Opis biljke: grane tog drva u mladosti su poput šibe i crvenkaste boje.
One kasnije odrvene i dobiju prljavo-sivu koru. Listovi se djelomično
pretvaraju u trodijelno trnje. Kratki izdanci razvijaju listove koji su
smješteni u čupercima, jajasti su i na rubu nazubljeni. Žuti cvjetovi
čine obješene grozdove. Bobičasti plodovi valjkastog su oblika i
svijetlocrvene boje.
Miris i okus: miris grma je slab, kora korijena vrlo gorkog okusa i
prilikom žvakanja oboji pljuvačku žuto. Zrele bobe imaju ugodan
kiselkast okus.
Vrijeme cvatnje: svijetložuti grozdasti cvjetovi cvatu u svibnju i lipnju.
Zrelost boba: u kolovozu i rujnu. Dok su nezreli plodovi pomalo otrovni,
potpuno zrele se bobe mogu bez oklijevanja uživati jer ne sadrže
alkaloid.
Stanište: žutika trpka vjerojatno potječe iz zemlje Berbera u Sjevernoj
Africi odakle je došla u Španjolsku, što pokazuje i Berberis - latinsko
ime te biljke. Kako stoka na paši izbjegava taj grm radi trnja, ova je
biljka vrlo prikladna kao živa ograda, odnosno, živica. Na donjoj strani
listova razvijaju se zimske spore plamenjače ili žitne rđe (Puccinia
graminis) pa se žutika kao domaćin te žitne bolesti ne trpi u žitnim
područjima i tamo se sistematski iskorjenjuje! Žutika je obični i vrlo
poznati grm koji raste gotovo po čitavoj Evropi. Mnogo ga se nalazi i u
našim krajevima gdje raste po živicama, šikarama, uz rubove šuma i
drugdje.
Ljekoviti dijelovi biljke: to su bobe (Fructus Berber idis) i kora sa
korijena (Cortex Berberidis radicis). Bobe se sabiru u kolovozu i rujnu,
a kora s korijena u kasnoj jeseni (studeni) ili u rano proljeće
(ožujak). Svježe bobe suše se na zraku ili na suncu. Za vlažna vremena
mogu se bobe oprezno sušiti u pećnici kod vrlo umjerene topline. Bobe se
sabiru bez peteljke te nakon sušenja moraju zadržati svoju prirodnu
crvenu boju.
Ako se bobe beru s peteljkom, tada se nakon sušenja peteljke odstrane
rešetanjem. lako rjeđe, sabire se i čitav korijen (Radix Berberidis)
inače vrlo tvrd i drven pa ga je vrlo teško rezati u oblike u kojima,
iako rijetko, dolazi u promet. Osim toga se sabire i kora s grana
(Corlex Berberidis) i to tako da se guli s mladih grana i suši bilo u
hladu ili na suncu. Korijen se zbog tvrdoće upotrebljava u tokariji, a
kora za dobivanje žute boje. Kod sabiranja manjih količina oguljena se
kora s korijenom nakon sakupljanja naniže na konac i suši u hladu.
Ljekovite i djelotvorne tvari: zrele bobe sadrže samo voćne kiseline,
ali ne i vinsku i citronsku kiselinu, nadalje pektoze, gumu i jednu još
ne pobliže istraženu aromatičnu kiselinu. U kori korijena otkriven je
čitav niz alkaloida, u prvom redu berberin i alkaloidi berbamin,
oksiakantin i oksiakantin-vinetin. Daljnje djelotvorne tvari u kori
korijena su palmatin, jatrorizin, kolumbanin, šećer, škrob i
hemiceluloza.
Ljekovito djelovanje: alkaloidu berberinu pripisuje se čitav niz
ljekovitih djelovanja. Tako mu se pripisuje pospješenje izlučivanja
žuči, a uslijed funkcije proširenja žila i poboljšanje optoka krvi uz
istovremeno sniženje krvnog tlaka. Otklanja se nadalje zastoj funkcije
žuči, žutice, oteknuće jetre i ostale bolesti jetre. S druge strane
žutika se preporuča kod proljeva, a naročito kod karakterističnih
proljeva tuberkuloznih plućnih bolesnika. Djelovanje žutike jednako je
vrijedno ljekovitom djelovanju droge Radix Colombo uvezene iz Istočne
Afrike (droga potječe od biljke Jatrorrhiza palmata [Lam] Miers), čiju
su jednaku vrijednost potvrdili značajni farmakolozi nakon temeljitih
istraživanja. Berberin osim toga pospješuje aktivnost bubrega ali se ne
smije primijeniti kod grozničave upale bubrega.
Daljnje mogućnosti liječenja su upale žučne kesice povezane s jakim
bolovima u leđima, hemoroidi, kronična vodena bolest, bolno zadržavanje
mokraće i bolovi u mokraćnim kanalima.
Onima koji uživaju opijum ili morfij kora žutike može donijeti
ozdravljenje. Kura za odvikavanje sadrži čaj od kore žutike, ali se
poduzima samo pod liječničkom kontrolom.
Čaj od kore priprema se tako da se kratko prekuha pola ili cijela čajna
žlica osušene kore od korijena. Čaj se ostavi pet minuta da odstoji i
pije se bez šećera u gutljajima 1 do 2 šalice dnevno. Svježi sok zrelih
boba od žutike ili čisti, odnosno sa šećerom lagano ukuhani sok (sirup),
primjenjuje se protiv skorbuta i bolesti pluća, jetre i crijeva.
Alkoholni ekstrakt služi kod kroničnih bolesti tih vrsta.
Svježi sok jača zubno meso, utvrđuje klimave zube i brzo otklanja krvarenje zubnog mesa.
Primjena u pučkoj medicini: pučka medicina posvetila je grmu žutike
cjelokupnu pažnju i naučila ga cijeniti. Već spomenute mogućnosti
liječenja proizašle su prvobitno iz pučke medicine, a daljnje su
mogućnosti liječenja: sa šećerom ukuhani sok od žutike uziman žlicom
sprečava povraćanje uzrokovano trudnoćom. Voćni ocat pripremljen iz boba
žutike, uziman čajnom žlicom, blago je sredstvo za otvaranje.
