti
uzimanje soka od plodova borovice u odgovarajućem razrjeđenju ili
nezaslađeni čaj od plodova borovice. Taj čaj vrlo povoljno utječe na
probavne smetnje koje nastaju uslijed nedovoljnog stvaranja solne
kiseline, odnosno, želučanog soka.
Uz čisto borovičino ulje, dobiveno iz plodova, dobiva se destilacijom
drveta borovice također ulje koje se u službenoj upotrebi zove Oleum
cadinum ili Oleum Juniperi empyreumaticum. Ono se upotrebljava izvana za
liječenje kroničnih kožnih osipa, bolesti kože sa čvorićima koji se na
površini ljušte (psoriasis vulgaris) itd. To ulje nije rijetko i
svijetlo kao ulje dobiveno iz plodova, nego je poput smole, tamno i
gusto. Uvarak iglica i mladih izdanaka borovice kao kupelj za noge
otklanja otekline nogu i ostale smetnje u cirkulaciji, a primijenjen kao
potpuna kupelj djeluje povoljno na cjelokupnu cirkulaciju krvi.
Rakija od borovice (borovička, klekovača) kao i tinktura od borovice
obljubljen je pučki lijek kod pokvarenog želuca, bronhalnog katara,
astme, bolesti bubrega i mjehura te kod gihta, išijasa i reumatizma pri
čemu se često upotrebljava u obliku masaže kod zadnje tri navedene
bolesti.
Špirit od borovice upotrebljava se prije svega za vanjsku upotrebu, kao sredstvo za masažu kod reumatičnih oboljenja.
Čaj od plodova borovice: potrebna je 1 čajna žlica dobro zgnječenih
plodova za 1 šalicu čajnog oparka, čaj se ostavi 5 do 10 minuta
pokriven, zatim se procijedi, a piju se 1 do 2 šalice dnevno. Kod
želučanih i crijevnih oboljenja i kod šećerne bolesti čaj se pije
nezaslađen. Kod oboljenja organa za disanje, da bi se pojačala otpornost
organizma i za poboljšanje izmjene tvari može se čaj zasladiti
dodavanjem 1 čajne žlice meda u topli čaj, a može se zasladiti i
šećerom.
Djelotvorne su i slijedeće čajne mješavine: za poticanje protoka krvi i
izlučivanje iz tijela te poboljšanje izmjene tvari preporučuju se
slijedeće biljne mješavine u jednakim dijelovima: plodovi borovice,
stolisnik (br. 1) i kopriva (br. 150) ili plodovi borovice, listovi
breze (br. 33) i kamilica (br. 89).
Kod grčeva u crijevima, upalnih oboljenja crijeva, upale želuca i grčeva
u želucu priprema se čajna mješavina od jednakih dijelova plodova
borovice, pelina (br. 23) i kamilice (br. 89).
Bolesnicima od šećerne bolesti preporuča se slijedeća čajna mješavina:
plodovi borovice, komuške od graha (br. 80a), listovi borovnice (br.
151) i kopriva (br. 150) u jednakim dijelovima.
Kod gripoznih prehlada miješaju se u jednakim dijelovima plodovi
borovice s podbijelom (br. 149), trpucem (br. 108), cvjetovima bazge
(br. 133a) i korom od vrbe (br. 131).
Kod pomanjkanja apetita miješa se u jednakim dijelovima plod borovice,
listovi matičnjaka (br. 91), kičica (br. 43) i listovi koprive (br.
150).
Priprema tih čajnih mješavina vrši se po općim uputama za pripremanje
čajeva. Čajevi, preporučeni za bolji protok krvi, poboljšanje izmjene
tvari, za gripozne prehlade i za otklanjanje pomanjkanja apetita
zaslađuju se medom, dok se ostale čajne mješavine moraju piti
nezaslađene.
Sirup od plodova borovice: 500 g plodova borovice kratko se prokuha u 3
litre vode, nakon toga se plodovi zgnječe i još jednom prokuhaju, a vode
se doda prema potrebi. Prokuhana masa protiješti se kroz sito i kada se
ohladi doda se toliko meda dok ne nastane gusta masa poput sirupa.
Sirup se puni u staklene boce sa širokim grlom i dobro se začepi. Djeci
se daje 3 puta dnevno 1 sat prije glavnih obroka po 1 čajna žlica toga
sirupa, a odrasli uzimaju po 2 čajne žlice na isti način. Ovim sirupom
liječi se pomanjkanje apetita, osjetljiva pluća pa čak i tuberkuloza
pluća. Kneippovo liječenje kurom plodova borovice: "Tko trpi uslijed
slabog želuca, neka primijeni od vremena do vremena kuru s plodovima
borovice koja se sastoji u tome da 1 dan počne sa 5 plodova i tako
nastavi uzimajući svaki dan 1 plod više dobro sažvakan dok ne dospije do
15 plodova pa se onda ide niže i to s 1 plodom dnevno manje dok se
ponovo ne dostigne broj od 5 plodova."
Ta Kneippova kura nije prikladna za svakoga, a osobe koje su osjetljive
na bubrege moraju se za vrijeme kure podvrći liječničkoj kontroli. Opće
napomene kod liječenja borovicom: radi mnogostranog ljekovitog
djelovanja plodova borovice treba uvijek paziti, jer veće količine ili
dulja upotreba može prouzročiti nadražaje ili upalu bubrega, pa dolazi
do izlučivanja bjelančevine i krvi u mokraći. Kod akutnih ili kroničnih
bolesti bubrega ne smiju se primjenjivati kure s plodovima borovice niti
se smije uzimati čaj od borovice. Od toga su izuzeti homeopatski
preparati borovice jer je u tim preparatima određeno razrjeđenje za
liječenje bolesti.
Primjena u pučkoj medicini: u područjima gdje borovica uspijeva, ona u
narodu uživa najveći ugled. Još od davnine važe plodovi borovice kao
sredstvo za zaštitu protiv kuge, kolere i drugih pošasti. Kolera i kuga
su, doduše, nestale iz Evrope, ali je do današnjih dana ostalo u
shvaćanju pučke medicine da je žvakanje plodova borovice najbolje
sredstvo protiv svake zaraze.
Kod crijevnih grčeva pije se čajna mješavina od jednakih dijelova
plodova borovice, biljke pelina (br. 23), stolisnika (br. 1) i cvjetova
kamilice (br. 89), a uzima se 1 čajna žlica za 1 šalicu čajnog oparka i
to nezaslađeno. Plodovi borovice namočeni u rakiju obljubljeni su kućni
lijek kod proljeva, grčeva u crijevima, vodene bolesti te kod prvih
znakova gripozne prehlade. Dim plodova i grančica borovice usisan u usta
pomoću lijevka liječi zubobolju. Zdrobljeni plodovi stavljeni na čelo
ublažuju glavobolju.
Uvarak od korijena ili drveta borovice naročito je sredstvo za
izlučivanje vode. Zeleni plodovi, zgnječeni i pomiješani s neslanim
maslacem, daju mast za liječenje krasta, lišajeva i kožnih osipa te za
sazrijevanje oteklina i čireva. Ispiranje usta čašom mlačne vode u kojoj
je dodano nekoliko kapi borovičnog ulja, otklanja loš zadah.
Kod bolesti jetre, čireva na želucu i vodene bolesti sažvače se dnevno 3
do 5 plodova ujutro na tašte, a doručkuje se tek nekoliko sati kasnije.
Drvo od borovice usitnjeno na male komadiće i jednom prokuhano (1 puna
čajna žlica na 1 šalicu) odličan je čaj za čišćenje krvi.
Žvakanje plodova borovice odstranjuje žgaravicu. Pepeo od drveta
borovice, 150 g rastvoreno u 1 litri dobrog bijelog vina i močeno kroz 8
dana, treba češće dnevno protresti i nakon toga procijediti kroz lanenu
krpu. To filtrirano vino odlično je sredstvo za pospješenje mokrenja te
kod vodene bolesti djeluje na izlučivanje vode. Mokraća poprima miris
poput ljubica, jednako kao i kod uzimanja čaja ili plodova od borovice.
Plodovi borovice gusto ukuhani sa šećerom daju prijatan kompot koji
potiče apetit, jača želudac i pospješuje probavu, a u zimskim mjesecima
nadopunjuje pomanjkanje vitamina.
Primjena u liječenju životinja: uvarak mladih izdanaka borovice daje se
kod gušavosti konja, a primjenjuje se i kao oblog. Uvarak od plodova
daje se stoci kao sredstvo za izlučivanje mokraće ili kod crijevnih
grčeva. Konjima se kod kolike daje komad kruha prethodno namočen u
rakiju od borovice.
Borovica naročito pospješuje mokrenje kod psa. Pokusi su pokazali da je
količina mokraće u tom slučaju 7 puta veća od normalne dnevne količine.
Ulje borovice, pomiješano sa svinjskom mašću, daje mast protiv lišaja,
ekcema te protiv svakovrsnih čireva i oteklina.
Zdrobljeni plodovi borovice, primiješani stočnoj hrani, otklanjaju kod
domaćih životinja nevoljkost za uzimanjem hrane. Kod stočnih epidemija
stočne se nastambe preventivno više puta dnevno zadimljuju gorućim
granama i plodovima borovice.
Napomena: podvrsta obične borovice, tzv. patuljasta borovica — Juniperus
communis ssp. nana (Willd.) je alpski oblik borovice s jednakom
ljekovitom snagom. U nekim se brdskim područjima, gdje se ta podvrsta
borovice javlja, u shvaćanju pučke medicine drži da je još djelotvornija
od obične borovice.
