Opis biljke: neven je jednogodišnja, razgranjena biljka sa stabljikom
visokom do 60 cm, a čitava biljka proviđena je pustenastim dlakama.
Listovi su naspramno smješteni i na stabljici sjedeći. Cvjetna glavica
je narančasto-žute boje i promjera do 4 cm. Smatra se da je biljka
predskazivač vremena, jer se primijetilo da još u istom danu pada kiša
ako cvjetne glavice ostanu zatvorene poslije 7 sati ujutro!
Miris i okus: svojstven i aromatičan.
Vrijeme cvatnje: od lipnja gotovo do kraja listopada.
Stanište: iako mu je prvobitna domovina južna Evropa, neven se sasvim
udomaćio i u drugim predjelima, ali uspijeva samo kao kultivirana
biljka. Neven se već od 12. stoljeća mnogo uzgaja kao ukrasna i
ljekovita biljka i često se susreće u vrtovima.
Već je Hildegarda od Bingena temeljito opisala neven pod imenom
"ringula" odnosno "ringella", hvalila je njegovu mnogostranu ljekovitost
i preporučivala uzgoj te biljke. Neven uspijeva kako u dobroj vrtnoj
zemlji tako i na skromnijim zemljištima.
Ljekoviti dijelovi biljke: sabiru se cvjetne glavice (Flores
Calendulae), a u pučkoj medicini sabiru se i listovi (Folia Calendulae)
za vrijeme cvatnje. Sa cvjetovima se mora postupati s najvećom pažnjom.
Oni se sabiru samo po sunčanom vremenu i to mora prije sabiranja vladati
bar nekoliko dana lijepo vrijeme. Nakon sabiranja cvjetne se glavice
stavljaju na sjenovito i zračno mjesto da se samo djelomično prosuše.
Nakon toga se iz cvjetnih glavica skinu samo latice koje daju cvijet
nevena, tj. Flores Calendulae, drogu u službenoj upotrebi. Latice
cvijeta se oprezno dosuše, no to dosušenje treba po mogućnosti obaviti
što brže, a kod toga se ne smije upotrijebiti umjetna toplina. U pučkoj
medicini suše se cijele cvjetne glavice i u cijelom se stanju
upotrebljavaju, a isto tako i listovi.
Ljekovite i djelotvorne tvari: one su još nedovoljno i samo površno
ispitane. Utvrđeni su tragovi eteričnog ulja, smola, saponini, gorke
tvari, guma, sluz koja sadrži dušik, bjelančevine, kalendulin, prozirna
poput karotina žućkasta boja koja nabubri u vodi, topiva u alkoholu i
octu, a netopiva u eteru. Nadalje su dokazani laurin, miristin, soli
fosforne kiseline i ostale mineralne soli, te palmitinska jabučna i
salicilna kiselina.
Ljekovito djelovanje: mnogi ljekoviti sastavni dijelovi koji su sadržani
u nevenu stavljaju ga u položaj izvanredne ljekovite biljke, iako mu
taj položaj do sada nije u cjelosti priznat. Već je Kneipp bio jaki
zagovornik nevena te je njegovom zaslugom biljka pobliže istražena pa se
klinički rezultati ne mogu prešutjeti. Po vanjskoj upotrebi nije neven
samo sličan brđanki (br. 22) nego joj se približava i u pogledu njezinog
ljekovitog djelovanja i to prije svega u primjeni kao biljka za rane.
Neven čisti (čak nešto nagriza), steže, pobuđuje cirkulaciju i
pospješuje rast novog tkiva kod liječenja rana (granulaciono tkivo).
Tinktura od nevena (jedna šaka nevena stavljena na močenje 5 do 6
tjedana u vinsku žestu ili jaku rakiju) prikladna je, razblažena kuhanom
vodom, za obloge kod rana, zgnječenja tkiva, podlijevanja krvi,
pretegnutih mišića i dr. Osim toga su ti oblozi od izvanrednog
djelovanja kod zloćudnih gnojnih rana, gnojnih ili poput raka čireva,
kod čireva uslijed proširenih vena, kod otvorenih rana nastalih
dugotrajnim pritiskom, ležanjem te za liječenje oteklina.
Prema nekima neven se vrlo preporuča kod zloćudnih čireva na prsima ako
imaju i karakter poput raka (rak dojke). Liječnici, kao dr W. Bohn, dr
Halenser, dr Stager i ostali, preporučili su neven protiv naklonosti
prema raku, a univ. doc. dr med. H. Secl, Berlin, dr med. S. Flamrn, Bad
Worishofen, univ. prof. dr med. F. Eckstein, Freiburg i dr. - protiv
zloćudnih čireva. Poput Kneippa koji se svojevremeno zalagao za neven
kao prirodni lijek kod gnojnih i zloćudnih čireva, u najnovije je
vrijeme američki liječnik i istraživač dr med. Drwey dokazao jedinstvenu
ljekovitost nevena upravo kod zloćudnih čireva. Jednako je vrijedna
upotreba kod svih nabrojenih bolesti i teškoća tzv. mast od nevena:
priprema te masti je potpuno jednostavna. Svježe ubrani cvjetovi, a
također i listovi dobro se isprže u vrućoj masti, nakon čega se čitav
sadržaj procijedi kroz lanenu krpu u određenu posudu i još se preostali
sadržaj u lanenoj krpi dobro istiješti. Ta ohlađena mast daje nevenovu
mast koja nebi smjela nedostajati ni u jednom domaćinstvu.
Neven u obliku čaja upotrebljava se kod oboljenja želuca i crijeva, kod
želučanih grčeva, čireva na želucu, proljeva, upale debelog crijeva
(kolitis) kao i kod vodene bolesti i krvavog mokrenja. Za pripremu čaja
uzimaju se 1 do 2 čajne žlice osušenih ili svježih cvjetnih latica
nevena te se popare sa 1 šalicom vruće vode, ostavi se 5 do 10 minuta, a
onda se čaj procijedi. Čaj se uzima nezaslađen u količini od 3 do 4
šalice dnevno, a uzima se oko svakog sata po 1 puna jedaća žlica.
Primjena u pučkoj medicini: svježi cvjetovi i listovi zgnječe se i
pomiješaju maslacem od kozjeg mlijeka te tako pripremljeni daju poznati
"nevenov maslac" koji se u obliku melema ne samo polaže na pokvareni
želudac nego se upotrebljava i kao mast za rane koje na taj način uskoro
zacjeljuju. Ta mast liječi zloćudne čireve i otekline, a upotrebljava
se s najboljim uspjehom kod otvorenih rana na nozi, kod gnojenja kostiju
(apsces), čireva na goljenici te kod gnojnih rana koje teško
zacjeljuju.
Svježi sok odstranjuje bradavice i kraste, a gusto ukuhani svježi sok
upotrijebljen kao kupelj, pomaže kod krasta, lišajeva i stvrdnutih
žlijezda. Čaj od nevena, redovito uziman, djeluje na čišćenje krvi. Ako
se jedan tjedan prije početka menstruacije dnevno pije čaj od nevena,
normalizira se tok menstruacije i znatno ublažuju smetnje. Kupelji oka
mlačnim čajem nevena jačaju očni vid.
Čajna mješavina kod čireva na želucu: u jednakim dijelovima pomiješa se
cvijet nevena, kopriva (br. 150), čestoslavica (br. 155), hrastova kora
(br. 119) i rosopas (br. 45). Od te se mješavine uzmu 2 čajne žlice za 2
šalice čajnog oparka te se ta količina pije tokom dana u gutljajima i
nezaslađena.
Primjena u liječenju životinja: mast od nevena vrlo je prikladna za
liječenje čireva i oteklina i otvorenih rana kod domaćih životinja.
