Opis biljke: ime koje se još danas upotrebljava za naziv droge dobivene
od strižuše - Herba Erysimi - proizlazi iz latinskog imena te biljke
koje joj je dao švedski prirodoslovac Carl Linne (1707-1718), osnivač
botaničke terminologije i binarne nomenklature za biljke i životinje.
Suvremenik Linnea, botaničar Scopoli, dao je biljci sadašnje ime.
Strižuša je jednogodišnja biljka koja dosegne visinu do 70 cm, uspravna
stabljika kao i listovi većinom su ljubičasto nahukani. Listovi s
peteljkom krpasto su razdijeljeni sa 2-3 para duguljastih nazubljenih
postranih dijelova i suličastim nejednako nazubljenim vršnim dijelom.
Mali žuti cvjetovi smješteni su u grozdasti cvat na krajevima izdanaka.
Dosta duge komuške su uspravne, zašiljene i položene prema stabljici.
Čitava biljka, kao i cvjetovi, imaju veliku sličnost s ostalim
krstašicama, a posebno s poljskom rotkvom (br. 120) s kojom se često
zamjenjuje.
Miris i okus: biljka miriši osebujno, pomalo oštro, dok je okus gorak i nalik na gorušicu (senf).
Vrijeme cvatnje: svibanj do jeseni.
Stanište: često dolazi u većem mnoštvu na bunjištima, pustim mjestima i
uz rubove putova, a i inače strižuša slovi kao dosadan korov.
Ljekoviti dio biljke: sabire se biljka u cvatu, prirezana ne sasvim do
zemlje, a i donje - većim dijelom posmeđene listove - treba ukloniti.
Ljekovite i djelotvorne tvari: najdjelotvornija je tvar gorušičino
eterično ulje, nadalje je utvrđen glikozid gorušičinog ulja i mirozin. U
biljci je dokazan i glikozid koji lagano djeluje na srce, poput
digitalisa.
Ljekovito djelovanje: strižuša je nekoć bila vrlo cijenjena ljekovita
biljka u bolestima grla i prsiju. U Francuskoj je bila nazvana Herbe
auchantre, tj. biljka za pjevače, jer su pjevači rado popili šalicu čaja
od strižuše bilo pred nastup, bilo u pauzi između nastupa.
Pojedinačna primjena te biljke navedena je u primjeni u pučkoj medicini.
Primjena u pučkoj medicini: strižuša se vrlo rado upotrebljava u pučkoj
medicini za liječenje katara dišnih organa osobito kod upale grkljana te
je njezina upotreba hvaljena kao vrlo uspješna. Čaj od strižuše djeluje
na rastvaranje sluzi, na suzbijanje grčeva i na umirenje kod svih
akutnih ili kroničnih katara grkljana, kod promuklosti, gubljenja glasa,
kod bolesti grla i prsiju, kašlja, bronhalne astme, kod prekomjerne
sluzi u prsima i kod katara pluća.
Strižuša se nadalje preporučuje kod žutice, katara mjehura, kod bubrežnih kamenaca i skorbuta.
Liječenje se vrši vrućim čajnim oparkom, uzima se 1 čajna žlica osušene
droge za 1 šalicu čaja, ostavi se nakon prelijevanja kipućom vodom da
odstoji 4 do 5 minuta i tokom dana pije u gutljajima 3-4 šalice.
U liječenju svih navedenih kataralnih oboljenja čaj se može zasladiti medom.
