Pod skupnim imenom kupina razlikuju se mnogobrojne vrste i oblici s
međusobno malim razlikama, no pod tim su imenom obuhvaćene sve vrste
koje rastu u našim krajevima, jer se i sve upotrebljavaju u ljekovite
svrhe i imaju isto ljekovito djelovanje.
Opis biljke: kupina je trajni grm s horizontalno položenim korijenjem
koji tjera 1 do 3 metra duge grane što djelomično pužu po zemlji ili se
penju po ostalom grmlju. Mladi jednoljetni izdanci, koji leže na zemlji,
ukorjenjuju se pri dodiru sa zemljom i druge godine tjeraju nadzemne
grane koje nakon donošenja cvijeta i ploda ugibaju. Iz podzemnog dijela
biljke tjeraju novi izdanci koji preuzimaju ulogu odumrlih i tako se
biljka trajno obnavlja. Stabljika je većinom petorokutna i proviđena
bodljikama savinutim prema dolje. Listovi su na stabljici razmješteni po
tzv. razmještaju 2/5. To znači, ako brojimo od jednog lista prema gore u
spirali oko stabljike dva puta da dođemo do onog lista koji upravo
stoji nad onim listom od kojeg smo počeli, tada je onaj list, do kojega
smo došli nakon dva spiralna ophoda, peti list po redu. Listovi su
perasto sastavljeni pa donji listovi imaju 5, a gornji 3 listića.
Veliki, jajastog oblika i na vrhu zašiljeni perasti listovi, s gornje su
strane glatki, a s donje strane gusto proviđeni pustenastim bijelim
dlakama, dok je lisna peteljka proviđena bodljikama. Mnogobrojni bijeli
cvjetovi smješteni su u lažnom šticu. Svaki cvijet nosi mnogo pestića, a
iz svakoga se razvije po jedna mala mesnata koštunica koja krije sjeme
obavijeno u tvrdi ovoj. Sve te koštunice međusobno povezane sačinjavaju
plod kupine.
Listovi i najgornji dijelovi stabljike, tj. vršci, djeluju na okus
stežući, zreli su plodovi slatki, vrlo aromatični i prijatnog okusa.
Kupina, a također i malina, mnogo se uzgaja u vrtovima, no najmirisniji
plodovi s karakterističnom aromom ne rastu u vrtovima, nego u slobodnoj
prirodi, u šumi, toj ljekovitoj riznici.
Vrijeme cvatnje: lipanj do rujna, a zrelost plodova od kolovoza.
Stanište: kupina raste na šumskim čistinama i krčevinama, na rubovima
šuma, na širokim svijetlim šumskim putovima, među grmljem, te uz rubove
polja, na neplodnim zemljištima, vrlo često u velikoj množini. Listovi
kupine jasno pokazuju sadržaj vode samog staništa. Na suhim mjestima, s
dubokom razinom podzemne vode, donja strana listova je pustenasto
dlakava, a na vlažnim mjestima s visokom razinom podzemne vode raste
kupina kojoj je donja strana listova gotovo potpuno gola.
Ljekoviti dijelovi biljke: sabiru se mladi i nježni listovi (Folia Rubi
fruticosi) i gornji cvjetni vrhovi, i to u proljeće od travnja do kraja
svibnja. Listovi kupine moraju se sabirati bez lisne peteljke. Ako je
potrebno sabiranje korijena, tada se on iskapa u veljači, a najkasnije u
ožujku. Sušenje se obavlja u hladu. Plodovi (Fructus Rubi fruticosi) se
sabiru u vrijeme sazrijevanja, pri tom treba paziti da nisu crvljivi
ili napadnuti drugim nametnicima. Plodovi se konzerviraju ili se ulažu u
rakiju. Listovi, vrškovi i korijen iziskuju vrlo pažljivo sušenje, a
čuvati se moraju na vrlo suhom mjestu kako nebi izgubili aromu. Katkada
se suše i plodovi; sušenje se mora provesti vrlo pažljivo i polagano.
Ljekovite i djelotvorne tvari: utvrđeno je eterično ulje, tanin, pektin,
jantarna, jabučna, oksalna, mliječna i salicilna kiselina, a značajan
je i vitamin C.
Ljekovito djelovanje: listovi djeluju stežući, dobro su i potpuno
bezazleno sredstvo protiv proljeva, no pati li netko od začepljenosti,
odnosno tvrde stolice, treba izbjegavati aromatični čaj od kupinova
lišća bez dodavanja drugih ljekovitih biljaka.
Vrlo dobri uspjesi u liječenju postižu se kod krvavog proljeva. Osobito
se preporuča čaj od kupinova lišća kod krvavog proljeva dojenčadi, ako
je to povezano sa sklonošću k tuberkulozi. Od vrlo je dobrog ljekovitog
djelovanja uzimanje čaja kroz duže vrijeme kod krvarenja želuca, upale
crijeva, a prije svega kod kroničnog nadražaja slijepog crijeva. To isto
vrijedi i kod bijelog cvijeta.
Čaj od kupinova lišća djeluje na rastvaranje sluzi i pospješuje njezino
izbacivanje. Djelovanje čaja na čišćenje krvi smanjuje ili čak liječi
kožne osipe, lišajeve i druge kožne nečistoće. Uživanje čaja od
kupinovog lišća preporuča se i kod bljedoće. Čaj je, konačno, od
značenja i za žene u drugom stanju jer pridonosi elasticitetu mekih
dijelova pred porodom.
Osušeni i sitno izrezani korijen kupine, pripremljen kao čaj,
djelotvoran je za one koji boluju od vodene bolesti. Plodovi, uživani
uveče svježi ili konzervirani, ne samo da su užitak na završetku
napornog dana, nego djeluju umirujuće kod nervoznih koji pate od
nesanice.
Listovi kupine i mladi izdanci kupine dio su kućnog čaja koji bi trebalo
piti umjesto ruskog čaja. Recept ovog kućnog čaja dat ćemo na kraju
izlaganja.
Iz starih bilinarskih knjiga i pučke medicine:
"Svi oni koji u sebi ne mogu držati hranu i povraćaju, neka jedu plodove
jer su im korisni i neka smrve zeleno lišće kupine i polože ga kao
oblog na želudac. Korijen kuhan u vinu ili uziman stučen u prah mrvi
bubrežne kamence. Iz kupinova cvijeta destiliraju u inozemstvu tekućinu
koja vrlo koristi bolesnim očima. Kupinovo lišće ili mladi izdanci,
kuhani u vinu, služe topli za ispiranje usta i liječe gnojnu upalu usta i
učvršćuje zube." (Iz "New Kreutterbuch", od dra Mattiolija, 1570. god.)
U pučkoj medicini upotrebljavaju se listovi kupine za klistir kod upale
debelog crijeva (kolitis) kao i kod krvarenja kojima su uzrok hemeroidi.
Kao čaj za čišćenje krvi preporuča se slijedeća čajna mješavina:
100 g lista kupine
100 g lista koprive (br. 150)
50 g lista bazge (br. 133a)
50 g lista maslačka (br. 142)
Od te se čajne mješavine uzme dobra čajna žlica za 1 šalicu čaja,
priređenog kao oparak. Piju se 2 do 3 šalice dnevno u gutljajima,
razdijeljeno na čitav dan.
Budućim majkama preporuča se slijedeći biljni čaj:
50 g lista kupine
100 g lista maline (br. 130)
50 g biljke stolisnika (br. 1)
10 g kore cimeta.
Od te se čajne mješavine uzima 1 čajna žlica za pripremu 1 šalice čaja u
obliku oparka, a pije se 1 do 2 šalice dnevno, polagano u gutljajima.
Recepti za pripremu kućnog čaja iz domaćih biljaka:
Inozemni čaj, kao engleski čaj sa svojih preko 10 oznaka i imena, i tzv.
"ruski čaj", stoje nas iz godine u godinu vrlo vrijednih deviza, iz
kojih bi se u zemlji moglo financirati čitav niz korisnih ustanova koje
bi služile ljudskom zdravlju. Mješavinama i pravilnom pripremom domaćih
biljaka i biljnih dijelova, možete lako prirediti mnogo prijatniji i
daleko zdraviji kućni čaj, koji osim toga ništa ne stoji, ako se ne
bojite truda da za svoje potrebe sami donesete biljke iz šume.
Evo recepta za izvanredni biljni čaj:
10 dijelova listova maline (br. 130)
2 dijela listova kupine (br. 129)
5 dijelova listova šumskih jagoda (br. 58)
1 dio plodova borovice (br. 75).
Osušeni listovi sitno se izrežu, a osušeni plodovi smrve i zdrobe te se
za 1 šalicu uzme 1 čajna žlica te mješavine i opari vrućom ali ne
kipućom vodom. Nakon toga se čaj ostavi 5 do 10 minuta stajati, ocijedi
se i pije ili posve nezaslađen ili s malo šećera. Upotrijebi li se
umjesto šećera med, poboljšat će se okus. Tom kućnom čaju može se dodati
mala količina biljke lazarkinje mirisne (br. 26) ili biljke timijana
(br. 144) ili listova višnje (br. 114) ili posve malo listova crnog
ribiza (br. 125b). Finu i osobitu aromu poprima taj čaj ako mu se doda
sušenih jabučnih lupina (br. 107). Propis za pojedine primjese ne po
stoji, najbolje je da sami iskušate i utvrdite svoj recept.
Ako baš želite postići nešto "inozemne" arome kod domaćeg ljekovitog
bilja, dobit ćete pomoću slijedećeg recepta fini "kineski" čaj:
U proljeće se sakupi i stavi na sušenje 3 dijela lista maline (br. 130) i
1 dio lista kupine. Čim su listovi nešto uvenuli, ali još nisu suhi,
čvrsto se zgnječe valjkom za tijesto i poprskaju mlakom vodom. Zatim se
listovi zavinu u čistu, lanenu krpu i prepuste se na toplom mjestu
(blizina štednjaka) vrenju, odnosno, fermentaciji kroz 3 do 4 dana.
Listovi poprimaju poseban miris koji opet nestaje ako se listovi nakon
toga dobro osuše. Nakon dobrog sušenja - listovi moraju biti sasvim
krhki - usitne se i spreme u dobro zatvorenu staklenu posudu, pa će se
opet pojaviti "čajna aroma". Čaj se nikada ne smije spremiti u limenu
ili metalnu posudu, a ne smije se upotrijebiti niti tvrda, tj. vapnom
bogata voda. Tvrda se voda mora prije toga prokuhati, ohladiti i preliti
u drugu posudu da bi se mogla upotrijebiti kao voda za čaj. Neophodno
je čuvanje tako pripremljenog lista za čaj na posve suhom mjestu.
Daljnji recepti za izvanredno prijatan i ukusan kućni čaj koji istovremeno djeluje na čišćenje krvi:
10 dijelova lista šumske jagode (br. 58)
5 dijelova lista maline (br. 130)
5 dijelova cvijeta jaglaca (br. 112)
5 dijelova cvijeta trnine (br. 117)
5 dijelova lista kupine
ili:
10 dijelova lista maline (br. 130)
8 dijelova cvijeta jaglaca (br. 112)
6 dijelova biljke stolisnika (br. 1)
4 dijela lista kupine
2 dijela biljke lazarkinje mirisne (br. 26)
1 dio plodova borovice obične (br. 75).
Priprema se, kao što je to češće spomenuto: 1 čajna žlica za 1 šalicu
čaja spremljenog kao oparak, čaj ostaviti 5 minuta stajati i zatim
ocijediti. Čaj se ne smije kuhati, jer bi se izgubile aroma i
djelotvorne tvari. Čaj se sladi prema želji šećerom ili medom.
