Narodni nazivi: crni gavez — črni koren — gabez — gabež — kilnjak —
konjski rep — opašica — svatovci — vela konsolida — velika sodula —
veliki gavez — volovi jezik — vrani gabez.
Opis biljke: višegodišnji korijen raste vrlo duboko u zemlji, debeo je,
vretenast, razgranat, sočan, izvana tamnosmeđe do crnkaste, a iznutra
svijetlo-žute do bijele boje. Stabljika je sočna, granata, grubo dlakava
i visoka 30 do 100 cm. Donji listovi su veliki, s peteljkom, jezičastog
oblika i grubo čekinjavi. Naizmjenično poredani listovi na stabljici
jajastog su oblika i po čitavoj su površini također grubo čekinjasti.
Cvjetovi imaju oblik poput uskog zvona, izbijaju tokom čitavog ljeta iz
pazuha gornjih listova, a okrenuti su prema dolje u jednostrano
povijenim cvatovima, boje su prljavo bijele do ružičaste ili ljubičaste.
Miris i okus: korijen je gotovo bez mirisa, katkada lagano aromatičan,
okus je slabo aromatičan, poput kamfora, sluzav, lagano ljepljiv i
stežući.
Vrijeme cvatnje: svibanj do kolovoza.
Stanište: gavez raste po čitavoj srednjoj Evropi na vlažnim mjestima,
jarcima, uz obale voda i na vlažnim livadama. Poljoprivrednik ga nerado
vidi na svojim livadama, jer troši mnogo hranjiva u tlu, a i stoka ga na
paši izbjegava radi grube čekinjavosti čitave biljke. S obzirom da mu
korijen raste duboko u zemlju, gavez se teško da iskorijeniti.
Ljekoviti dijelovi biljke: u proljeće ili u jesen sabire se korijen
(Radix Consolidae ili Radix Symphyti). Između ožujka i travnja, na
izmaku zime, ili u listopadu i studenom, korijenje gaveza sadrži najviše
alantoina. Proljetno kopanje korijena vrši se dok biljka još nije u
cvatu. Gavez, s obzirom na svoju ljekovitost, nebi trebao nedostajati ni
u jednom kućnom vrtu! Korijen se kopa šiljastom lopatom, a svako
izvlačenje korijena bit će uzaludno, jer se u zemlju duboko urastao
korijen lako lomi. Za pripremu "masti od crnog korijena" tj. gaveza,
upotrebljava se svježe iskopani korijen, no korijen se može i sušiti i
kasnije od njega pripremiti kašu ili mast. Vrlo sočan korijen teško se
suši i u postupku sušenja lagano postane plijesnjiv. Već i samo lagano
plijesnjiv korijen ne smije se upotrebljavati, jer se prilikom stvaranja
plijesni odmah rastvara najvrednija ljekovita tvar - alantoin. Nakon
što se korijen malo prosušio, reže se po dužini u nekoliko komada i suši
oprezno u blizini peći. Za vlažnog vremena korijen se vrlo oprezno suši
u mlakoj pećnici.
Ljekovite i djelotvorne tvari: korijen sadrži alantron, holin, sluz,
tanin, smolu, šećer, gumu, asparagin, alkaloid simfito-cinoglosin,
nadalje konsolidin i konsolicin.
Ljekovito djelovanje: ni jedna od domaćih ljekovitih biljaka ne sadrži u
tolikoj mjeri ljekovitu tvar, alantoin, kao gavez, a ta je ljekovita
tvar najviše potrebna za stvaranje stanica. Alantoin liječi teško
zacjeljive rane, čak i gnojne. U korijenu sadržani holin djeluje na
protok krvi, jer proširuje krvne žile kože i time pospješuje
snabdijevanje krvi uz istovremeno povećanje crvenih krvnih zrnaca.
Ostale ljekovite tvari nadopunjuju ovo tako povoljno ljekovito
djelovanje. Budući da kemijskim putem dobiveni alantoin ne djeluje na
izlječenje rana, a pogotovo ne gnojnih rana, može se s pravom
zaključiti, da su u alantoinu gaveza sadržane nemjerljive biološke snage
koje nedostaju kemijskom, anorganskom proizvodu. To znači da je gavez
jedno od najboljih sredstava za rane i to vanjske i unutarnje, nastale
svakovrsnim ozljedama: porezotine, ispucanost, otekline, lom kostiju i
izljev krvi.
Mnogo je hvaljena i uspješno prokušana primjena takozvanih toplih
kašastih obloga, koji se posve jednostavno pripremaju. Već prema
veličini rane ili izljeva krvi, uzmu se 2 do 4 jedaće žlice osušenog i u
prah smrvljenog korijena, uz dodatak male količine vruće vode, te se to
pažljivo miješa u porculanskoj zdjelici dok ne nastane kaša. Topla se
kaša namaže na laneno platno i stavi kao oblog. Te obloge treba svaka 2
do 4 sata obnoviti. Osim već nabrojenih slučajeva, ovi oblozi tople kaše
od korijena prikladni su kod skorbutnih čireva, oteklina, čireva
uslijed proširenja vena, kod reumatičnih odebljanja mišića, kvrga,
nastalih kao posljedica uloga, otvrdnuća prsne žlijezde, bolova
brazgotina rana, kostobolje, bolova batrljaka nakon amputacije, upale
staničnog tkiva, upale kostiju, omekšanja kostiju i upale pokosnice.
Umjesto obloga od kaše, može se primijeniti i tzv. mast od crnog
korijena. Svježe ubran i dobro očišćen korijen fino se izreže i rastopi u
čistoj svinjskoj masti. U vrućem stanju procijedi se mast kroz lanenu
krpu i na kraju se dobro istiješti; mast koja kaplje treba odmah teći u
posudu u kojoj će se čuvati. Ovako dobivenu mast treba upotrijebiti kao
kašasti oblog. Ta se mast drži i preko godinu dana i treba da je uvijek
pri ruci, jer je neophodna za liječenje rana kod ljudi i životinja. Ako
se i na još neočišćenu ranu namaže mast gavezovog korijena, spriječit će
se otrovanje krvi, a i najdublje rane zaraštavaju gotovo bez ožiljaka.
Mast se ne smije čuvati u metalnoj posudi!
Jednako je ljekovito djelovanje, kada se korijen gaveza primijeni za
liječenje iznutra. Upotrebljava se protiv raznih poteškoća probavnih
organa, protiv katara želuca sa ili bez proljeva, srdobolje, oboljenja
bubrega kao i kod prekomjerno jake menstruacije. Nadalje se upotrebljava
protiv krvarenja želuca, bronhalnog katara, upale pluća, krvavog kašlja
i ispljuvka, upale porebrice i dr.
Za unutarnju upotrebu priređuje se čajni preljev: 2 čajne žlice sitno
izrezanog korijena za 1 šalicu čajnog preljeva bez šećera, a piju se
toplo i u gutljajima 2 do 4 šalice dnevno. Čaj se može prirediti i na
slijedeći način: 3 vrhom pune čajne žlice fino izrezanog svježeg ili
osušenog korijena moči se hladno kroz 10 sati u 2 šalice vode i nakon
toga ocijedi. Na to se doda šalica vode, jednom uzavre, a nakon toga
odmah ocijedi. Ova se vruća čajna mješavina promiješa sa 2 šalice
hladnog čaja i pije tokom dana.
Kod čireva na želucu preporuča se slijedeća čajna mješavina:
100 g korijena gaveza, svježeg ili sušenog
50 g cvijeta nevena (br. 37)
50 g oputine (br. 109).
Po jednu čajnu žlicu od ove čajne mješavine, za 1 šalicu pripremiti kao čajni preljev i nezaslađeno piti 3 do 4 šalice dnevno.
Iz starih bilinarskih knjiga i pučke medicine: kao što se priređuje već
ranije opisana mast iz svinjske masti, priprema se također mast iz
jazavčeve masti koja se primjenjuje protiv gušavosti i kile.
Za poboljšanje krvne slike preporuča se bolesnicima, koji boluju od
šećerne bolesti, da piju čaj pripremljen od svježeg korijena i da jedu
taj korijen.
U Švicarskoj peku u vrućoj masti listove gaveza, ubrane za vrijeme
cvatnje, i uvijene u tijesto za palačinke. To se jelo smatra vrlo dobrim
sredstvom za pospješenje zdravlja te kao sredstvo koje čisti i stvara
krv. Takozvana mješavina crnog korijena i meda priprema se na razne
načine: ili se istiješteni sok svježeg korijena gaveza miješa s medom,
ili se pripremi topla kaša od korijena kojoj se dodaje med. Taj se lijek
preporuča svim bolesnicima s unutarnjim krvarenjima, a osobito plućnim
bolesnicima. I sama tuberkuloza može se izliječiti upotrebom ovog
prirodnog lijeka. U pučkoj medicini često se priređuje vino od korijena
gaveza ili vino od crnog korijena. Dva do 5 komada svježeg ili sušenog
korijena gaveza, već prema veličini, stavi se u litru dobrog bijelog
vina i pusti na močenje oko 5 do 6 tjedana. Tako pripremljeno vino služi
za unutarnje jačanje kod krvarenja pluća, kod gubitka krvi nakon teških
operacija i većih rana, kao i kod slabokrvnosti.
Tinktura korijena gaveza priprema se u pučkoj medicini na slijedeći
način: 200 g sitno izrezanog korijena gaveza stavi se u 1 litru
96-postotnog alkohola kroz 20 dana u dobro zatvorenoj boci. Boca treba
stalno stajati na sobnoj temperaturi. Nakon 20 dana, korijen se
procijedi i istiješti. Istiješteni sok korijena služi kao tinktura koja
se konačno razrijedi sa 0,25 litre prokuhane i ohlađene vode. Tinktura
služi za liječenje rana. Lanena krpica natopi se tinkturom i položi na
ranu ili se tinktura upotrijebi kao sredstvo za masažu, kako bi rana što
prije zacijeljela bez brazgotine. Kod unutarnjih krvarenja, kod čireva
na želucu, krvavog proljeva ili griže, uzima se 20 kapi tinkture na
kocki šećera.
Crveno vino, u kojem je kuhan korijen, djeluje na umirenje kod krvavog
mokrenja, unutarnjeg krvarenja, a preporučuje se i kod tuberkuloznih
bolesnika.
Melem iz korijena i svježih listova, stavljen na svježu ranu, uzrokuje
brže spajanje rane i brže zacjeljenje. Takvi oblozi ublažuju i upale
kože i olakšavaju bolove kod zgnječenja tkiva.
Primjena kod liječenja životinja: ne samo kaša, nego i mast od korijena
gaveza, nadalje unutarnja i vanjska upotreba tinkture i esencije, na
isti se način primjenjuje kod stoke pa bi svako seljačko gospodarstvo
trebalo te lijekove imati pri ruci.
Napomena: gavez, koji se radi boje korijena najčešće zove "crni korijen", nebi se smio zamijeniti sa slijedećim biljkama:
1) SCORZONERA HISPANICA L. — španjolski zmijak
čiji također crni korijen daje vrlo ukusno povrće. Dok gavez dolazi kao
samonikla biljka u čitavoj srednjoj Evropi, španjolski se zmijak uzgaja u
povrtnjacima za upotrebu u kuhinji. On je udomaćen na istoku i ne
dolazi na našim područjima u slobodnoj prirodi.
Španjolski zmijak daje doduše vrlo zdravo i hranjivo povrće, ali nema
ljekovitost kao gavez, te se ne može upotrijebiti kao njegov
nadomjestak. Naprotiv,
2) SYMPHYTUM TUBEROSUM L. — gomoljasti gavez
kao vrlo poznata trajna biljka koja raste u vlažnim svjetlijim šumama i
među grmljem, s bijelo-žućkastim cvjetovima i jajastim tj. široko
lancetastim sjedećim listovima, sadrži iste tvari te se može
upotrijebiti za liječenje točno kao i ranije opisani gavez.
